Svetost

Govori svoj zajednici Izraelaca i reci im: 'Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaš!  
( Levitski zakonik - Lev 19,2 )

  1. Pregled po čitanjima
  2. Iz Teološkog rječnika Karla Rahnera
  3. Izreke svetaca / kratke izreke
  4. Katekizam katoličke crkve
  1. Dokumenti II.vatikanskog koncila
  2. o.Irénée Hausherr, DI o Ivanu Merzu
  3. Ivan Merz: "Nastojanje oko kršćanske savršenosti"
  4. Vladimir Truhlar: "Pokoncilski katoliški etos"
  5. Iz spisa "De fide orthodoxa", Ivana Damaščanskog, crkvenog naučitelja
  6. Iz spisa "De probatis sanctorum historiis", Laurentiusa Suriusa, kartuzijanaca
  7. Iz spisa "L’anima santa", Gabriel Marija Fulconisa, prezbitera kartuzijanaca
REKAPITULACIJA:

Svetost
Hebrejski קקָדוֹשׁ  qadosh (kaw-doshe')
Grčki αἁγιωσύνη hagiosyne
Latinski Sanctitas
Aramejski קדִישׁוּתָא kaddishuta / qaddishuta

Riječ SVETOST ( svet, svetac, posvećenje, posvetiti, svetište, svetogrđe,.. ) pojavljuje se 1438 puta u Biblijskim tekstovima. U naslovima i podnaslovima pojavljuje se 66 puta. Ukupno 1503 puta.
 - 1129 puta pojavljuje se u Starom zavjetu.
 - 309 puta pojavljuje se u Novom zavjetu, a od toga 59 puta u evanđeljima
 - najviše se spominje u Levitskom zakoniku : 146 puta

SZ Petoknjižje 354
Povjesne knjige 352
Mudrosne knjige 151
Proroci 272
NZ Evanđelja 59
Djela apostolska 62
Poslanice 161
Otkrivenje 27

Ukupno : 1438

PREGLED PO ČITANJIMA

1 Tako bude dovršeno nebo i zemlja sa svom svojom vojskom. 2I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini. 3I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini. 4To je postanak neba i zemlje, tako su stvarani. Knjiga Postanka, 2,3 I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini.
2 U Ašera bit će hrane, poslastica za kraljeve.21Naftali je košuta lakonoga koja krasnu lanad mladi.22Josip je stablo plodno, plodno stablo kraj izvora, grane svoje grana preko zida.23Strijelci njega saletjeli, strijeljali ga, opljačkali.24Ali luk mu čvrst ostaje, mišice mu ojačale, rukom Jakog Jakovljeva, imenom Pastira, Stijene Izraela,25Bogom, Ocem tvojim, koji ti pomaže, Svesilnim koji te blagoslivlje blagoslovom ozgo sa nebesa, blagoslovom ozdo iz dubina, blagoslovom iz svih prsa, iz svih utroba!26Blagoslovom klasja i cvjetova, blagoslovom drevnih brda, želja vječnih brežuljaka - nek' se oni spuste na Josipa, između braće posvećenog!27Benjamin je vuk grabežljivi, lovinu on jutrom jede, a navečer plijen dijeli. 28Sve su to Izraelova plemena - dvanaest ih na broj - i to im je otac rekao kad ih je blagoslivljao; svakoga je od njih blagoslovio njegovim blagoslovom. Knjiga Postanka, 49,26 Blagoslovom klasja i cvjetova, blagoslovom drevnih brda, želja vječnih brežuljaka - nek' se oni spuste na Josipa, između braće posvećenog!
3 Gorući grm
Mojsije pasao ovce svoga tasta Jitra, midjanskoga svećenika. Goneći tako stado po pustari, dođe do Horeba, brda Božjega. 2Anđeo mu se Jahvin ukaže u rasplamtjeloj vatri iz jednog grma. On se zagleda: grm sav u plamenu, a ipak ne izgara. 3Hajde da priđem, reče Mojsije, i promotrim ovaj čudni prizor: zašto grm ne sagorijeva. 4Kad je Jahve vidio kako prilazi da razmotri, iz grma ga Bog zovne: Mojsije! Mojsije! Evo me! - javi se. 5Ne prilazi ovamo! - reče. Izuj obuću s nogu! Jer mjesto na kojem stojiš sveto je tlo. 6Ja sam, nastavi, Bog tvoga oca; Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev. Mojsije zakloni lice: bojao se u Boga gledati. Knjiga Izlaska,3,5		 Ne prilazi ovamo! - reče. Izuj obuću s nogu! Jer mjesto na kojem stojiš sveto je tlo.
4 Prvi susret s faraonom
Poslije toga odu Mojsije i Aron pa reknu faraonu: Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Pusti narod moj da ode i u moju čast slavi svetkovinu.' 2Tko je taj Jahve da ga ja poslušam, odvrati faraon, i pustim Izraelce? Ja toga Jahvu ne znam niti ću pustiti Izraelce. 3Bog Hebreja objavio nam se, rekoše. Zato nas pusti da odemo tri dana hoda u pustinju i prinesemo žrtvu Jahvi, Bogu svome, da se na nas ne obori pomorom ili mačem. 4Nato im odvrati egipatski kralj: Mojsije i Arone, zašto odvraćate svijet od njegovih dužnosti? Idite na svoj posao. 5Sad kad se svjetina tako umnožila, nastavi faraon, vi biste ih od posla odvratili? Knjiga Izlaska,5,1		 Poslije toga odu Mojsije i Aron pa reknu faraonu: Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Pusti narod moj da ode i u moju čast slavi svetkovinu.
5 21Sad faraon pozove Mojsija i Arona pa im rekne: Idite, prinesite žrtvu svome Bogu, ali u ovoj zemlji. 22Ne dolikuje da tako učinimo, odgovori Mojsije. Žrtve koje mi prinosimo Jahvi, Bogu svome, za Egipćane su svetogrđe. Kad bismo, dakle, na njihove oči prinosili žrtve koje su Egipćanima svetogrdne, zar nas ne bi kamenovali? 23Zato moramo u pustinju tri dana hoda te prinijeti žrtvu Jahvi, Bogu svome, kako nam je zapovjedio. 24Pustit ću vas da odete u pustinju, odgovori faraon, i prinesete žrtvu Jahvi, svome Bogu, ali ne odlazite predaleko. Molite za me! 25Nato odvrati Mojsije: Čim odem od tebe, zazvat ću Jahvu da sutra nestane obada s faraona, njegovih službenika i njegova puka. Ali neka faraon više ne vara! Neka pusti narod da ide i prinese žrtvu Jahvi. Knjiga Izlaska,8,22 Ne dolikuje da tako učinimo, odgovori Mojsije. Žrtve koje mi prinosimo Jahvi, Bogu svome, za Egipćane su svetogrđe.
6 Knjiga Izlaska,8,22 Kad bismo, dakle, na njihove oči prinosili žrtve koje su Egipćanima svetogrdne, zar nas ne bi kamenovali?
7 Blagdan beskvasnih kruhova
14Taj dan neka vam bude spomen-dan. Slavite ga kao blagdan u čast Jahvi. Svetkujte ga po trajnoj uredbi od koljena do koljena. 15Sedam dana jedite beskvasan kruh. Prvoga već dana uklonite kvasac iz svojih kuća. Jer, tko bi god od prvoga do sedmoga dana jeo ukvasan kruh, taj se ima iskorijeniti između Izraelaca. 16Prvoga dana držite sveto zborovanje, a tako i sedmoga dana. Nikakva posla tih dana nemojte raditi. Jedino jelo, što kome treba, možete pripraviti. 17Držite blagdan beskvasnog kruha! Toga sam, naime, dana izveo vaše čete iz zemlje egipatske. Držite zato taj dan kao blagdan od koljena do koljena: to je vječna naredba. 18Od večeri četrnaestoga dana prvoga mjeseca pa do večeri dvadeset prvoga dana toga mjeseca jedite beskvasan kruh. 19Sedam dana ne smije biti kvasca u vašim domovima. Tko bi god jeo bilo što ukvasano, taj neka se ukloni iz izraelske zajednice, bio stranac ili domorodac. 20Ništa ukvasano ne smijete jesti: u svim svojim prebivalištima jedite nekvasan kruh. Knjiga Izlaska,12,14		 Taj dan neka vam bude spomen-dan. Slavite ga kao blagdan u čast Jahvi. Svetkujte ga po trajnoj uredbi od koljena do koljena.
8 Knjiga Izlaska,12,16 Prvoga dana držite sveto zborovanje, a tako i sedmoga dana. Nikakva posla tih dana nemojte raditi. Jedino jelo, što kome treba, možete pripraviti.
9 Propisi o Pashi
43Reče Jahve Mojsiju i Aronu: Neka je ovo pravilo za pashalnu žrtvu: ni jedan stranac ne smije od nje jesti! 44Svaki rob, kupljen novcem i obrezan, može je jesti. 45Ni gost ni najamnik ne smiju je jesti! 46Blagujte je u jednoj te istoj kući; iz kuće ne smijete iznositi mesa niti na žrtvi smijete koju kost slomiti. 47Sva zajednica Izraelaca neka je prikazuje! 48Ako bi stranac koji među vama boravi htio svetkovati Pashu u čast Jahvi, svi se njegovi muški moraju obrezati. Tek tada neka pristupi i slavi je, jer je tada kao i domorodac zemlje. Ali neobrezani ne smije od nje jesti. 49Neka vrijedi isto pravilo za domoroca i pridošlicu koji među vama boravi. 50Svi Izraelci poslušaju: kako je Jahve naredio Mojsiju i Aronu, tako su i učinili. 51Toga istog dana izbavio je Jahve Izraelce u njihovim četama iz zemlje egipatske. Knjiga Izlaska,12,48		 Ako bi stranac koji među vama boravi htio svetkovati Pashu u čast Jahvi, svi se njegovi muški moraju obrezati.
10 Zakon o prvorođencima
Jahve reče Mojsiju: 2Meni posvetite svakoga prvorođenca! Prvenci materina krila kod Izraelaca, i od ljudi i od životinja, meni pripadaju! Knjiga Izlaska,13,2		 Jahve reče Mojsiju: Meni posvetite svakoga prvorođenca! Prvenci materina krila kod Izraelaca, i od ljudi i od životinja, meni pripadaju!
11 Propis o beskvasnim hljebovima
3A onda Mojsije reče narodu: Sjećajte se ovoga dana u koji ste izbavljeni iz Egipta, iz kuće ropstva, jer vas Jahve izbavi odande svojom jakom mišicom. Ukvasani kruh neka se ne jede! 4Ovoga dana mjeseca Abiba vaše je izbavljenje. 5Stoga: kad te Jahve uvede u zemlju Kanaanaca, Hetita, Amorejaca, Hivijaca i Jebusejaca, za koju se zakleo tvojim precima da će ti je dati - zemlju kojom teče med i mlijeko - ovoga mjeseca obavi ovakav obred: 6sedam dana jedi nekvasan kruh, a sedmoga dana neka se slavi svetkovina u čast Jahvi. 7Sedam dana neka se jede nekvasan kruh; ukvasanog kruha neka ne bude kod tebe; i neka se nigdje ne vidi kvasac na tvome području. 8Svome sinu toga dana objasni: to je za ono što mi je Jahve učinio kad sam se iz Egipta izbavio. 9Neka ti bude kao znak na tvojoj ruci i kao opomena na tvome čelu: da Jahvin zakon bude uvijek na tvojim ustima. Jer te rukom jakom Jahve izbavio iz Egipta. 10Ovaj propis vršite svake godine u određeno vrijeme. Knjiga Izlaska,13,2		 sedam dana jedi nekvasan kruh, a sedmoga dana neka se slavi svetkovina u čast Jahvi.
12 Zahvala za izbavljenje
Tada Mojsije s Izraelcima zapjeva ovu pjesmu Jahvi u slavu: U čast Jahvi zapjevat ću, jer se slavom proslavio! Konja s konjanikom u more je survao.2Moja je snaga, moja pjesma - Jahve jer je mojim postao izbaviteljem. On je Bog moj, njega ja ću slaviti, on je Bog oca moga, njega ću veličati.3Jahve je ratnik hrabar, Jahve je ime njegovo.4Kola faraonova i vojsku mu u more baci; cvijet njegovih štitonoša More crveno proguta.5Valovi ih prekriše; poput kamena u morske potonuše dubine.6Desnica tvoja, Jahve, snagom se prodiči; desnica tvoja, Jahve, raskomada dušmana.7Veličanstvom svojim obaraš ti protivnike; puštaš svoj gnjev i on ih k'o slamu proždire.8Od daha iz tvojih nosnica vode narastoše, valovi se u bedem uzdigoše, u srcu mora dubine se stvrdnuše.9Mislio je neprijatelj: 'Gonit ću ih, stići, plijen ću podijelit', duša će moja sita ga biti; trgnut ću mač, uništit' ih rukom svojom.'10A ti dahom svojim dahnu, more se nad njima sklopi; k'o olovo potonuše silnoj vodi u bezdane.11Tko je kao ti, Jahve među bogovima, tko kao ti sija u svetosti, u djelima strašan, divan u čudima?12Desnicu si pružio i zemlja ih proguta!13Milošću svojom vodio si ovaj narod, tobom otkupljen, k svetom tvom Stanu snagom si ga svojom upravio.14Kada to čuše, prodrhtaše narodi; Filistejce muke spopadoše.15Užas je srvao edomske glavare, trepet je obuzeo moapske knezove i tresu se svi koji žive u Kanaanu.16Strah i prepast na njih se obaraju; snaga tvoje ruke skamenila ih je dok narod tvoj, Jahve, ne prođe, dok ne prođe narod tvoj koji si otkupio.17Dovest ćeš ih i posaditi na gori svoje baštine, na mjestu koje ti, Jahve, svojim učini Boravištem, Svetištem, o Jahve, tvojom rukom sazidanim.18Vazda i dovijeka Jahve će kraljevati. Knjiga Izlaska,15,11		 Tko je kao ti, Jahve među bogovima, tko kao ti sija u svetosti, u djelima strašan, divan u čudima?
13 Knjiga Izlaska,15,13 Milošću svojom vodio si ovaj narod, tobom otkupljen, k svetom tvom Stanu snagom si ga svojom upravio.
14 Knjiga Izlaska,15,17 Dovest ćeš ih i posaditi na gori svoje baštine, na mjestu koje ti, Jahve, svojim učini Boravištem, Svetištem, o Jahve, tvojom rukom sazidanim
15 19Neka nitko ne ostavlja ništa za ujutro! - rekne im Mojsije. 20Ali oni nisu poslušali Mojsija; neki ostave i za sutra. A to im se ucrva i usmrdje. Mojsije se na njih razljuti. 21Tako su skupljali svako jutro koliko je kome trebalo za jelo. I kad bi sunce ogrijalo, mana bi se rastopila. 22Onda šestoga dana nakupiše dvostruku količinu hrane - po dva gomera na svakoga. Kad su starješine zajednice došle da izvijeste Mojsija, 23on im reče: Ovo je zapovijed Jahvina: Sutra je dan potpunog odmora, subota Jahvi posvećena. Ispecite što želite peći; skuhajte što želite kuhati. Sve što vam preteče ostavite za sutra. 24Ostave to oni za sutra, kako je Mojsije naredio, i niti se usmrdjelo niti su se crvi pojavili. 25Jedite to danas, reče im Mojsije, jer je ovaj dan subota u čast Jahve; danas nećete naći mane na polju. 26šest je dana skupljajte, a sedmoga, u subotu, neće je biti. 27Bijaše nekih koji su i sedmoga dana išli da je nakupe, ali ništa ne nađoše. 28Zato Jahve reče Mojsiju: Dokle ćete odbijati da se pokorite mojim zapovijedima i mojim zakonima? 29Pogledajte! Zato što vam je Jahve dao subotu, daje vam hrane šestoga dana za dva dana. Neka svatko stoji gdje jest; neka nitko u sedmi dan ne izlazi iz svoga stana. 30Tako se sedmoga dana narod odmarao. Knjiga Izlaska,16,23 on im reče: Ovo je zapovijed Jahvina: Sutra je dan potpunog odmora, subota Jahvi posvećena. Ispecite što želite peći; skuhajte što želite kuhati. Sve što vam preteče ostavite za sutra.
16 Obećanje Boga Saveznika
Ovako kaži domu Jakovljevu, proglasi djeci Izraelovoj: 4'Vi ste vidjeli što sam učinio Egipćanima; kako sam vas nosio na orlovskim krilima i k sebi vas doveo. 5Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i držali moj Savez, vi ćete mi biti predraga svojina mimo sve narode - ta moj je sav svijet! - 6vi ćete mi biti kraljevstvo svećenika, narod svet.' Tim riječima oslovi Izraelce. 7Mojsije se vrati i sazva narodne starješine te im izloži sve što mu je Jahve naredio. 8A sav narod uzvrati jednoglasno: Vršit ćemo sve što je Jahve naredio. Onda Mojsije prenese odgovor naroda Jahvi. Knjiga Izlaska,19,6		 vi ćete mi biti kraljevstvo svećenika, narod svet.'
17 Priprave za Savez
9Nato Jahve reče Mojsiju: Ja ću, evo, doći k tebi u gustom oblaku da narod čuje kad budem s tobom govorio i da ti zauvijek vjeruje. Tako je Mojsije prenio Jahvi odgovor naroda. 10Pođi k narodu, reče Jahve Mojsiju, i posvećuj ga danas i sutra. Neka opere svoju odjeću; 11neka bude gotov prekosutra, jer će prekosutra sići Jahve na brdo Sinaj naočigled svega puka. 12Postavi naokolo granicu za narod i izdaj naredbu: 'Pripazite da se na brdo ne penjete; da se ni podnožja ne dotičete! Tko se god brda dotakne, smrt će ga snaći. 13Nikakva ruka neka ga se ne dotakne, nego neka bude kamenjem zasut ili strijelom ustrijeljen: bio čovjek ili živinče, neka na životu ne ostane.' Na otegnuti zvuk trube neka se na brdo penju. 14Mojsije siđe s brda k narodu i poče posvećivati narod. Oni operu svoju odjeću. 15Budite gotovi za prekosutra! - rekne Mojsije narodu. Ne primičite se ženi! Knjiga Izlaska,19,10		 Pođi k narodu, reče Jahve Mojsiju, i posvećuj ga danas i sutra. Neka opere svoju odjeću;
18 Knjiga Izlaska,19,14 Mojsije siđe s brda k narodu i poče posvećivati narod. Oni operu svoju odjeću.
19 Bogojavljenje
16A prekosutra, u osvit dana, prolomi se grmljavina, munje zasijevaše, a gust se oblak nadvi nad brdo. Gromko zaječa truba, zadrhta sav puk koji bijaše u taboru. 17Mojsije povede puk iz tabora u susret Bogu. Stadoše na podnožju brda. 18Brdo Sinaj zavilo se u dim jer je Jahve u obliku ognja sišao na nj. Dizao se dim kao dim iz peći. Sve se brdo silno treslo. 19Zvuk trube bivao sve jači. Mojsije je govorio, a Bog mu grmljavinom odgovarao. 20Jahve siđe na Sinajsko brdo, na vrhunac, i pozva Jahve Mojsija na vrhunac brda. Mojsije se uspe. 21Sad Jahve reče Mojsiju: Siđi i opomeni narod da ne bi provalio prema Jahvi da ga vidi. Mnogo bi ih poginulo. 22I sami svećenici, koji dolaze blizu Jahvi, moraju se očistiti, da ih Jahve ne uništi. 23Narod se ne može popeti na brdo Sinaj, odgovori Mojsije Jahvi, jer si nas sam ti opomenuo: 'Postavi granice naokolo brda i proglasi ga svetim.' 24Siđi pa se opet popni zajedno s Aronom, odgovori mu Jahve. Ali neka svećenici i narod ne navaljuju da se popnu prema Jahvi da ne izginu. 25Mojsije siđe k narodu i sve mu kaza. Knjiga Izlaska,19,23		 Narod se ne može popeti na brdo Sinaj, odgovori Mojsije Jahvi, jer si nas sam ti opomenuo: 'Postavi granice naokolo brda i proglasi ga svetim.
20 Deset zapovijedi
Onda Bog izgovori sve ove riječi: 2 Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. 3Nemoj imati drugih bogova uz mene. 4Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. 5Ne klanjaj im se niti im služi. Jer ja, Jahve, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Kažnjavam grijeh otaca - onih koji me mrze - na djeci do trećeg i četvrtog koljena, 6a iskazujem milosrđe tisućama koji me ljube i vrše moje zapovijedi. 7Ne uzimaj uzalud imena Jahve, Boga svoga, jer Jahve ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo. 8Sjeti se da svetkuješ dan subotni. 9šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. 10A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata. 11Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni. 12Poštuj oca svoga i majku svoju da imadneš dug život na zemlji koju ti da Jahve, Bog tvoj. 13Ne ubij! 14Ne učini preljuba! 15Ne ukradi! 16Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga! 17Ne poželi kuće bližnjega svoga! Ne poželi žene bližnjega svoga; ni sluge njegova, ni sluškinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvoga! 18Sav je puk bio svjedok grmljavine i sijevanja, svi čuše zvuk trube i vidješe kako se brdo dimi: gledali su i tresli se i stajali podalje. 19Onda rekoše Mojsiju: Ti nam govori, a mi ćemo slušati. Neka nam Bog ne govori, da ne pomremo! 20Ne bojte se, reče Mojsije narodu. Bog je došao da vas samo iskuša; da strah pred njim ostane s vama te da ne griješite. 21Narod ostane podalje, a Mojsije pristupi gustom oblaku gdje se Bog nalazio. Knjiga Izlaska,20,8		 Sjeti se da svetkuješ dan subotni.
21 Knjiga Izlaska,20,10 A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata.
22 Knjiga Izlaska,20,11 Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni.
23 Ćudoredni zakoni
15Ako tko zavede djevojku koja nije zaručena i s njom legne, neka za nju dadne ženidbenu procjenu i uzme je za ženu. 16Ako njezin otac odbije da mu je dadne, zavodnik mora odmjeriti srebra u vrijednosti ženidbene procjene za djevojku. 17Ne dopuštaj da vračarica živi! 18Tko bi god sa živinom legao, treba ga kazniti smrću. 19Tko bi prinosio žrtve kojemu kumiru - osim Jahvi jedinom - neka bude izručen prokletstvu, potpuno uništen. 20Ne tlači pridošlicu niti mu nanosi nepravde, jer ste i sami bili pridošlice u zemlji egipatskoj. 21Ne cvilite udovice i siročeta! 22Ako ih ucviliš i oni zavape k meni, sigurno ću njihove vapaje uslišati. 23Moj će se gnjev raspaliti i mačem ću vas pogubiti. Tako će vam žene ostati udovice a djeca siročad. 24Ako uzajmiš novca kome od moga naroda, siromahu koji je kod tebe, ne postupaj prema njemu kao lihvar! Ne nameći mu kamata! 25Uzmeš li svome susjedu ogrtač u zalog, moraš mu ga vratiti prije zalaza sunca. 26Ta to mu je jedini pokrivač kojim omata svoje tijelo i u kojem može leći. Ako k meni zavapi, uslišat ću ga jer sam ja milostiv! 27Ne huli Boga i ne psuj glavara svoga naroda. 28Ne oklijevaj s prinosima od svoga obilja s gumna i od svoga mladog vina! Meni daj prvorođenca od svojih sinova. 29Isto učini sa svojim govedima i sitnom stokom: sedam dana neka ostane sa svojom majkom, a osmoga dana da si ga meni dao! 30Budite narod meni posvećen! Zato nemojte jesti mesa od životinje koju je rastrgala zvjerad nego je bacite paščadi! Knjiga Izlaska,22,30		 Budite narod meni posvećen! Zato nemojte jesti mesa od životinje koju je rastrgala zvjerad nego je bacite paščadi!
24 Blagdani
14Triput na godinu održavaj u moju čast svetkovinu. 15Slavi Blagdan beskvasnoga kruha. U određeno vrijeme u mjesecu Abibu - jer si u njemu iz Egipta izišao - sedam dana jedi beskvasan kruh, kako sam ti naredio. Neka nitko ne stupa preda me praznih ruku! 16Onda slavi Blagdan žetve - prvina što ih donose polja koja zasijavaš. Zatim Blagdan berbe na koncu godine, kad s polja pokupiš plodove svoga truda. 17Triput na godinu neka svi tvoji muški stupe pred Gospodara Jahvu. 18Krv žrtve koju u moju čast žrtvuješ nemoj prinositi s ukvasanim kruhom; salo od žrtve prinesene na moju svetkovinu ne ostavljaj za sutradan. 19Donosi u kuću Jahve, svoga Boga, najbolje prvine sa svoje zemlje. Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke. Knjiga Izlaska,23,14		 Triput na godinu održavaj u moju čast svetkovinu.
25 Knjiga Izlaska,23,18 Krv žrtve koju u moju čast žrtvuješ nemoj prinositi s ukvasanim kruhom; salo od žrtve prinesene na moju svetkovinu ne ostavljaj za sutradan.
26 Knjiga Izlaska,25,1 4 . UPUTE O SVETIšTU I BOGOSLUŽJU
27 Knjiga Izlaska,25,1 Doprinosi za Svetište
28 Knjiga Izlaska,25,8 Neka mi sagrade Svetište da mogu boraviti među njima.
29 Knjiga Izlaska,26,13 Od onoga što preteče na dužini šatorskih zavjesa neka po jedan lakat visi na obje strane svetoga šatora da ga zaklanja.
30 Zastor
31Napravi zavjesu od ljubičastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. Neka su na njoj izvezeni kerubini. 32Objesi je na četiri stupa od bagremova drva, zlatom obložena, s kopčama od zlata, a na četiri podnožja od srebra. 33Objesi zavjesu za kvake. Onda unesi Kovčeg svjedočanstva tu za zavjesu. Neka ti tako zavjesa odjeljuje Svetište od Svetišta nad svetištima. 34Stavi Pomirilište na Kovčeg svjedočanstva u Svetinji nad svetinjama. 35Postavi zatim stol van pred zavjesu, a svijećnjak na južnu stranu Prebivališta, prema stolu. Stol stavi na sjevernu stranu. 36A na ulazu u šator napravi zastorak od ljubičastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana - vezom izvezen. 37Za zastorak isteši pet stupčića od bagrenova drva pa ih obloži zlatom. Kopče za njih neka budu od zlata. Salij za njih pet podnožja od tuča. Knjiga Izlaska,26,33		 Objesi zavjesu za kvake. Onda unesi Kovčeg svjedočanstva tu za zavjesu. Neka ti tako zavjesa odjeljuje Svetište
31 Knjiga Izlaska,26,33 od Svetišta
32 Knjiga Izlaska,26,33 nad svetištima.
33 Knjiga Izlaska,26,34 Stavi Pomirilište na Kovčeg svjedočanstva u Svetinji
34 Knjiga Izlaska,26,34 nad svetinjama.
35 Knjiga Izlaska,28,2 Napravi svome bratu Aronu sveto ruho na čast i ukras.
36 Knjiga Izlaska,28,3 Obrati se svim vještacima koje sam obdario mudrošću neka naprave haljine Aronu da bi se posvetio i vršio svećeničku službu u moju čast.
37 Knjiga Izlaska,28,4 Neka ovu odjeću naprave: naprsnik, oplećak, ogrtač, košulju resama obrubljenu, mitru i pas; neka naprave svetu odjeću za tvoga brata Arona i njegove sinove da mi služe kao svećenici.
38 28Neka se naprsnik sveže za svoje kolutiće s kolutićima oplećka vrpcom od modroga grimiza, tako da naprsnik stoji iznad tkanice i da se ne može odvajati od oplećka. 29Neka tako Aron, kada god ulazi u Svetište, na svome srcu nosi imena sinova Izraelovih na naprsniku za presuđivanje da ih uvijek doziva u sjećanje pred Jahvom. 30U naprsnik za presuđivanje neka se stave i 'Urim' i 'Tumim' da i oni budu na Aronovu srcu kad bude dolazio pred Jahvu. Tako neka Aron uvijek na svom srcu pred Jahvom nosi presudu sinova Izraelovih. Knjiga Izlaska,28,29 Neka tako Aron, kada god ulazi u Svetište, na svome srcu nosi imena sinova Izraelovih na naprsniku za presuđivanje da ih uvijek doziva u sjećanje pred Jahvom.
39 Ogrtač
31Ogrtač za oplećak sav napravi od ljubičastog prediva. 32Prorez za glavu na njemu neka bude na sredini. Rub naokolo proreza neka bude opšiven kao ovratnik na oklopu, tako da se ogrtač ne podere. 33Na njegovu rubu sve naokolo načini šipke od ljubičastog, crvenog i tamnocrvenog prediva, a između njih zvonca od zlata naokolo; 34zlatno zvonce pa šipak, zlatno zvonce pa šipak naokolo ogrtača uz rub. 35Neka budu na Aronu dok vrši službu, da se čuje kad ulazi u Svetište pred Jahvu i kad izlazi; tako neće umrijeti. Knjiga Izlaska,28,35		 Neka budu na Aronu dok vrši službu, da se čuje kad ulazi u Svetište pred Jahvu i kad izlazi; tako neće umrijeti.
40 Jahvi posvećen 36Napravi potom jednu ploču od čistoga zlata i na njoj ureži, kao što se urezuje na pečatnom prstenu: 'Jahvi posvećen'. 37Za mitru je priveži modrom vrpcom da stoji s pročelja mitre. 38Neka stoji na Aronovu čelu. Tako neka Aron na se preuzme nedostatke koji bi mogli okaljati sve svete prinose što ih Izraelci posvećuju. Neka uvijek stoji na njegovu čelu da za njih stječe blagonaklonost Jahvinu. 39Košulju s resama napravi od lana, od lana napravi i mitru, a pas vezom izvezi. 40I za Aronove sinove napravi haljine, pasove i turbane, njima na čast i ukras. 41U njih odjeni svoga brata Arona i njegove sinove; onda ih pomaži, ispuni im ruke vlašću i posveti ih da mi služe kao svećenici. 42Napravi za njih gaćice od lana da im pokriju golo tijelo. Neka sežu od bedara do stegna. 43Neka ih nosi Aron i njegovi sinovi kad ulaze u šator sastanka ili kad se primiču žrtveniku za službu u Svetištu da ne navuku na se krivnju i umru. To neka bude vječna naredba za nj i za njegovo potomstvo poslije njega. Knjiga Izlaska,28,36 Jahvi posvećen
41 Knjiga Izlaska,28,36 Napravi potom jednu ploču od čistoga zlata i na njoj ureži, kao što se urezuje na pečatnom prstenu: 'Jahvi posvećen'.
42 Knjiga Izlaska,28,38 Neka stoji na Aronovu čelu. Tako neka Aron na se preuzme nedostatke koji bi mogli okaljati sve svete prinose
43 Knjiga Izlaska,28,38 što ih Izraelci posvećuju. Neka uvijek stoji na njegovu čelu da za njih stječe blagonaklonost Jahvinu.
44 Knjiga Izlaska,28,41 U njih odjeni svoga brata Arona i njegove sinove; onda ih pomaži, ispuni im ruke vlašću i posveti ih da mi služe kao svećenici.
45 Knjiga Izlaska,28,43 Neka ih nosi Aron i njegovi sinovi kad ulaze u šator sastanka ili kad se primiču žrtveniku za službu u Svetištu da ne navuku na se krivnju i umru. To neka bude vječna naredba za nj i za njegovo potomstvo poslije njega.
46 Posvećenje Arona i njegovih sinova Pripreme
Ovo je obred koji ćeš obaviti na njima da ih posvetiš za moje svećenike: Uzmi jednog junca i dva ovna bez mane; 2onda beskvasnoga kruha, beskvasnih kolača zamiješenih u ulju i beskvasnih prevrta uljem namazanih. Napravi ih od bijeloga pšeničnog brašna. 3Naslaži ih u košaricu i u košarici prinesi ih s juncem i oba ovna. Čišćenje, oblačenje i pomazanje 4 Dovedi Arona i njegove sinove k ulazu u šator sastanka i operi ih u vodi. 5Zatim uzmi odijelo i obuci Arona u košulju; stavi na nj ogrtač oplećka, oplećak i naprsnik i opaši ga tkanicom oplećka. 6Ustakni mu mitru na glavu; na mitru stavi sveti vijenac. 7Uzmi zatim ulja za pomazanje; izlij na njegovu glavu i pomaži ga. 8Onda dovedi njegove sinove; obuci ih u košulje; 9opaši ih u pasove i obvij im turbane. Svećeništvo neka im pripada vječnom uredbom. Tako posveti Arona i njegove sinove! Knjiga Izlaska,29,1		 Posvećenje Arona i njegovih sinova
47 Knjiga Izlaska,29,1 Ovo je obred koji ćeš obaviti na njima da ih posvetiš za moje svećenike: Uzmi jednog junca i dva ovna bez mane;
48 Knjiga Izlaska,29,6 Ustakni mu mitru na glavu; na mitru stavi sveti vijenac.
49 Knjiga Izlaska,29,9 opaši ih u pasove i obvij im turbane. Svećeništvo neka im pripada vječnom uredbom. Tako posveti Arona i njegove sinove!
50 Žrtva
10Dovedi zatim junca pred šator sastanka, pa neka Aron i njegovi sinovi stave ruke juncu na glavu. 11Onda pred Jahvom, na ulazu u šator sastanka, junca zakolji. 12Uzmi junčeve krvi i svojim je prstom stavi na rogove žrtvenika. Ostatak krvi izlij podno žrtvenika. 13Uzmi sav loj oko droba, privjesak na jetri i oba bubrega s lojem oko njih, pa spali na žrtveniku. 14Meso od junca, njegovu kožu i njegovu nečist spali na vatri izvan taborišta. To je žrtva okajnica. 15Poslije toga uzmi jednoga ovna, pa neka Aron i njegovi sinovi stave na njegovu glavu svoje ruke. 16Onda ovna zakolji, uhvati mu krvi i zapljusni njome žrtvenik sa svih strana. 17Isijeci zatim ovna u komade, operi mu drobinu i noge i položi ih na njegove ostale dijelove i glavu. 18I onda cijeloga ovna spali na žrtveniku. Žrtva je to paljenica u čast Jahvi, miris ugodan, žrtva ognjena. 19Uzmi onda drugoga ovna, pa neka Aron i njegovi sinovi stave svoje ruke ovnu na glavu. 20Sad ovna zakolji; uzmi mu krvi i njome namaži resicu desnoga Aronova uha, resicu desnog uha njegovim sinovima, palac na njihovoj desnoj ruci pa palac na njihovoj desnoj nozi. Ostatkom krvi zapljusni žrtvenik naokolo. 21Uzmi onda krvi što je ostala na žrtveniku i ulja za pomazanje i poškropi Arona i njegovo odijelo, njegove sinove i njihova odijela. Tako će biti posvećen on i njegovo odijelo, njegovi sinovi i odijela njegovih sinova. Knjiga Izlaska,29,21		 Uzmi onda krvi što je ostala na žrtveniku i ulja za pomazanje i poškropi Arona i njegovo odijelo, njegove sinove i njihova odijela. Tako će biti posvećen on i njegovo odijelo, njegovi sinovi i odijela njegovih sinova.
51 Knjiga Izlaska,29,22 Poslije toga uzmi s ovna loj, pretili rep, loj oko droba, privjesak s jetre, oba bubrega i loj oko njih; desno pleće - jer je to ovan prinesen za svećeničko posvećenje -
52 Knjiga Izlaska,29,26 Zatim uzmi grudi ovna prinesena za Aronovo posvećenje i prinesi ih kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom. Neka to bude tvoj dio.
53 Uvođenje svećenika
22Poslije toga uzmi s ovna loj, pretili rep, loj oko droba, privjesak s jetre, oba bubrega i loj oko njih; desno pleće - jer je to ovan prinesen za svećeničko posvećenje - 23zatim jedan okrugli kruh, jedan kolač na ulju i jednu prevrtu iz košarice beskvasnoga kruha što je pred Jahvom. 24Sve to stavi na ruke Arona i njegovih sinova i prinesi žrtvu prikaznicu pred Jahvom. 25Uzmi ih onda s njihovih ruku i spali na žrtveniku, povrh žrtve paljenice, da bude Jahvi na ugodan miris. To je paljena žrtva u čast Jahvi. 26Zatim uzmi grudi ovna prinesena za Aronovo posvećenje i prinesi ih kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom. Neka to bude tvoj dio. 27Posveti grudi što su bile prinesene kao žrtva prikaznica i pleće što je bilo prineseno kao žrtva podizanica od ovna prinesena za posvećenje Arona i njegovih sinova. 28Neka to bude pristojba Aronu i njegovim potomcima od Izraelaca za sva vremena. Ta to je ujam koji će Izraelci davati od svojih pričesnica - ujam koji Jahvi pripada. 29Aronova posvećena odijela neka pripadnu njegovim sinovima poslije njega da u njima budu pomazani i posvećeni. 30Sin koji postane svećenikom mjesto njega, kad uđe u šator sastanka da vrši službu u Svetištu, neka ih nosi sedam dana. Knjiga Izlaska,29,27		 Posveti grudi što su bile prinesene kao žrtva prikaznica i pleće što je bilo prineseno kao žrtva podizanica od ovna
54 Knjiga Izlaska,29,27 prinesena za posvećenje Arona i njegovih sinova.
55 Knjiga Izlaska,29,29 Aronova posvećena odijela neka pripadnu njegovim sinovima poslije njega da u njima
56 Knjiga Izlaska,29,29 budu pomazani i posvećeni
57 Knjiga Izlaska,29,30 Sin koji postane svećenikom mjesto njega, kad uđe u šator sastanka da vrši službu u Svetištu, neka ih nosi sedam dana.
58 Sveto blagovanje
31Uzmi onda ovna za posvećenje i skuhaj njegovo meso na posvećenome mjestu. 32Aron i njegovi sinovi neka blaguju meso od toga ovna i kruh iz košarice na ulazu u šator sastanka. 33Neka jedu od onoga što je poslužilo za njihovo očišćenje, da im se ruke ispune vlašću i da budu posvećeni. Nijedan svjetovnjak neka ne jede od toga jer je posvećeno. 34Ako bi ostalo što mesa od svećeničkog posvećenja ili što od onoga kruha do ujutro, spali na vatri. Ne smije se pojesti jer je posvećeno. Knjiga Izlaska,29,31		 Sveto blagovanje
59 Knjiga Izlaska,29,31 Uzmi onda ovna za posvećenje i
60 Knjiga Izlaska,29,31 skuhaj njegovo meso na posvećenome mjestu.
61 Knjiga Izlaska,29,33 Neka jedu od onoga što je poslužilo za njihovo očišćenje, da im se ruke ispune vlašću i da budu posvećeni.
62 Knjiga Izlaska,29,33 Nijedan svjetovnjak neka ne jede od toga jer je posvećeno.
63 Knjiga Izlaska,29,34 Ako bi ostalo što mesa od svećeničkog posvećenja ili što od onoga kruha do ujutro, spali na vatri.
64 Knjiga Izlaska,29,34 Ne smije se pojesti jer je posvećeno.
65 Posveta žrtvenika za paljenice
35Točno tako učini Aronu i njegovim sinovima kako sam ti naredio. Posvećuj ih sedam dana. 36Svakoga dana prinesi jednoga junca kao žrtvu okajnicu - za pomirenje. I prinesi žrtvu okajnicu za pomirenje oltara, zatim ga pomaži da bude posvećen. 37Sedam dana prinosi žrtvu pomirnicu za žrtvenik i posvećuj ga. Tako će žrtvenik postati presvet, i sve što se žrtvenika dotakne bit će posvećeno. Knjiga Izlaska,29,35		 Posveta žrtvenika za paljenice
66 Knjiga Izlaska,29,35 Točno tako učini Aronu i njegovim sinovima kako sam ti naredio. Posvećuj ih sedam dana.
67 Knjiga Izlaska,29,36 Svakoga dana prinesi jednoga junca kao žrtvu okajnicu - za pomirenje. I prinesi žrtvu okajnicu za pomirenje oltara, zatim ga pomaži da bude posvećen.
68 Knjiga Izlaska,29,37 Sedam dana prinosi žrtvu pomirnicu za žrtvenik i posvećuj ga.
69 Knjiga Izlaska,29,37 Tako će žrtvenik postati presvet,
70 Knjiga Izlaska,29,37 i sve što se žrtvenika dotakne bit će posvećeno.
71 Svakodnevna žrtva paljenica
38A ovo treba da prinosiš na žrtveniku: dva janjca godinu dana stara, svaki dan bez prijekida. 39Jedno janje žrtvuj ujutro, a drugo uvečer. 40Prinesi s prvim janjetom jednu desetinu efe bijeloga brašna zamiješena u četvrtini hina istupanog ulja i žrtvu ljevanicu od četvrtine hina vina. 41Drugo janje prinesi u suton. S njim prinesi žrtvu prinosnicu s njezinom žrtvom ljevanicom kao i izjutra - na ugodan miris, žrtvu u čast Jahvi paljenu. 42Neka to bude trajna žrtva paljenica od koljena do koljena - na ulazu u šator sastanka, pred Jahvom. Tu ću se ja s tobom sastajati da ti govorim. 43I s Izraelcima ću se tu sastajati, i moja će ih slava posvećivati. 44Ja ću posvetiti šator sastanka i žrtvenik; posvetit ću Arona i njegove sinove da mi služe kao svećenici. 45Ja ću prebivati među Izraelcima i biti njihov Bog. 46Upoznat će oni tada da sam to ja, Jahve, Bog njihov koji ih je izbavio iz zemlje egipatske da prebivam među njima - ja, Jahve, Bog njihov. Knjiga Izlaska,29,43		 I s Izraelcima ću se tu sastajati, i moja će ih slava posvećivati.
72 Knjiga Izlaska,29,44 Ja ću posvetiti šator sastanka i žrtvenik;
73 Knjiga Izlaska,29,44 posvetit ću Arona i njegove sinove da mi služe kao svećenici.
74 Kadioni žrtvenik
Napravi i žrtvenik za paljenje tamjana; napravi ga od bagremova drva. 2Neka bude lakat dug, lakat širok, u pravokut, i dva lakta visok. Neka mu roščići budu od jednoga komada s njim. 3Obloži mu u čisto zlato: njegovu gornju plohu, njegove strane naokolo i njegove roščiće. Načini mu zlatan završni pojas naokolo. 4Načini mu dva zlatna koluta. Pričvrsti mu ih s dviju suprotnih strana ispod završnog pojasa. Kroz njih će se provlačiti motke za nošenje. 5Motke načini od bagremova drva i zlatom ih obloži. 6Postavi žrtvenik pred zavjesu što zastire Kovčeg Svjedočanstva - nasuprot Pomirilištu nad Svjedočanstvom - gdje ću se ja s tobom sastajati. 7Neka na njemu Aron pali miomirisni tamjan svako jutro kad priprema svjetla; 8neka ga Aron opet pali u suton kad svjetla zapaljuje, da to bude svagdašnje kadiono prinošenje pred Jahvom u sve vaše naraštaje. 9Ne prinosi na njemu ni neposvećenoga tamjana, ni paljenice, ni prinosnice, ni ljevanice! 10Jednom u godini neka Aron obavi obred pomirenja na njegovim roščićima. Krvlju žrtve koja se prinosi za grijeh, jednom na godinu, neka obavi obred pomirenja za žrtvenik. Tako činite u sve naraštaje. Jer oltar je presveta svetinja Jahvina. Knjiga Izlaska,30,9		 Ne prinosi na njemu ni neposvećenoga tamjana, ni paljenice, ni prinosnice, ni ljevanice!
75 Knjiga Izlaska,30,10 Jednom u godini neka Aron obavi obred pomirenja na njegovim roščićima. Krvlju žrtve koja se prinosi za grijeh, jednom na godinu, neka obavi obred pomirenja za žrtvenik. Tako činite u sve naraštaje. Jer oltar je presveta
76 Knjiga Izlaska,30,10 svetinja Jahvina.
77 Ulje za pomazanje
22Još reče Jahve Mojsiju: 23Nabavi najboljih mirodija: pet stotina šekela smirne samotoka, pola te težine - dvjesta pedeset - mirisavog cimeta, dvjesta pedeset mirisave trstike, 24pet stotina - prema hramskom šekelu - lovorike i jedan hin maslinova ulja. 25Od toga napravi posvećeno ulje za pomazanje; da bude smjesa kao da ju je pravio pomastar. Neka to bude posvećeno ulje za pomazanje. 26Time onda pomaži: šator sastanka i Kovčeg Svjedočanstva; 27stol i sav njegov pribor; svijećnjak i sav njegov pribor; žrtvenik kadioni; 28žrtvenik za žrtve paljenice i sav njegov pribor; umivaonik i njegov stalak: 29posveti ih, i oni će tako postati posvećeni; i što god ih se dotakne, posvećeno će postati. 30Pomaži Arona i njegove sinove i posveti ih meni za svećenike. 31Onda kaži Izraelcima ovako: 'Ovo je moje posvećeno ulje za pomazanje od koljena do koljena. 32Ne smije se polijevati po tijelu običnoga čovjeka; ne smijete praviti drugoga ovakva sastava! To je posvećeno i neka vam bude sveto! 33Tko god takvo napravi, ili tko ga stavi na kojeg svjetovnjaka, neka se odstrani od svog naroda!' Knjiga Izlaska,30,25		 Od toga napravi posvećeno ulje za pomazanje; da bude smjesa kao da ju je pravio pomastar.
78 Knjiga Izlaska,30,25 Neka to bude posvećeno ulje za pomazanje.
79 Knjiga Izlaska,30,29 posveti ih,
80 Knjiga Izlaska,30,29 i oni će tako postati posvećeni;
81 Knjiga Izlaska,30,29 i što god ih se dotakne, posvećeno će postati.
82 Knjiga Izlaska,30,30 Pomaži Arona i njegove sinove i posveti ih meni za svećenike.
83 Knjiga Izlaska,30,31 Onda kaži Izraelcima ovako: 'Ovo je moje posvećeno ulje za pomazanje od koljena do koljena.
84 Knjiga Izlaska,30,32 Ne smije se polijevati po tijelu običnoga čovjeka; ne smijete praviti drugoga ovakva sastava! To je posvećeno
85 Knjiga Izlaska,30,32 i neka vam bude sveto!
86 Miomirisni kad
34Jahve još reče Mojsiju: Nabavi mirodija: natafe, šeheleta i helebene. Od ovih mirodija i čistoga tamjana, 35sve u jednakim dijelovima, napravi tamjan za kađenje, smjesu mirodija kakvu pravi pomastar, opranu, čistu, svetu. 36Od toga nešto smrvi u prah i jedan dio stavi pred Svjedočanstvo, u šator sastanka, gdje ću se ja s tobom sastajati. Držite ovu mirodiju presvetom! 37A miomiris koji napraviš prema ovome sastavu za svoju upotrebu ne smijete praviti. To drži za svetinju Jahvi! 38Tko sebi napravi što takvo da mu miriše, neka se iskorijeni iz svoga naroda. Knjiga Izlaska,30,35		 sve u jednakim dijelovima, napravi tamjan za kađenje, smjesu mirodija kakvu pravi pomastar, opranu, čistu, svetu.
87 Knjiga Izlaska,30,36 Od toga nešto smrvi u prah i jedan dio stavi pred Svjedočanstvo, u šator sastanka, gdje ću se ja s tobom sastajati. Držite ovu mirodiju presvetom!
88 Knjiga Izlaska,30,37 A miomiris koji napraviš prema ovome sastavu za svoju upotrebu ne smijete praviti. To drži za svetinju Jahvi!
89 Graditelji Svetišta
Jahve reče Mojsiju: 2Pozvao sam, gledaj, po imenu Besalela, sina Urijeva, od koljena Hurova iz plemena Judina. 3Napunio sam ga duhom Božjim koji mu je dao umješnost, razumijevanje i sposobnost za svakovrsne poslove: 4da zamišlja nacrte za radove od zlata, srebra i tuča; 5za rezanje dragulja, za umetanje; za rezbarije u drvu i poslove svakakve. 6Dodao sam još Oholiaba, sina Ahisamakova iz Danova plemena; vještinom sam obdario sve sposobne ljude da mognu napraviti sve što sam ti naredio: 7šator sastanka, Kovčeg Svjedočanstva, povrh njega Pomirilište i sav namještaj šatora; 8stol i sav njegov pribor, čisti svijećnjak sa svim njegovim priborom; 9kadioni žrtvenik, žrtvenik za žrtve paljenice i njegov pribor, onda umivaonik i njegovo podnožje; 10odijela za službu, posvećena odijela za svećenika Arona i odijela za njegove sinove, za njihovu svećeničku službu; 11pa ulje za pomazanje i miomirisni tamjan za Svetište. Sve neka načine kako sam ti naredio. Knjiga Izlaska,31,1		 Graditelji Svetišta
90 Knjiga Izlaska,31,10 odijela za službu, posvećena odijela za svećenika Arona i odijela za njegove sinove, za njihovu svećeničku službu;
91 Knjiga Izlaska,31,11 pa ulje za pomazanje i miomirisni tamjan za Svetište. Sve neka načine kako sam ti naredio.
92 Propis o suboti
12Jahve opet reče Mojsiju: 13Reci Izraelcima: Subote moje morate održavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posvećujem. 14Držite, dakle, subotu, jer je ona za vas sveta. Tko je oskvrne neka se pogubi; tko bude u njoj radio ikakav posao neka se odstrani iz svoga naroda. 15šest dana neka se vrše poslovi, ali sedmi dan neka bude dan posvemašnjeg odmora, Jahvi posvećen. Tko bi u dan subotni obavljao kakav posao neka se pogubi. 16Stoga neka Izraelci drže subotu - svetkujući je od naraštaja do naraštaja - kao vječni savez. 17Neka je ona znak, zauvijek, između mene i Izraelaca. Ta Jahve je za šest dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo. Knjiga Izlaska,31,13		 Reci Izraelcima: Subote moje morate održavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posvećujem.
93 Knjiga Izlaska,31,14 Držite, dakle, subotu, jer je ona za vas sveta. Tko je oskvrne neka se pogubi; tko bude u njoj radio ikakav posao neka se odstrani iz svoga naroda.
94 Knjiga Izlaska,31,15 šest dana neka se vrše poslovi, ali sedmi dan neka bude dan posvemašnjeg odmora, Jahvi posvećen. Tko bi u dan subotni obavljao kakav posao neka se pogubi.
95 Knjiga Izlaska,31,16 Stoga neka Izraelci drže subotu - svetkujući je od naraštaja do naraštaja - kao vječni savez.
96 Revnost levita
25Kad je Mojsije vidio kako je narod postao razuzdan - ta Aron ih je pustio da padnu u idolopoklonstvo među svojim neprijateljima - 26stade na taborskim vratima i povika: Tko je za Jahvu, k meni! Svi se sinovi Levijevi okupe oko njega. 27On im reče: Ovako govori Jahve, Bog Izraela: 'Neka svatko pripaše mač o bedro i pođe taborom od vrata do vrata pa neka ubije tko svoga brata, tko svoga prijatelja, tko svoga susjeda.' 28Sinovi Levijevi izvršiše Mojsijev nalog, i toga dana pade naroda oko tri tisuće ljudi. 29Danas ste se posvetili Jahvi za službu, reče Mojsije, tko uz cijenu svoga sina, tko uz cijenu svoga brata, tako da vam danas daje blagoslov. Knjiga Izlaska,32,29		 Danas ste se posvetili Jahvi za službu, reče Mojsije, tko uz cijenu svoga sina, tko uz cijenu svoga brata, tako da vam danas daje blagoslov.
97 Savez
10Dobro, odgovori, sklapam Savez. Pred cijelim tvojim pukom činit ću čudesa kakva se nisu događala ni u kojoj zemlji, ni u kojem narodu. Sav narod koji te okružuje vidjet će što može Jahve, jer ono što ću s tobom učiniti bit će strašno. 11Vrši, dakle, što ti danas nalažem! Gle, protjerat će ispred tebe Amorejce, Kanaance, Hetite, Perižane, Hivijce i Jebusejce. 12Čuvaj se da ne praviš saveza sa stanovnicima zemlje u koju ideš; da ne budu zamkom u tvojoj sredini. 13Nego porušite njihove žrtvenike, oborite njihove stupove, počupajte im ašere! 14Jer ne smiješ se klanjati drugome bogu. Ta Jahve - ime mu je Ljubomorni - Bog je ljubomoran. 15Ne pravi saveza sa stanovnicima one zemlje da te oni, kad se odaju bludnosti sa svojim bogovima i žrtve im budu prinosili, ne bi pozivali, a ti pristao da jedeš od prinesene žrtve; 16da ne bi uzimao njihove djevojke za žene svojim sinovima, da one - odajući se bludništvu sa svojim bogovima - ne bi za sobom povele i tvoje sinove. 17Ne pravi sebi livenih bogova! 18Drži Blagdan beskvasnoga kruha - jedući beskvasni kruh sedam dana, kako sam ti naredio - u određeno vrijeme u mjesecu Abibu, jer si u mjesecu Abibu izišao iz Egipta. 19Svako prvorođenče materinjega krila meni pripada: svako muško, svaki prvenac tvoga i sitnoga i krupnoga blaga. 20Prvenca od magarice otkupi jednim grlom sitne stoke. Ako ga ne otkupiš, moraš mu šijom zavrnuti. A sve prvorođence od svojih sinova otkupljuj. Neka nitko preda me ne stupa praznih ruku! žetve. 21šest dana radi, a sedmoga od poslova odustani, sve ako je u doba oranja ili u vrijeme 22Svetkuj Blagdan sedmica - prvine pšenične žetve - i Blagdan berbe na prekretu godine. 23Triput na godinu neka se svi muškarci pojave pred Gospodinom Jahvom, Bogom Izraelovim. 24Jer ću protjerati narode ispred tebe i proširiti tvoje međe te nitko neće hlepiti za tvojom zemljom kad triput u godini budeš uzlazio da se pokažeš pred Jahvom, Bogom svojim. 25Od žrtve koju mi namjenjuješ ne prinosi krvi ni s čim ukvasanim; niti ostavljaj žrtve prinesene na blagdan Pashe da prenoći do jutra. 26U kuću Jahve, Boga svoga, donosi najbolje prvine plodova sa svoje zemlje. Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke. 27Zapiši ove riječi, reče Jahve Mojsiju, jer su one temelji na kojima sam s tobom i s Izraelom sklopio Savez. 28Mojsije ostade ondje s Jahvom četrdeset dana i četrdeset noći. Niti je kruha jeo niti je vode pio. Tada je na ploče ispisao riječi Saveza - Deset zapovijedi. Knjiga Izlaska,34,22		 Svetkuj Blagdan sedmica - prvine pšenične žetve - i Blagdan berbe na prekretu godine.
98 6. PODIZANJE SVETIšTA
Zakon subotnjeg počinka
Mojsije sazva svu zajednicu sinova Izraelovih pa im reče: Ovo vam je Jahve naložio da činite: 2Neka se posao obavlja šest dana. Sedmi dan neka vam bude sveti dan, dan potpunog počinka u čast Jahvi. Tko bi radio u taj dan neka se kazni smrću. 3Na subotnji dan ni vatre ne ložite po svojim stanovima. Knjiga Izlaska,35,1		 6. PODIZANJE SVETIšTA
99 Knjiga Izlaska,35,2 Neka se posao obavlja šest dana. Sedmi dan neka vam bude sveti dan, dan potpunog počinka u čast Jahvi. Tko bi radio u taj dan neka se kazni smrću.
100 Prikupljanje građe
4Nadalje Mojsije reče svoj zajednici izraelskoj: Ovo je Jahve naredio: 5Među sobom pokupite prinos Jahvi! Tko god je plemenita srca neka Jahvi donese prinos: zlata, srebra i tuča; 6ljubičastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana; 7učinjenih ovnujskih koža, onda finih koža, bagremova drva, 8ulja za svjetlo, mirodija za ulje pomazanja i miomirisni tamjan; 9oniksa i drugoga dragog kamenja za umetanje u oplećak i naprsnik. 10A svi koji su među vama vješti neka dođu praviti što je Jahve naredio: 11Prebivalište, njegov šator i pokrov; njegove kuke i trenice, njegove priječnice i stupce; njegova podnožja; 12njegov Kovčeg i motke; Pomirilište pa zavjesu za zaklon; 13stol s njegovim motkama i sve njegove potrepštine; prinesene hljebove; 14svijećnjak za svjetlo, njegov pribor i njegove svijeće, onda ulje za svjetlo; 15kadioni žrtvenik i njegove motke; ulje za pomazanje i miomirisni tamjan; zastorak na ulazu u Prebivalište; 16žrtvenik za žrtve paljenice s njegovom rešetkom od tuča; motke za nj i sav njegov pribor; umivaonik i njegov stalak; 17zastore za dvorište; stupce i njihova podnožja, pa zastor na ulazu u dvorište; 18kočiće za Prebivalište i kočiće za dvorište s njihovim uzicama; 19svečano ruho za vršenje službe u Svetištu - posvećena odijela za svećenika Arona i odijela za svećeničku službu njegovih sinova. Knjiga Izlaska,35,19		 svečano ruho za vršenje službe u Svetištu -
101 Knjiga Izlaska,35,19 posvećena odijela za svećenika Arona i odijela za svećeničku službu njegovih sinova.
102 Knjiga Izlaska,35,21 A onda svatko koga je srce vuklo i duša poticala dođe noseći svoj prinos u čast Jahvi za gradnju šatora sastanka, za svaku službu u njemu i za posvećena odijela.
103 Graditelji Svetišta
30Potom reče Mojsije Izraelcima: Vidite! Jahve je po imenu pozvao Besalela, sina Urijeva, od koljena Hurova a iz plemena Judina. 31Njega je napunio duhom Božjim, dao mu umješnost, sposobnost i razumijevanje u svim poslovima: 32da zamišlja nacrte i da radove izvodi od zlata, srebra i tuča; 33da reže dragulje za umetanje; da urezuje u drvetu i da umješno radi svaki posao. 34Njemu i Oholiabu, sinu Ahisamakovu, od plemena Danova, udijeli i sposobnost da poučavaju druge. 35Obdari ih umještvom u svakom poslu rezbarskom, krojačkom, veziljskom i tkalačkom; oni tkaju tkanine od ljubičastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana, sposobni su u svakom poslu i vješti u nacrtima. Stoga neka Besalel, Oholiab i svi vještaci koje je Jahve obdario vještinom i sposobnošću da vješto izvedu sve poslove oko podizanja Svetišta obave sve kako je Jahve naredio. Knjiga Izlaska,35,30		 Graditelji Svetišta
104 Knjiga Izlaska,36,1 Stoga neka Besalel, Oholiab i svi vještaci koje je Jahve obdario vještinom i sposobnošću da vješto izvedu sve poslove oko podizanja Svetišta obave sve kako je Jahve naredio.
105 Više ne treba sabirati
2Mojsije onda pozva Besalela, Oholiaba i sve one što ih je Jahve obdario vještinom; sve koje je srce poticalo da se prihvate posla i izvedu ga. 3Oni preuzmu od Mojsija sve prinose koje Izraelci bijahu donijeli da se izvedu poslovi oko podizanja Svetišta. Ali kako su oni i dalje donosili prinose jutro za jutrom, 4svi majstori koji su gradili Svetište dođu - svaki s posla na kojem je radio - 5i reknu Mojsiju: Svijet donosi mnogo više nego što je potrebno za izvođenje posla koji nam je Jahve naredio da izvedemo. 6Zato Mojsije izda naredbu koju po taboru proglase: Neka više nijedan čovjek ni žena ne donosi nikakva priloga za Svetište! Tako ustave narod te nije donosio novih darova. 7što imahu bijaše dosta da se izvede sve djelo; i još je pretjecalo. Knjiga Izlaska,36,3		 Oni preuzmu od Mojsija sve prinose koje Izraelci bijahu donijeli da se izvedu poslovi oko podizanja Svetišta. Ali kako su oni i dalje donosili prinose jutro za jutrom,
106 Knjiga Izlaska,36,4 svi majstori koji su gradili Svetište dođu - svaki s posla na kojem je radio -
107 Knjiga Izlaska,36,6 Zato Mojsije izda naredbu koju po taboru proglase: Neka više nijedan čovjek ni žena ne donosi nikakva priloga za Svetište! Tako ustave narod te nije donosio novih darova.
108 Kadioni žrtvenik
25Kadioni je žrtvenik napravio od bagremova drva, lakat dug, lakat širok - u četvorinu - a dva lakta visok. Roščići su mu bili u jednom komadu s njim. 26Obloži mu čistim zlatom plohu, strane naokolo i njegove roščiće. Načini mu naokolo završni pojas od zlata. 27Na njemu načini i dva zlatna koluta na oprečnim stranama, ispod završnog pojasa, da služe motkama za kvake kad se na njima nosi. 28Motke načini od bagremova drva pa ih obloži zlatom. 29Onda pripravi posvećeno ulje za pomazanje i čisti kad mirisni, onako kako ga pravi pomastar. Knjiga Izlaska,37,29		 Onda pripravi posvećeno ulje za pomazanje i čisti kad mirisni, onako kako ga pravi pomastar.
109 Popis utrošenih stvari
21To je popis stvari za Prebivalište - Prebivalište Svjedočanstva, koji je sastavljen na zapovijed Mojsijevu trudom levita pod vodstvom Itamara, sina svećenika Arona. 22Besalel, Urijev sin, iz koljena Hurova od plemena Judina napravio je sve što je Jahve Mojsiju naredio. 23S njim je bio Oholiab, sin Ahisamakov, iz plemena Danova, rezbar, krojač i vezilac za ljubičasto, crveno i tamnocrveno predivo i prepredeni lan. 24Sve zlato što je utrošeno u radove oko Svetišta - zlato posvećeno prinosom - iznosilo je: dvadeset i devet talenata i sedam stotina trideset šekela u hramskim šekelima. 25A srebro, sabrano prigodom upisivanja zajednice - 26to jest beku po glavi, odnosno pola šekela prema hramskom šekelu, od svakoga koji je bio upisan, od dvadeset godina pa naprijed - iznosilo je: stotinu talenata i tisuću sedam stotina sedamdeset i pet šekela u hramskim šekelima. Bilo je upisanih: šest stotina tri tisuće i petsto pedeset. 27Stotinu talenata srebra otišlo je za salijevanje podnožja Svetištu i zavjesi: sto podnožja od sto talenata - talenat za podnožje. 28A od tisuću sedam stotina sedamdeset i pet šekela načinio je kuke za stupove, obložio njihove vrhove i napravio šipke za njih. 29Tuč od žrtve prikaznice iznosio je sedamdeset talenata i dvije tisuće četiri stotine šekela. 30Od njega je načinio: podnožja za ulaz u šator sastanka, žrtvenik od tuča s njegovom tučanom rešetkom i sav pribor za žrtvenik; 31dalje, podnožja oko dvorišta, podnožja za dvorišni ulaz; sve kočiće za Prebivalište i sve kočiće oko dvorišta. Knjiga Izlaska,38,24		 Sve zlato što je utrošeno u radove oko Svetišta
110 Knjiga Izlaska,38,24 - zlato posvećeno prinosom - iznosilo je: dvadeset i devet talenata i sedam stotina trideset šekela u hramskim šekelima.
111 Knjiga Izlaska,38,27 Stotinu talenata srebra otišlo je za salijevanje podnožja Svetištu i zavjesi: sto podnožja od sto talenata - talenat za podnožje.
112 Odijelo velikog svećenika i ostalih svećenika
Od ljubičastog, crvenog i tamnocrvenog prediva naprave lijepo izrađeno ruho za službu u Svetištu; naprave svetu odjeću Aronu, kako je Jahve naredio Mojsiju. Knjiga Izlaska,39,1		 Od ljubičastog, crvenog i tamnocrvenog prediva naprave lijepo izrađeno ruho za službu u Svetištu;
113 Knjiga Izlaska,39,1 naprave svetu odjeću Aronu, kako je Jahve naredio Mojsiju.
114 Vijenac
30Načine i ploču, sveti vijenac, od čistoga zlata i na njoj urežu natpis kako se urezuje na pečatnome prstenu: Posvećen Jahvi. 31Za nju privežu modru vrpcu da je mogu svezati na vrhu mitre, kako je Jahve naredio Mojsiju. 32Tako su bili završeni svi radovi na Prebivalištu, šatoru sastanka. Izraelci su sve načinili onako kako je Jahve Mojsiju naredio da načine. Knjiga Izlaska,39,30		 Načine i ploču, sveti vijenac, od čistoga zlata i na njoj urežu natpis kako se urezuje na pečatnome prstenu: Posvećen Jahvi.
115 Predaja napravljenih stvari Mojsiju
33Onda donesu Mojsiju Prebivalište, šator i sav njegov pribor: njegove kuke, njegove trenice, njegove priječnice, njegove stupove i njegova podnožja; 34pokrov od učinjenih ovnujskih koža, pokrov od finih koža, zavjesu za zaklon; 35Kovčeg svjedočanstva s njegovim motkama i Pomirilištem; 36stol i sav njegov pribor, prinesene hljebove, 37svijećnjak od čistoga zlata s njegovim svijećama - svijeće već u red stavljene - i sav njegov pribor i ulje za svjetlo; 38zlatni žrtvenik, ulje za pomazanje, miomirisni tamjan i zavjesu za ulaz šatora; 39žrtvenik od tuča s tučanom rešetkom; njegove motke i sav njegov pribor; umivaonik i njegov stalak; 40zavjese za dvorište; njihove stupove i njihova podnožja, zavjesu za dvorišni ulaz, njegova užeta i njihove kočiće - sav pribor za službu u Prebivalištu, za šator sastanka; 41lijepo izrađeno ruho za službu u Svetištu - svetu odjeću za svećenika Arona i odijela za svećeničku službu njegovih sinova. 42Upravo kako je Jahve Mojsiju naredio, tako su Izraelci sav posao obavili. 43Mojsije pregleda sve radove i utvrdi da su ih dovršili: kako je Jahve naredio, onako su ih i napravili. I Mojsije ih blagoslovi. Knjiga Izlaska,39,41		 lijepo izrađeno ruho za službu u Svetištu -
116 Knjiga Izlaska,39,41 svetu odjeću za svećenika Arona i odijela za svećeničku službu njegovih sinova.
117 Postavljanje i posveta Svetišta
Reče Jahve Mojsiju: 2Na prvi dan prvoga mjeseca podigni Prebivalište, šator sastanka. 3Ondje postavi Kovčeg svjedočanstva, onda Kovčeg zakloni zavjesom. 4Potom unesi stol i što na nj spada poredaj; unesi i svijećnjak i svijeće mu pripremi. 5A zlatni žrtvenik za kađenje postavi pred Kovčeg svjedočanstva. Onda objesi zastor nad ulazom u Prebivalište. 6Stavi žrtvenik za žrtve paljenice pred ulaz Prebivališta, šatora sastanka. 7Između šatora sastanka i žrtvenika smjesti umivaonik i u nj nalij vode. 8Naokolo napravi dvorište i objesi zastor nad dvorišnim ulazom. 9Zatim uzmi ulja za pomazanje pa pomaži Prebivalište i sve što je u njemu; posveti ga i sav njegov pribor, pa će svetim postati. 10Pomaži potom žrtvenik za žrtve paljenice i sav njegov pribor; posveti žrtvenik i presvetim će žrtvenik postati. 11Pomaži umivaonik s njegovim stalkom: posveti ga! 12Dovedi zatim Arona i njegove sinove na ulaz šatora sastanka pa ih operi vodom. 13Stavi onda na Arona posvećenu odjeću; pomaži ga i posveti da mi služi kao svećenik. 14Dovedi i njegove sinove, na njih stavi košulje 15i pomaži ih, kako si pomazao i njihova oca, da mi služe kao svećenici. Njihovo pomazanje neka ih uvede u vječno svećenstvo u sve njihove naraštaje. Knjiga Izlaska,40,1		 Postavljanje i posveta
118 Knjiga Izlaska,40,1 Svetišta
119 Knjiga Izlaska,40,9 Zatim uzmi ulja za pomazanje pa pomaži Prebivalište i sve što je u njemu; posveti ga i sav njegov pribor,
120 Knjiga Izlaska,40,9 pa će svetim postati.
121 Knjiga Izlaska,40,10 Pomaži potom žrtvenik za žrtve paljenice i sav njegov pribor; posveti žrtvenik i
122 Knjiga Izlaska,40,10 presvetim će žrtvenik postati.
123 Knjiga Izlaska,40,11 Pomaži umivaonik s njegovim stalkom: posveti ga!
124 Knjiga Izlaska,40,13 Stavi onda na Arona posvećenu odjeću;
125 Knjiga Izlaska,40,13 pomaži ga i posveti da mi služi kao svećenik.
126 Žrtva prinosnica
Kad tko želi prinijeti Jahvi žrtvu prinosnicu, neka njegov dar bude od najboljeg brašna; neka ga polije uljem i na nj stavi tamjana. 2Neka ga onda donese Aronovim sinovima, svećenicima. Zatim neka zagrabi šaku od toga brašna i ulja i sav tamjan, pa neka svećenik na žrtveniku to sažeže u kad za spomen-žrtvu. To je žrtva paljena Jahvi na ugodan miris. 3A što od žrtve prinosnice ostane, neka pripadne Aronu i njegovim sinovima - najsvetije od žrtava Jahvi paljenih. 4Ako za žrtvu prinosnicu želiš prinijeti tijesta pečena u peći, neka to budu beskvasne pogače od najboljeg brašna, zamiješene u ulju, ili beskvasne prevrte uljem namazane. 5Ako tvoj dar bude žrtva prinosnica pečena na tavi, neka bude od najboljeg brašna, neukvasana i u ulju zamiješena. 6U komade je izlomi i po njima ulja polij: žrtva je to prinosnica. 7Bude li tvoja prinosnica kuhana u kotluši, neka bude od najboljeg brašna, pripravljena s uljem. 8Donosi Jahvi žrtvu prinosnicu tako pripravljenu! Neka se preda svećeniku, a on će je polagati na žrtvenik. 9Neka svećenik odvoji od žrtve prinosnice dio kao spomen-žrtvu, pa neka ga sažeže u kad na žrtveniku - kao žrtvu paljenu Jahvi na ugodan miris! 10A što od žrtve prinosnice ostane, neka pripadne Aronu i njegovim sinovima - najsvetije od žrtava Jahvi paljenih. Levitski zakonik,2,3		 A što od žrtve prinosnice ostane, neka pripadne Aronu i njegovim sinovima - najsvetije od žrtava Jahvi paljenih.
127 Levitski zakonik,2,10 A što od žrtve prinosnice ostane, neka pripadne Aronu i njegovim sinovima - najsvetije od žrtava Jahvi paljenih.
128 1. Okajnica za velikog svećenika
3Bude li to pomazanjem posvećeni svećenik koji pogriješi i navuče tako krivnju na narod, onda za grijeh koji učini neka prinese Jahvi jedno grlo krupne stoke, jednoga junca bez mane, kao žrtvu okajnicu. 4Neka junca dovede pred Jahvu do ulaza u šator sastanka; neka juncu na glavu položi svoju ruku i onda junca zakolje pred Jahvom. 5Zatim neka pomazanjem posvećeni svećenik uzme krvi od junca i donese je u šator sastanka. 6Onda neka svećenik zamoči svoj prst u krv i tom krvlju neka sedam puta poškropi prednju stranu zavjese Svetišta, pred Jahvom. 7Potom neka svećenik stavi te krvi na rogove žrtvenika za miomirisni kad koji se dimi pred Jahvom u šatoru sastanka. Svu ostalu krv od junca neka izlije podno žrtvenika za žrtve paljenice što se nalazi na ulazu u šator sastanka. 8Iz junca što ga prinosi kao žrtvu okajnicu neka izvadi: loj što omotava drobinu, sav loj što je oko drobine; 9oba bubrega i loj što je na njima i na slabinama, privjesak s jetre; neka i njega izvadi s bubrezima; 10onako kako se uzima dio iz vola žrtve pričesnice. Neka ih zatim svećenik sažeže u kad na žrtveniku za žrtve paljenice. 11Kožu od junca, sve meso od njega, njegovu glavu, njegove noge, drobinu i njegovu nečist 12- svega junca - neka iznese na čisto mjesto izvan tabora gdje se pepeo izasiplje i neka ga spali na vatri od drva; tu na pepelu neka se junac spali.' Levitski zakonik,4,3		 Bude li to pomazanjem posvećeni svećenik koji pogriješi i navuče tako krivnju na narod, onda za grijeh koji učini neka prinese Jahvi jedno grlo krupne stoke, jednoga junca bez mane, kao žrtvu okajnicu.
129 Levitski zakonik,4,5 Zatim neka pomazanjem posvećeni svećenik uzme krvi od junca i donese je u šator sastanka.
130 Levitski zakonik,4,6 Onda neka svećenik zamoči svoj prst u krv i tom krvlju neka sedam puta poškropi prednju stranu zavjese Svetišta, pred Jahvom.
131 2. Okajnica za svu zajednicu
13Ako sva izraelska zajednica nehotično pogriješi počinivši štogod što je Jahve zabranio pa tako postanu krivi a ne budu svjesni krivnje, 14onda, kad se sazna za učinjeni prijestup, neka zajednica prinese jedno grlo krupne stoke - jednoga junca bez mane - kao žrtvu okajnicu. Neka ga dovedu pred šator sastanka. 15Tu pred Jahvom neka starješine zajednice polože svoje ruke juncu na glavu. Neka se onda junac zakolje pred Jahvom. 16Neka zatim pomazanjem posvećeni svećenik donese krvi od junca u šator sastanka; 17neka svećenik zamoči svoj prst u krv i sedam puta poškropi prednju stranu zavjese, pred Jahvom. 18Neka zatim stavi krvi na rogove žrtvenika koji se nalazi pred Jahvom u šatoru sastanka. Svu ostalu krv neka izlije podno žrtvenika za žrtve paljenice što se nalazi na ulazu u šator sastanka. 19S junca neka skine sav loj i sažeže ga u kad na žrtveniku. 20I s juncem neka uradi kako je uradio s onim juncem žrtve okajnice - tako neka učini i s tim. I pošto svećenik nad članovima zajednice izvrši obred pomirenja, bit će im oprošteno. 21Neka odnese junca izvan tabora i spali ga kako je spalio i prvoga junca. To je žtrva za prijestup zajednice. Levitski zakonik,4,16		 Neka zatim pomazanjem posvećeni svećenik donese krvi od junca u šator sastanka;
132 Još o žrtvi naknadnici
14Još reče Jahve Mojsiju: 15Ako tko počini pronevjerenje ogriješivši se nehotično o svete stvari Jahvine, neka za naknadu, kao žrtvu naknadnicu, prinese Jahvi, iz svoga stada, ovna bez mane, vrijedna - po tvojoj procjeni - najmanje dva šekela srebra - prema cijeni hramskog šekela. 16Neka nadoknadi koliko se ogriješio o svete stvari i tome doda još petinu i neka dadne svećeniku. Neka svećenik nad njim izvrši obred pomirenja ovnom žrtve naknadnice, i bit će mu oprošteno. 17Ako tko i ne znajući pogriješi i učini štogod što je Jahve zabranio, kriv je, pa neka snosi posljedice svoje krivnje. 18Neka svećeniku dovede za naknadnicu iz svoga stada ovna bez mane, prema tvojoj procjeni. Neka svećenik nad tim čovjekom izvrši obred pomirenja za pogrešku što je počinio u neznanju, i bit će mu oprošteno. 19To je žrtva naknadnica; on je doista bio odgovoran Jahvi. Levitski zakonik,5,15		 Ako tko počini pronevjerenje ogriješivši se nehotično o svete stvari Jahvine, neka za naknadu, kao žrtvu naknadnicu, prinese Jahvi, iz svoga stada, ovna bez mane, vrijedna - po tvojoj procjeni - najmanje dva šekela srebra - prema cijeni hramskog šekela.
133 Levitski zakonik,5,16 Neka nadoknadi koliko se ogriješio o svete stvari i tome doda još petinu i neka dadne svećeniku. Neka svećenik nad njim izvrši obred pomirenja ovnom žrtve naknadnice, i bit će mu oprošteno.
134 2. Žrtva prinosnica
7 Ovo je obred za žrtvu prinosnicu: neka je Aronovi sinovi pronose u nazočnosti Jahve pred žrtvenikom. 8Pošto jedan od njih zagrabi pregršt najboljeg brašna i ulja sa žrtve prinosnice i sav tamjan što bude na njoj, pošto to sažeže na žrtveniku kao spomen-žrtvu, ugodan miris Jahvi, 9neka ostatak u obliku beskvasnih kruhova pojedu Aron i njegovi sinovi; neka ga jedu na posvećenu mjestu - u dvorištu šatora sastanka. 10Neka se ne peče s kvascem. To je dio žrtava meni paljenih što im ga ja dajem - dio najsvetiji, jednako kao i žrtva okajnica i kao žrtva naknadnica. 11Svaki muškarac Aronova potomstva može jesti taj dio od žrtava paljenih Jahvi, i to je vječni zakon za sve vaše naraštaje: i tko ih se god dotakne, bit će posvećen. 12Jahve još reče Mojsiju: 13Neka Aron i njegovi sinovi na dan svoga pomazanja prinesu Jahvi ovaj prinos: desetinu efe najboljeg brašna kao redovitu žrtvu prinosnicu, polovinu ujutro, a polovinu uvečer. 14Neka bude pripravljena u tavi na ulju. Donesi je dobro namočenu i prinesi Jahvi kao ugodan miris, kao žrtvu prinosnicu od više komada. 15Neka je tako pripravi svećenik koji od njegovih sinova bude pomazan da ga naslijedi. To je vječni zakon. Neka se ta žrtva Jahvi sva sažeže! 16Svaka svećenička žrtva prinosnica treba da bude posve spaljena; neka se od nje ne jede. Levitski zakonik,6,9		 neka ostatak u obliku beskvasnih kruhova pojedu Aron i njegovi sinovi; neka ga jedu na posvećenu mjestu - u dvorištu šatora sastanka.
135 Levitski zakonik,6,10 Neka se ne peče s kvascem. To je dio žrtava meni paljenih što im ga ja dajem - dio najsvetiji, jednako kao i žrtva okajnica i kao žrtva naknadnica.
136 Levitski zakonik,6,11 Svaki muškarac Aronova potomstva može jesti taj dio od žrtava paljenih Jahvi, i to je vječni zakon za sve vaše naraštaje: i tko ih se god dotakne, bit će posvećen.
137 3. Žrtva okajnica
17Još reče Jahve Mojsiju: 18Kaži Aronu i njegovim sinovima: 'Ovo je obred žrtvovanja za grijeh: žrtva okajnica neka se zakolje pred Jahvom na mjestu gdje se kolje žrtva paljenica - presveta je! 19Svećenik koji prinosi tu žrtvu okajnicu neka od nje i jede; neka se ona jede na posvećenu mjestu, u dvorištu šatora sastanka. 20Tko se god dotakne njezina mesa bit će posvećen; ako krv poštrapa odijelo, poštrapani dio neka se ispere na posvećenu mjestu. 21A posuda od ilovače u kojoj bude meso kuhano neka se razbije; a ako bude kuhano u posudi od tuča, neka se istare i vodom ispere. 22Svaki muški od svećeničke loze može od nje jesti - presveta je! 23Ali nijedna žrtva okajnica od koje je krv donesena u šator sastanka za obred pomirenja u Svetištu neka se ne jede, nego na vatri spali.' Levitski zakonik,6,18		 Kaži Aronu i njegovim sinovima: 'Ovo je obred žrtvovanja za grijeh: žrtva okajnica neka se zakolje pred Jahvom na mjestu gdje se kolje žrtva paljenica - presveta je!
138 Levitski zakonik,6,19 Svećenik koji prinosi tu žrtvu okajnicu neka od nje i jede; neka se ona jede na posvećenu mjestu, u dvorištu šatora sastanka.
139 Levitski zakonik,6,20 Tko se god dotakne njezina mesa bit će posvećen;
140 Levitski zakonik,6,20 ako krv poštrapa odijelo, poštrapani dio neka se ispere na posvećenu mjestu.
141 Levitski zakonik,6,22 Svaki muški od svećeničke loze može od nje jesti - presveta je!
142 Levitski zakonik,6,23 Ali nijedna žrtva okajnica od koje je krv donesena u šator sastanka za obred pomirenja u Svetištu neka se ne jede, nego na vatri spali.
143 4. Žrtva naknadnica
Ovo je obred za žrtvu naknadnicu. 2Nadasve je sveta! Neka se žrtva naknadnica zakolje na mjestu gdje se kolju žrtve paljenice, a njezinom krvlju neka svećenik zapljusne sve strane žtrvenika. 3Zatim neka prinese sav loj s nje: pretili rep, loj što omotava drobinu, 4oba bubrega i loj što je na njima i na slabinama; pa privjesak s jetre: neka i njega izvadi s bubrezima! 5Neka ih svećenik sažeže na žrtveniku kao žrtvu u čast Jahvi paljenu. To je žrtva naknadnica. 6Svaki muški od svećeničke loze može od nje jesti. Neka je jedu na posvećenu mjestu - presveta je! 7Kakva je žrtva okajnica, takva je i žrtva naknadnica; jedno je pravilo za njih: neka pripadne svećeniku koji njome vrši obred pomirenja. 8Tako isto koža od žrtve koju tko preda svećeniku da bude prinesena za žrtvu paljenicu neka pripadne svećeniku. 9Nadalje, svaka žrtva prinosnica što bude pečena u peći, kao i svaka što bude zgotovljena u kotluši ili na tavi, neka pripadne svećeniku koji je prinosi. 10A svaka žrtva prinosnica, zamiješena s uljem ili nasuho, neka pripadne svim Aronovim sinovima bez razlike! Levitski zakonik,7,2		 Nadasve je sveta! Neka se žrtva naknadnica zakolje na mjestu gdje se kolju žrtve paljenice, a njezinom krvlju neka svećenik zapljusne sve strane žtrvenika.
144 Levitski zakonik,7,6 Svaki muški od svećeničke loze može od nje jesti. Neka je jedu na posvećenu mjestu
145 Levitski zakonik,7,6 - presveta je!
146 Zaključak
37To je obred za žrtvu paljenicu, prinosnicu, okajnicu, naknadnicu, žrtvu posvetnicu i žrtvu pričesnicu 38koji je Jahve naredio Mojsiju na Sinajskom brdu kad je zapovjedio Izraelcima da Jahvi u Sinajskoj pustinji prinose žrtve. Levitski zakonik,7,37		 To je obred za žrtvu paljenicu, prinosnicu, okajnicu, naknadnicu, žrtvu posvetnicu i žrtvu pričesnicu.
147 II. POSVETA, PRAVA I DUŽNOSTI SVEĆENIKA
Obred svećeničkog posvećenja

Jahve reče Mojsiju: 2Uzmi Arona, a s njim i njegove sinove; ruho, ulje pomazanja, junca žrtve okajnice, dva ovna i košaru beskvasnih kruhova 3te skupi svu zajednicu na ulazu u šator sastanka. 4Mojsije učini kako mu je Jahve naredio, i zajednica se sabra na ulazu u šator sastanka. 5Tada Mojsije progovori zajednici: Ovo je Jahve zpovjedio da se učini. 6Izvede zatim Mojsije Arona i njegove sinove pa ih u vodi opra. 7Obuče na nj haljinu, opasa ga pojasom, ogrnu ga ogrtačem i stavi mu oplećak. Zatim ga opasa tkanicom oplećka i njome pritegnu uza nj oplećak. 8Stavi mu naprsnik, a u naprsnik metnu Urim i Tumim. 9Na glavu mu stavi mitru, a sprijeda na mitru postavi zlatnu pločicu - sveti vijenac - kako je Jahve naredio Mojsiju. 10Uzme zatim Mojsije ulje pomazanja te pomaže Prebivalište i sve što je u njemu da ih posveti. 11Sedam puta poškropi njime žrtvenik te pomaže žrtvenik i sav njegov pribor, umivaonik s njegovim stalkom da ih posveti. 12Izlije ulja pomazanja Aronu na glavu te ga pomaže da ga posveti. 13Potom Mojsije dovede Aronove sinove; na njih obuče haljine, pasovima ih opaše i poveze im zavije, kako je Jahve Mojsiju naredio. 14Dovede potom junce žrtve okajnice. Aron i njegovi sinovi stave svoje ruke na glavu juncu žrtve okajnice. 15Zatim ga Mojsije zakolje. Onda uzme krvi pa je svojim prstom stavi na rogove oko žrtvenika. Tako žrtvenik očisti. Zatim izlije krv podno žrtvenika; posveti ga, izvršivši na njemu obred pomirenja. 16Zatim Mojsije uzme sav loj što je bio oko drobine, privjesak s jetre, oba bubrega i njihov loj, pa to sažeže u kad na žrtveniku. 17A kožu od junca, njegovo meso i njegovu nečist spali u vatri izvan tabora, kako je Jahve naredio Mojsiju. 18Dovede potom ovna za žrtvu paljenicu. Aron i njegovi sinovi stave svoje ruke ovnu na glavu. 19Sad ga Mojsije zakolje. Onda krvlju zapljusne žrtvenik sa svih strana. 20Pošto isiječe ovna na dijelove, Mojsije sažeže u kad glavu, dijelove i loj. 21U vodi opere drobinu i noge pa u kad sažeže na žrtveniku svega ovna. Bila je to žrtva paljenica na ugodan miris - žrtva u čast Jahvi paljena - kako je Jahve naredio Mojsiju. Levitski zakonik,8,1		 I I . POSVETA, PRAVA I DUŽNOSTI SVEĆENIKA
148 Levitski zakonik,8,1 Obred svećeničkog posvećenja
149 Levitski zakonik,8,9 Na glavu mu stavi mitru, a sprijeda na mitru postavi zlatnu pločicu - sveti vijenac - kako je Jahve naredio Mojsiju.
150 Levitski zakonik,8,10 Uzme zatim Mojsije ulje pomazanja te pomaže Prebivalište i sve što je u njemu da ih posveti.
151 Levitski zakonik,8,11 Sedam puta poškropi njime žrtvenik te pomaže žrtvenik i sav njegov pribor, umivaonik s njegovim stalkom da ih posveti.
152 Levitski zakonik,8,12 Izlije ulja pomazanja Aronu na glavu te ga pomaže da ga posveti.
153 Levitski zakonik,8,15 Zatim ga Mojsije zakolje. Onda uzme krvi pa je svojim prstom stavi na rogove oko žrtvenika. Tako žrtvenik očisti. Zatim izlije krv podno žrtvenika; posveti ga, izvršivši na njemu obred pomirenja.
154 22Zatim dovede drugoga ovna, ovna za žrtvu posvetnicu. Aron i njegovi sinovi stave svoje ruke ovnu na glavu. 23Mojsije ga zakolje. Onda uzme krvi pa stavi na resu Aronova desnog uha, na palac njegove desne ruke i na palac njegove desne noge. 24Potom Mojsije dovede Aronove sinove, pa im stavi iste krvi na resu desnog uha, na palac desne ruke i na palac desne noge. Zatim Mojsije krvlju zapljusne žrtvenik sa svih strana. 25Poslije toga uzme loj, pretili rep, loj što je bio oko drobine, privjesak s jetre, oba bubrega i njihov loj - i desno pleće; 26a iz košare beskvasnih kruhova, što je stajala pred Jahvom, uzme jednu beskvasnu pogaču, jednu prevrtu s uljem i jedan kolač i postavi ih na loj i desno pleće. 27Sve to položi na ruke Arona i na ruke njegovih sinova pa to prinese kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom. 28Potom Mojsije opet to uzme s njihovih ruku i sažeže u kad na žrtveniku povrh žrtve paljenice. Bila je to žrtva posvetnica na ugodan miris, žrtva u čast Jahvi paljena. 29Naposljetku Mojsije uzme grudi i prinese ih kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom. To je bila pristojbina Mojsiju od ovna žrtve posvetnice, kako je Jahve Mojsiju naredio. 30Zatim Mojsije uze ulja za pomazanje i krvi što je bila na žrtveniku te poškropi Arona i njegove haljine, a tako i njegove sinove i njihove haljine. Tako posveti Arona i njegove haljine; njegove sinove i njihove haljine. i 31Onda reče Mojsije Aronu i njegovim sinovima: Skuhajte to meso na ulazu u šator sastanka ondje ga blagujte s kruhom što je u košari za žrtvu posvetnicu, kako sam naredio. Neka ga jedu Aron i njegovi sinovi! 32A što od mesa i kruha ostane, spalite na vatri. 33Sedam dana ne odlazite s ulaza šatora sastanka - do dana kad se navrši rok vašega svećeničkog posvećenja. Jer sedam dana treba za vaše posvećenje. 34Kako se radilo danas, Jahve je naredio da se tako radi dalje, da se nad vama izvrši obred pomirenja. 35Zato ostanite na ulazu šatora sastanka sedam dana, danju i noću vršeći što je Jahve naredio, da ne pomrete. Takvu sam ja zapovijed dobio. 36Aron i njegovi sinovi učiniše sve što je Jahve naredio preko Mojsija. Levitski zakonik,8,22 Zatim dovede drugoga ovna, ovna za žrtvu posvetnicu.
155 Levitski zakonik,8,28 Potom Mojsije opet to uzme s njihovih ruku i sažeže u kad na žrtveniku povrh žrtve paljenice. Bila je to žrtva posvetnica na ugodan miris, žrtva u čast Jahvi paljena.
1546 Levitski zakonik,8,29 Naposljetku Mojsije uzme grudi i prinese ih kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom. To je bila pristojbina Mojsiju od ovna žrtve posvetnice, kako je Jahve Mojsiju naredio.
157 Levitski zakonik,8,30 Zatim Mojsije uze ulja za pomazanje i krvi što je bila na žrtveniku te poškropi Arona i njegove haljine, a tako i njegove sinove i njihove haljine. Tako posveti Arona i njegove haljine; njegove sinove i njihove haljine.
158 Levitski zakonik,8,31 Onda reče Mojsije Aronu i njegovim sinovima: Skuhajte to meso na ulazu u šator sastanka ondje ga blagujte s kruhom što je u košari za žrtvu posvetnicu, kako sam naredio. Neka ga jedu Aron i njegovi sinovi!
159 Levitski zakonik,8,33 Sedam dana ne odlazite s ulaza šatora sastanka - do dana kad se navrši rok vašega svećeničkog posvećenja.
160 Levitski zakonik,8,33 Jer sedam dana treba za vaše posvećenje.
161 Vjernost obrednim propisima
A sinovi Aronovi Nadab i Abihu uzmu svaki svoj kadionik; stave u nj vatre i na nju metnu tamjana da prinesu pred Jahvom neposvećenu vatru, koju im on ne bijaše propisao. 2Ali izbije plamen ispred Jahve te ih proguta - poginuše oni pred Jahvom. 3Nato će Mojsije Aronu: To je ono što je Jahve navijestio: Po onima koji su mi blizu svetim ću se pokazati; pred svim ću se pukom proslaviti. Aron je šutio. 4Mojsije zovnu Mišaela i Elsafana, sinove Aronova strica Uziela, pa im reče: Dođite i odnesite svoju braću ispred Svetišta u polje izvan tabora! 5Oni dođu i odnesu ih u njihovim košuljama u polje izvan tabora, kako je Mojsije rekao. 6Poslije toga Mojsije reče Aronu i njegovim sinovima, Eleazaru i Itamaru: Ne raščupavajte svoje kose niti razdirite svojih haljina da ne poginete i da se On ne razljuti na svekoliku zajednicu. Vaša braća i sav dom Izraelov neka oplakuje one koje je vatra Jahvina sažegla. 7Ne smijete odlaziti s ulaza u šator sastanka da ne pomrete, jer na vama je Jahvino ulje pomazanja. Oni učine po riječi Mojsijevoj. Levitski zakonik,10,1		 A sinovi Aronovi Nadab i Abihu uzmu svaki svoj kadionik; stave u nj vatre i na nju metnu tamjana da prinesu pred Jahvom neposvećenu vatru, koju im on ne bijaše propisao.
162 Levitski zakonik,10,3 Nato će Mojsije Aronu: To je ono što je Jahve navijestio: Po onima koji su mi blizu svetim ću se pokazati; pred svim ću se pukom proslaviti.
163 Levitski zakonik,10,4 Mojsije zovnu Mišaela i Elsafana, sinove Aronova strica Uziela, pa im reče: Dođite i odnesite svoju braću ispred Svetišta u polje izvan tabora!
164 Levitski zakonik,10,10 da možete lučiti posvećeno od običnoga, čisto od nečistoga;
165 Dijelovi žrtava za svećenike
12Onda Mojsije rekne Aronu i njegovim preživjelim sinovima, Eleazaru i Itamaru: Uzimajte od žrtve prinosnice što preostaje nakon prinesene žrtve u čast Jahvi paljene i beskvasnu je uza žrtvenik jedite jer je vrlo sveta. 13Blagujte je u svetom mjestu, jer to je - tako je meni naređeno - pristojbina tvoja i pristojbina tvojih sinova od žrtava paljenih u čast Jahvi. 14A grudi žrtve prikaznice i pleće žrtve podizanice ti i tvoji sinovi i tvoje kćeri s tobom jedite na bilo kojem čistom mjestu. Jer to je dodijeljeno za pristojbinu tebi i tvojim sinovima od izraelskih žrtava pričesnica. 15Pleće žrtve podizanice i grudi žrtve prikaznice što se donose zajedno s lojem, na vatri paljenim - pošto budu prineseni za žrtvu prikaznicu pred Jahvom - neka pripadnu tebi i tvojim sinovima s tobom. To je, kako je Jahve naredio, trajan zakon. Levitski zakonik,10,12		 Onda Mojsije rekne Aronu i njegovim preživjelim sinovima, Eleazaru i Itamaru: Uzimajte od žrtve prinosnice što preostaje nakon prinesene žrtve u čast Jahvi paljene i beskvasnu je uza žrtvenik jedite jer je vrlo sveta.
166 Levitski zakonik,10,13 Blagujte je u svetom mjestu, jer to je - tako je meni naređeno - pristojbina tvoja i pristojbina tvojih sinova od žrtava paljenih u čast Jahvi.
167 Posebni propisi o žrtvama okajnicama
16Potom se Mojsije potanje raspita o jarcu žrtve okajnice. Već je bio spaljen. On se razljuti na Eleazara i Itamara, Aronove preživjele sinove, pa rekne: 17Zašto ste jeli žrtvu okajnicu na svetome mjestu? Vrlo ja sveta! To vam je dao Jahve da uklanjate krivnju sa zajednice vršeći nad njom obred pomirenja pred Jahvom. 18Budući da krv žrtve nije bila unesena unutar Svetišta, morali ste je blagovati u Svetištu, kako mi je bilo zapovjeđeno. 19Nato će Aron Mojsiju: Danas su, eto, prinijeli svoju žrtvu okajnicu i svoju žrtvu paljenicu pred Jahvom! što bi se meni dogodilo da sam ja danas jeo od žrtve okajnice? Bi li to bilo milo Jahvi? 20Kad Mojsije to ču, odobri. Levitski zakonik,10,17		 Zašto ste jeli žrtvu okajnicu na svetome mjestu?
168 Levitski zakonik,10,17 Vrlo ja sveta! To vam je dao Jahve da uklanjate krivnju sa zajednice vršeći nad njom obred pomirenja pred Jahvom.
169 Levitski zakonik,10,18 Budući da krv žrtve nije bila unesena unutar Svetišta,
170 Levitski zakonik,10,18 morali ste je blagovati u Svetištu, kako mi je bilo zapovjeđeno.
171 5. Gmizavci
29Od životinja što po zemlji gmižu neka su za vas ove nečiste: krtica, miš i svaka vrsta guštera; 30zidni macaklin, kameleon, daždevnjak, zelembać i tinšamet. 31Te su životinje od svih što gmižu za vas nečiste. Tko ih se mrtvih dotakne neka je nečist do večeri. 32A na što koja od njih mrtva padne, neka je onečišćeno: bio to kakav drveni predmet ili odjeća, koža ili vreća. Svaki takav predmet koji se upotrebljava neka se zamoči u vodu i ostane nečist do večeri. Onda će postati čist. 33Upadne li što od njih u kakvu zemljanu posudu, razbijte je; sve je u njoj onečišćeno. 34A bilo kakva hrana što se jede, ako na nju kapne voda iz te posude, bit će onečišćena. Svaka tekućina što se pije u svakoj takvoj posudi neka se smatra nečistom. 35A sve na što padne bilo što od njihove crkotine neka je nečisto; bude li to peć ili ognjište, neka se sruše: onečišćeni su za vas i neka nečisti budu. 36A vrelo ili čatrnja koja drži vodu neka se smatraju čistima. Ali tko dirne strvinu životinje neka je nečist. 37Ako što od njihova strva padne na žitno sjemenje što će se sijati, ono ostaje čisto; 38ali ako se sjemenje nakvasi vodom, a onda na nj padne što od njihove crkotine, neka je za vas nečisto. 39Ako ugine koja životinja što vam služi za hranu, onaj koji dotakne njezinu strvinu neka je nečist do večeri; 40a koji pojede od njezine strvine neka opere svoju odjeću i bude nečist do večeri; koji ponese njezinu strvinu neka opere svoju odjeću i bude nečist do večeri. 41Svaka životinja što po tlu gmiže odvratna je. Neka se ne jede! 42Ništa što puže na trbuhu, ništa što god ide na četiri noge ili na više nogu - nikakve puzavce što po tlu gmižu nemojte jesti jer su odvratni! 43Nemojte sami sebe poganiti svim tim puzavcima što gmižu; ne prljajte se njima, da i vi zbog njih ne postanete nečisti. 44Ta ja - Jahve - Bog sam vaš! Posvećujte se, dakle, da sveti budete, jer svet sam ja! Nijednim se puzavcem što po tlu gmiže ne prljajte! 45Jest, ja sam Jahve; izveo sam vas iz zemlje egipatske da vam budem Bog. Budite, dakle, sveti jer sam svet ja! Levitski zakonik,11,44		 Ta ja - Jahve - Bog sam vaš! Posvećujte se, dakle,
172 Levitski zakonik,11,44 da sveti budete,
173 Levitski zakonik,11,44 jer svet sam ja! Nijednim se puzavcem što po tlu gmiže ne prljajte!
174 Levitski zakonik,11,45 Jest, ja sam Jahve; izveo sam vas iz zemlje egipatske da vam budem Bog. Budite, dakle, sveti
175 Levitski zakonik,11,45 jer sam svet ja!
176 ZDRAVSTVENI PROPISI
Očišćenje žene poslije poroda
Jahve reče Mojsiju: 2Kaži Izraelcima: 'Kad koja žena zatrudni i rodi muško čedo, neka je nečista sedam dana, kako je nečista u vrijeme svoga mjesečnog pranja. 3Osmoga dana neka se dijete obreže. 4A ona neka ostane još trideset i tri dana da se očisti od svoje krvi; ne smije dirati ništa posvećeno niti dolaziti u Svetište dok se ne navrši vrijeme njezina čišćenja. 5Ako rodi žensko čedo, neka je nečista dva tjedna, kao za svoga mjesečnog pranja, i neka ostane još šezdeset i šest dana da se očisti od svoje krvi. 6A kad se navrši vrijeme njezina čišćenja - bilo za sinčića, bilo za kćerkicu - neka donese svećeniku na ulaz u šator sastanka jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu i jednoga golubića ili grlicu za žrtvu okajnicu. 7Neka on to prinese pred Jahvom i nad njom izvrši obred pomirenja. Tako će ona biti očišćena od svoga krvarenja. To je odredba koja se odnosi na ženu kad rodi bilo muško bilo žensko čedo. 8Ali ako ne može da nađe dovoljno sredstava za grlo od sitnoga stada, neka onda uzme dvije grlice ili dva golubića - jedno za žrtvu paljenicu, a drugo za žrtvu okajnicu. Neka svećenik izvrši nad njom obred pomirenja, i ona će biti očišćena'. Levitski zakonik,12,4		 A ona neka ostane još trideset i tri dana da se očisti od svoje krvi; ne smije dirati ništa posvećeno niti dolaziti
177 Levitski zakonik,12,4 u Svetište dok se ne navrši vrijeme njezina čišćenja.
178 Očišćenje gubavoga
Jahve reče Mojsiju: 2Neka ovo bude obred za gubavca na dan njegova čišćenja: neka se dovede svećeniku; 3neka svećenik iziđe iz tabora i obavi pregled. Ako ustanovi da je gubavac od gube ozdravio, 4neka naredi da se za čovjeka koji se ima čistiti uzmu dvije ptice, čiste i žive, cedrovine, grimiznog prediva i izopa. 5Neka zatim svećenik naredi da se jedna ptica zakolje nad živom vodom u zemljanoj posudi. 6Potom neka uzme živu pticu, a onda zajedno živu pticu, cedrovinu, grimizno predivo i izop zamoči u krv ptice što je bila zaklana povrh žive vode. 7Sada neka sedam puta poškropi onoga koji se od gube čisti, a onda ga čistim proglasi. Poslije toga neka pusti živu pticu na otvorenu polju. 8Onaj koji se čisti neka opere svoju odjeću, obrije sve svoje dlake i u vodi se okupa. Tako neka je čist. Poslije toga neka uđe u tabor, ali sedam dana neka stanuje izvan svoga šatora. 9Sedmi dan neka obrije sve svoje dlake: kosu, bradu i obrve; neka obrije sve ostale svoje dlake. Pošto u vodi opere svoju odjeću i okupa se, neka je čist. 10Osmoga dana neka uzme muško janje bez mane, jedno žensko janje od godine dana, također bez mane, tri desetine efe najboljeg brašna zamiješena u ulju za žrtvu prinosnicu i jedan log ulja. 11Svećenik koji vrši čišćenje neka ih stavi pred Jahvu na ulazu u šator sastanka s čovjekom koji se ima čistiti. 12Neka zatim svećenik uzme jedno muško janje pa ga s ono ulja u logu prinese kao žrtvu naknadnicu. Neka ih prinese pred Jahvom kao žrtvu prikaznicu. 13Neka janje zakolje ondje gdje se kolju žrtve okajnice i žrtve paljenice - na svetome mjestu, jer žrtva naknadnica kao i okajnica pripada svećeniku: vrlo je sveta! 14Potom neka svećenik uzme krvi od žrtve naknadnice, pa neka njome namaže resicu desnoga uha, palac desne ruke i palac desne noge onoga koji se čisti. 15Poslije toga neka uzme log s uljem i izlije na dlan svoje lijeve ruke. 16Zamočivši svećenik svoj desni prst u ulje na svojoj lijevoj ruci, neka uljem sa svoga prsta obavi škropljenje pred Jahvom sedam puta. 17Od ulja što mu preostane u ruci neka svećenik, po krvi od žrtve naknadnice, pomaže resicu desnoga uha, palac desne ruke i palac desne noge onoga koji se čisti. 18Ostatak ulja sa svoje ruke neka svećenik metne na glavu onoga koji se čisti. Tako će svećenik nad njim izvršiti obred pomirenja pred Jahvom. 19Neka svećenik poslije toga prinese žrtvu okajnicu i nad onim koji se čisti neka obavi obred pomirenja za njegovu nečistoću. Napokon neka zakolje žrtvu paljenicu, 20a onda neka svećenik žrtvu paljenicu i žrtvu prinosnicu podigne na žrtvenik. Kad tako svećenik nad njim obavi obred pomirenja, neka je čist. Levitski zakonik,14,13		 Neka janje zakolje ondje gdje se kolju žrtve okajnice i žrtve paljenice - na svetome mjestu,
179 Levitski zakonik,14,13 jer žrtva naknadnica kao i okajnica pripada svećeniku: vrlo je sveta!
180 VELIKI DAN POMIRENJA
Poslije smrti dvojice Aronovih sinova, koji su poginuli prinoseći pred Jahvom neposvećenu vatru, progovori Jahve Mojsiju. 2Jahve reče Mojsiju: Kaži svome bratu Aronu da ne ulazi u svako doba u Svetište iza zavjese, pred Pomirilište koje se nalazi na Kovčegu, da ne pogine. Jer ja ću se pojavljivati nad Pomirilištem u oblaku. 3Neka Aron ulazi u Svetište ovako: s juncem za žrtvu okajnicu i ovnom za žrtvu paljenicu. 4Neka se obuče u posvećenu košulju od lana; na svoje tijelo neka navuče gaće od lana; neka se opaše lanenim pasom, a na glavu stavi mitru od lana. To je posvećeno ruho koje ima obući pošto se okupa u vodi. 5Od zajednice izraelske neka primi dva jarca za žrtvu okajnicu i jednoga ovna za žrtvu paljenicu. Levitski zakonik,16,1		 Poslije smrti dvojice Aronovih sinova, koji su poginuli prinoseći pred Jahvom neposvećenu vatru, progovori Jahve Mojsiju.
181 Levitski zakonik,16,2 Jahve reče Mojsiju: Kaži svome bratu Aronu da ne ulazi u svako doba u Svetište iza zavjese, pred Pomirilište koje se nalazi na Kovčegu, da ne pogine. Jer ja ću se pojavljivati nad Pomirilištem u oblaku.
182 Levitski zakonik,16,3 Neka Aron ulazi u Svetište ovako: s juncem za žrtvu okajnicu i ovnom za žrtvu paljenicu.
183 Levitski zakonik,16,4 Neka se obuče u posvećenu košulju od lana; na svoje tijelo neka navuče gaće od lana; neka se opaše lanenim pasom, a na glavu stavi mitru od lana.
184 Levitski zakonik,16,4 To je posvećeno ruho koje ima obući pošto se okupa u vodi.
185 15Neka potom zakolje jarca za žrtvu okajnicu za grijeh naroda; neka unese njegovu krv za zavjesu te s njegovom krvi učini kako je učinio s krvlju od junca: neka njome poškropi po Pomirilištu i pred njim. 16Tako će obaviti obred pomirenja nad Svetištem zbog nečistoća Izraelaca, zbog njihovih prijestupa i svih njihovih grijeha. A tako neka učini i za šator sastanka što se među njima nalazi, sred njihovih nečistoća. 17Kad on uđe da obavi obred pomirenja u Svetištu, neka nikoga drugog ne bude u šatoru sastanka dok on ne iziđe. Obavivši obred pomirenja za se, za svoj dom i za svu izraelsku zajednicu, 18neka ode k žrtveniku koji se nalazi pred Jahvom te nad žrtvenikom obavi obred pomirenja. Neka uzme krvi od junca i krvi od jarca pa stavi na rogove oko žrtvenika. 19Neka svojim prstom poškropi žrtvenik istom krvlju sedam puta. Tako će ga očistiti od nečistoća Izraelaca i posvetiti. 20Kad svrši obred pomirenja Svetišta, šatora sastanka i žrtvenika, neka primakne jarca živoga. 21Neka mu na glavu Aron stavi obje svoje ruke i nad njim ispovjedi sve krivnje Izraelaca, sve njihove prijestupe i sve njihove grijehe. Položivši ih tako jarcu na glavu, neka ga pošalje u pustinju s jednim prikladnim čovjekom. 22Tako će jarac na sebi odnijeti sve njihove krivnje u pusti kraj. Otpremivši jarca u pustinju, 23neka se Aron vrati u šator sastanka, sa sebe svuče lanenu odjeću u koju se bio obukao kad je ulazio u Svetište i neka je ondje ostavi. 24Neka potom opere svoje tijelo vodom na posvećenu mjestu, na se obuče svoju odjeću te iziđe da prinese svoju žrtvu paljenicu i žrtvu paljenicu naroda i obavi obred pomirenja za se i za narod. 25Loj sa žrtve okajnice neka sažeže u kad na žrtveniku. 26Onaj koji je odveo jarca Azazelu neka opere svoju odjeću, svoje tijelo u vodi okupa i poslije toga može opet doći u tabor. 27A junca žrtve okajnice i jarca žrtve okajnice od kojih je krv bila donesena u Svetište da se obavi obred pomirenja neka odnesu izvan tabora pa neka na vatri spale njihove kože, njihovo meso i njihovu nečist. 28Tko ih bude spaljivao, neka opere svoju odjeću, svoje tijelo okupa u vodi i poslije toga može opet doći u tabor. 29Ovaj zakon neka za vas trajno vrijedi. U sedmom mjesecu, deseti dan toga mjeseca, postite i ne obavljajte nikakva posla: ni domorodac ni stranac koji među vama boravi. 30Jer toga dana nad vama se ima izvršiti obred pomirenja da se očistite od svih svojih grijeha te da pred Jahvom budete čisti. 31Neka je to za vas subotnji počinak kad postite. Trajan je to zakon. 32Neka obred pomirenja obavi onaj svećenik koji bude pomazan i posvećen za vršenje svećeničke službe namjesto svoga oca. Neka se obuče u posvećeno laneno ruho; 33on neka obavi obred pomirenja za posvećeno Svetište, za šator sastanka i za žrtvenik. Zatim neka izvrši obred pomirenja nad svećenicima i nad svim narodom zajednice. 34Tako neka to bude za vas trajan zakon; jednom na godinu neka se nad Izraelcima obavi obred pomirenja za sve njihove grijehe. Mojsije je učinio kako mu je Jahve naredio. Levitski zakonik,16,16 Tako će obaviti obred pomirenja nad Svetištem zbog nečistoća Izraelaca, zbog njihovih prijestupa i svih njihovih grijeha. A tako neka učini i za šator sastanka što se među njima nalazi, sred njihovih nečistoća.
186 Levitski zakonik,16,17 Kad on uđe da obavi obred pomirenja u Svetištu, neka nikoga drugog ne bude u šatoru sastanka dok on ne iziđe.
187 Levitski zakonik,16,19 Neka svojim prstom poškropi žrtvenik istom krvlju sedam puta. Tako će ga očistiti od nečistoća Izraelaca i posvetiti.
188 Levitski zakonik,16,20 Kad svrši obred pomirenja Svetišta, šatora sastanka i žrtvenika, neka primakne jarca živoga.
189 Levitski zakonik,16,23 neka se Aron vrati u šator sastanka, sa sebe svuče lanenu odjeću u koju se bio obukao kad je ulazio u Svetište i neka je ondje ostavi.
190 Levitski zakonik,16,24 Neka potom opere svoje tijelo vodom na posvećenu mjestu, na se obuče svoju odjeću te iziđe da prinese svoju žrtvu paljenicu i žrtvu paljenicu naroda i obavi obred pomirenja za se i za narod.
191 Levitski zakonik,16,27 A junca žrtve okajnice i jarca žrtve okajnice od kojih je krv bila donesena u Svetište da se obavi obred pomirenja neka odnesu izvan tabora pa neka na vatri spale njihove kože, njihovo meso i njihovu nečist.
192 Levitski zakonik,16,32 Neka obred pomirenja obavi onaj svećenik koji bude pomazan i posvećen za vršenje svećeničke službe namjesto svoga oca.
193 Levitski zakonik,16,32 Neka se obuče u posvećeno laneno ruho;
194 Levitski zakonik,16,33 on neka obavi obred pomirenja za posvećeno
195 Levitski zakonik,16,33 Svetište, za šator sastanka i za žrtvenik. Zatim neka izvrši obred pomirenja nad svećenicima i nad svim narodom zajednice.
196 Levitski zakonik,17,1 I V . ZAKON SVETOSTI
197 Svetost bračnih odnosa
Jahve reče Mojsiju: 2Govori Izraelcima i reci im: 'Ja sam Jahve, Bog vaš. 3Nemojte raditi kako se radi u zemlji egipatskoj, gdje ste boravili; niti radite kako se radi u zemlji kanaanskoj, kamo vas vodim; ne povodite se za njihovim običajima! 4Vršite moje naredbe; vršite moje zapovijedi; prema njima hodite. Ja sam Jahve, Bog vaš. 5Zato držite moje zakone i moje naredbe; tko ih vrši - u njima će naći život. Ja sam Jahve! 6Neka se nitko od vas ne približuje svojoj krvnoj rodbini da otkriva njezinu golotinju. Ja sam Jahve! 7Ne otkrivaj golotinje svoga oca ni golotinje svoje majke. Majka ti je, ne otkrivaj njezine golotinje! 8Ne otkrivaj golotinje žene svoga oca! I to je golotinja tvoga oca! 9Ne otkrivaj golotinje svoje sestre - kćeri svoga oca ili kćeri svoje majke - bila rođena u kući ili izvan nje! 10Ne otkrivaj golotinje kćeri svoga sina niti golotinje kćeri svoje kćeri! Ta njihova je golotinja tvoja vlastita golotinja. 11Ne otkrivaj golotinje kćeri žene svoga oca! Jer, rođena od tvog oca, ona ti je sestra. 12Ne otkrivaj golotinje sestre svoga oca! Ona je krv tvoga oca. 13Ne otkrivaj ni golotinje sestre svoje majke! Ta i ona je krv tvoje majke! 14Ne otkrivaj golotinje svoga strica! To jest, nemoj se približavati njegovoj ženi. Ta ona je tvoja strina. 15Ne otkrivaj golotinje svoje snahe! Ona je žena tvoga sina. Ne otkrivaj golotinje njezine. 16Ne otkrivaj golotinje žene svoga brata! Ta to je golotinja tvoga brata. 17Ne otkrivaj golotinje koje žene i njezine kćeri! Nemoj se ženiti kćerju njezina sina niti kćerju njezine kćeri te im golotinju otkrivati. Oni su krvna rodbina. To bi bila pokvarenost. 18Ne uzimaj sebi koju ženu u isto vrijeme kad i njezinu sestru da je ljubomorom žalostiš otkrivajući golotinju ovoj preko nje za njezina života! 19Ne približuj se ni jednoj ženi kad je u nečistoći svoga mjesečnog pranja da joj otkrivaš golotinju! 20Ne lijegaj sa ženom bližnjega svoga; od nje bi postao nečist. 21Ne smiješ dopuštati da koje tvoje dijete bude žrtvovano Moleku; ne smiješ tako obeščašćivati ime Boga svoga. Ja sam Jahve! 22Ne lijegaj s muškarcem kako se liježe sa ženom! To bi bila grozota. 23Da nisi legao ni s jednom životinjom - od nje bi postao nečist. Žena ne smije stati pred životinju da se s njom pari. To bi bila krajnja opačina. 24Ničim se od toga nemojte onečišćavati! Ta svim su se tim onečišćavali narodi koje ja ispred vas tjeram. 25I zemlja je postala nečista. Zato ću kazniti njezinu opačinu, i zemlja će ispljuvati svoje stanovnike. 26Vi pak držite moje zakone i moje naredbe: ni jedne od tih opačina nemojte počinjati - ni vi ni stranac koji među vama boravi. 27Sve je te zloće počinjao svijet koji je bio u toj zemlji prije vas te je zemlja postala nečista. 28Neće li, ako je učinite nečistom, zemlja ispljuvati i vas kako je ispljuvala narod koji je bio prije vas? 29Jest, svi koji bi počinili bilo koju od tih zloća bit će odstranjeni iz svoga naroda. 30Zato držite moje zapovijedi; nemojte se podavati ni jednome od onih odvratnih običaja što su se održavali prije vas; tako se njima nećete onečistiti. Ja sam Jahve, Bog vaš!' Levitski zakonik,18,1		 Svetost bračnih odnosa
198 Budite sveti!
Jahve reče Mojsiju: 2Govori svoj zajednici Izraelaca i reci im: 'Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaš! 3Svoje se majke i svoga oca svaki bojte! Subote moje držite! Ja sam Jahve, Bog vaš! 4Ne obraćajte se na ništavila! Ne pravite sebi lijevanih kumira! Ja sam Jahve, Bog vaš! 5Kad prinosite Jahvi žrtvu pričesnicu, prinesite je tako da budete primljeni. 6Neka se pojede na dan kad je prinosite ili sutradan. što preostane za prekosutra neka se spali na vatri. 7Kad bi se jelo od toga jela treći dan, bilo bi odvratno i žrtva ne bi bila primljena. 8A onaj koji je ipak jede neka snosi posljedice svoje krivnje. Budući da je oskvrnuo ono što je Jahvi posvećeno, neka se takav odstrani iz svoga naroda. Levitski zakonik,19,1		 Budite sveti!
199 Levitski zakonik,19,2 Govori svoj zajednici Izraelaca i reci im: 'Sveti budite!
200 Levitski zakonik,19,2 Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaš!
201 Levitski zakonik,19,8 A onaj koji je ipak jede neka snosi posljedice svoje krivnje. Budući da je oskvrnuo ono što je Jahvi posvećeno, neka se takav odstrani iz svoga naroda.
202 23Kad uđete u zemlju i zasadite bilo kakvu voćku, smatrajte njezine plodove za neobrezane. Tri godine neka vam budu neobrezani: neka se ne jedu. 24Četvrte godine neka se svi njezini plodovi posvete na svetkovinu zahvale Jahvi. 25Istom pete godine jedite njezin plod i ubirite sebi njezin urod. Ja sam Jahve, Bog vaš! 26Ništa s krvlju nemojte jesti! Ne gatajte! Ne čarajte! 27Ne zaokružujte kose na svojim sljepoočnicama; ne šišajte okrajka svoje brade. 28Ne urezujte zareza na svome tijelu za pokojnika; niti na sebi usijecajte kakvih biljega. Ja sam Jahve! 29Ne obeščašćuj svoje kćeri dajući je za javnu bludnicu. Tako se zemlja neće podati bludnosti niti će se napuniti pokvarenošću. 30Držite moje subote; štujte moje Svetište. Ja sam Jahve! 31Ne obraćajte se na zazivače duhova i vračare; ne pitajte ih za savjet. Oni bi vas opoganili. Ja sam Jahve, Bog vaš! 32Ustani pred sijedom glavom; poštuj lice starca; boj se svoga Boga. Ja sam Jahve! 33Ako se stranac nastani u vašoj zemlji, nemojte ga ugnjetavati. 34Stranac koji s vama boravi neka vam bude kao sunarodnjak; ljubi ga kao sebe samoga. Ta i vi ste bili stranci u egipatskoj zemlji. Ja sam Jahve, Bog vaš. 35Ne počinjajte nepravde u osudama, u mjerama za duljinu, težinu i obujam. 36Neka su vam mjerila točna; utezi jednaki; efa prava; prav hin. Ja sam Jahve, Bog vaš, koji sam vas izveo iz zemlje egipatske. 37Držite sve moje zakone i sve moje naredbe; vršite ih. Ja sam Jahve!' Levitski zakonik,19,24 Četvrte godine neka se svi njezini plodovi posvete
203 Levitski zakonik,19,24 na svetkovinu zahvale Jahvi.
204 Levitski zakonik,19,30 Držite moje subote; štujte moje Svetište. Ja sam Jahve!
205 Kazne za nedopušteni obred
Jahve reče Mojsiju: 2Kaži Izraelcima: 'Tko god, Izraelac, ili stranac koji živi s Izraelcima, ustupi svoje čedo Moleku, mora se smaknuti; narod zemlje neka ga kamenuje. 3Ja ću se okrenuti protiv toga čovjeka i odstraniti ga iz njegova naroda, jer je on, ustupivši svoje čedo Moleku, okaljao moje Svetište i obeščastio moje sveto ime. 4A ako narod zatvori svoje oči nad tim čovjekom kad svoje čedo ustupi Moleku te ga ne smakne, 5ja ću se suprotstaviti tome čovjeku i njegovoj obitelji; odstranit ću ih iz njihova naroda, njega i sve koji poslije njega pođu za Molekom da se podaju bludu s Molekom. 6Ako se tko obrati na zazivače duhova i vračare da se za njima poda javnom bludu, ja ću se okrenuti protiv takva čovjeka i odstranit ću ga iz njegova naroda. 7Posvećujte se da budete sveti! Ta ja sam Jahve, Bog vaš. 8Držite moje zakone i vršite ih. Ja, Jahve, posvećujem vas'. Levitski zakonik,20,3		 Ja ću se okrenuti protiv toga čovjeka i odstraniti ga iz njegova naroda, jer je on, ustupivši svoje čedo Moleku, okaljao moje Svetište i
206 Levitski zakonik,20,3 obeščastio moje sveto ime.
207 Levitski zakonik,20,7 Posvećujte se
208 Levitski zakonik,20,7 da budete sveti! Ta ja sam Jahve, Bog vaš.
209 Levitski zakonik,20,8 Držite moje zakone i vršite ih. Ja, Jahve, posvećujem vas'.
210 Svetost i vjernost Zakonu
22Zato držite sve moje zakone, sve moje naredbe i vršite ih da vas ne ispljune zemlja u koju vas vodim da se u njoj nastanite. 23Nemojte živjeti po zakonima naroda koje ja ispred vas tjeram. Ta oni su činili sve to, i zato mi se zgadili. 24A vama sam ja rekao: vi ćete zaposjesti njihovu zemlju; vama ću je predati u posjed - zemlju kojom teče mlijeko i med. Ja sam Jahve, vaš Bog, koji sam vas odvojio od tih naroda. 25Pravite, dakle, razliku između čiste životinje i nečiste; između čiste ptice i nečiste. Nemojte sami sebe opoganjivati ni životinjom, ni pticom, ni bilo čim što zemljom puže: što sam vam ja odlučio kao nečisto. 26Budite mi dakle sveti, jer sam ja, Jahve, svet; ja sam vas odvojio od tih naroda da budete moji. 27Čovjek ili žena koji među vama postanu zazivači duhova ili vračari neka se kazne smrću; neka se kamenuju i neka njihova krv padne na njih. Levitski zakonik,20,22		 Svetost i vjernost Zakonu
211 Levitski zakonik,20,26 Budite mi dakle sveti,
212 Levitski zakonik,20,26 jer sam ja, Jahve, svet; ja sam vas odvojio od tih naroda da budete moji.
213 Svećenička svetost
Jahve još reče Mojsiju: Govori svećenicima, Aronovim sinovima, i reci im: Neka se nitko ne okalja dodirom pokojnika u svome narodu, 2osim svoje najbliže rodbine: svoje majke, svoga oca, svoga sina, svoje kćeri i svojega brata. 3I svojom sestrom, djevicom, koja mu je također najbliža, jer nije bila udata, može se okaljati. 4Ali neka se ne okalja svojom svojtom i tako se oskvrne. 5Neka ne briju glave; neka ne šišaju okrajke svojih brada niti prave ureze na svome tijelu. 6Neka budu posvećeni svome Bogu; neka ne oskvrnjuju ime svoga Boga, jer oni prinose žrtve u čast Jahvi paljene, hranu Boga svoga. Zato moraju biti sveti. 7Neka se ne žene javnom bludnicom i obeščašćenom ženom; niti se smiju ženiti onom koju je njezin muž otpustio. Jer je svećenik posvećen svome Bogu. 8Svetim ga drži, jer on prinosi hranu tvoga Boga. Neka ti je svet, jer sam svet ja, Jahve, koji vas posvećujem. 9Ako se kći kojeg svećenika oskvrne podavši se javnom bludništvu, ona oca svoga skvrne, pa se mora na vatri spaliti. Levitski zakonik,21,1		 Svećenička svetost
214 Levitski zakonik,21,6 Neka budu posvećeni svome Bogu; neka ne oskvrnjuju ime svoga Boga, jer oni prinose žrtve u čast Jahvi paljene, hranu Boga svoga.
215 Levitski zakonik,21,6 Zato moraju biti sveti.
216 Levitski zakonik,21,7 Neka se ne žene javnom bludnicom i obeščašćenom ženom; niti se smiju ženiti onom koju je njezin muž otpustio. Jer je svećenik posvećen svome Bogu.
217 Levitski zakonik,21,8 Svetim ga drži, jer on prinosi hranu tvoga Boga.
218 Levitski zakonik,21,8 Neka ti je svet,
219 Levitski zakonik,21,8 jer sam svet ja, Jahve,
220 Levitski zakonik,21,8 koji vas posvećujem.
221 Propisi za velikog svećenika
10A svećenik koji je najveći među svojom braćom, na čiju je glavu bilo izliveno ulje pomazanja i koji je posvećen da nosi svetu odjeću, neka ne ide raščupane kose niti razdire svoje odjeće. 11Neka ne ulazi nijednom mrtvacu; ne smije se okaljati ni za svojim ocem ni za svojom majkom. 12Neka ne izlazi iz Svetišta, tako da ne oskvrne Svetište svoga Boga, jer na sebi nosi posvećenje uljem pomazanja Boga svoga. Ja sam Jahve! 13Neka za ženu uzme djevicu. 14Udovicom, otpuštenicom, obeščašćenom i bludnicom ne smije se ženiti. Jedino djevicom između svoga naroda neka se ženi; 15tako neće oskvrnuti svoga potomstva među svojim narodom, jer ja, Jahve, njega posvećujem. Levitski zakonik,21,10		 A svećenik koji je najveći među svojom braćom, na čiju je glavu bilo izliveno ulje pomazanja i koji je posvećen
222 Levitski zakonik,21,10 da nosi svetu odjeću, neka ne ide raščupane kose niti razdire svoje odjeće.
223 Levitski zakonik,21,12 Neka ne izlazi iz Svetišta,
224 Levitski zakonik,21,12 tako da ne oskvrne Svetište svoga Boga,
225 Levitski zakonik,21,12 jer na sebi nosi posvećenje uljem pomazanja Boga svoga. Ja sam Jahve!
226 Levitski zakonik,21,15 tako neće oskvrnuti svoga potomstva među svojim narodom, jer ja, Jahve, njega posvećujem.
227 Tjelesna besprijekornost svećenika
16Jahve reče Mojsiju: 17Reci Aronu: 'Nitko od tvojih potomaka, za njihovih naraštaja, koji imadne kakvu tjelesnu manu ne smije se primaknuti da prinosi hranu svoga Boga. 18Ni jedan na kome bude mane ne smije se primaknuti: nitko koji je slijep ili sakat; nitko izobličen ili iznakažena kojeg uda; 19nitko tko ima slomljenu nogu ili ruku; 20ni poguren, ni kržljav, ni bolesnih očiju, ni lišajav, ni krastav, niti uškopljenik. 21Dakle, ni jedan od potomaka svećenika Arona koji imadne manu neka se ne primiče da prinosi u čast Jahvi paljenu žrtvu; budući da ima manu, neka se ne primiče da prinosi hranu svoga Boga. 22Može blagovati hranu svoga Boga i od žrtava presvetih, i svetih, 23ali neka ne dolazi k zavjesi niti se žrtveniku primiče jer ima manu. Neka ne skvrne mojih svetih stvari, jer sam ih ja, Jahve, posvetio.' 24Mojsije to kaza Aronu, njegovim sinovima i svim Izraelcima. Levitski zakonik,21,22		 Može blagovati hranu svoga Boga i od žrtava presvetih,
228 Levitski zakonik,21,22 i svetih,
229 Levitski zakonik,21,23 ali neka ne dolazi k zavjesi niti se žrtveniku primiče jer ima manu. Neka ne skvrne mojih svetih stvari,.
230 Levitski zakonik,21,23 jer sam ih ja, Jahve, posvetio.
231 Svetost pričesnika svetih žrtava Svećenici

Jahve reče Mojsiju: 2Reci Aronu i njegovim sinovima da sveto postupaju sa svetim prinosima Izraelaca; neka ne oskvrnjuju moje sveto ime koje oni - ta moje je! - moraju svetiti. Ja sam Jahve! 3Reci im: 'Ako se ikad tko od vaših naraštaja primakne u stanju nečistoće k svetim prinosima što ih Izraelci posvećuju Jahvi, taj će biti uklonjen od moje nazočnosti. Ja sam Jahve!' 4Neka nitko od Aronovih potomaka koji bude gubav ili imadne izljev ne blaguje svetih prinosa dok ne postane čist. Onaj koji se dotakne bilo čega što je mrtvo tijelo okaljalo ili onaj koji iz sebe prospe sjemeni izljev; 5onaj koji se dotakne kakva puzavca koji ga onečisti; ili čovjeka od kojega se okalja bilo kakvom nečistoćom - 6onaj koji se dotakne čega takva neka je nečist do večeri i neka ne blaguje svetih prinosa dok ne okupa svoje tijelo u vodi. 7Čim sunce zađe, čist je. Poslije toga može blagovati od svetih prinosa jer mu je to hrana. 8Neka ne jede ni strva ni što je zvjerad rastrgla. Time bi se okaljao. 9Neka drže moje naredbe, da ne navuku na se krivnju i zbog nje, oskvrnuvši se, ne poginu. Ta ja, Jahve, njih posvećujem. Levitski zakonik,22,1		 Svetost pričesnika
232 Levitski zakonik,22,1 svetih žrtava
233 Levitski zakonik,22,2 Reci Aronu i njegovim sinovima da sveto postupaju
234 Levitski zakonik,22,2 sa svetim prinosima Izraelaca;
235 Levitski zakonik,22,2 neka ne oskvrnjuju moje sveto ime koje oni - ta moje je!
236 Levitski zakonik,22,2 - moraju svetiti. Ja sam Jahve!
237 Levitski zakonik,22,3 Reci im: 'Ako se ikad tko od vaših naraštaja primakne u stanju nečistoće k svetim prinosima što ih Izraelci posvećuju Jahvi, taj će biti uklonjen od moje nazočnosti. Ja sam Jahve!'
238 Levitski zakonik,22,4 Neka nitko od Aronovih potomaka koji bude gubav ili imadne izljev ne blaguje svetih prinosa dok ne postane čist. Onaj koji se dotakne bilo čega što je mrtvo tijelo okaljalo ili onaj koji iz sebe prospe sjemeni izljev;
239 Levitski zakonik,22,6 onaj koji se dotakne čega takva neka je nečist do večeri i neka ne blaguje svetih prinosa dok ne okupa svoje tijelo u vodi.
240 Levitski zakonik,22,7 Čim sunce zađe, čist je. Poslije toga može blagovati od svetih prinosa jer mu je to hrana.
241 Levitski zakonik,22,9 Neka drže moje naredbe, da ne navuku na se krivnju i zbog nje, oskvrnuvši se, ne poginu. Ta ja, Jahve, njih posvećujem.
242 2. Svjetovnjaci
10Neka nijedan svjetovnjak ne blaguje od prinosa; ni ukućanin ni svećenikov sluga ne smije jesti od svetoga prinosa. 11Ali ako svećenik steče koga novcem u svoje vlasništvo, taj to može jesti kao onaj što se rodi u njegovoj kući; oni mogu jesti od njegove hrane. 12Ako se svećenikova kći uda za svjetovnjaka, ne smije blagovati od podizanih svetih prinosa. 13Ali ako svećenikova kći obudovi ili bude otpuštena, a nema djece pa se vrati u očevu kuću, može se hraniti očevom hranom kao u svojoj mladosti. Nikakav svjetovnjak ne smije što od toga jesti. 14Bude li tko iz neznanja jeo sveti prinos, neka ga nadoknadi svećeniku dodajući petinu. 15Neka ne oskvrnjuju svetih prinosa što ih Izraelci Jahvi podižu. 16Jedući ih, navukli bi na se krivnju koja bi ih obvezivala na nadoknadu, jer ja, Jahve, posvetio sam te prinose. Levitski zakonik,22,10		 Neka nijedan svjetovnjak ne blaguje od prinosa; ni ukućanin ni svećenikov sluga ne smije jesti od svetoga prinosa.
243 Levitski zakonik,22,12 Ako se svećenikova kći uda za svjetovnjaka, ne smije blagovati od podizanih svetih prinosa.
244 Levitski zakonik,22,14 Bude li tko iz neznanja jeo sveti prinos, neka ga nadoknadi svećeniku dodajući petinu.
245 Levitski zakonik,22,15 Neka ne oskvrnjuju svetih prinosa što ih Izraelci Jahvi podižu.
246 Levitski zakonik,22,16 Jedući ih, navukli bi na se krivnju koja bi ih obvezivala na nadoknadu, jer ja, Jahve, posvetio sam te prinose.
247 Levitski zakonik,22,32 Ne oskvrnjujte moga svetog imena,
248 Levitski zakonik,22,32 nego neka budem proglašen svetim među Izraelcima -
249 Levitski zakonik,22,32 ja, Jahve, koji vas posvećujem.
250 SVETKOVINE
Jahve reče Mojsiju: 2Kaži Izraelcima i reci im: Blagdani Jahvini koje imate sazivati jesu sveti zborovi. Ovo su moji blagdani: 1. Subota 3šest dana neka se posao obavlja, a sedmi je dan subota - dan potpunog odmora, dan svetoga zbora, kad ne smijete raditi nikakva posla. Gdje god boravili, subota je Jahvina. 2. Pasha i Blagdan beskvasnih kruhova 4A ovo su blagdani Jahvini - sveti zborovi - koje imate proglasiti u njihovo određeno vrijeme: 5U prvom mjesecu četrnaestoga dana u suton jest Pasha u čast Jahvi; 6petnaestoga dana toga mjeseca jest Blagdan beskvasnih kruhova u čast Jahvi - sedam dana jedite beskvasan kruh. 7Prvoga dana neka vam bude sveti zbor; nikakva težačkog posla nemojte raditi. 8Sedam dana prinosite paljenu žrtvu u čast Jahvi, a sedmoga dana neka opet bude sveti zbor; nikakva težačkog posla ne radite. Levitski zakonik,23,1		 SVETKOVINE
251 Levitski zakonik,23,2 Kaži Izraelcima i reci im: Blagdani Jahvini koje imate sazivati jesu sveti zborovi. Ovo su moji blagdani:
252 Levitski zakonik,23,3 šest dana neka se posao obavlja, a sedmi je dan subota - dan potpunog odmora, dan svetoga zbora, kad ne smijete raditi nikakva posla. Gdje god boravili, subota je Jahvina.
253 Levitski zakonik,23,4 A ovo su blagdani Jahvini - sveti zborovi - koje imate proglasiti u njihovo određeno vrijeme:
254 Levitski zakonik,23,7 Prvoga dana neka vam bude sveti zbor; nikakva težačkog posla nemojte raditi.
255 Levitski zakonik,23,8 Sedam dana prinosite paljenu žrtvu u čast Jahvi, a sedmoga dana neka opet bude sveti zbor; nikakva težačkog posla ne radite.
256 4. Blagdan sedmica
15A počevši od sutrašnjega dana po suboti - dana u koji donesete snop za žrtvu prikaznicu - nabrojte punih sedam tjedana. 16Onda na dan po sedmoj suboti, na Pedesetnicu, prinesite Jahvi novu žrtvu. 17Donesite iz svojih stanova po dva kruha za žrtvu prikaznicu. Neka svaki bude od dvije desetine efe najboljeg brašna; neka budu ispečeni ukvas, kao prvine Jahvi. 18S kruhom prinesite sedam jednogodišnjih janjaca bez mane, jednoga junca i dva ovna kao žrtvu paljenicu Jahvi zajedno sa žrtvom prinosnicom i ljevanicom, žrtvom paljenom na ugodan miris Jahvi. 19Prinesite i jednoga jarca kao žrtvu okajnicu, a dva janjca od godine dana za žrtvu pričesnicu. 20Neka ih svećenik prinese pred Jahvom kao žrtvu prikaznicu povrh kruha od prvina. Uz oba janjca, i ovo je Jahvi sveto i neka pripadne svećeniku. 21Toga istog dana sazovite zbor. Neka vam to bude posvećen zbor - nikakva težačkog posla ne radite. To je trajan zakon za vaše naraštaje gdje god vi boravili. 22Kad budete želi žetvu sa svoje zemlje, nemoj žeti dokraja svoje njive niti pabirčiti poslije svoje žetve. Ostavi to sirotinji i strancu. Ja sam Jahve, Bog vaš. Levitski zakonik,23,20		 Neka ih svećenik prinese pred Jahvom kao žrtvu prikaznicu povrh kruha od prvina. Uz oba janjca, i ovo je Jahvi sveto i neka pripadne svećeniku.
257 Levitski zakonik,23,21 Toga istog dana sazovite zbor. Neka vam to bude posvećen zbor - nikakva težačkog posla ne radite. To je trajan zakon za vaše naraštaje gdje god vi boravili.
258 5. Prvi dan sedmoga mjeseca
23Jahve reče Mojsiju: 24Govori Izraelcima i reci: 'Sedmoga mjeseca, prvoga dana u mjesecu, neka vam je potpun odmor, proglašen glasom trube, sveti zbor. 25Nikakva teškog posla ne radite; u čast Jahvi paljenu žrtvu prinesite.' Levitski zakonik,23,24		 Govori Izraelcima i reci: 'Sedmoga mjeseca, prvoga dana u mjesecu, neka vam je potpun odmor, proglašen glasom trube, sveti zbor.
259 6. Dan pomirenja
26Reče Jahve Mojsiju: 27Povrh toga, u deseti dan toga sedmog mjeseca pada Dan pomirenja. Neka vam to bude prigoda za sveti zbor; postite i prinesite u čast Jahvi paljenu žrtvu. 28Toga dana nemojte raditi nikakva posla. To je, naime, Dan pomirenja, kada će se za vas obaviti obred pomirenja pred Jahvom, Bogom vašim. 29Jest, tko god ne bude postio toga dana, neka se odstrani iz svoga naroda. 30A tko bi god radio kakav posao na taj dan, toga ću ja istrijebiti iz njegova naroda. 31Nikakva posla nemojte raditi. To je trajan zakon za vaše naraštaje gdje god vi boravili. 32Neka vam je to subotnji počinak. Postite! Navečer devetoga dana u mjesecu - od večeri do večeri - prestanite raditi. Levitski zakonik,23,26		 Povrh toga, u deseti dan toga sedmog mjeseca pada Dan pomirenja. Neka vam to bude prigoda za sveti zbor; postite i prinesite u čast Jahvi paljenu žrtvu.
260 7. Blagdan sjenica
33Jahve reče Mojsiju: 34Reci Izraelcima: 'Od petnaestoga dana toga sedmog mjeseca neka se sedam dana drži Blagdan sjenica u čast Jahvi. 35Prvoga dana, u dan svetoga zbora, nikakva težačkog posla nemojte raditi. 36Sedam dana prinosite paljenu žrtvu u čast Jahvi. Osmi dan neka vam bude sveti zbor, kada ćete u čast Jahvi prinijeti paljenu žrtvu. To je svečani zbor; nikakva težačkog posla nemojte obavljati.' Levitski zakonik,23,35		 Prvoga dana, u dan svetoga zbora, nikakva težačkog posla nemojte raditi
261 Levitski zakonik,23,36 Sedam dana prinosite paljenu žrtvu u čast Jahvi. Osmi dan neka vam bude sveti zbor, kada ćete u čast Jahvi prinijeti paljenu žrtvu. To je svečani zbor; nikakva težačkog posla nemojte obavljati.
262 Zaključak
37To su blagdani Jahvini koje imate sazvati - sveti zborovi određeni za prinošenje žrtava u čast Jahvi; žrtava paljenica, prinosnica, žrtava klanica i ljevanica; svaku na njezin pravi dan, 38povrh Jahvinih subota, povrh vlastitih prinosa, povrh svojih zavjetnih i dragovoljnih darova koje inače prinosite Jahvi. Levitski zakonik,23,37		 To su blagdani Jahvini koje imate sazvati - sveti zborovi određeni za prinošenje žrtava u čast Jahvi; žrtava paljenica, prinosnica, žrtava klanica i ljevanica; svaku na njezin pravi dan,
263 Levitski zakonik,23,39 Osim toga, petnaestoga dana mjeseca sedmoga, pošto pokupite sa zemlje plodove, svetkujte Jahvin blagdan sedam dana. Na prvi dan i na osmi dan neka je potpun počinak.
264 Još o Blagdanu sjenica
39Osim toga, petnaestoga dana mjeseca sedmoga, pošto pokupite sa zemlje plodove, svetkujte Jahvin blagdan sedam dana. Na prvi dan i na osmi dan neka je potpun počinak. 40Uzmite već prvoga dana lijepih plodova, palmovih grana, grančica s lisnatih drveta i potočne vrbovine pa se veselite u nazočnosti Jahve, Boga svoga, sedam dana. 41Svetkujte tako blagdan u čast Jahvi sedam dana svake godine. Neka je to trajan zakon za vaše naraštaje. Svetkujte taj blagdan sedmoga mjeseca. 42Sedam dana stanujte u sjenicama. Svi Izraelovi domoroci neka proborave u sjenicama, 43da vaši potomci znaju kako sam ja učinio da Izraelci žive u sjenicama kad sam ih izbavio iz zemlje egipatske. Ja sam Jahve, Bog vaš. 44I tako Mojsije objavi Izraelcima Jahvine blagdane. Levitski zakonik,23,41		 Svetkujte tako blagdan u čast Jahvi sedam dana svake godine. Neka je to trajan zakon za vaše naraštaje.
265 Levitski zakonik,23,41 Svetkujte taj blagdan sedmoga mjeseca.
266 Kruhovi na zlatnom žrtveniku
5Potom uzmi najboljeg brašna i od njega ispeci dvanaest pogača. Neka u svakoj pogači budu dvije desetine efe. 6Onda ih poredaj u dva reda - po šest u redu - na čistome stolu što je pred Jahvom. 7Na svaki red stavi čistoga tamjana. Neka to bude hrana prinesena kao spomen - paljena žrtva Jahvi. 8Svake subote, bez prijekida, neka se postavljaju pred Jahvu. To neka Izraelci vrše zbog vječnoga Saveza. 9Neka pripadnu Aronu i njegovim sinovima. Oni ih imaju blagovati na posvećenu mjestu. To je njemu vrlo svet dio Jahvinih paljenih žrtava. To neka bude trajna odredba. Levitski zakonik,24,9		 Neka pripadnu Aronu i njegovim sinovima. Oni ih imaju blagovati na posvećenu mjestu.
267 Levitski zakonik,24,9 To je njemu vrlo svet dio Jahvinih paljenih žrtava. To neka bude trajna odredba.
268 Jubilejska godina
8Nabroj sedam sedmica takvih godina, sedam puta sedam godina. Sedam sedmica godina iznosit će ti četrdeset devet godina. 9A onda zaori u trubu! U sedmome mjesecu, desetoga dana toga mjeseca, na Dan pomirenja, zatrubite u trubu širom svoje zemlje. 10Tu pedesetu godinu proglasite svetom! Zemljom proglasite oslobađanje svim njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna godina. Neka se svatko vaš vrati na svoju očevinu; neka se svatko vrati k svome rodu! 11Ta pedesetogodišnjica neka vam je jubilejska godina: nemojte sijati, nemojte žeti što samo od sebe uzraste niti berite grožđe s neobrezane loze. 12Jer jubilej vam mora biti svet! Hranite se onim što njiva donese od sebe Levitski zakonik,25,10		 Tu pedesetu godinu proglasite svetom! Zemljom proglasite oslobađanje svim njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna godina. Neka se svatko vaš vrati na svoju očevinu; neka se svatko vrati k svome rodu!
269 Levitski zakonik,25,12 Jer jubilej vam mora biti svet! Hranite se onim što njiva donese od sebe.
270 Levitski zakonik,25,23 POSLJEDICE SVETOSTI
271 Zaključak
Ne pravite sebi kumira; ne podižite sebi ni kipa ni spomen-stupa; ne postavljajte u svojoj zemlji kamenja s likovima da pred njih padate. 2Održavajte moje subote; poštujte moje Svetište - jer ja sam Jahve, Bog vaš. Levitski zakonik,26,2		 Održavajte moje subote; poštujte moje Svetište - jer ja sam Jahve, Bog vaš.
272 27Ako me ni tada ne poslušate nego mi se dalje budete suprotstavljali, 28i ja ću se vama suprotstaviti - sedmerostruko ću vas kazniti za vaše grijehe. 29Jest ćete meso od svojih sinova, jest ćete meso od svojih kćeri. 30Porušit ću vaše idolske uzvišice; oborit ću vaše kadione žrtvenike, zgrnut ću vaša mrtva trupla na trupla vaših kumira i odbacit ću vas. 31Gradove ću vaše pretvoriti u ruševine; svetišta ću vaša opustošiti, vaš ugodni miris neću više mirisati. 32Zemlju ću ja pretvoriti u zgarište tako da će se vaši neprijatelji koji se u njoj nastane zaprepastiti nad njom. 33Vas ću rasijati po narodima; izvući ću protiv vas mač iz korica tako da će vam se zemlja pretvoriti u pustaru a gradovi u ruševine. Levitski zakonik,26,31 Gradove ću vaše pretvoriti u ruševine; svetišta ću vaša opustošiti, vaš ugodni miris neću više mirisati.
273 9Ako zavjetovani prinos bude od životinja koje se mogu Jahvi prinositi, svaki takav prinos Jahvi bit će posvećena stvar. 10Neka se ne nadomješta niti zamjenjuje za što drugo - bilo dobro za loše, bilo loše za dobro. Ako li se napravi zamjena jednoga živinčeta za drugo, onda će i zavjetovano i ono koje ga je zamijenilo biti posvećena stvar. 11Bude li zavjetovani prinos od nečiste životinje koja se ne može Jahvi prinositi, neka se takvo živinče dovede k svećeniku 12pa neka ga on procijeni. Bilo skupo, bilo jeftino, kako svećenik procijeni, neka tako bude. 13Zaželi li ga tko otkupiti, neka doda njegovoj procjeni jednu petinu. 14Ako tko posveti svoju kuću zavjetovavši je Jahvi, neka svećenik procijeni da li je dobra ili loša. Kako svećenik prosudi, neka tako ostane. 15Ako onaj koji je svoju kuću zavjetovao zaželi da je otkupi, neka dometne jednu petinu svoti na koju je procijenjena pa neka bude njegova. 16Ako tko zavjetuje Jahvi dio zemljišta od svoga vlasništva, procijeni ga prema njegovu usjevu: za jedan homer ječmena sjemena pedeset šekela u srebru. 17Zavjetuje li zemljište za jubilejske godine, neka ostane prema ovoj procjeni. 18Ali ako zemljište zavjetuje poslije jubilejske godine, neka svećenik proračuna cijenu prema godinama što preostaju do jubilejske godine i prema tome smanji procjenu. 19Ako onaj tko je zemljište zavjetovao zaželi da ga otkupi, neka doda jednu petinu svoti na koju je procijenjeno pa neka mu ostane. 20Ako zemljište ne otkupi nego ga proda drugome, ne može se više otkupiti. 21Kad zemljište bude oslobođeno u jubilejskoj godini, neka se posveti Jahvi kao zavjetovano zemljište i postane svećenikov posjed. Levitski zakonik,27,9 Ako zavjetovani prinos bude od životinja koje se mogu Jahvi prinositi, svaki takav prinos Jahvi bit će posvećena stvar.
274 Levitski zakonik,27,10 Neka se ne nadomješta niti zamjenjuje za što drugo - bilo dobro za loše, bilo loše za dobro. Ako li se napravi zamjena jednoga živinčeta za drugo, onda će i zavjetovano i ono koje ga je zamijenilo biti posvećena stvar.
275 24U jubilejskoj godini zemljište se ima vratiti onome od koga je kupljeno - kome pripada zemljišno vlasništvo. 25Svaka procjena neka se vrši prema hramskom šekelu: dvadeset gera jedan šekel. 26Ali neka nitko ne zavjetuje prvinu od stoke. Ta prvina ionako pripada Jahvi - Jahvina je, pa bila od sitnoga bila od krupnoga blaga. 27Bude li od nečiste stoke, može se otkupiti prema procjeni, dometnuvši petinu cijene. Ako se ne otkupi, neka se prema procjeni proda. 28Ali ništa od 'herema', od onog što je Jahvi izručeno, bio to čovjek ili živinče ili njegovo baštinjeno zemljište, ništa što je tko Jahvi zavjetom posvetio, ne može se niti prodati niti otkupiti. Svaka zavjetom posvećena stvar najveća je Jahvina svetinja. 29Nijedno ljudsko biće koje bude 'heremom' - prokletstvom - udareno ne smije se otkupljivati: mora se smaknuti. 30Svaka desetina sa zemljišta, bilo od poljskih usjeva bilo od plodova sa stabala, pripada Jahvi; to je Jahvi posvećeno. 31Ako bi tko htio otkupiti koji dio svoje desetine, mora tome dodati jednu petinu cijene. 32Svaka desetina od krupnoga i sitnoga blaga, to jest svako deseto od svega što prolazi ispod pastirskog štapa, neka bude posvećeno Jahvi. 33Neka se ne gleda je li dobro ili rđavo; i neka se ne zamjenjuje. Ako se ipak zamijeni, neka je onda i jedno i drugo posvećeno i ne smije se otkupljivati.' 34To su zapovijedi koje je Jahve izdao Mojsiju za Izraelce na Sinajskome brdu Levitski zakonik,27,21 Kad zemljište bude oslobođeno u jubilejskoj godini, neka se posveti Jahvi kao zavjetovano zemljište i postane svećenikov posjed.
276 Levitski zakonik,27,23 neka mu svećenik proračuna razmjernu procjenu do jubilejske godine. I toga istog dana neka isplati iznos kao stvar posvećenu Jahvi.
277 Levitski zakonik,27,28 Ali ništa od 'herema', od onog što je Jahvi izručeno, bio to čovjek ili živinče ili njegovo baštinjeno zemljište, ništa što je tko Jahvi zavjetom posvetio,
278 Levitski zakonik,27,28 ne može se niti prodati niti otkupiti. Svaka zavjetom posvećena stvar
279 Levitski zakonik,27,28 najveća je Jahvina svetinja.
280 Levitski zakonik,27,30 Svaka desetina sa zemljišta, bilo od poljskih usjeva bilo od plodova sa stabala, pripada Jahvi; to je Jahvi posvećeno.
281 Levitski zakonik,27,32 Svaka desetina od krupnoga i sitnoga blaga, to jest svako deseto od svega što prolazi ispod pastirskog štapa, neka bude posvećeno Jahvi.
282 Svećenici
Ovo je potomstvo Aronovo i Mojsijevo iz vremena kad je Jahve Mojsiju govorio na Sinajskom brdu. 2Ovo su bila imena Aronovih sinova: prvorođenac Nadab, zatim Abihu, Eleazar i Itamar. 3To su imena Aronovih sinova, svećenika pomazanih, za svećeništvo posvećenih. 4Ali Nadab i Abihu umriješe pred Jahvom kad su u Sinajskoj pustinji pred njim prinosili neposvećenu vatru. Kako nisu imali sinova, to su Eleazar i Itamar služili kao svećenici u nazočnosti svoga oca Arona. Knjiga Brojeva,3,3		 To su imena Aronovih sinova, svećenika pomazanih, za svećeništvo posvećenih.
283 Knjiga Brojeva,3,4 Ali Nadab i Abihu umriješe pred Jahvom kad su u Sinajskoj pustinji pred njim prinosili neposvećenu vatru. Kako nisu imali sinova, to su Eleazar i Itamar služili kao svećenici u nazočnosti svoga oca Arona
284 Izbor Levijevaca
11Jahve reče Mojsiju: 12Ja, evo, uzimam Levijevce između Izraelaca namjesto svih prvorođenaca - onih koji otvaraju materinju utrobu kod Izraelaca. Moji su, dakle, Levijevci! 13Meni, naime, pripada svaki prvorođenac. Onoga dana kad sam pobio sve prvence u zemlji egipatskoj, sebi sam posvetio sve prvorođence u Izraelu - i od ljudi i od stoke. Oni su moji. Ja sam Jahve. Knjiga Brojeva,3,13		 Meni, naime, pripada svaki prvorođenac. Onoga dana kad sam pobio sve prvence u zemlji egipatskoj, sebi sam posvetio sve prvorođence u Izraelu - i od ljudi i od stoke. Oni su moji. Ja sam Jahve.
285 Popis Levijevaca
14Jahve reče Mojsiju u Sinajskoj pustinji: 15Popiši Levijevce po njihovim porodicama i rodovima; popiši sve muškarce od jednoga mjeseca i više. 16Na zapovijed Jahvinu Mojsije ih popisa, kako mu je bilo naređeno. 17Ovo su poimenice bili sinovi Levijevi: Geršon, Kehat i Merari. 18A ovo su imena Geršonovih sinova po njihovim rodovima: Libni i šimi. 19A sinovi su Kehatovi po svojim rodovima: Amram, Jishar, Hebron i Uziel. 20Sinovi su Merarijevi po svojim rodovima: Mahli i Muši. To su Levijevi rodovi po svojim porodicama. 21Od Geršona lozu vuče rod Libnijev i rod šimijev. To su rodovi Geršonovaca. 22Njih je u popisu svih muškaraca od jednoga mjeseca naviše ubilježeno sedam tisuća i pet stotina. 23Rodovi Geršonovaca taborovali su za Prebivalištem prema zapadu. 24Glava porodice Geršonovaca bijaše Elijasaf, sin Laelov. 25Geršonovci su se u šatoru sastanka brinuli za Prebivalište, za šator i njegov krov, za zavjese na ulazu u šator sastanka; 26onda za dvorišne zavjese, za zavjesu na ulazu u dvorište što je oko Prebivališta i žrtvenika, za njihova užeta i za sve što spada na tu službu. 27Od Kehata potječe rod Amramov, rod Jisharov, rod Hebronov i rod Uzielov. To su rodovi Kehatovaca. 28Kad se popisaše svi muškarci od jednoga mjeseca naviše, bilo ih je osam tisuća i šest stotina. Oni su se brinuli za Svetište. 29Rodovi Kehatovaca taborovali su s južne strane Prebivališta. 30Glava rodova u domu Kehatovu bijaše Elisafan, sin Uzielov. 31Oni su se brinuli za Kovčeg, stol, svijećnjak, žrtvenik i sveti pribor kojim su se služili i, konačno, za zavjesu i za sve što joj pripada. Knjiga Brojeva, 3,28		 Kad se popisaše svi muškarci od jednoga mjeseca naviše, bilo ih je osam tisuća i šest stotina. Oni su se brinuli za Svetište.
286 Knjiga Brojeva, 3,31 Oni su se brinuli za Kovčeg, stol, svijećnjak, žrtvenik i sveti pribor kojim su se služili i, konačno, za zavjesu i za sve što joj pripada.
287 Knjiga Brojeva, 3,32 Vrhovni poglavar levita bio je Eleazar, sin svećenika Arona. On je vršio nadzor nad onima koji su se brinuli za Svetište.
288 Knjiga Brojeva, 3,33 Neka se ne gleda je li dobro ili rđavo; i neka se ne zamjenjuje. Ako se ipak zamijeni, neka je onda i jedno i drugo posvećeno i ne smije se otkupljivati.'
289 33Od Merarija potječe rod Mahlijev i rod Mušijev. To su Merarijevi rodovi. 34Njih je u popisu svih muškaraca od jednoga mjeseca i više ubilježeno šest tisuća i dvije stotine. 35Glava rodova u domu Merarijevu bijaše Suriel, sin Abihajilov. Oni su taborovali sa sjeverne strane Prebivališta. 36Merarijevci su se brinuli za trenice Prebivališta, za njegove priječnice, za stupce i njihova podnožja, za sav njegov pribor i za sve što spada na njegovu službu. 37Povrh toga, za stupove uokolo predvorja, njihova podnožja, kočiće i užeta. 38Pred Prebivalištem prema istoku, pred šatorom sastanka s istočne strane, utaborivali se Mojsije, Aron i njihovi sinovi, kojima je u ime Izraelaca bila povjerena služba u Svetištu. Svjetovnjak koji bi se približio imao se pogubiti. 39Svih popisanih Levijevaca od jednoga mjeseca naviše, koje je na Jahvinu zapovijed po njihovim rodovima popisao Mojsije i Aron, bijaše dvadeset i dvije tisuće. Knjiga Brojeva, 3,38 Pred Prebivalištem prema istoku, pred šatorom sastanka s istočne strane, utaborivali se Mojsije, Aron i njihovi sinovi, kojima je u ime Izraelaca bila povjerena služba u Svetištu. Svjetovnjak koji bi se približio imao se pogubiti.
290 Kehatovci
Jahve reče Mojsiju i Aronu: 2Izdvojite između sinova Levijevih glavare Kehatovih sinova po rodovima i porodicama njihovim: 3od trideset godina naviše, sve do pedeset godina - sve koji mogu ući u red da vrše službe u šatoru sastanka. 4A služba je Kehatovih sinova u šatoru sastanka: briga za svetinje nad svetinjama. 5Kad se tabor diže na put, neka uđu Aron i njegovi sinovi te skinu zaštitnu zavjesu i njom pokriju Kovčeg svjedočanstva. 6Neka onda na nj stave pokrivalo od fine kože, a po njemu neka razastru platno, potpuno ljubičasto. Potom neka Kovčegu namjeste motke. 7Po stolu prinošenja neka prostru ljubičasto platno. Onda neka na nj stave zdjele, žlice, krčage i vrčeve za ljevanice. Kruh neprekidnog prinošenja neka također bude na njemu. 8To neka prekriju tamnocrvenim platnom, a preko njega neka prebace pokrivalo od fine kože. Potom neka stolu namjeste motke. 9Neka zatim uzmu ljubičasto platno i pokriju svijećnjak za svjetlo i njegove svjetiljke, njegove usekače, njegove lugare i sve posude za ulje kojima se ono poslužuje. 10Neka ga stave sa svim njegovim priborom na pokrivalo od fine kože pa polože na nosiljku. 11Po zlatnom žrtveniku neka razastru ljubičasto platno i prekriju ga pokrivalom od fine kože. Potom neka mu namjeste motke. 12Neka sad uzmu sav pribor što se upotrebljava za službu u Svetištu pa ga stave na ljubičasto platno i onda prekriju pokrivačem od fine kože. Zatim neka sve to polože na nosiljku. 13Neka pometu pepeo sa žrtvenika i po njemu razastru crveno platno. 14Na nj neka postave sav pribor što se upotrebljava za službu: kadionike, viljuške, lopatice i zdjele - sve posuđe za žrtvenik. Po njemu onda neka razastru pokrivalo od fine kože. Zatim neka namjeste motke. Knjiga Brojeva, 4,4		 A služba je Kehatovih sinova u šatoru sastanka: briga za svetinje
291 Knjiga Brojeva, 4,4 nad svetinjama.
292 Knjiga Brojeva, 4,12 Neka sad uzmu sav pribor što se upotrebljava za službu u Svetištu pa ga stave na ljubičasto platno i onda prekriju pokrivačem od fine kože. Zatim neka sve to polože na nosiljku.
293 15Pošto Aron i njegovi sinovi završe pokrivanje Svetišta i svega svetog posuđa, u času kad imadne tabor krenuti na put, neka dođu potomci Kehatovi da to ponesu. No svetih se predmeta ne smiju doticati da ne poginu. To je dužnost Kehatovih potomaka u šatoru sastanka. 16A Eleazar, sin svećenika Arona, neka se brine za ulje svijećnjaka, za mirisni kad, za trajnu prinosnicu i za ulje pomazanja; neka se brine za sve Prebivalište, za sve što je u njemu - za Svetište i njegovo posuđe. 17Jahve reče Mojsiju i Aronu: 18Ne dopustite da nestane pleme rodova Kehatovih između levita. 19Ovako postupajte s njima, da žive i ne izginu primičući se najvećim svetinjama: neka dođu Aron i njegovi sinovi da postave svakoga od njih na njegovu službu i uz njegovu dužnost. 20Oni neka ne ulaze ni da začas pogledaju Svetište da ne bi poginuli. Knjiga Brojeva, 4,15 Pošto Aron i njegovi sinovi završe pokrivanje Svetišta i
294 Knjiga Brojeva, 4,15 svega svetog posuđa, u času kad imadne tabor krenuti na put, neka dođu potomci Kehatovi da to ponesu.
295 Knjiga Brojeva, 4,15 No svetih se predmeta ne smiju doticati da ne poginu.
296 Knjiga Brojeva, 4,16 A Eleazar, sin svećenika Arona, neka se brine za ulje svijećnjaka, za mirisni kad, za trajnu prinosnicu i za ulje pomazanja; neka se brine za sve Prebivalište, za sve što je u njemu - za Svetište i njegovo posuđe.
297 Knjiga Brojeva, 4,19 Ovako postupajte s njima, da žive i ne izginu primičući se najvećim svetinjama: neka dođu Aron i njegovi sinovi da postave svakoga od njih na njegovu službu i uz njegovu dužnost.
298 Knjiga Brojeva, 4,20 Oni neka ne ulaze ni da začas pogledaju Svetište da ne bi poginuli.
299 Naknada štete
5Jahve reče Mojsiju: 6Kaži Izraelcima: Kad koji čovjek ili žena počini bilo kakav grijeh na štetu čovjeka ogriješivši se protiv Jahve, i osjeti se krivim, 7neka prizna počinjeni grijeh, nadoknadi štetu što bolje može te još doda tome petinu i dadne onome kome je nanio nepravdu. 8Ako čovjek ne bi imao bližeg rođaka kome bi se nadoknada mogla uručiti, dužna nadoknada pripada Jahvi za svećenika, ne računajući u to pomirbenoga ovna kojim će svećenik izvršiti nad krivcem obred pomirenja. 9I svaka podizanica od svih posvećenih stvari što ih Izraelci svećeniku donose njemu pripada. 10Svakome idu stvari koje je posvetio; i neka svećeniku bude ono što njemu tko dadne. Knjiga Brojeva, 5,9		 I svaka podizanica od svih posvećenih stvari što ih Izraelci svećeniku donose njemu pripada.
300 Knjiga Brojeva, 5,10 Svakome idu stvari koje je posvetio; i neka svećeniku bude ono što njemu tko dadne.
301 Knjiga Brojeva, 5,17 Sad neka svećenik uzme posvećene vode u kakvu zemljanu posudu i, uzevši prašine što je na podu Prebivališta, neka je svećenik ubaci u vodu.
302 Nazireat
Jahve reče Mojsiju: 2Govori Izraelcima i reci im: 'Ako tko, bilo čovjek ili žena, položi nazirejski zavjet te se posveti Jahvi, 3neka se suzdržava od vina i svakoga opojnog pića. Neka ne pije ni ukiseljena vina niti ukiseljena opojnog pića; a niti kakva soka od grožđa neka ne pije; neka ne jede grožđa, ni svježa ni suha. 4Sve vrijeme svoga nazireata ne smije jesti ništa što rađa lozov trs - od zelena grožđa do komine.' 5Sve dok traje njegov nazirejski zavjet, neka britva ne prelazi preko njegove glave; dok se ne navrši vrijeme što ga je Jahvi zavjetovao, neka bude posvećen i pusti kose da mu slobodno rastu na glavi. 6Za sve vrijeme svoga zavjeta Jahvi neka se ne primiče nikakvu mrtvacu. 7Neka se ne onečišćuje ni zbog svoga oca, ni zbog svoje majke, svoga brata ili svoje sestre ako bi umrli, jer na svojoj glavi nosi posvećenje svoga Boga. 8Sve vrijeme svoga nazireata on je posvećen Jahvi. 9Umre li tko nenadanom smrću pokraj njega, onečistivši tako njegovu posvećenu glavu, neka na dan svoga očišćenja obrije svoju glavu - neka je obrije sedmoga dana. 10A osmoga dana neka donese svećeniku, na ulazu u šator sastanka, dvije grlice ili dva golubića. 11Neka svećenik prinese jedno kao žrtvu okajnicu, a drugo kao žrtvu paljenicu, zatim neka nad njim izvrši obred pomirenja zbog ljage kojom se okaljao uz mrtvaca. Toga dana neka posveti svoju glavu; 12neka zavjetuje Jahvi dane svoga nazireata; neka donese jednogodišnjeg janjca kao žrtvu naknadnicu. Prijašnje vrijeme neka se ne računa, jer je njegov nazireat bio oskvrnjen. 13Ovo je obred za nazirejca: na dan kad se navrši vrijeme njegova nazireata, neka ga dovedu na ulaz šatora sastanka. 14Kao svoj prinos neka Jahvi donese: jednogodišnjeg janjca bez mane za žrtvu paljenicu; jednogodišnje žensko janje, bez mane, za žrtvu okajnicu; jednoga ovna, bez mane, za žrtvu pričesnicu; 15nadalje, košaru neukvasanih pogača od najboljeg brašna, u ulju zamiješenih i neukvasanih kolača, namazanih uljem, s njihovim prinosnicama i ljevanicama. 16Svećenik, pošto to donese pred Jahvu, neka prinese njegovu okajnicu i paljenicu. 17Zatim neka prinese ovna Jahvi kao žrtvu pričesnicu zajedno s košarom neukvasanih pogača. I njegovu prinosnicu i njegovu ljevanicu neka prinese svećenik. 18Na ulazu u šator sastanka neka nazirejac obrije svoju posvećenu glavu i, uzevši uvojke sa svoje posvećene glave, neka ih stavi na vatru što gori pred žrtvom pričesnicom. 19Zatim neka svećenik uzme kuhano pleće ovna, jednu neukvasanu pogaču iz košare i jedan neukvasani kolač i stavi to na ruke nazirejcu pošto ovaj obrije svoje posvećene kose. 20Neka to svećenik prinese kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom. To je svetinja što pripada svećeniku, osim grudi prikaznice i stegna podizanice. Poslije toga nazirejac može piti vina. 21Ovo je obred nazirejca, ne računajući ono što bi još mogla prinijeti njegova ruka. Ako je povrh svoga nazireata obećao kakav dar, neka povrh obreda svoga nazireata učini kako je zavjetovao. Knjiga Brojeva, 6,2		 Govori Izraelcima i reci im: 'Ako tko, bilo čovjek ili žena, položi nazirejski zavjet te se posveti Jahvi
303 Knjiga Brojeva, 6,5 Sve dok traje njegov nazirejski zavjet, neka britva ne prelazi preko njegove glave; dok se ne navrši vrijeme što ga je Jahvi zavjetovao, neka bude posvećen i pusti kose da mu slobodno rastu na glavi.
304 Knjiga Brojeva, 6,7 Neka se ne onečišćuje ni zbog svoga oca, ni zbog svoje majke, svoga brata ili svoje sestre ako bi umrli, jer na svojoj glavi nosi posvećenje svoga Boga.
305 Knjiga Brojeva, 6,8 Sve vrijeme svoga nazireata on je posvećen Jahvi.
306 Knjiga Brojeva, 6,9 Umre li tko nenadanom smrću pokraj njega, onečistivši tako njegovu posvećenu glavu, neka na dan svoga očišćenja obrije svoju glavu - neka je obrije sedmoga dana.
307 Knjiga Brojeva, 6,11 Neka svećenik prinese jedno kao žrtvu okajnicu, a drugo kao žrtvu paljenicu, zatim neka nad njim izvrši obred pomirenja zbog ljage kojom se okaljao uz mrtvaca. Toga dana neka posveti svoju glavu;
308 Knjiga Brojeva, 6,18 Na ulazu u šator sastanka neka nazirejac obrije svoju posvećenu glavu i,
309 Knjiga Brojeva, 6,18 uzevši uvojke sa svoje posvećene glave, neka ih stavi na vatru što gori pred žrtvom pričesnicom.
310 Knjiga Brojeva, 6,19 Zatim neka svećenik uzme kuhano pleće ovna, jednu neukvasanu pogaču iz košare i jedan neukvasani kolač i stavi to na ruke nazirejcu pošto ovaj obrije svoje posvećene kose.
311 Knjiga Brojeva, 6,20 Neka to svećenik prinese kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom. To je svetinja što pripada svećeniku, osim grudi prikaznice i stegna podizanice. Poslije toga nazirejac može piti vina.
312 III. PRINOS I GLAVARSKI I POSVETA LEVITA
Prinos kola i volova
U onaj dan kad Mojsije završi podizanje Prebivališta i kad ga pomaza i posveti sa svim njegovim posuđem, a tako i žrtvenik sa svim njegovim priborom, 2pristupe glavari izraelski, starješine njihovih pradjedovskih domova, to jest knezovi plemenski koji su vodili popisivanje, 3i dovedu svoje prinose pred Jahvu: šestora teretna kola i dvanaest volova - jedna kola za dvojicu glavara i vola za svakoga pojedinoga. Dovedu ih pred Prebivalište. 4Tada Jahve progovori Mojsiju: 5Primi to od njih za upotrebu pri službi u šatoru sastanka; onda to podaj svakome levitu prema njegovoj službi. 6Mojsije uze kola i volove pa ih dade levitima. 7Dvoja kola i četiri vola dade Geršonovcima prema njihovoj službi, 8a četvera kola i osam volova dade Merarijevcima prema njihovoj službi pod vodstvom Itamara, sina svećenika Arona. 9Kehatovcima nije dao ništa, jer je njihova zadaća bila nositi posvećene predmete na ramenima. Knjiga Brojeva, 7,1		 I I I . PRINOSI GLAVARSKI I POSVETA LEVITA
313 Knjiga Brojeva, 7,1 U onaj dan kad Mojsije završi podizanje Prebivališta i kad ga pomaza i posveti sa svim njegovim posuđem, a tako i žrtvenik sa svim njegovim priborom,
314 Knjiga Brojeva, 7,9 Kehatovcima nije dao ništa, jer je njihova zadaća bila nositi posvećene predmete na ramenima.
315 Prinos za posvetu žrtvenika
10Tada glavari prinesu prinos za posvetu žrtvenika na dan njegova pomazanja. Dok su glavari prinosili svoje prinose pred žrtvenik, 11Jahve progovori Mojsiju: Svakoga dana neka po jedan glavar donese svoj prinos za posvetu žrtvenika! 12Prvoga dana donese svoj prinos Nahšon, sin Aminadabov, od plemena Judina. 13Njegov je prinos bio: jedna srebrna zdjela teška sto trideset šekela i jedan srebrni kotlić od sedamdeset šekela, prema hramskom šekelu; jedno i drugo bijaše napunjeno najboljim brašnom, zamiješenim u ulju, za prinosnicu. 14Onda jedna zlatna posudica od deset šekela puna tamjana; 15jedan junac, jedan ovan, jedno janje od godinu dana za paljenicu; 16jedan jarac za žrtvu okajnicu, 17a za žrtvu pričesnicu: dva vola, pet ovnova, pet kozlića i pet jednogodišnjih janjaca. To je bio prinos Nahšona, Aminadabova sina. Knjiga Brojeva, 7,10		 Prinos za posvetu žrtvenika
316 Knjiga Brojeva, 7,10 Tada glavari prinesu prinos za posvetu žrtvenika na dan njegova pomazanja. Dok su glavari prinosili svoje prinose pred žrtvenik,
317 Knjiga Brojeva, 7,11 Jahve progovori Mojsiju: Svakoga dana neka po jedan glavar donese svoj prinos za posvetu žrtvenika!
318 84To su bili prinosi glavara izraelskih za posvetu žrtvenika na dan kad bijaše pomazan: dvanaest srebrnih zdjela, dvanaest srebrnih kotlića i dvanaest zlatnih posudica. 85Svaka srebrna zdjela težila je sto trideset šekela; svaki kotlić sedamdeset šekela. Svega srebra u posuđu bilo je dvije tisuće i četiri stotine hramskih šekela. 86Zlatnih posudica punih tamjana bilo je dvanaest, svaka posudica težila je deset hramskih šekela. Sve zlato u posudicama težilo je sto dvadeset šekela. 87Sve stoke za paljenicu: dvanaest junaca, dvanaest ovnova, dvanaest jednogodišnjih janjaca s njihovim prinosima. Za okajnicu dvanaest jaraca. 88Sve stoke za pričesnicu: dvadeset i četiri vola, šezdeset ovnova, šezdeset kozlića i šezdeset janjaca od godine dana. To je bio prinos za posvetu žrtvenika pošto bijaše pomazan. 89Kad bi Mojsije ulazio u šator sastanka da razgovara s Njim, slušao bi glas kako mu govori ozgo s Pomirilišta što je bilo na Kovčegu svjedočanstva, među dva kerubina. Tada bi mu govorio. Knjiga Brojeva, 7,84 To su bili prinosi glavara izraelskih za posvetu žrtvenika na dan kad bijaše pomazan: dvanaest srebrnih zdjela, dvanaest srebrnih kotlića i dvanaest zlatnih posudica.
319 Knjiga Brojeva, 7,88 Sve stoke za pričesnicu: dvadeset i četiri vola, šezdeset ovnova, šezdeset kozlića i šezdeset janjaca od godine dana. To je bio prinos za posvetu žrtvenika pošto bijaše pom
320 Posveta levita
5Jahve reče Mojsiju: 6Uzmi levite između Izraelaca i očisti ih! 7Ovako s njima postupi da ih očistiš: poškropi ih vodom za okajavanje; a oni neka se obriju po svemu svome tijelu, neka operu svoju odjeću i bit će čisti. 8Neka zatim uzmu jednog junca i prinosnicu od najboljeg brašna, zamiješena u ulju. A ti uzmi drugog junca za okajnicu. 9Dovedi onda levite pred šator sastanka i skupi svu izraelsku zajednicu. 10Kad dovedeš levite pred Jahvu, neka Izraelci stave na njih svoje ruke. 11Neka zatim Aron prinese levite, kao prikaznicu pred Jahvom, u ime Izraelaca. Tako će njihov posao biti da služe Jahvi. 12Neka potom leviti stave svoje ruke juncima na glave; onda jednoga prinesi kao okajnicu, a drugoga kao paljenicu Jahvi, da se izvrši obred pomirenja nad levitima. 13Stavivši levite pred Arona i njegove sinove, prikaži ih Jahvi žrtvom prikaznicom. 14Odvoji tako levite između Izraelaca da budu moji. 15Poslije toga, pošto ih očistiš i prineseš žrtvom prikaznicom, neka leviti uđu u službu šatora sastanka. 16Jer oni su između Izraelaca meni potpuno darovani; njih sam sebi uzeo namjesto svih koji otvaraju majčinu utrobu, svih izraelskih prvorođenaca. 17Svako, naime, prvorođenče među Izraelcima, kako čedo tako i živinče, moje je; sebi sam ih posvetio onoga dana kad sam pobio svu prvorođenčad u zemlji egipatskoj. 18Tako sam uzeo levite namjesto svih izraelskih prvorođenaca. 19I predao sam levite između Izraelaca kao dar Aronu i njegovim sinovima da mjesto Izraelaca obavljaju službu u šatoru sastanka; da nad njima obavljaju obred pomirenja, tako da kakva nedaća ne bi pogodila Izraelce što bi se približili Svetištu. 20Mojsije, Aron i sva izraelska zajednica učine tako s levitima; kako je Jahve naredio Mojsiju za levite, tako im Izraelci i učine. 21Leviti se očiste i operu svoju odjeću; onda ih Aron prinese pred Jahvu žrtvom prikaznicom. Aron nad njima obavi obred pomirenja da ih očisti. 22Poslije toga uđu leviti u službu u šator sastanka, u nazočnosti Arona i njegovih sinova. Kako je Jahve naredio Mojsiju za levite, tako su s njima i uradili. Knjiga Brojeva, 8,5		 Posveta levita
321 Knjiga Brojeva, 8,17 Svako, naime, prvorođenče među Izraelcima, kako čedo tako i živinče, moje je; sebi sam ih posvetio onoga dana kad sam pobio svu prvorođenčad u zemlji egipatskoj.
322 Knjiga Brojeva, 8,19 I predao sam levite između Izraelaca kao dar Aronu i njegovim sinovima da mjesto Izraelaca obavljaju službu u šatoru sastanka; da nad njima obavljaju obred pomirenja, tako da kakva nedaća ne bi pogodila Izraelce što bi se približili Svetištu.
323 Polazak sa Sinaja
11Druge godine drugoga mjeseca dvadesetog dana u mjesecu diže se oblak iznad Prebivališta svjedočanstva. 12Tada se Izraelci zapute iz Sinajske pustinje na svoja putovanja. Oblak se zaustavi u pustinji Paranu. 13Tako na Jahvinu zapovijed danu Mojsiju krenuše prvi put. 14Prva je krenula zastava tabora Judinih sinova u svojim četama. Nad njihovom vojskom bijaše Nahšon, sin Aminadabov; 15nad vojskom plemena Jisakarovaca stajaše Netanel, sin Suarov, 16a nad vojskom plemena Zebulunovaca bijaše Eliab, sin Helonov. 17Zatim, pošto je rastavljeno Prebivalište, krenuše Geršonovci i Merarijevci noseći Prebivalište. 18Potom krenu zastava tabora Rubenova u svojim četama. Nad njihovom vojskom bijaše Elisur, sin šedeurov; 19nad vojskom plemena šimunovaca stajao je šelumiel, sin Surišadajev; 20nad vojskom plemena Gadovaca bio je Elijasaf, sin Deuelov. 21Potom krenuše Kehatovci noseći posvećene predmete. Tako je Prebivalište bilo podignuto prije njihova dolaska. 22Onda krenu zastava tabora Efrajimovaca u svojim četama. Nad njihovom vojskom bijaše Elišama, sin Amihudov, 23nad vojskom plemena Manašeovaca stajaše Gamliel, sin Pedahsurov; 24nad vojskom plemena Benjaminovaca bijaše Abidan, sin Gidonijev. 25A kao zalazna straža za sve tabore krenu, u svojim četama, zastava tabora Danovaca. Nad njihovom je vojskom stajao Ahiezer, sin Amišadajev. 26Nad vojskom plemena Ašerovaca bio je Pagiel, sin Okranov; 27a nad vojskom plemena Naftalijevaca bio je Ahira, sin Enanov. 28Takav je bio red putovanja Izraelaca svrstanih u svoje čete. Tako su putovali. Knjiga Brojeva, 10,21		 Potom krenuše Kehatovci noseći posvećene predmete. Tako je Prebivalište bilo podignuto prije njihova dolaska.
324 Jahvin odgovor
16Onda Jahve reče Mojsiju: Skupi mi sedamdeset muževa između starješina izraelskih za koje znaš da su starješine narodu i njegovi nadglednici. Dovedi ih u šator sastanka pa neka ondje zauzmu svoja mjesta s tobom. 17Ja ću sići i ondje s tobom govoriti; uzet ću nešto duha koji je na tebi i stavit ću ga na njih. Tako će s tobom nositi teret naroda da ga ne nosiš sam. 18Nadalje, kaži narodu: Za sutra se posvetite i jest ćete mesa, jer ste mrmljali u uši Jahvi govoreći: 'Tko će nas nasititi mesa? U Egiptu nam je bilo dobro.' Jahve će vam, dakle, dati mesa da jedete. 19Nećete ga jesti samo jedan dan, ni dva dana, ni pet dana, ni deset dana, ni dvadeset dana, 20nego cio mjesec, sve dok vam ne izbije na nosnice i ne ogadi vam se, jer ste odbacili Jahvu koji je među vama mrmljajući pred njim riječima: 'Zašto smo uopće odlazili iz Egipta!' 21Naroda u kojemu se nalazim, odgovori Mojsije, ima šest stotina tisuća pješaka, a ti kažeš: 'Mesa ću im dati da jedu mjesec dana.' 22Može li im se naklati sitne i krupne stoke da im dostane? Mogu li im se sve ribe iz mora zgrnuti da im bude dosta? 23Jahve reče Mojsiju: Zar je ruka Jahvina tako kratka? Sad ćeš vidjeti hoće li se obistiniti moja riječ ili neće. Knjiga Brojeva, 11,18		 Nadalje, kaži narodu: Za sutra se posvetite i jest ćete mesa, jer ste mrmljali u uši Jahvi govoreći: 'Tko će nas nasititi mesa? U Egiptu nam je bilo dobro.' Jahve će vam, dakle, dati mesa da jedete.
325 Prinosi i žrtve
Jahve reče Mojsiju: 2Govori Izraelcima i reci im: 'Kad uđete u zemlju gdje ćete boraviti i koju vam ja dajem, 3pa budete prinosili Jahvi paljenu žrtvu, paljenicu ili klanicu, zavjetnicu ili dragovoljnu žrtvu, ili žrtvu prigodom svojih svetkovina - praveći tako od krupne ili sitne stoke ugodan miris Jahvi - 4neka prinositelj prinese svoj dar Jahvi: prinosnicu od desetine efe najboljeg brašna, zamiješena u četvrtini hina ulja. 5Uz paljenicu ili uz klanicu prinesi čevrtinu hina vina za ljevanicu na svako janje. 6Povrh ovna prinesi kao prinosnicu dvije desetine efe najboljeg brašna, zamiješena u jednoj trećini hina ulja; 7i vina za ljevanicu prinesi trećinu hina na ugodan miris Jahvi. 8Ako Jahvi prinosiš junca kao paljenicu ili kao klanicu da izvršiš zavjet ili kao pričesnicu, 9neka se onda uz junca prinesu tri desetine efe najboljeg brašna, zamiješena u pola hina ulja, 10a za ljevanicu prinesi pola hina vina kao paljenu žrtvu na ugodan miris Jahvi. 11Neka se tako postupi uza svakoga vola i uza svakoga ovna, uza svaku glavu sitne stoke, ovce ili koze: 12koliko ih god prinesete, za svako pojedino tako učinite, već prema njihovu broju. 13Svaki domorodac neka postupa ovako kad prinosi žrtvu paljenu na ugodan miris Jahvi. 14I ako koji stranac koji živi među vama, ili će biti među vašim potomcima, htjedne prinijeti žrtvu paljenu na ugodan miris Jahvi, neka radi kako i vi radite. 15Neka je jedan zakon i za vas i za stranca koji s vama boravi. To je trajan zakon za vaše naraštaje: pred Jahvom, kako je s vama, tako neka bude i sa strancem. 16Jedan zakon i jedno pravo neka vrijedi za vas i za stranca koji s vama boravi.' Knjiga Brojeva, 15,3		 pa budete prinosili Jahvi paljenu žrtvu, paljenicu ili klanicu, zavjetnicu ili dragovoljnu žrtvu, ili žrtvu prigodom svojih svetkovina - praveći tako od krupne ili sitne stoke ugodan miris Jahvi
326 Nošenje resa na odijelu
37Reče Jahve Mojsiju: 38Govori Izraelcima i reci im: neka od naraštaja do naraštaja prave rese na skutovima svojih haljina, a za resu svakoga skuta neka privezuju ljubičastu vrpcu. 39Imat ćete rese zato da vas pogled na njih sjeća svih Jahvinih zapovijedi. Vršite ih, a ne zanosite se svojim srcem i svojim očima, što vas tako lako zavode na bludnost. 40Tako ćete se sjećati svih mojih zapovijedi, vršit ćete ih i bit ćete posvećeni svome Bogu. 41Ja sam Jahve, Bog vaš, koji sam vas izveo iz zemlje egipatske da vam budem Bogom. Ja, Jahve, Bog vaš. Knjiga Brojeva, 15,40		 Tako ćete se sjećati svih mojih zapovijedi, vršit ćete ih i bit ćete posvećeni svome Bogu.
327 Pobuna Koraha, Datana i Abirama
Korah, sin Jisharov, sin Kehatov, sin Levijev, pa Datan i Abiram, sinovi Eliabovi, i On, sin Peletov - potomci Rubenovi - 2ustanu protiv Mojsija zajedno sa dvjesta pedeset Izraelaca, glavara zajednice, uglednih na skupštini i ljudi na glasu. 3Oni se sjate oko Mojsija i Arona govoreći im: Vi prelazite mjeru! Sva je zajednica, svi njezini članovi, posvećena i među njima je Jahve. Zašto se onda uzvisujete iznad zajednice Jahvine! 4Kad to ču Mojsije, pade ničice. 5Zatim reče Korahu i svoj njegovoj družini: Sutra će Jahve pokazati tko je njegov i tko je posvećen, kome dopušta da mu se približi. Koga sebi izabere, k sebi će ga i pustiti. 6Učinite ovo: uzmite kadionike, Korah i sva njegova družina; 7sutra stavite u njih vatre i metnite odozgo tamjana pred Jahvom. Koga Jahve odabere, taj neka bude posvećen. Vi prelazite mjeru, Levijevci! 8Potom Mojsije reče Korahu: Poslušajte, Levijevci! 9Zar vam je malo što vas je Bog Izraelov izdvojio iz Izraelove zajednice da vas približi k sebi te da vršite službu u Jahvinu prebivalištu i da stojite pred zajednicom služeći joj? 10Promaknuo je tebe i s tobom svu tvoju braću Levijevce, a vi još tražite i svećeništvo! 11Ti i sva tvoja družina, dakle, sjatili ste se protiv Jahve; jer što je Aron da protiv njega rogoborite? 12Zatim posla Mojsije po Datana i Abirama, sinove Eliabove, ali oni odgovore: Nećemo doći! 13Zar je malo što si nas odveo iz zemlje kojom teče med i mlijeko da nas pobiješ u ovoj pustinji, pa hoćeš da nasilno zagospodariš nad nama? 14Nisi nas uveo u zemlju kojom teče med i mlijeko i nisi nam dao u posjed njive i vinograde! Misliš li iskopati oči ovim ljudima? Nećemo doći! 15Mojsije se vrlo razljuti i reče Jahvi: Ne obaziri se na njihovu prinosnicu! Ni jednoga njihova magarca nisam prisvojio niti sam ijednoga od njih oštetio. Knjiga Brojeva, 16,3		 Oni se sjate oko Mojsija i Arona govoreći im: Vi prelazite mjeru! Sva je zajednica, svi njezini članovi, posvećena i među njima je Jahve. Zašto se onda uzvisujete iznad zajednice Jahvine!
328 Knjiga Brojeva, 16,5 Zatim reče Korahu i svoj njegovoj družini: Sutra će Jahve pokazati tko je njegov i tko je posvećen, kome dopušta da mu se približi. Koga sebi izabere, k sebi će ga i pustiti.
329 Knjiga Brojeva, 16,7 sutra stavite u njih vatre i metnite odozgo tamjana pred Jahvom. Koga Jahve odabere, taj neka bude posvećen. Vi prelazite mjeru, Levijevci!
330 Knjiga Brojeva, 17,2 Kaži Eleazaru, sinu svećenika Arona, da ukloni kadionike - jer su posvećeni - iz toga zgarišta,
331 Knjiga Brojeva, 17,2 a neposvećenu vatru iz njih neka razaspe podalje.
332 Knjiga Brojeva, 17,3 Kadionici onih koji su sagriješili i grijehom život pokopali neka se prekuju u pločice za oblaganje žrtvenika. Doneseni su, naime, pred Jahvu, pa su posvećeni. Neka budu opomenom Izraelcima!
333 Dužnosti levita
Tada Jahve reče Aronu: Ti, tvoji sinovi i tvoj pradjedovski dom s tobom bit ćete odgovorni za grijehe u Svetištu; ti i tvoji sinovi s tobom bit ćete odgovorni za grijehe svoga svećeništva. 2Pridruži k sebi i svoju braću od Levijeva plemena - tvoga pradjedovskog doma - neka ti se priključe da ti poslužuju, tebi i tvojim sinovima s tobom, pred šatorom svjedočanstva. 3Neka stoje na službu tebi i svemu šatoru, ali neka se ne približuju pokućstvu u Svetištu niti žrtveniku, da ne poginu i oni i vi. 4Neka su, dakle, tebi pridruženi i neka preuzmu brigu za šator sastanka, svaku službu oko šatora. I neka se ni jedan svjetovnjak ne približuje vama, 5a vi vršite službu u Svetištu i službu oko žrtvenika da se više ne izlijeva gnjev na Izraelce. 6Uzeh, evo, vašu braću levite između Izraelaca vama za dar; kao darovani pripadaju Jahvi da obavljaju službu oko šatora sastanka. 7Ti i tvoji sinovi s tobom preuzmite svećeničke poslove oko svega što spada na žrtvenik i iza zavjese. Službu koju dajem na dar vašem svećeništvu vi obavljajte. A svjetovnjak koji se primakne neka se pogubi. Knjiga Brojeva, 18,1		 Tada Jahve reče Aronu: Ti, tvoji sinovi i tvoj pradjedovski dom s tobom bit ćete odgovorni za grijehe u Svetištu; ti i tvoji sinovi s tobom bit ćete odgovorni za grijehe svoga svećeništva.
334 Knjiga Brojeva, 18,3 Neka stoje na službu tebi i svemu šatoru, ali neka se ne približuju pokućstvu u Svetištu niti žrtveniku, da ne poginu i oni i vi.
335 Knjiga Brojeva, 18,5 a vi vršite službu u Svetištu i službu oko žrtvenika da se više ne izlijeva gnjev na Izraelce.
336 Knjiga Brojeva, 18,8 Još reče Jahve Aronu: Tebi, evo, povjeravam brigu o onom što se meni prinosi. Sve što Izraelci posvećuju dodjeljujem tebi i tvojim sinovima kao baštinu trajnim zakonom.
337 Prava svećenika
8Još reče Jahve Aronu: Tebi, evo, povjeravam brigu o onom što se meni prinosi. Sve što Izraelci posvećuju dodjeljujem tebi i tvojim sinovima kao baštinu trajnim zakonom. 9Ovo neka pripadne tebi od svetinja nad svetinjama: od paljenih žrtava svi njihovi darovi, za sve njihove prinosnice, za sve njihove okajnice i za sve njihove naknadnice što ih budu meni uzvraćali; ta vrlo sveta stvar neka pripadne tebi i tvojim sinovima! 10Blagujte ih kao najveće svetinje! Svaki muškarac može ih jesti. Neka ti budu svete! 11I ovo neka bude za te: ono što se uzima od izraelskih prinosa da se prinese kao prikaznica - trajnim zakonom predajem tebi, tvojim sinovima i tvojim kćerima s tobom. Svatko tko u tvome domu bude čist može od toga jesti. 12Najbolje od novoga ulja i najbolje od novoga vina i žita - prvine koje se prinose Jahvi - predajem tebi. 13Prvi rodovi svega u njihovoj zemlji što ih budu donosili Jahvi neka budu tvoji. Tko je god čist u tvome domu može ih jesti. 14Sve što u Izraelu bude određeno za 'herem' neka je tvoje. 15Svako prvorođenče svih bića - kako ljudi tako i životinja - što se prinose Jahvi neka bude tvoje. Samo pusti da se otkupi prvenac od ljudi i prvenče od nečiste stoke. 16Kad budu stari mjesec dana, pusti da ih otkupljuju. A njihovu otkupnu cijenu odredi: pet srebrnih šekela, prema hramskom šekelu, a to je dvadeset gera. 17Ali prvenče kravlje, prvenče ovčje i prvenče kozje neka se ne otkupljuje. Oni su svetinja. Krv njihovu izlij na žrtvenik, a pretilinu njihovu sažeži u kad kao žrtvu spaljenu na ugodan miris Jahvi. 18Njihovo meso neka pripadne tebi; kao i grudi žrtve prikaznice i desno pleće. 19Sve posvećene prinose što ih Izraelci podižu Jahvi predajem trajnim zakonom tebi, tvojim sinovima i tvojim kćerima s tobom. To je savez osoljen, trajan pred Jahvom, tebi i tvome potomstvu s tobom. 20Nemoj imati baštine u zemlji njihovoj, reče Jahve Aronu, niti sebi stječi posjeda među njima! Ja sam tvoj dio i tvoja baština među Izraelcima. Knjiga Brojeva, 18,9		 Ovo neka pripadne tebi od svetinja
338 Knjiga Brojeva, 18,9 nad svetinjama: od paljenih žrtava svi njihovi darovi, za sve njihove prinosnice, za sve njihove okajnice i za sve njihove naknadnice što ih budu meni uzvraćali;
339 Knjiga Brojeva, 18,9 ta vrlo sveta stvar neka pripadne tebi i tvojim sinovima!
340 Knjiga Brojeva, 18,10 Blagujte ih kao najveće svetinje! Svaki muškarac može ih jesti.
341 Knjiga Brojeva, 18,10 Neka ti budu svete!
342 Knjiga Brojeva, 18,19 Sve posvećene prinose što ih Izraelci podižu Jahvi predajem trajnim zakonom tebi, tvojim sinovima i tvojim kćerima s tobom. To je savez osoljen, trajan pred Jahvom, tebi i tvome potomstvu s tobom.
343 Knjiga Brojeva, 18,29 Od svih darova koje budete primali podižite podizanicu Jahvi; od svega ono najbolje - onaj dio koji treba posvećivati.'
344 Knjiga Brojeva, 18,32 Pošto prinesete njegov najbolji dio, nećete navući na se grijeha; svetinja Izraelaca nećete oskvrnjivati te nećete ginuti.
345 Posebna pravila očišćenja
14Ovo je zakon kad koji čovjek umre u šatoru; tko god uđe u šator i tko god bude u šatoru neka je nečist sedam dana. 15Svaka otvorena posuda koja ne bude zatvorena poklopcem neka je nečista. 16A na otvorenu polju tko se god dotakne poginuloga od mača, ili mrtvaca, ili ljudskih kostiju, ili groba neka je nečist sedam dana. 17Neka se za onoga koji se onečistio uzme pepela od životinje spaljene za okajnicu i na nj, u kakvu sudu, nalije žive vode. 18Onda neka čist čovjek uzme izopa, zamoči ga u vodu te poškropi po šatoru, po svemu posuđu, po ljudima koji su tu bili, po onome koji se dotakao kostiju, ili ubijenoga, ili preminuloga, ili groba. 19Neka čisti čovjek škropi nečistoga trećega i sedmoga dana. Tako će ga na sedmi dan očistiti. Taj onda neka opere svoju odjeću, okupa se u vodi i neka je navečer čist. 20A bude li tko nečist pa se ne očisti, neka se iskorijeni iz zajednice, jer je oskvrnuo Jahvino svetište; vodom za očišćenje nije bio poliven; nečist je! 21Neka im i ovo bude trajnim zakonom: i onaj koji je škropio vodom za očišćenje neka opere svoju odjeću; i onaj koji je dirnuo vodu za očišćenje neka je nečist do večeri. 22Čega se god nečisti dotakne neka je nečisto; a osoba koja se njega dotakne neka je nečista do večeri. Knjiga Brojeva, 19,20		 A bude li tko nečist pa se ne očisti, neka se iskorijeni iz zajednice, jer je oskvrnuo Jahvino svetište; vodom za očišćenje nije bio poliven; nečist je!
346 Kazna Mojsija i Arona
12Potom će Jahve Mojsiju i Aronu: Budući da se niste pouzdavali u me i niste me svetim očitovali u očima sinova Izraelovih, nećete uvesti ovaj zbor u zemlju koju im dajem. 13To su Meripske vode, kraj njih su se Izraelci prepirali s Jahvom, a on se pokazao svetim. Knjiga Brojeva, 20,12		 Potom će Jahve Mojsiju i Aronu: Budući da se niste pouzdavali u me i niste me svetim očitovali u očima sinova Izraelovih, nećete uvesti ovaj zbor u zemlju koju im dajem.
347 Knjiga Brojeva, 20,13 To su Meripske vode, kraj njih su se Izraelci prepirali s Jahvom, a on se pokazao svetim.
348 Popis Levijevaca
57Ovo je popis Levijevaca, po njihovim rodovima: od Geršona rod Geršonovaca; od Kehata rod Kehatovaca i od Merarija rod Merarijevaca. 58Ovo su rodovi Levijevaca: rod Libnijevaca, rod Hebronovaca, rod Mahlijevaca, rod Mušijevaca i rod Korahovaca. Kehatu se rodio Amram. 59Amramovoj ženi bijaše ime Jokebeda. Bila je kći Levijeva, koja se Leviju rodila u Egiptu. Ona je Amramu rodila: Arona, Mojsija i njihovu sestru Mirjam. 60Aronu se rodili: Nadab, Abihu, Eleazar i Itamar. 61Nadab i Abihu poginuli su kad su prinosili neposvećenu vatru pred Jahvom. 62Svih je popisanih muškaraca od jednog mjeseca pa naviše bilo dvadeset i tri tisuće. Oni nisu bili popisani s Izraelcima i nije im bila dodijeljena baština među Izraelcima. Knjiga Brojeva, 26,61		 Nadab i Abihu poginuli su kad su prinosili neposvećenu vatru pred Jahvom.
349 Izbor Jošue za vođu zajednice
12Jahve reče Mojsiju: Popni se na ovo brdo Abarim i razgledaj zemlju koju dajem Izraelcima. 13A kad budeš razgledao, pridružit ćeš se svojim precima i ti, kako se pridružio i tvoj brat Aron. 14Jer ste se u pobuni zajednice u pustinji Sin usprotivili mojim ustima umjesto da vodom očitujete moju svetost pred njihovim očima. (To su Meripske vode kod Kadeša u Sinskoj pustinji.) 15A Jahvi Mojsije progovori ovako: 16Neka Jahve, Bog duhova u svakom tijelu, postavi čovjeka nad ovom zajednicom 17koji će pred njom izlaziti; koji će pred njom stupati; koji će je izvoditi i uvoditi tako da Jahvina zajednica ne bude kao stado što nema pastira. 18Uzmi Jošuu, sina Nunova! - reče Jahve Mojsiju. To je čovjek u kome ima duha. Na nj položi ruku svoju! 19Onda ga odvedi pred svećenika Eleazara i pred svu zajednicu te mu na njihove oči daj naredbe! 20Predaj mu dio svoje vlasti da ga sluša sva zajednica sinova Izraelovih. 21Neka pristupa k svećeniku Eleazaru, koji će za nj tražiti odluke Urima pred Jahvom. Na njegovu zapovijed neka izlaze i na njegovu zapovijed neka ulaze, oni i svi Izraelci s njim - sva zajednica. 22Mojsije učini kako mu je Jahve naredio: uzme Jošuu te ga postavi pred svećenika Eleazara i pred svu zajednicu. 23Položi zatim na nj svoje ruke i dade mu svoje naredbe, kako je Jahve zapovjedio preko Mojsija. Knjiga Brojeva, 27,14		 Jer ste se u pobuni zajednice u pustinji Sin usprotivili mojim ustima umjesto da vodom očitujete moju svetost pred njihovim očima.
350 Svakodnevne žrtve
Jahve reče Mojsiju: 2Naredi Izraelcima i reci im: 'Točno u određeno vrijeme prinosite mi moje prinose, moju hranu - žrtve paljene meni na ugodan miris.' 3Reci im: Ovo su žrtve paljene koje ćete prinositi Jahvi: Svaki dan dva jednogodišnja janjca bez mane kao trajnu paljenicu. 4Jedno janje prinosite jutrom, a drugo janje prinosite u suton. 5A za prinosnicu desetinu efe najboljeg brašna, zamiješena u četvrtini hina čistoga ulja. 6Trajna je to paljenica koja je već bila prinesena na Sinajskom brdu - žrtva spaljena na ugodan miris Jahvi. 7Njezina ljevanica neka se sastoji od četvrtine hina za svako janje. Ljevanica vina neka se Jahvi izlijeva u Svetištu. 8Drugo janje prinosite u suton. Prinosi ga kao i jutarnju prinosnicu i njezinu ljevanicu: kao žrtvu spaljenu Jahvi na ugodan miris. Knjiga Brojeva, 28,7		 Njezina ljevanica neka se sastoji od četvrtine hina za svako janje. Ljevanica vina neka se Jahvi izlijeva u Svetištu.
351 Žrtve na Blagdan beskvasnih hljebova
16Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, Jahvina je Pasha, 17a petnaestoga dana toga mjeseca jest blagdan. Neka se sedam dana jedu beskvasni hljebovi. 18Prvog dana neka bude sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi. 19Prinesite Jahvi žrtvu paljenu, žrtvu paljenicu: dva junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca. Neka vam budu bez mane. 20Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: tri desetine efe na junca, dvije desetine efe na ovna, 21a na svakoga od onih sedam janjaca neka bude jedna desetina efe. 22Neka bude jedan jarac kao okajnica, da se nad vama izvrši obred pomirenja. 23Ovo prinosite povrh jutarnje paljenice, koje se prinosi kao trajna paljenica. 24Tako činite svaki dan za sedam dana; to je hrana, žrtva paljena na ugodan miris Jahvi. To neka se prinosi povrh trajne paljenice i njezine ljevanice. 25Sedmoga dana neka vam bude sveti savez. Nikakva težačkog posla nemojte raditi! Knjiga Brojeva, 28,18		 Prvog dana neka bude sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi.
352 Knjiga Brojeva, 28,25 Sedmoga dana neka vam bude sveti savez. Nikakva težačkog posla nemojte raditi!
353 Žrtva na Blagdan sedmica - Dan prvina
26I na Dan prvina - na svoj Blagdan sedmica - kad budete Jahvi prinosili prinosnicu, imajte sveti saziv: nikakva težačkog posla nemojte raditi. 27Za paljenicu na ugodan miris Jahvi prinesite dva junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca. 28Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: na pojedinog junca tri desetine efe, na pojedinoga ovna dvije desetine efe, 29a jedna desetina efe na svakoga od onih sedam janjaca. 30Neka bude i jedan jarac kao okajnica, da se nad vama izvrši obred pomirenja. 31Prinosite ih povrh trajne paljenice i njezine prinosnice, a neka vam budu bez mane one i njihove ljevanice. Knjiga Brojeva, 28,26		 I na Dan prvina - na svoj Blagdan sedmica - kad budete Jahvi prinosili prinosnicu, imajte sveti saziv: nikakva težačkog posla nemojte raditi.
354 Žrtva na Blagdan saziva
U sedmome mjesecu, na prvi dan mjeseca, imajte sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi. Neka vam to bude Dan sazivanja. 2Za paljenicu na ugodan miris Jahvi prinesite: jednoga junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca bez mane. 3Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: tri desetine efe na junca, dvije desetine efe na ovna 4i jedna desetina efe na svakoga od onih sedam janjaca. 5Neka bude jedan jarac kao okajnica, da se nad vama izvrši obred pomirenja. 6Neka to bude povrh paljenice o mlađaku mjesecu i njezine prinosnice, povrh trajne paljenice i njezine prinosnice i povrh njihovih propisanih ljevanica, žrtva spaljena na ugodan miris Jahvi. Knjiga Brojeva, 29,1		 U sedmome mjesecu, na prvi dan mjeseca, imajte sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi. Neka vam to bude Dan sazivanja.
355 Žrtve na Dan pomirenja
7A desetoga dana toga sedmog mjeseca imajte sveti saziv. Postite i nemojte raditi nikakva posla. 8Prinesite paljenicu Jahvi na ugodan miris: jednoga junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca. Neka su vam bez mane. 9Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: tri desetine efe na junca, dvije desetine na jednoga ovna 10i jedna desetina efe na svakoga od onih sedam janjaca. 11Jedan jarac neka se prinese kao okajnica. To je povrh okajnice na Dan pomirenja, povrh trajne paljenice i njezine prinosnice i njihovih ljevanica. Knjiga Brojeva, 29,7		 A desetoga dana toga sedmog mjeseca imajte sveti saziv. Postite i nemojte raditi nikakva posla.
356 Žrtve na Blagdan sjenica
12Na petnaesti dan sedmoga mjeseca imajte sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi. Sedam dana svetkujte svečanost Jahvi. 13A za paljenicu, spaljenu na ugodan miris Jahvi, prinesite: trinaest junaca, dva ovna i četrnaest jednogodišnjih janjaca. Neka su bez mane. 14Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: tri desetine efe na svakoga od trinaest junaca, dvije desetine efe na svakoga od dvaju ovnova 15i jedna desetina efe na svako pojedino od četrnaestero janjadi. Neka se nadoda jedan jarac kao okajnica. 16To neka bude povrh trajne paljenice, njezine prinosnice i njezine ljevanice. Knjiga Brojeva, 29,12		 Na petnaesti dan sedmoga mjeseca imajte sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi.
357 Knjiga Brojeva, 29,12 Sedam dana svetkujte svečanost Jahvi.
358 Sveti rat protiv Midjanaca
Jahve reče Mojsiju: 2Iskali osvetu Izraelaca na Midjancima, a poslije toga pridružit ćeš se svojim precima. 3A Mojsije reče narodu: Opremite ljude između sebe za pohod na Midjance, 4da na Midjancima izvrše Jahvinu osvetu. Na vojnu opremite po jednu tisuću od svakoga izraelskog plemena! 5I tako su iz izraelskih porodica - tisuću po plemenu - za vojnu skupili dvanaest tisuća. 6Posla ih Mojsije - tisuću po plemenu - na vojnu zajedno s Pinhasom, sinom svećenika Eleazara. On je nosio posvećene stvari i trube. 7Oni zavojuju na Midjance, kako je Jahve naredio Mojsiju, i pobiju sve muškarce. 8Među ostalima pobili su i midjanske kraljeve: Evija, Rekema, Sura, Hura i Rebu - pet midjanskih kraljeva. Mačem pogube i Bileama, Beorova sina. Knjiga Brojeva, 31,1		 Sveti rat protiv Midjanaca
359 Knjiga Brojeva, 31,6 Posla ih Mojsije - tisuću po plemenu - na vojnu zajedno s Pinhasom, sinom svećenika Eleazara. On je nosio posvećene stvari i trube.
360 Knjiga Brojeva, 35,25 Zajednica mora izbaviti ubojicu iz ruku krvnog osvetnika; onda neka ga zajednica vrati u grad-utočište kamo je pobjegao; tu neka on ostane do smrti velikoga svećenika koji je bio pomazan svetim uljem.
361 12Dan subotnji obdržavaj i svetkuj, kako ti je naredio Jahve, Bog tvoj. 13šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. 14A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvome. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni vol tvoj, ni magarac tvoj, niti ikakvo živinče tvoje, niti došljak koji je unutar tvojih vrata; tako da mogne otpočinuti i sluga tvoj, i sluškinja tvoja kao i ti. 15Sjeti se da si i ti bio rob u zemlji egipatskoj i da te odande izbavio Jahve, Bog tvoj, rukom jakom i ispruženom mišicom. Zato ti je zapovjedio Jahve, Bog tvoj, da držiš dan subotnji. Ponovljeni zakon, 5,12 Dan subotnji obdržavaj i svetkuj, kako ti je naredio Jahve, Bog tvoj.
362 Ponovljeni zakon, 5,14 A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvome. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni vol tvoj, ni magarac tvoj, niti ikakvo živinče tvoje, niti došljak koji je unutar tvojih vrata; tako da mogne otpočinuti i sluga tvoj, i sluškinja tvoja kao i ti.
363 Izrael je narod posvećen Jahvi
6Ta ti si narod posvećen Jahvi, Bogu svome; tebe je Jahve, Bog tvoj, izabrao da među svim narodima koji su na zemlji budeš njegov predragi vlastiti narod. 7Nije vas Jahve odabrao i prihvatio zato što biste vi bili brojniji od svih naroda - vi ste zapravo najmanji - 8nego zato što vas Jahve ljubi i drži zakletvu kojom se zakleo vašim ocima. Stoga vas je Jahve izveo jakom rukom i oslobodio vas iz kuće ropstva, ispod vlasti faraona, kralja egipatskoga. 9Zato znaj da je Jahve, Bog tvoj, pravi Bog, Bog vjeran, koji drži svoj Savez i milost svoju iskazuje do tisuću koljena onima koji ga ljube i drže njegove zapovijedi. 10A onima koji ga mrze uzvraća izravno njima samima; uništava bez odgađanja onoga koji ga mrzi: uzvraća izravno njemu samomu. 11Stoga drži zapovijedi, zakone i uredbe koje ti danas nalažem da ih vršiš. Ponovljeni zakon, 7,6		 Izrael je narod posvećen Jahvi
364 Ponovljeni zakon, 7,6 Ta ti si narod posvećen Jahvi, Bogu svome; tebe je Jahve, Bog tvoj, izabrao da među svim narodima koji su na zemlji budeš njegov predragi vlastiti narod.
365 20Kad ti Jahve, Bog tvoj, proširi tvoje područje, kao što ti je rekao, i ti rekneš: 'Ja bih jeo mesa' - jer želiš jesti mesa - možeš ga jesti koliko ti duša želi. 21Bude li mjesto koje Jahve, Bog tvoj, odabere da u njemu svoje ime smjesti daleko od tebe, onda možeš zaklati bilo što od svoje krupne ili sitne stoke što ti je Jahve dadne - kako sam ti već naredio - te jesti u bilo kojem svome gradu koliko ti duša želi. 22Jedi ga ipak onako kako se jede srna ili jelen: neka ga jedu zajedno čisti i nečisti. 23Samo, pazi da ne jedeš krvi! Ta krv je život. Ne smiješ jesti život s mesom. 24Ne blaguj je; istoči je na zemlju kao vodu. 25Ne smiješ je jesti, da bude dobro i tebi i tvojim sinovima poslije tebe kad činiš što je pravo u očima Jahvinim. 26Ali svoje posvećene prinose i svoje zavjetne prinose uzmi i nosi na mjesto koje Jahve odabere. 27Tu prinesi svoje paljenice, meso i krv, na žrtveniku Jahve, Boga svoga. Ali krv od svojih klanica istoči na žrtvenik Jahve, Boga svoga, a meso pojedi. 28Drži i vrši sve ove naredbe što ti ih propisujem, da bude dobro zauvijek tebi i tvojim sinovima poslije tebe kad činiš što je dobro i pravedno u očima Jahve, Boga svoga. Ponovljeni zakon, 12,26 Ali svoje posvećene prinose i svoje zavjetne prinose uzmi i nosi na mjesto koje Jahve odabere.
366 Protiv jednoga poganskog običaja
Vi ste sinovi Jahve, Boga svoga. Nemojte na sebi praviti ureza ni podstriga na čelu za pokojnikom. 2Ta ti si narod posvećen Jahvi, Bogu svome; Jahve je odabrao tebe između svih naroda na zemlji da budeš njegov narod, njegova predraga svojina. Ponovljeni zakon, 14,2		 Ta ti si narod posvećen Jahvi, Bogu svome; Jahve je odabrao tebe između svih naroda na zemlji da budeš njegov narod, njegova predraga svojina.
367 Čista i nečista hrana
3Ništa odvratno nemojte jesti. 4Ovo su životinje koje možete jesti: vol, ovca, koza, 5jelen, srna, srndać, kozorog, antilopa, bivol i divokoza; 6možete jesti svaku životinju koja ima razdvojene papke - nadvoje posve razdvojene - i koja preživa. 7Samo od preživača ili od životinja s razdvojenim čaporcima ne možete jesti ove : devu, arnebeta i svisca. Te, naime, iako preživaju, nemaju razdvojenih papaka; neka su za vas nečiste. 8A svinja, premda ima papke razdvojene, ne preživa: neka je za vas nečista. Njezina mesa nemojte jesti niti se njezina strva doticati. 9A od svega što u vodi živi ovo možete jesti: što god ima ljuske i peraje, možete jesti. 10A što nema ljusaka i peraja, ne smijete jesti. To neka je za vas nečisto. 11Svaku čistu pticu možete jesti. 12Ali ovih ne smijete jesti: orla strvinara i jastreba, 13tetrijeba, sokola bilo koje vrste; 14gavrana bilo koje vrste; 15noja, kopca, galeba ni kraguja bilo koje vrste; 16sove, jejine i labuda; 17pelikana, bijelog strvinara i gnjurca; 18rode, čaplje bilo koje vrste; pupavca i šišmiša. 19Svi krilati kukci neka su za vas nečisti - ne smijete ih jesti. 20Sve krilato čisto možete jesti. 21Ne smijete jesti ništa što crkne. Daj to pridošlici koji boravi u tvojim gradovima neka jede ili pak prodaj tuđincu. Jer ti si narod posvećen Jahvi, Bogu svome. Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove m Ponovljeni zakon, 14,21		 Ne smijete jesti ništa što crkne. Daj to pridošlici koji boravi u tvojim gradovima neka jede ili pak prodaj tuđincu. Jer ti si narod posvećen Jahvi, Bogu svome. Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke!
368 Prinos prvina
19Sve muške prvine što ih omladi tvoja krupna i sitna stoka posveti Jahvi, Bogu svome! Stoga vola prvenca nemoj uprezati niti strići prvenca od svoje sitne stoke. 20Blaguj ga ti i tvoj dom svake godine u nazočnosti Jahve, Boga svoga, u mjestu što ga odabere Jahve. 21Ali ako bi imali kakvu manu, ako bi bili hromi ili slijepi ili imali kakvu god ružnu manu, nemoj ih žrtvovati Jahvi, Bogu svomu! 22Pojedi ih u svojoj kući. I nečist i čist mogu ih jesti, kao srnu i jelena. 23Jedino krvi njihove ne smiješ jesti! Istoči je na zemlju kao vodu. Ponovljeni zakon, 15,19		 Sve muške prvine što ih omladi tvoja krupna i sitna stoka posveti Jahvi, Bogu svome! Stoga vola prvenca nemoj uprezati niti strići prvenca od svoje sitne stoke.
369 Svetkovina žetve
9Nabroj sedam tjedana; a tih sedam tjedana uzmi brojiti kad srp počne žeti klasje. 10Tada drži Blagdan sedmica u čast Jahvi, Bogu svome, prinoseći dragovoljni prinos iz svoje ruke, kako te već Jahve, Bog tvoj, bude blagoslovio. 11I proveseli se tada u nazočnosti Jahve, Boga svoga - na mjestu što ga Jahve, Bog tvoj, odabere da ondje nastani ime svoje - ti, sin tvoj i kći tvoja, sluga tvoj i sluškinja tvoja, levit koji bude u tvome gradu, došljak, sirota i udovica što budu kod tebe. 12Sjećaj se da si i sam bio rob u Egiptu. Zato drži i vrši ove uredbe. Ponovljeni zakon, 16,9		 Svetkovina žetve
370 Svetkovina sjenica
13Blagdan sjenica slavi sedam dana pošto pokupiš plodove sa svoga gumna i iz svoga badnja. 14Proveseli se na svoj blagdan ti, sin tvoj, kći tvoja, sluga tvoj, sluškinja tvoja, levit i došljak, sirota i udovica što se nađe u tvome gradu. 15Svetkuj u čast Jahvi, Bogu svome, sedam dana na mjestu koje odabere Jahve, jer će te Jahve, Bog tvoj, blagoslovom obasipati u svim tvojim žetvama, u svakom poslu ruku tvojih, da budeš potpuno veseo. Ponovljeni zakon, 16,15		 Svetkovina sjenica
371 Propisi o tuđem vlasništvu
Kad vidiš kako luta vol ili ovca tvoga brata, nemoj proći mimo njih nego ih otjeraj svome bratu. 2Ako ti brat nije blizu ili ga ne znaš, kući ih svojoj dotjeraj pa neka ostanu kod tebe dokle brat tvoj ne dođe po njih. Tada mu ih vrati. 3Tako čini s njegovim magarcem, s njegovim ogrtačem i sa svime što brat tvoj izgubi, a ti nađeš. Nije ti dopušteno prolaziti mimo njegovo. 4Kad opaziš kako se magarac tvoga brata ili njegov vol svalio na putu, ne kloni se nego mu pomozi da ih podigne. 5Žena ne smije na se stavljati muške odjeće, a muškarac se ne smije oblačiti u ženske haljine. Tko bi to činio bio bi odvratan Jahvi, Bogu svome. 6Ako putem naiđeš na ptičje gnijezdo sa ptićima ili s jajima, na stablu ili na zemlji, a majka bude ležala sa ptićima ili na jajima, nemoj uzimati majke sa ptićima: 7pusti majku na slobodu, a ptiće uzmi. Tako ćeš imati sreću i dug život. 8Kad gradiš novu kuću, na krovu načini ogradu da svoju kuću, kad bi tko s nje pao, ne okaljaš krvlju. 9Po svome vinogradu nemoj sijati drugog usjeva da ne bi bila posvećena čitava ljetina: i plod sjemena i rod vinograda. 10Ne upreži u plug vola i magarca zajedno. 11Ne oblači se u tkaninu otkanu od vune i lana zajedno. 12Na četiri roglja ogrtača kojim se zaogrćeš napravi rese. Ponovljeni zakon, 22,9		 Po svome vinogradu nemoj sijati drugog usjeva da ne bi bila posvećena čitava ljetina: i plod sjemena i rod vinograda.
372 Čistoća vojske u taboru
10Kad pođeš s taborom na svoje neprijatelje, čuvaj se od svakoga zla. 11Ako je među tvojima tko postao nečist zbog noćnog izljeva, neka iziđe iz tabora i neka se ne vraća u nj. 12A predvečer neka se u vodi opere te u smiraje može opet u tabor. 13Imaj izvan tabora mjesto gdje ćeš ići napolje. 14Sa svojom opremom nosi i lopaticu: njome ćeš, kad ideš napolje, iskopati rupu i poslije zatrpati svoju nečist. 15Ta Jahve, Bog tvoj, ide posred tvoga tabora da te štiti i da ti predaje neprijatelje. Stoga i tvoj tabor treba da bude svet: neka Jahve ne zapazi u tebe ništa nedolično, da se ne bi odvratio od tebe. Ponovljeni zakon, 23,15		 Ta Jahve, Bog tvoj, ide posred tvoga tabora da te štiti i da ti predaje neprijatelje. Stoga i tvoj tabor treba da bude svet: neka Jahve ne zapazi u tebe ništa nedolično, da se ne bi odvratio od tebe.
373 Zaštita slabih
16Ne smiješ gospodaru izručivati roba koji je od svoga gospodara utekao k tebi. 17Neka boravi s tobom u tvojoj sredini, u mjestu što ga odabere u jednome od tvojih gradova gdje mu se svidi. Nemoj s njime loše postupati. 18Neka ne bude svetišne bludnice među izraelskim kćerima i neka ne bude svetišnog bludnika među izraelskim sinovima! 19Ne donosi u Dom Jahve, Boga svoga, ni za kakav zavjet bludničine plaće ni pasjeg novca, jer je oboje odvratno Jahvi, Bogu tvome. Ponovljeni zakon, 23,18		 Neka ne bude svetišne bludnice među izraelskim kćerima i
374 Ponovljeni zakon, 23,18 neka ne bude svetišnog bludnika među izraelskim sinovima!
375 Prigodom trogodišnje desetine
12A kad treće godine - godine desetine - završiš odjeljivanje sve desetine od svoga prihoda i dadeš levitu, došljaku, siroti i udovici po tvojim gradovima da jedu do sitosti, 13tada pred Jahvom, Bogom svojim, izjavi: 'Iz kuće sam uklonio ono što je bilo posvećeno. Dao sam još i levitu, došljaku, siroti i udovici, prema svim tvojim zapovijedima koje si mi izdao. Ni jedne tvoje zapovijedi nisam prekršio ni zaboravio. 14Od toga nisam ništa jeo u žalosti; od toga nisam ništa žrtvovao u nečistoći, niti sam od toga što dao mrtvacu; slušao sam glas Jahve, Boga svoga; u svemu sam učinio kako si mi naredio. 15Pogledaj s nebesa, iz svoga svetog prebivališta, i blagoslovi narod svoj izraelski i zemlju koju si nam dao, zemlju kojom teče med i mlijeko - kako si se zakleo ocima našim.' Ponovljeni zakon, 26,13		 tada pred Jahvom, Bogom svojim, izjavi: 'Iz kuće sam uklonio ono što je bilo posvećeno. Dao sam još i levitu, došljaku, siroti i udovici, prema svim tvojim zapovijedima koje si mi izdao. Ni jedne tvoje zapovijedi nisam prekršio ni zaboravio.
376 Ponovljeni zakon, 26,15 Pogledaj s nebesa, iz svoga svetog prebivališta, i blagoslovi narod svoj izraelski i zemlju koju si nam dao, zemlju kojom teče med i mlijeko - kako si se zakleo ocima našim.'
377 8. PROKLETSTVA I BLAGOSLOVI
16Jahve, Bog tvoj, naređuje ti danas da vršiš ove zakone i uredbe. Drži ih, dakle, i vrši svim srcem svojim i svom dušom svojom. 17Danas si ugovorio s Jahvom da će ti on biti Bog, a ti da ćeš ići njegovim putovima, držati njegove zakone, njegove zapovijedi i njegove uredbe i slušati njegov glas. 18Danas je Jahve ugovorio s tobom da ćeš ti biti njegov narod, njegova predraga svojina, kako ti je obećao, i da ćeš držati sve njegove zapovijedi. 19On će te uzvisiti čašću, imenom i slavom nad sve narode koje je stvorio; i ti ćeš biti narod posvećen Jahvi, Bogu svome, kako ti je rekao. Ponovljeni zakon, 26,19		 On će te uzvisiti čašću, imenom i slavom nad sve narode koje je stvorio; i ti ćeš biti narod posvećen Jahvi, Bogu svome, kako ti je rekao.
378 Blagoslovi
Ako zbilja poslušaš glas Jahve, Boga svoga, držeći i vršeći sve njegove zapovijedi što ti ih danas naređujem, Jahve, Bog tvoj, uzvisit će te nad sve narode na zemlji. 2Svi ovi blagoslovi sići će na te i stići će te ako budeš slušao glas Jahve, Boga svoga. 3Blagoslovljen ćeš biti u gradu, blagoslovljen u polju. 4Blagoslovljen će biti plod utrobe tvoje, rod zemlje tvoje, plod blaga tvoga: mlad krava tvojih i prirast stada tvoga. 5Blagoslovljen će biti tvoj koš i naćve tvoje. 6Blagoslovljen ćeš biti kad ulaziš, blagoslovljen kad izlaziš. 7Neprijatelje tvoje koji se dignu protiv tebe Jahve će položiti preda te potučene; jednim će putem izaći na te, a na sedam putova razbježat će se ispred tebe. 8Jahve će narediti da blagoslov bude s tobom u žitnicama tvojim i u svakom pothvatu ruke tvoje i blagoslivljat će te u zemlji koju ti Jahve, Bog tvoj, daje. 9Jahve će od tebe učiniti narod sebi posvećen, kako ti se zakleo, ako budeš držao zapovijedi Jahve, Boga svoga, i hodio njegovim putovima. 10Svi narodi zemlje vidjet će da je nada te zazvano ime Jahvino te će strahovati od tebe. 11Jahve će te obasuti obilnim dobrima: porodom utrobe tvoje, priraštajem blaga tvoga i rodom s tla tvoga u zemlji za koju se Jahve zakleo ocima tvojim da će ti je dati. 12Jahve će ti otvoriti svoju bogatu riznicu - nebo - da daje kišu tvojoj zemlji u pravo vrijeme i blagoslovi svaki pothvat ruku tvojih. Mnogim ćeš narodima u zajam davati, a sam nećeš uzimati u zajam. 13Jahve će te držati na pročelju, a ne u začelju; uvijek ćeš biti na vrhu, nikad na dnu, ako budeš slušao zapovijedi Jahve, Boga svoga, što ti ih danas naređujem da ih držiš i vršiš. 14Ni od jedne riječi što vam je danas nalažem nemoj odstupati ni desno ni lijevo idući za drugim bogovima i iskazujući im štovanje. Ponovljeni zakon, 28,9		 Jahve će od tebe učiniti narod sebi posvećen, kako ti se zakleo, ako budeš držao zapovijedi Jahve, Boga svoga, i hodio njegovim putovima.
379 Mojsijeva priprema za smrt
48Toga istog dana Jahve reče Mojsiju: 49Popni se na goru Nebo u Abarskom gorju - ono je u moapskoj zemlji nasuprot Jerihonu - pa pogledaj zemlju kanaansku što ću je dati u posjed Izraelcima. 50Onda umri na gori na koju se uspneš i pridruži se svojim precima kao što je i tvoj brat Aron, koji je umro na brdu Horu, bio pridružen svojima. 51A to zato što ste mi se iznevjerili sred Izraelaca kod Meriba Kadeša, kod voda u pustinji Sinu: niste očitovali moju svetost među Izraelcima. 52Zato ćeš samo izdaleka vidjeti onu zemlju, ali u nju nećeš ući - u zemlju koju dajem Izraelcima. Ponovljeni zakon, 32,51		 A to zato što ste mi se iznevjerili sred Izraelaca kod Meriba Kadeša, kod voda u pustinji Sinu: niste očitovali moju svetost među Izraelcima.
380 Mojsijev blagoslov
Ovo je blagoslov kojim Mojsije - čovjek Božji - blagoslovi Izraelce pred svoju smrt. 2Reče on: Dođe Jahve sa Sinaja, sa Seira im se pokaza i s gore Parana zasja. Zbog njih dođe od kadeških zborova, sa svoga juga sve do Obronaka.3Ipak ti ljubiš narode, svi sveti njihovi u tvojoj su ruci. Pred tvojim su ležali nogama, išli tobom predvođeni.4(Mojsije nam je odredio zakon.) Zbor Jakovljev njegovom posta baštinom;5i bje kralj u Ješurunu kad se sakupiše glavari narodni, kad se sjediniše plemena Jakovljeva.6Nek' živi Ruben i nikad nek' ne izumre, nek' živi šačica njegovih! 7Evo što reče za Judu: Uslišaj, Jahve, glas Judin i privedi ga k njegovu narodu. Nek mu ruke njegovo brane pravo, pomozi mu protiv dušmana njegovih. Ponovljeni zakon, 33,3		 Ipak ti ljubiš narode, svi sveti njihovi u tvojoj su ruci. Pred tvojim su ležali nogama, išli tobom predvođeni.
381 O ocu svome i majci reče on: Nisam ih vidio! Braće svoje ne poznaje, na svoju se djecu ne osvrće, jer tvoju riječ on je vršio i tvojega se držao Saveza.10On uči Jakova tvojim odredbama i Izraela tvojemu Zakonu. On podiže kad k tvojim nosnicama i paljenicu na žrtvenik ti stavlja.11O Jahve, snagu mu blagoslovi, milostivo primi djelo ruku njegovih. Slomi bedra njegovih neprijatelja; mrzitelji njegovi nek' više ne ustanu. 12O Benjaminu reče: Jahvin je on ljubimac i u miru svagda počiva. Višnji ga štiti svih njegovih dana, između njegovih prebiva bregova. 13O Josipu reče: Zemlju mu je Jahve blagoslovio; njegovo je najbolje od onog što daje rosa nebeska i što se u bezdanima dolje krije!14Najbolje od onog što daruje sunce i što mlađak novi nosi,15prvine s drevnih planina i najbolje s vječnih brežuljaka,16ponajbolji rod zemlje i svega što je na njoj i milost Onog što prebiva u grmu. Nek' sve to dođe na glavu Josipovu, na tjeme posvećenog između sve braće!17K'o prvenac bika on je veličanstven, rozi su mu rogovi bivolji, njima on nabada narode sve do krajeva zemaljskih. Takva su mnoštva Efrajimova, takve su tisuće Manašeove. 18O Zebulunu reče: Bio sretan, Zebulune, u pohodima, i ti, Jisakare, u šatorima svojim!19Na brdu gdje dolaze zazivati narodi za uspjeh prinose oni prave žrtve jer sišu obilje mora i blago skriveno u pijesku. Ponovljeni zakon, 33,16 ponajbolji rod zemlje i svega što je na njoj i milost Onog što prebiva u grmu. Nek' sve to dođe na glavu Josipovu, na tjeme posvećenog između sve braće!
382 Priprave za prijelaz
Urani Jošua i sa svim sinovima Izraelovim krene od šitima. I stignu do Jordana pa ondje prije prelaza prenoće. 2Poslije tri dana prođu starješine kroz tabor i zapovjede puku: 3Čim ugledate Kovčeg saveza Jahve, Boga vašega, i svećenike levite koji ga nose, krenite svi sa svoga mjesta i pođite za njim. 4Tako ćete znati put kojim vam je ići, jer tim putem još nikada niste išli. Ali između vas i Kovčega neka bude razmak do dvije tisuće lakata. I da mu se niste približili. 5A Jošua zapovjedi narodu: Posvetite se za sutra, jer će sutra Jahve učiniti čudesa među vama. 6A svećenicima Jošua zapovjedi: Dignite Kovčeg saveza i nosite ga pred narodom. I digoše Kovčeg saveza i poniješe ga pred narodom. Jošua, 3,5		 A Jošua zapovjedi narodu: Posvetite se za sutra, jer će sutra Jahve učiniti čudesa među vama.
383 Svetkovanje Pashe
10Izraelci se, dakle, utaboriše u Gilgalu i ondje na Jerihonskim poljanama proslaviše Pashu uvečer četrnaestoga dana u mjesecu. 11A sutradan poslije Pashe, upravo toga dana, blagovali su od uroda one zemlje: beskvasna kruha i pržena zrnja. 12I mana je prestala padati čim su počeli jesti plodove zemlje. Tako Izraelci nisu više imali mane, nego su se te godine hranili plodovima zemlje kanaanske. Jošua, 5,10		 Svetkovanje Pashe
384 Objava Božja
13Kad se Jošua približio gradu Jerihonu, podiže oči i ugleda čovjeka kako pred njim stoji s isukanim mačem u ruci. Jošua mu pristupi i upita ga: Jesi li ti s nama ili s našim neprijateljima? 14A on odgovori: Ne, ja sam vođa vojske Jahvine i upravo sam došao ... Tada Jošua pade ničice, pokloni mu se i reče: što zapovijedaš Gospodaru, sluzi svome? 15A vođa vojske Jahvine odgovori Jošui: Skini obuću s nogu svojih, jer je sveto mjesto na kojem stojiš. I Jošua učini tako. Jošua, 5,15		 A vođa vojske Jahvine odgovori Jošui: Skini obuću s nogu svojih, jer je sveto mjesto na kojem stojiš.
385 Jerihon - herem Jahvi
16Za sedmog obilaska snažno zatrube svećenici u rogove, a Jošua reče narodu: Kličite bojne poklike jer vam je Jahve predao grad! 17Grad neka bude 'herem' Jahvi - uklet i predan uništenju sa svime što je u njemu. Samo bludnica Rahaba da ostane živa i svi koji budu s njom u kući, jer je ona sakrila uhode koje smo poslali. 18A čuvajte se svega ukletog u gradu da i sami ne budete prokleti što ste uzeli ukleto, jer biste time navukli prokletstvo na tabor i unesrećili ga. 19Zato sve srebro i zlato, sve bakreno i željezno posuđe neka bude posvećeno Jahvi i pohranjeno u riznicu. 20Tada povika narod i odjeknuše trube. Kada se zaori glas truba i bojni povici naroda, padoše bedemi i narod prodrije u grad, svatko odande gdje se našao, i osvojiše ga. 21I tada izvršiše kletvu ništeći oštricom mača sve što bijaše u gradu: muško i žensko, staro i mlado, volove, ovce i magarad. Jošua, 6,19		 Zato sve srebro i zlato, sve bakreno i željezno posuđe neka bude posvećeno Jahvi i pohranjeno u riznicu.
386 10A Jahve odgovori Jošui: Ustani! Zašto si pao ničice? 11Izrael je sagriješio: prekršili su Savez kojim sam ih vezao. Zaista, uzeše ukleto, porobiše, posakrivaše i prisvojiše. 12I zato Izraelci ne mogu izdržati pred svojim neprijateljima, okreću leđa pred protivnicima jer su postali ukleti. Ja ne mogu više biti s vama ako iz svoje sredine ne maknete proklete. 13Ustani! Sazovi narod na posvećenje i reci mu: Posvetite se za sutra, jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'Kletva je u tebi, Izraele; i nećeš izdržati pred svojim neprijateljima sve dok ne odstranite kletvu iz svoje sredine.' 14Zato sutra zorom pristupite pleme za plemenom; iz plemena koje odredi Jahve prići će rod za rodom, a onda iz roda koji označi Jahve pristupit će obitelj po obitelj, a iz obitelji koju označi Jahve pristupit će čovjek za čovjekom. 15I tko se tada nađe s ukletom stvari, neka se spali on i sve što mu pripada, jer je prekršio Savez Jahvin i osramotio Izraela. Jošua, 7,13 Ustani! Sazovi narod na posvećenje i reci mu:
387 Jošua, 7,13 Posvetite se za sutra, jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'Kletva je u tebi, Izraele; i nećeš izdržati pred svojim neprijateljima sve dok ne odstranite kletvu iz svoje sredine.'
388 Jošua, 20,7 I posvete Kedeš u Galileji, u Naftalijevoj gori; šekem u Efrajimovoj gori; Kirjat-Arbu, to jest Hebron, u Judinoj gori.
389 19Tada reče Jošua narodu: Vi ne možete služiti Jahvi, jer je on Bog sveti, Bog ljubomorni, koji ne može podnijeti vaših prijestupa ni vaših grijeha. 20Ako ostavite Jahvu da biste služili tuđim bogovima, okrenut će se protiv vas i uništit će vas, pošto vam je bio dobro činio. 21A narod odgovori Jošui: Ne, mi ćemo služiti Jahvi! 22Na to će Jošua narodu: Sami ste protiv sebe svjedoci da ste izabrali Jahvu da mu služite. Odgovoriše mu: Svjedoci smo. 23Maknite, dakle, tuđe bogove koji su među vama i priklonite svoja srca Jahvi, Bogu Izraelovu. 24Odgovori narod Jošui: Služit ćemo Jahvi, Bogu svojemu, i glas ćemo njegov slušati. Jošua, 24,19 Tada reče Jošua narodu: Vi ne možete služiti Jahvi, jer je on Bog sveti, Bog ljubomorni, koji ne može podnijeti vaših prijestupa ni vaših grijeha.
390 Savez u šekemu
25Tako sklopi Jošua toga dana Savez s narodom i utvrdi mu uredbu i zakon. Bilo je to u šekemu. 26Jošua upisa te riječi u Knjigu zakona Božjega. Zatim uze velik kamen i stavi ga ondje pod hrast koji bijaše u svetištu Jahvinu. 27Zatim reče Jošua svemu narodu: Gle, ovaj kamen neka nam bude svjedokom jer je čuo riječi što ih je govorio Jahve; on će biti svjedok da ne zatajite Boga svoga. 28Tada Jošua otpusti narod, svakoga na njegovu baštinu. Jošua, 24,26		 Jošua upisa te riječi u Knjigu zakona Božjega. Zatim uze velik kamen i stavi ga ondje pod hrast koji bijaše u svetištu Jahvinu.
391 Navještenje Samsonova rođenja
Izraelci su opet okrenuli da čine ono što Jahvi nije po volji i Jahve ih predade u ruke Filistejcima za čerdeset godina. 2A bijaše neki čovjek iz Sore, od Danova plemena, po imenu Manoah. Žena mu bila nerotkinja i nije imala djece. 3Toj se ženi ukaza Anđeo Jahvin i reče joj: Ti si neplodna i nisi rađala. 4Ali se odsad pazi: da ne piješ ni vina ni žestoka pića i da ne jedeš ništa nečisto. 5Jer, zatrudnjet ćeš, evo, i rodit ćeš sina. I neka mu britva ne prijeđe po glavi, jer će od majčine utrobe dijete biti Bogu posvećeno - bit će nazirej Božji i on će početi izbavljati Izraela iz ruke Filistejaca. 6Žena ode i kaza mužu: Božji čovjek došao k meni, lice mu kao u Božjeg anđela, puno dostojanstva. Nisam ga upitala odakle je došao, niti mi on kaza svog imena. 7Ali mi je rekao: 'Ti ćeš začeti i roditi sina. Ne pij odsad ni vina ni žestoka pića i ne jedi ništa nečisto jer će ti dijete biti nazirej Božji od majčine utrobe do smrti.' Suci, 13,5		 Jer, zatrudnjet ćeš, evo, i rodit ćeš sina. I neka mu britva ne prijeđe po glavi, jer će od majčine utrobe dijete biti Bogu posvećeno - bit će nazirej Božji i on će početi izbavljati Izraela iz ruke Filistejaca.
392 Suci, 17,1 Mikino kućno svetište
393 Suci, 17,3 I Mikajehu vrati joj tisuću i sto srebrnih šekela. A mati mu njegova reče: Te sam novce posvetila Jahvi iz svoje ruke za tebe, sine moj, da se izdjela za to rezan ili ljeven idol. I evo, za to ih dajem.
394 Suci, 17,5 On mu sagradi svetište,
395 Suci, 17,5 zatim načini efod i terafe te posveti jednoga od svojih sinova da mu bude svećenik.
396 Suci, 17,12 Mika posveti levita za svećenika; mladić je postao njegovim svećenikom i živio je u Mikinoj kući.
397 Osvajanje Lajiša - Utemeljenje Dana i njegova svetišta 27I tako, uzevši boga što ga je načinio Mika i svećenika koga je najmio da mu služi, Danovci navališe na Lajiš, na mirne i spokojne ljude, te ih posjekoše oštrim mačem i spališe grad. 28Nikoga ne bijaše da pomogne Lajišanima, jer bijahu daleko od Sidona i ne imahu nikakvih odnosa s Aramejcima, a osim toga grad bijaše u dolini koja se pruža prema Bet-Rehobu. Potom su opet sagradili grad i nastanili se u njemu. 29I nazvaše ga Dan, po imenu svoga pretka Dana, koji se rodio Izraelu. A prije se grad zvao Lajiš. 30I Danovci namjestiše sebi rezani i ljeveni idol. A Jonatan, sin Geršona, sina Mojsijeva, a zatim njegovi sinovi, bijahu svećenici Danova plemena do dana kada je narod bio odveden u izgnanstvo. 31I stajaše im onaj rezani i ljeveni idol što ga je Mika načinio, i ostade ondje za sve vrijeme dokle Dom Božji bijaše u šilu. Suci, 18,27 Osvajanje Lajiša - Utemeljenje Dana i njegova svetišta
398 Otmica djevojaka iz šila
15Narodu se sažalio Benjamin što je Jahve načinio prazninu među Izraelovim plemenima. 16Kako ćemo naći žene onima što su ostali, rekoše starješine zbora, kad su Benjaminu istrijebljene žene? 17Rekoše još: Kako sačuvati ostatak Benjaminu da se ne zatre jedno pleme iz Izraela? 18A ne možemo im dati svoje kćeri za žene. Jer se bijahu zakleli rekavši: Proklet bio onaj koji dade ženu Benjaminu! 19Ali, rekoše, svake se godine slavi u šilu Jahvina svetkovina. Grad se nalazi na sjeveru od Betela, istočno od ceste koja vodi iz Betela u šekem i južno od Lebone. 20I zato svjetovaše Benjaminovce: Idite u zasjedu po vinogradima. 21Pazite, pa kada djevojke iz šila iziđu da plešu u kolu, vi iskočite iz vinograda, otmite svaki sebi ženu između šilskih kćeri pa otiđite u Benjaminovu zemlju. 22A kad njihovi očevi ili njihova braća dođu da se prituže na vas, mi ćemo im reći: 'Oprostite im što je svaki uzeo po ženu kao u ratu; vi im ih niste dali, pa je tako krivnja na vama.' 23Benjaminovci učiniše tako i od djevojaka koje oteše uzeše onoliki broj žena koliko bijaše njih. Onda odoše svaki na svoju baštinu, sagradiše opet gradove i naseliše se u njima. 24Izraelci se tada raziđoše, svaki u svoje pleme i u svoj rod, i svaki se odande vrati na svoju baštinu. 25U to vrijeme ne bijaše kralja u Izraelu i svatko je živio kako mu se činilo da je pravo. Suci, 21,19		 Ali, rekoše, svake se godine slavi u šilu Jahvina svetkovina. Grad se nalazi na sjeveru od Betela, istočno od ceste koja vodi iz Betela u šekem i južno od Lebone.
399 Anina molitva
9Ali Ana ustade, pošto su jeli i pili u sobi, i stupi pred Jahvu - a svećenik Eli sjeđaše na stolici na pragu svetišta Jahvina. 10I ojađena u duši pomoli se Ana Jahvi, plačući gorko. 11I zavjetova se ovako: Jahve Sebaote! Ako pogledaš na nevolju službenice svoje i opomeneš se mene i ne zaboraviš službenice svoje te dadeš službenici svojoj muško čedo, ja ću ga darovati Jahvi za sve dane njegova života i britva neće prijeći preko glave njegove. 12Tako se ona dugo molila pred Jahvom, a Eli je motrio usta njezina. 13Ana govoraše u srcu; samo se usne njezine micahu, a glas joj se nije čuo. Zato Eli pomisli da je pijana. 14I reče joj Eli: Dokle ćeš biti pijana? Otrijezni se od vina što je u tebi! 15Ali Ana odgovori i reče: Nisam pijana, gospodaru, nego sam velika nesretnica. Nisam pila ni vina ni opojna pića nego izlijevam dušu svoju pred Jahvom. 16Ne sudi službenicu svoju kao ženu nevaljalu, jer sam od preteške tuge i žalosti tako dugo molila. 17Tada joj Eli odgovori ovako: Pođi u miru! A Bog Izraelov neka ti ispuni molitvu kojom si ga molila. 18A ona reče: Neka službenica tvoja nađe milost u očima tvojim! I žena ode svojim putem: jela je i lice joj nije više bilo tužno kao i prije. 1. Knjiga o Samuelu, 1,9		 Ali Ana ustade, pošto su jeli i pili u sobi, i stupi pred Jahvu - a svećenik Eli sjeđaše na stolici na pragu svetišta Jahvina.
400 Posvećenje Samuelovo
24Čim ga je odbila od prsiju, povede ga sa sobom uzevši uz to trogodišnjeg junca, efu brašna i mijeh vina; i uvede ga u Dom Jahvin u šilu. A dječak je bio još vrlo mlad. 25Tada zaklaše junca, a majka dječakova pristupi k Eliju. 26I reče Ana: Dopusti, gospodaru! Tako ti života tvoga, gospodaru, ja sam ona žena koja je stajala ovdje kraj tebe moleći se Jahvi. 27Molila sam za ovo dijete, i Jahve mi je uslišio prošnju kojom sam ga prosila. 28Zato i ja njega ustupam Jahvi za sve dane njegova života: ta isprošen je od Jahve. I pokloniše se ondje Jahvi. 1. Knjiga o Samuelu, 1,24		 Posvećenje Samuelovo
401 Hvalospjev Anin
Nato se Ana pomoli ovako:Kliče srce moje u Jahvi, raste snaga moja po Bogu mom. šire mi se usta na dušmane moje, jer se radujem pomoći tvojoj.2Nitko nije svet kao što je Jahve (jer nema nikoga osim tebe), i nema hridi kao što Bog je naš.3Ne govorite mnogo hvastavih riječi, neka ne izlazi drskost iz usta vaših, jer Jahve je sveznajući Bog, pravo on prosuđuje djela.4Lomi se luk junacima, nemoćni se snagom opasuju.5Nekoć siti sad se za kruh muče, nekoć gladni ne gladuju više. 1. Knjiga o Samuelu, 2,2		 Nitko nije svet kao što je Jahve (jer nema nikoga osim tebe), i nema hridi kao što Bog je naš.
402 Bog zove Samuela
Mladi je Samuel služio Jahvi pod nadzorom Elijevim; u ono vrijeme Jahve je izrijetka govorio ljudima, a viđenja nisu bila česta. 2No jednoga je dana Eli ležao u svojoj sobi - oči su njegove počele slabiti te više nije mogao vidjeti - 3svijećnjak Božji još ne bijaše ugašen i Samuel je spavao u svetištu Jahvinu, ondje gdje je bio Kovčeg Božji. 4I Jahve zovnu: Samuele! Samuele! A on odgovori: Evo me! 5I otrča k Eliju i reče: Evo me! Ti si me zvao! A Eli reče: Ja te nisam zvao. Vrati se i spavaj! I on ode i leže. 6I Jahve opet zovnu: Samuele! Samuele! Samuel usta, ode k Eliju i reče: Evo me! Ti si me zvao! A Eli odgovori: Ja te nisam zvao, sine! Vrati se i spavaj! 7Samuel još nije poznavao Jahve i još mu nikada ne bijaše objavljena riječ Jahvina. 8I Jahve zovnu Samuela po treći put. On usta, ode k Eliju i reče: Evo me! Ti si me zvao! Sada Eli razumje da je Jahve zvao dječaka. 9Zato reče Samuelu: Idi i lezi; a ako te zovne, ti reci: 'Govori, sluga tvoj sluša.' I Samuel ode i leže na svoje mjesto. 10I dođe Jahve i stade i zovnu kao prije: Samuele! Samuele! A Samuel odgovori: Govori, sluga tvoj sluša. 1. Knjiga o Samuelu, 3,3		 svijećnjak Božji još ne bijaše ugašen i Samuel je spavao u svetištu Jahvinu, ondje gdje je bio Kovčeg Božji.
403 Kovčeg u Kirjat Jearimu
20Tada ljudi u Bet šemešu rekoše: Tko bi mogao opstati pred Jahvom, ovim Svetim Bogom? Kome će otići sada od nas? 21I poslaše poslanike stanovnicima Kirjat Jearima i poručiše im: Filistejci su vratili Kovčeg Jahvin. Dođite i odnesite ga sebi. 1. Knjiga o Samuelu, 6,20		 Tada ljudi u Bet šemešu rekoše: Tko bi mogao opstati pred Jahvom, ovim Svetim Bogom? Kome će otići sada od nas?
404 1. Knjiga o Samuelu, 7,1 Tada dođoše ljudi iz Kirjat Jearima i odnesoše Kovčeg Jahvin sebi. Unesoše ga u kuću Abinadabovu, na uzvišici, i posvetiše njegova sina Eleazara da čuva Kovčeg Jahvin.
405 1. Knjiga o Samuelu, 15,1 Sveti rat protiv Amalečana
406 Boravak u Nobu
2David dođe u Nob k svećeniku Ahimeleku. Ovaj dršćući pođe u susret Davidu i upita ga: Zašto si sam i nema nikoga s tobom? 3A David odgovori svećeniku Ahimeleku: Kralj mi je dao nalog i rekao mi: 'Nitko neka ništa ne dozna zašto te šaljem i što sam ti zapovjedio!' A momke sam poslao da me dočekaju na tom i tom mjestu. 4A sada, ako imaš pri ruci pet hljebova, daj mi ih, ili što god se nađe! 5A svećenik odgovori Davidu: Nemam pri ruci običnoga kruha nego samo svetoga kruha; ali samo ako su se tvoji momci uzdržali od žena. 6David odgovori svećeniku ovako: Sasvim pouzdano! Žene su nam bile uskraćene, kao uvijek kad izlazimo na vojni pohod, i tijela su u momaka čista. Iako je ovo običan put, uistinu su danas čisti tijelom. 7Tada mu svećenik dade svetoga kruha, jer nije bilo drugoga kruha ondje osim žrtvenoga, onoga koji se uklanjao ispred Jahve da se zamijeni toplim kruhom u dan kad se uzima. 8Ondje je istoga dana bio jedan od šaulovih slugu, zadržao se pred Jahvom; zvao se Doeg Edomac, a bio je nadglednik šaulovih pastira. 9David upita Ahimeleka: A nemaš li ovdje pri ruci kakvo koplje ili mač? Nisam uzeo sa sobom ni svoga mača ni svoga oružja, jer je kraljev nalog bio hitan. 10A svećenik mu odgovori: Ovdje je mač Filistejca Golijata, onoga koga si ubio u Terebintskoj dolini; zamotan je u plašt i položen iza oplećka; ako ga hoćeš uzeti, uzmi ga samo, jer drugoga osim njega nema ovdje. A David odvrati: Takva više nema, daj mi ga! 1. Knjiga o Samuelu, 21,5		 A svećenik odgovori Davidu: Nemam pri ruci običnoga kruha nego samo svetoga kruha; ali samo ako su se tvoji momci uzdržali od žena.
407 1. Knjiga o Samuelu, 21,7 Tada mu svećenik dade svetoga kruha, jer nije bilo drugoga kruha ondje osim žrtvenoga, onoga koji se uklanjao ispred Jahve da se zamijeni toplim kruhom u dan kad se uzima.
408 9Kad je čuo hamatski kralj Tou da je David porazio svu Hadadezerovu vojsku, 10poslao je svoga sina Hadorama kralju Davidu da ga pozdravi i da mu čestita što je vojevao protiv Hadadezera i porazio ga, jer je Hadadezer bio u ratu s Touom; Hadoram donese srebrnih, zlatnih i tučanih predmeta. 11I njih kralj David posveti Jahvi sa srebrom i zlatom što ga bijaše uzeo od svih naroda koje je pokorio: 12od Aramaca, Moabaca, Amonaca, Filistejaca i od Amalečana te od plijena Hadadezera, Rehobova sina, kralja Sobe. 13David steče novu slavu kad je na povratku porazio Edomce, u Slanoj dolini, osamnaest tisuća njih. 14I postavi upravitelje u Edomu, i svi Edomci postadoše podanici Davidovi. I kuda je god David išao, Jahve mu davaše pobjedu. 2. Knjiga o Samuelu, 8,11 I njih kralj David posveti Jahvi sa srebrom i zlatom što ga bijaše uzeo od svih naroda koje je pokorio:
409 1. Kraljevima 6,15 Svetište i
410 1. Kraljevima 6,15 Svetinja
411 1. Kraljevima 6,15 nad svetinjama
412 1. Kraljevima 6,16 I načini pregradu od dvadeset lakata, od cedrovih dasaka, s poda pod strop, i odijeli taj dio Hrama za Debir, za Svetinju
413 1. Kraljevima 6,16 nad svetinjama.
414 Uređenje unutrašnjosti Hrama
Svetište i Svetinja nad svetinjama 15I obloži iznutra zidove Hrama cedrovim daskama - od poda do stropa obloži ih drvetom iznutra - a daskama čempresovim obloži pod Hrama. 16I načini pregradu od dvadeset lakata, od cedrovih dasaka, s poda pod strop, i odijeli taj dio Hrama za Debir, za Svetinju nad svetinjama. 17A Hekal - Svetište, dio Hrama ispred Debira - imaše četrdeset lakata. 18A po cedrovini unutar Hrama bijahu urezani ukrasi - pleteri od pupoljaka i cvijeća; sve je bilo od cedrovine i nigdje se nije vidio kamen. 19Debir je uredio unutra u Hramu da onamo smjesti Kovčeg saveza Jahvina. 20Debir bijaše dvadeset lakata dug, dvadeset lakata širok i dvadeset lakata visok, a obložio ga je čistim zlatom. Napravio je i Žrtvenik od cedrovine, 21pred Debirom, i obložio ga čistim zlatom. 22I sav je Hram obložio zlatom, sav Hram i sav oltar koji je pred Debirom obložio je zlatom. 1. Kraljevima 6,17		 A Hekal - Svetište, dio Hrama ispred Debira - imaše četrdeset lakata.
415 Sitni namještaj
40Hiram načini lonce, lopate i kotliće. Dovrši on sav posao što ga je obavljao kralju Salomonu za Dom Jahvin: 41dva stupa, okrugle glavice što su bile navrh stupova; dva opleta da pokriju dvije glavice što bijahu navrh stupova; 42četiri stotine mogranja za oba opleta; dva reda mogranja za svaki oplet da prekriju dvije glavice navrh stupova; 43deset podnožja i deset umivaonika na podnožjima; 44jedno more i dvanaest volova pod njim; 45lonce, lopate i kotliće. Svi ti predmeti koje je Hiram načinio kralju Salomonu za Dom Jahvin bili su od sjajnog tuča. 46Kralj je zapovjedio da sve to lijevaju u kalupima od gline, u Jordanskoj dolini, između Sukota i Sartana. 47Na koncu je Salomon odredio da rasporede sve te predmete, a bijaše ih toliko da se nije mogla obračunati težina tuča. 48Salomon načini sve predmete koji su bili u Domu Jahvinu: zlatni žrtvenik i zlatni stol na kojemu su stajali prineseni hljebovi; 49pet svijećnjaka s desne i pet s lijeve strane pred Debirom, od čistoga zlata; cvjetove, svjetiljke, usekače od zlata; 50vrčeve, noževe, kotliće, plitice i kadionice od čistoga zlata; stožere za vrata nutarnje dvorane - to je Svetinja nad svetinjama - i za vrata Hekala - to jest Hrama - sve od zlata. 1. Kraljevima 7,50		 vrčeve, noževe, kotliće, plitice i kadionice od čistoga zlata; stožere za vrata nutarnje dvorane - to je Svetinja nad
416 1. Kraljevima 7,50 svetinjama - i za vrata Hekala - to jest Hrama - sve od zlata.
417 1. Kraljevima 7,51 Tako bi priveden kraju sav posao što ga Salomon obavi za Dom Jahvin. Salomon unese sve svete darove oca svoga Davida - srebro, zlato i posuđe - i stavi ih u riznicu Doma Jahvina.
418 Prijenos Kovčega saveza
Tada Salomon sazva u Jeruzalem sve starješine Izraelove, sve knezove plemenske i glavare obitelji da se prenese Kovčeg saveza Jahvina iz grada, Davidova grada, to jest sa Siona. 2Svi se ljudi Izraelovi sabraše pred kraljem Salomonom na blagdan u mjesecu Etanimu (to je sedmi mjesec). 3I kad su došle Izraelove starješine, svećenici ponesoše Kovčeg 4i šator sastanka sa svim posvećenim priborom što bješe u šatoru. Prenosili su ih svećenici i leviti. 5Kralj Salomon i sva zajednica Izraelova koja se sabrala oko njega žrtvovali su pred Kovčegom toliko ovaca i goveda da se ne mogahu prebrojiti ni procijeniti. 6Svećenici donesoše Kovčeg saveza Jahvina na njegovo mjesto, u Debir Doma, to jest u Svetinju nad svetinjama, pod krila kerubina. 7Kerubini su, naime, imali raširena krila nad mjestom gdje stajaše Kovčeg i zaklanjahu odozgo Kovčeg i njegove motke. 8aMotke su bile tako dugačke da su im se krajevi vidjeli iz Svetišta nasuprot Debiru, ali se nisu vidjele izvana. 9U Kovčegu nije bilo ništa, osim dviju kamenih ploča koje metnu Mojsije na Horebu, gdje Jahve sklopi Savez s Izraelcima pošto iziđoše iz Egipta. <8b>Ondje su ostale do danas. 1. Kraljevima 8,4		 i šator sastanka sa svim posvećenim priborom što bješe u šatoru. Prenosili su ih svećenici i leviti.
419 1. Kraljevima 8,6 Svećenici donesoše Kovčeg saveza Jahvina na njegovo mjesto, u Debir Doma, to jest u Svetinju nad
420 1. Kraljevima 8,6 svetinjama, pod krila kerubina.
421 1. Kraljevima 8,8 Motke su bile tako dugačke da su im se krajevi vidjeli iz Svetišta nasuprot Debiru, ali se nisu vidjele izvana.
422 Bog ulazi u svoj Dom
10A kad su svećenici izašli iz Svetišta, oblak ispuni Dom Jahvin, 11i svećenici ne mogoše od oblaka nastaviti službe: slava Jahvina ispuni Dom Božji! 12Tada reče Salomon: Jahve odluči prebivati u tmastu oblaku,13a ja ti sagradih uzvišen Dom da u njemu prebivaš zauvijek. 1. Kraljevima 8,10		 A kad su svećenici izašli iz Svetišta, oblak ispuni Dom Jahvin,
423 Posveta Hrama i prve pobožnosti
62Kralj i sav Izrael s njim prinesu žrtvu Jahvi. 63Kao žrtvu pričesnicu, koju je prikazao Jahvi, Salomon prinese dvadeset i dvije tisuće volova i stotinu i dvadeset tisuća ovaca; time kralj i svi Izraelci posvete Dom Jahvin. 64Toga dana posveti kralj središte predvorja, koje je ispred Doma Jahvina, jer ondje je prinio paljenice, prinosnice i pretiline pričesnica, jer je tučani žrtvenik pred Jahvom bio premalen da primi paljenice, prinosnice, pretiline pričesnica. 65Tu je svečanost u ono vrijeme Salomon slavio sedam dana, sa svim Izraelcima, zborom velikim od Ulaza u Hamat do Potoka Egipatskog, pred Jahvom, Bogom našim. 66Zatim je osmoga dana otpustio ljude; oni su blagosivljali kralja i odlazili svojim kućama, veseli i zadovoljna srca zbog svega dobra što ga je Jahve učinio svome sluzi Davidu i narodu svome Izraelu. 1. Kraljevima 8,62		 Posveta Hrama i prve pobožnosti
424 1. Kraljevima 8,63 Kao žrtvu pričesnicu, koju je prikazao Jahvi, Salomon prinese dvadeset i dvije tisuće volova i stotinu i dvadeset tisuća ovaca; time kralj i svi Izraelci posvete Dom Jahvin.
425 1. Kraljevima 8,64 Toga dana posveti kralj središte predvorja, koje je ispred Doma Jahvina, jer ondje je prinio paljenice, prinosnice i pretiline pričesnica, jer je tučani žrtvenik pred Jahvom bio premalen da primi paljenice, prinosnice, pretiline pričesnica.
426 Novo ukazanje
Kad je Salomon dovršio gradnju Doma Jahvina, kraljevskog dvora i svega što je namislio graditi, 2javi se Jahve i drugi put Salomonu, kao što mu se bio javio u Gibeonu. 3Jahve mu reče: Uslišio sam molitvu i prošnju koju si mi uputio. Posvetio sam ovaj Dom, koji si sagradio da u njemu prebiva Ime moje dovijeka; moje će oči i srce biti ovdje svagda. 4A ti, ako budeš hodio preda mnom kako je hodio tvoj otac David, u nevinosti srca i pravednosti, postupao u svemu kako sam ti zapovjedio i ako budeš držao moje zakone i moje naredbe, 5ja ću učvrstiti zauvijek tvoje kraljevsko prijestolje nad Izraelom, kako sam obećao tvome ocu Davidu kad sam rekao: 'Nikada ti neće nestati nasljednika na prijestolju Izraelovu.' 6Ali ako me ostavite, vi i vaši sinovi, ako ne budete držali mojih zapovijedi i zakona koje sam vam dao, ako se okrenete bogovima i budete im služili i klanjali im se, 7tada ću istrijebiti Izraela iz zemlje koju sam mu dao; ovaj ću Dom, koji sam posvetio svome Imenu, odbaciti od sebe, i Izrael će biti poruga i podsmijeh svim narodima. 8Ovaj je Dom uzvišen, ali svi koji budu uza nj prolazili bit će zaprepašteni; zviždat će i govoriti: 'Zašto je Jahve tako učinio s ovom zemljom i s ovim Domom?' 9A reći će im se: 'Jer su ostavili Jahvu, Boga svoga, koji je izveo oce njihove iz Egipta, a priklonili se drugim bogovima, častili ih i služili im, zato je Jahve pustio na njih sva ova zla.' 1. Kraljevima 9,3		 Jahve mu reče: Uslišio sam molitvu i prošnju koju si mi uputio. Posvetio sam ovaj Dom, koji si sagradio da u njemu prebiva Ime moje dovijeka; moje će oči i srce biti ovdje svagda.
427 1. Kraljevima 9,7 tada ću istrijebiti Izraela iz zemlje koju sam mu dao; ovaj ću Dom, koji sam posvetio svome Imenu, odbaciti od sebe, i Izrael će biti poruga i podsmijeh svim narodima.
428 1. Kraljevima 13,32 Jer će se sigurno ispuniti riječ koju je po zapovijedi Jahvinoj objavio protiv žrtvenika u Betelu i protiv svih svetišta na uzvišicama u gradovima Samarije.
429 Kraljevanje Roboamovo
21Roboam, sin Salomonov, bio je kralj Judejaca; bijaše mu četrdeset i jedna godina kad je postao kraljem, a sedamnaest je godina kraljevao u Jeruzalemu, u gradu koji Jahve izabra između svih izraelskih plemena da ondje postavi svoje Ime. Majka mu se zvala Naama, a bila je Amonka. 22I Juda učini zlo u očima Jahvinim. Grijesima koje su počinili razjarili su ga više od svega što su učinili njihovi oci. 23Jer su i oni podigli uzvišice, stupove i ašere na svakom brežuljku i pod svakim zelenim drvetom. 24Bilo je čak posvećenih bludnica u zemlji. Oponašao je sve grozote naroda što ih je Jahve otjerao ispred sinova Izraelovih. 25Pete godine Roboamova kraljevanja egipatski kralj šišak navali na Jeruzalem. 26Opljačka sve blago iz Doma Jahvina i riznicu kraljevskog dvora; sve je uzeo; uze i sve zlatne štitove što ih bijaše napravio Salomon. 27Namjesto njih kralj Roboam napravi tučane štitove i povjeri ih zapovjednicima straže koja je čuvala vrata kraljevskog dvora. 28Kad je god kralj išao u Jahvin Dom, stražari su ih uzimali, a poslije ih vraćali u stražaru. 29Ostala povijest Roboamova, sve što je učinio, zar nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih? 30Za sve vrijeme bio je rat između Roboama i Jeroboama. 31Roboam je počinuo sa svojim ocima i bi sahranjen sa svojim ocima u Davidovu gradu. Majka mu se zvala Naama, a bila je Amonka. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Abijam. 1. Kraljevima 14,24		 Bilo je čak posvećenih bludnica u zemlji. Oponašao je sve grozote naroda što ih je Jahve otjerao ispred sinova Izraelovih.
430 Kraljevanje Asino u Judeji
9Dvadesete godine Jeroboamova kraljevanja nad Izraelom postade Asa kraljem Judeje. 10Kraljevao je četrdeset i jednu godinu u Jeruzalemu; njegova se baka zvala Maaka, a bila je kći Abšalomova. 11Asa je činio što je pravo u očima Jahvinim, kao i njegov praotac David. 12Protjerao je iz zemlje posvećene bludnice i uklonio sve idole koje njegovi oci bijahu načinili. 13Sam je uklonio svoju baku s dostojanstva velike kneginje, jer bijaše načinila gada Ašeri. Asa je sasjekao njezina gada i spalio ga u potoku Kidronu. 14Ali uzvišice nisu bile uklonjene; ipak je Asino srce bilo privrženo Jahvi svega njegova života. 15Unio je u Dom Jahvin posvećene darove svoga oca i svoje: srebro, zlato i posuđe. 16Bio je rat između Ase i Baše, kralja izraelskoga, u sve njihove dane. 17Izraelski kralj Baša navali na Judeju i stade utvrđivati Ramu da spriječi svako kretanje judejskom kralju Asi. 18Asa tada uze srebra i zlata koje je preostalo u riznicama Doma Jahvina i u riznicama kraljevskog dvora i dade ga svojim slugama te ih posla Ben-Hadadu, sinu Tabrimonovu, sinu Hezjonovu, aramejskom kralju, koji je stolovao u Damasku, i poruči mu: 19Neka bude savez između mene i tebe, između moga i tvoga oca; evo, šaljem ti na dar srebra i zlata: hajde, raskini savez s izraelskim kraljem Bašom da bi otišao od mene. 1. Kraljevima 15,12		 Protjerao je iz zemlje posvećene bludnice i uklonio sve idole koje njegovi oci bijahu načinili.
431 1. Kraljevima 15,15 Unio je u Dom Jahvin posvećene darove svoga oca i svoje: srebro, zlato i posuđe.
432 Elizej i šunamka
8Jednoga je dana Elizej prolazio kroza šunam. A živjela ondje ugledna žena i ona ga pozva k stolu. Odonda, kad god prolazaše onuda, uvratio bi se k njoj na jelo. 9Ona reče svome mužu: Evo, znam i vidim da je svet onaj čovjek Božji što prolazi ovuda. 10Načinimo mu sobicu na krovu, stavimo mu ondje postelju, stol, stolicu i svjetiljku: kad dođe k nama, povući će se onamo. 11Jednoga dana dođe on onamo, povuče se u gornju sobu i počinu ondje. 12Reče zatim svome momku Gehaziju: Pozovi tu šunamku! On je pozva te ona stade preda nj. 13I još mu reče: Kaži joj: 'Lijepo se brineš za nas. što možemo učiniti za te? Treba li reći riječ za te kralju ili vojskovođi?' Ali ona odgovori: Ja živim usred svoga naroda. 14On nastavi: Dakle, što da učinimo za nju? Gehazi odgovori: Eto, nema sina, a muž joj je vremešan. 15A on reče: Pozovi je! Pozva je, a ona stade kod ulaza. 16Dogodine u ovo doba, reče joj, zagrlit ćeš sina u naručju. A ona reče: Ne, gospodaru moj, ne varaj službenice svoje! 17Ali je žena doista zatrudnjela i rodila je sina druge godine u ono doba, kako joj je rekao Elizej. 2. Kraljevima 4,9		 Ona reče svome mužu: Evo, znam i vidim da je svet onaj čovjek Božji što prolazi ovuda.
433 Pokolj Baalovih vjernika i rušenje njegova hrama
18Jehu je sakupio sav narod i rekao mu: Ahab je malo poštivao Baala; Jehu će ga više poštivati. 19Sada mi pozovite sve proroke Baalove, sve njegove sluge i sve njegove svećenike, neka ni jedan ne izostane, jer ću žrtvovati veliku žrtvu Baalu. Tko izostane, izgubit će život. Jehu je radio lukavo, da bi uništio Baalove vjernike. 20Jehu reče: Sazovite svečani zbor Baalu. I sazvaše ga. 21Jehu je nato poslao glasnike po svem Izraelu i došli su svi Baalovi vjernici: nije bilo ni jednoga da bi izostao. Skupili su se u Baalov hram, koji se ispunio od jednoga zida do drugoga. 22Jehu reče čuvaru haljina: Iznesi haljine svim Baalovim vjernicima. I iznese im haljine. 23Jehu uđe u hram Baalov s Jonadabom, sinom Rekabovim, i reče Baalovim vjernicima: Provjerite dobro da nema ovdje među vama Jahvina sluge nego samih Baalovih vjernika. 24I pođe žrtvovati klanice i paljenice. Ali je Jehu postavio vani osamdeset svojih ljudi i rekao im: Ako koji od vas pusti da utekne i jedan od ovih ljudi što ih predajem u vaše ruke, svojim će životom platiti njegov život. 25Kad je Jehu završio prinos paljenice, naredi tjelesnoj straži i dvoranima: Uđite, pobijte ih! Nitko neka ne iziđe! Tjelesna straža i dvorani uđoše, pobiše ih oštricom mača i prodriješe sve do svetišta Baalova hrama. 26Iznesoše Baalov lik iz hrama i spališe ga. 27Raskopaše žrtvenik Baalov, srušiše i hram Baalov i pretvoriše ga u jame za nečist, koje su ostale do danas. 2. Kraljevima 10,25		 Kad je Jehu završio prinos paljenice, naredi tjelesnoj straži i dvoranima: Uđite, pobijte ih! Nitko neka ne iziđe! Tjelesna straža i dvorani uđoše, pobiše ih oštricom mača i prodriješe sve do svetišta Baalova hrama.
434 Joaševo kraljevanje u Judeji
Joašu je bilo sedam godina kad se zakraljio. 2Sedme godine Jehuova kraljevanja Joaš je postao kraljem i kraljevao je četrdeset godina u Jeruzalemu. Majka mu se zvala Sibja i bila je iz Beer šebe. 3Joaš je činio što je pravo u očima Jahve svega svog vijeka jer ga je poučavao svećenik Jojada. 4Ali uzvišica nisu srušili i narod je svejednako prinosio žrtve i kad na uzvišicama. 5Joaš reče svećenicima: Sav novac od posvećenih darova što se donosi u Dom Jahvin, novac koji je nekomu nametnut procjenom i novac što ga tko od svoje volje donose u Dom Jahvin 6neka svećenici uzimaju svaki od svoga znanca i oni neka tim poprave Dom gdje god se nađe koje oštećenje. 7Ali u dvadeset i trećoj godini kraljevanja Joaševa svećenici nisu još popravili Doma. 8Tada kralj Joaš pozva svećenika Jojadu i druge svećenike i reče im: Zašto ne popravljate Dom? Odsad ne smijete više sebi uzimati novac od svojih znanaca nego ga morate dati za popravak Doma. 9Svećenici pristadoše da ne uzimaju novac od naroda, ali ni Doma da ne popravljaju. 2. Kraljevima 12,5		 Joaš reče svećenicima: Sav novac od posvećenih darova što se donosi u Dom Jahvin, novac koji je nekomu nametnut procjenom i novac što ga tko od svoje volje donose u Dom Jahvin
435 18Tada Hazael, aramejski kralj, pođe u rat protiv Gata i osvoji ga. Zatim odluči poći protiv Jeruzalema. 19Joaš, judejski kralj, uze sve posvećene darove koje su posvetili judejski kraljevi, njegovi oci: Jošafat, Joram i Ahazja, sve što je sam prikazao i sve zlato koje se našlo u riznicima Doma Jahvina i kraljevskog dvora. Sve to posla Hazaelu, aramejskom kralju, i tako se ovaj udalji od Jeruzalema. 20Ostala povijest Joaševa i sve što je učinio, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih? 21Njegovi časnici ustadoše i skovaše zavjeru; ubiše Joaša u Bet Milu kad je u nj silazio. 22Njegovi časnici Jozakar, sin šimatov, i Jozabad, sin šomerov, zadaše mu smrtni udarac. Pokopali su ga kraj njegovih otaca u Davidovu gradu, a njegov sin Amasja zakralji se mjesto njega. 2. Kraljevima 12,19 Joaš, judejski kralj, uze sve posvećene darove koje su posvetili judejski kraljevi, njegovi oci: Jošafat, Joram i Ahazja, sve što je sam prikazao i sve zlato koje se našlo u riznicima Doma Jahvina i kraljevskog dvora. Sve to posla Hazaelu, aramejskom kralju, i tako se ovaj udalji od Jeruzalema.
436 Sanheribova vojna
13Četrnaeste godine Ezekijina kraljevanja asirski kralj Sanherib napade utvrđene judejske gradove i osvoji ih. 14Tada judejski kralj Ezekija poruči asirskom kralju u Lakiš: Pogriješio sam! Obustavi svoje napade na me. Snosit ću sve što mi nametneš. Asirski kralj zatraži od Ezekije, judejskog kralja, tri stotine talenata srebra i trideset talenata zlata. 15I dade Ezekija sve srebro što se našlo u Domu Jahvinu i u riznicama kraljevskog dvora. 16U to je vrijeme Ezekija obio vrata i vratnice na Svetištu Jahvinu što ih bijaše pozlatio on sam, judejski kralj Ezekija, i posla to asirskom kralju. 2. Kraljevima 18,16		 U to je vrijeme Ezekija obio vrata i vratnice na Svetištu Jahvinu što ih bijaše pozlatio on sam, judejski kralj Ezekija, i posla to asirskom kralju
437 Vjerska obnova u Judeji
4Kralj je zapovjedio velikom svećeniku Hilkiji, svećenicima drugog reda i čuvarima hramskog praga da iz Svetišta Jahvina iznesu sve bogoslužne predmete što bijahu načinjeni za Baala, za Ašeru i za svu nebesku vojsku. Odredio je da sve to spale izvan Jeruzalema u poljima kidronskim, a pepeo je odnio u Betel. 5Uklonio je lažne svećenike koje su judejski kraljevi postavili da pale kad na uzvišicama, u gradovima judejskim i u okolici Jeruzalema; i one koji su palili kad Baalu, suncu, mjesecu, zvijezdama i svoj vojsci nebeskoj. 6Izvan Jeruzalema iznio je iz Doma Jahvina, u dolinu kidronsku, Ašeru i spalio ju je u dolini kidronskoj, satro u prah, a prah bacio na groblje sinova pučkih. 7Razorio je stanove posvećenih bludnica koji su bili u Domu Jahvinu i u kojima su žene tkale haljine Ašeri. 2. Kraljevima 23,4		 Kralj je zapovjedio velikom svećeniku Hilkiji, svećenicima drugog reda i čuvarima hramskog praga da iz Svetišta Jahvina iznesu sve bogoslužne predmete što bijahu načinjeni za Baala, za Ašeru i za svu nebesku vojsku.
438 2. Kraljevima 23,7 Razorio je stanove posvećenih bludnica koji su bili u Domu Jahvinu i u kojima su žene tkale haljine Ašeri.
439 Svetkovanje Pashe
21Kralj naredi svemu narodu: Svetkujte Pashu u čast Jahve, Boga svoga, po običaju koji je zapisan u ovoj Knjizi Saveza. 22Takva se Pasha nije svetkovala od vremena sudaca koji su sudili Izraelu i za sve vrijeme kraljeva izraelskih i judejskih. 23Samo je osamnaeste godine kraljevanja Jošijina svetkovana takva Pasha u čast Jahve, u Jeruzalemu. 2. Kraljevima 23,21		 Svetkovanje Pashe
440 2. Kraljevima 23,21 Kralj naredi svemu narodu: Svetkujte Pashu u čast Jahve, Boga svoga, po običaju koji je zapisan u ovoj Knjizi Saveza.
441 2. Kraljevima 23,22 Takva se Pasha nije svetkovala od vremena sudaca koji su sudili Izraelu i za sve vrijeme kraljeva izraelskih i judejskih.
442 2. Kraljevima 23,23 Samo je osamnaeste godine kraljevanja Jošijina svetkovana takva Pasha u čast Jahve, u Jeruzalemu.
443 Prvo sužanjstvo
10U ono vrijeme krenu ljudstvo babilonskog kralja Nabukodonozora protiv Jeruzalema i grad je bio opkoljen. 11Dođe i babilonski kralj Nabukodonozor da napadne grad, dok ga je njegovo ljudstvo opsjedalo. 12Tada je judejski kralj Jojakin izišao pred babilonskoga kralja: on, njegova majka, njegove sluge, njegove vojskovođe i dvorani, a babilonski kralj zarobi ga - osme godine svoga kraljevanja. 13On je odnio sve iz riznice Doma Jahvina i iz riznica kraljevskog dvora i razbio je sve zlatne predmete koje je Salomon, kralj Izraela, načinio za Svetište Jahvino. Tako se ispunila riječ Jahvina. 14Odveo je u progonstvo sav Jeruzalem, sve vojskovođe i sve vrsne ratnike, oko deset tisuća prognanika, sa svim kovačima i bravarima. Jedino je preostao najsiromašniji narod zemlje. 15Odveo je Jojakina u Babilon; tako isto i kraljevu majku i sve žene kraljeve, njegove dvorane, plemenitaše zemlje, sve ih je odveo iz Jeruzalema u progonstvo u Babilon. 16Sve sposobne ljude, njih sedam tisuća na broju; kovače i bravare, tisuću na broju; sve ljude sposobne za boj, sve ih je kralj babilonski odveo u Babilon, u sužanjstvo. 17Babilonski je kralj postavio za kralja mjesto Jojakina njegova strica Mataniju, ali mu je promijenio ime u Sidkija. 2. Kraljevima 24,13		 On je odnio sve iz riznice Doma Jahvina i iz riznica kraljevskog dvora i razbio je sve zlatne predmete koje je Salomon, kralj Izraela, načinio za Svetište Jahvino. Tako se ispunila riječ Jahvina.
444 Ostali leviti
33Njihova braća leviti bili su postavljeni za svu službu u svetom Prebivalištu, u Domu Božjem. 34Aron i njegovi sinovi prinosili su kad na žrtveniku za paljenice i na kadionom žrtveniku, obavljajući sav posao u Svetinji nad svetinjama i izvršujući obred pomirenja nad Izraelom, prema svemu što je zapovjedio Božji sluga Mojsije. 35Ovo su Aronovi sinovi: sin mu Eleazar, njegov sin Pinhas, njegov sin Abišua, 36njegov sin Buki, njegov sin Uzi, njegov sin Zerahja, 37njegov sin Merajot, njegov sin Amarja, njegov sin Ahitub, 38njegov sin Sadok, njegov sin Ahimaas 1. Knjiga Ljetopisa, 6,33		 Njihova braća leviti bili su postavljeni za svu službu u svetom Prebivalištu, u Domu Božjem.
445 1. Knjiga Ljetopisa, 6,34 Aron i njegovi sinovi prinosili su kad na žrtveniku za paljenice i na kadionom žrtveniku, obavljajući sav posao u Svetinji
446 1. Knjiga Ljetopisa, 6,34 nad svetinjama i izvršujući obred pomirenja nad Izraelom, prema svemu što je zapovjedio Božji sluga Mojsije.
447 1. Knjiga Ljetopisa, 9,1 Sveti grad Jeruzalem
448 28Neki su od njih bili odgovorni za bogoslužno posuđe. Prebrojavali su ga kad bi ga unosili i kad bi ga iznosili. 29Neki su se od njih brinuli za pokućstvo, sve posvećene stvari, fino brašno, vino, ulje, tamjan i miomirise; 30a neki od svećeničkih sinova miješali su pomast od miomirisa. 31Matitja, jedan od levita, prvenac šaluma Korahovca, brinuo se za stvari koje se peku na tavi. 32Neki od Kehatovaca, njihove braće, bili su odgovorni za kruhove što se postavljaju svake subote. 33Oni su bili i pjevači, glavari levitskih obitelji. Kad su bili slobodni, živjeli su u hramskih sobama, jer su dan i noć bili na dužnosti. 34To su bili glavari levitskih obitelji prema svom srodstvu. Ti su poglavari živjeli u Jeruzalemu. 1. Knjiga Ljetopisa, 9,29 Neki su se od njih brinuli za pokućstvo, sve posvećene stvari, fino brašno, vino, ulje, tamjan i miomirise;
449 Priprave za prijenos
Onda je David sazidao dvore u Davidovu gradu, pripravio mjesto za Kovčeg Božji i razapeo mu šator. 2Potom je rekao David: Ne smije nositi Kovčeg Božji nitko osim levita, jer je njih izabrao Jahve da nose Kovčeg Jahvin i da mu služe dovijeka. 3David je sakupio sav Izrael u Jeruzalem da prenesu Kovčeg Jahvin gore na njegovo mjesto koje mu bijaše pripravio. 4Skupio je David i Aronove sinove i levite. 5Od Kehatovih sinova: kneza Uriela i sto dvadeset njegove braće; 6od Merarijevih sinova: kneza Asaju i dvjesta dvadeset njegove braće; 7od Geršomovih sinova: kneza Joela i sto trideset njegove braće. 8Od Elisafanovih sinova: kneza šemaju i dvjesta njegove braće. 9Od Hebronovih sinova: kneza Eliela i osamdeset njegove braće; 10od Uzielovih sinova: kneza Aminadaba i sto dvanaest njegove braće. 11Tada David pozva svećenike Sadoka i Ebjatara i levite Uriela, Asaju, Joela, šemaju, Eliela i Aminadaba, 12pa im reče: Vi ste glavari levitskih porodica; posvetite sebe i svoju braću da prenesete gore Kovčeg Jahve, Izraelova Boga, na mjesto koje sam mu pripravio. 13Jer nas je pobio Jahve, Bog naš, zato što prvi put vi niste bili nazočni i što ga nismo tražili onako kako je trebalo. 14Posvetiše se tada svećenici i leviti da prenesu gore Kovčeg Jahve, Izraelova Boga. 15Levitski su sinovi ponijeli Božji Kovčeg, na svojim ramenima, o motkama, kako je zapovjedio Mojsije po Jahvinoj riječi. 1. Knjiga Ljetopisa, 15,12		 pa im reče: Vi ste glavari levitskih porodica; posvetite sebe i svoju braću da prenesete gore Kovčeg Jahve, Izraelova Boga, na mjesto koje sam mu pripravio.
450 1. Knjiga Ljetopisa, 15,14 Posvetiše se tada svećenici i leviti da prenesu gore Kovčeg Jahve, Izraelova Boga.
451 Levitska služba pred Kovčegom
4Onda je postavio pred Jahvinim Kovčegom službenike među levitima da uznose, slave i hvale Jahvu, Boga Izraelova, i to: 5poglavara Asafa, a drugoga za njim Zahariju, zatim Jeiela, šemiramota, Jehiela, Matitju, Eliaba, Benaju, Obed Edoma i Jeiela s harfama i citrama; Asaf je udarao u cimbale. 6Svećenici Benaja i Jahaziel bili su bez prijekida s trubama pred Kovčegom saveza Jahvina. 7Toga dana povjeri David prvi put Asafu i njegovoj braći da slave Jahvu ovom pohvalnicom:8Hvalite Jahvu, prizivajte mu ime; navješćujte među narodima djela njegova!9Pjevajte mu, svirajte mu, propovijedajte sva njegova čudesa!10Dičite se svetim imenom njegovim, neka se raduje srce onih što traže Jahvu!11Tražite Jahvu i njegovu snagu, tražite svagda njegovo lice!12Sjetite se čudesa koja učini, njegovih čuda i sudova usta njegovih. 1. Knjiga Ljetopisa, 16,10		 Dičite se svetim imenom njegovim, neka se raduje srce onih što traže Jahvu!
452 Pjevaj Jahvi, sva zemljo, Navješćujte iz dana u dan spasenje njegovo!24Kazujte poganima njegovu slavu, svim narodima čudesa njegova.25Velik je Jahve, hvale predostojan, strašniji od svih bogova.26Ništavni su svi bozi naroda. Jahve stvori nebesa.27Slava je i veličanstvo pred njim, sila i radost u Svetištu njegovu.28Dajte Jahvi, narodna plemena, dajte Jahvi slavu i silu!29Dajte Jahvi slavu imena njegova, nosite prinose i dolazite pred njegovo lice! Poklonite se Jahvi u sjaju svetosti njegove!30Strepi pred njim, zemljo sva! Učvrstio je svemir da se ne poljulja.31Neka se vesele nebesa i neka klikće zemlja; neka se govori među poganima: 'Jahve kraljuje!'32Neka huči more i što je u njemu; nek' se raduje polje i što je na njemu!33Neka klikće šumsko drveće pred Jahvom, jer dolazi da sudi zemlji.34Slavite Jahvu jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova.35I recite: 'Spasi nas, o Bože, Spasitelju naš, i saberi nas i izbavi nas od bezbožnih naroda, da slavimo tvoje sveto ime, da se ponosimo tvojom slavom.36Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, od vijeka do vijeka!' Sav narod neka kaže: 'Amen! Aleluja!' 1. Knjiga Ljetopisa, 16,26 Slava je i veličanstvo pred njim, sila i radost u Svetištu njegovu.
453 1. Knjiga Ljetopisa, 16,29 Dajte Jahvi slavu imena njegova, nosite prinose i dolazite pred njegovo lice! Poklonite se Jahvi u sjaju svetosti njegove!
454 1. Knjiga Ljetopisa, 16,35 I recite: 'Spasi nas, o Bože, Spasitelju naš, i saberi nas i izbavi nas od bezbožnih naroda, da slavimo tvoje sveto ime, da se ponosimo tvojom slavom.
455 Davidove pobjede
Poslije toga David porazi Filistejce i pokori ih te ote Gat s njegovim selima iz filistejskih ruku. 2Porazio je i Moapce i oni postadoše Davidovi podanici koji su mu donosili danak. 3David je porazio i Hadadezera, sopskoga kralja u Hamatu, kad je izišao da utvrdi svoju vlast do rijeke Eufrata. 4David zarobi od njega tisuću bojnih kola, sedam tisuća konjanika i dvadeset tisuća pješaka; ispresijecao je petne žile svim konjima od bojnih kola, ostavio ih je samo stotinu. 5Damaščanski su Aramejci bili došli u pomoć Hadadezeru, sopskome kralju, ali je David pobio među Aramejcima dvadeset i dvije tisuće ljudi. 6Postavio je namjesnike u Damaščanskom Aramu. Tako Aramejci postadoše Davidovi podanici i moradoše mu plaćati danak. Jahve je davao pobjedu Davidu kuda je god išao. 7David zaplijeni zlatne štitove što ih imahu Hadadezerove sluge i donese ih u Jeruzalem. 8I iz Hadadezerovih gradova Tibhata i Kuna odnio je silni tuč od kojega je Salomon načinio mjedeno more, stupove i tučano posuđe. 9Kad je čuo hamatski kralj Tou da je David porazio svu vojsku Hadadezera, sopskoga kralja, 10posla svoga sina Hadorama kralju Davidu da ga pozdravi i da mu čestita što je vojevao protiv Hadadezera i porazio ga, jer je Tou bio u ratu s Hadadezerom; i da mu odnese svakojakih zlatnih, srebrnih i tučanih predmeta. 11I njih je kralj David posvetio Jahvi sa srebrom i zlatom što ga bijaše uzeo od svih naroda, od Edomaca, Moabaca, Amonaca, Filistejaca i Amalečana. 12Sarvijin sin Abišaj pobio je osamnaest tisuća Edomaca u Slanoj dolini. 13David je postavio namjesnike po Edomu. Tako su svi Edomci postali Davidove sluge. I kuda je god David išao, Jahve mu davaše pobjedu. 1. Knjiga Ljetopisa, 18,11		 I njih je kralj David posvetio Jahvi sa srebrom i zlatom što ga bijaše uzeo od svih naroda, od Edomaca, Moabaca, Amonaca, Filistejaca i Amalečana.
456 Neposredne pripreme za gradnju
2David zapovjedi da se skupe stranci koji su bili u izraelskoj zemlji i odredi klesare da propisno klešu kamenje za gradnju Doma Božjeg. 3David je pripravio mnogo željeza za čavle na vratnim krilima i za kvačice; i bez mjere mnogo tuča. 4Mnogo cedrovine, jer su Sidonci i Tirci dovozili mnogo cedrovih drva Davidu. 5Jer David mišljaše: Moj je sin Salomon mlad i nježan, a Dom koji treba graditi Jahvi mora biti veličanstven, na slavu i čast po svim zemljama. Hajde da mu sve pripravim. I David je pripravio mnogo toga prije svoje smrti. 6Potom dozva sina Salomona i zapovjedi mu da sagradi Dom Jahvi, Bogu Izraelovu. 7Još David reče Salomonu: Sine! Bio sam nakanio u srcu da sagradim Dom imenu Jahve, svoga Boga. 8Ali mi je došla Jahvina riječ: 'Mnogo si krvi prolio i velike si ratove vodio; nećeš ti graditi Doma mome imenu jer si mnogo krvi prolio na zemlju preda mnom. 9Gle, rodit će ti se sin; on će biti miroljubac i dat ću mu mir od svih njegovih neprijatelja odasvud unaokolo; ime će mu biti Salomon. Mir i pokoj dat ću Izraelu za njegova vremena. 10On će sagraditi Dom mome imenu, on će mi biti sin, a ja ću njemu biti otac i utvrdit ću njegovo kraljevsko prijestolje nad Izraelom zauvijek.' 11Sada, moj sine, neka bude Jahve s tobom da izvršiš i sagradiš Dom Jahve, svoga Boga, kao što je rekao za te. 12Samo neka ti Jahve poda razum i mudrost kad te postavi nad Izraelom zato da se držiš Zakona Jahve, svoga Boga! 13Bit ćeš sretan budeš li brižno vršio uredbe i zakone koje je Jahve preko Mojsija dao Izraelu. Budi junak i hrabar, ne boj se i ne plaši se! 14Ja sam, evo, svojim trudom pripravio za Dom Jahvin sto tisuća zlatnih talenata i milijun srebrnih talenata, a tuča i željeza bez mjere, jer ga je tako mnogo. Pripravio sam i drva i kamenja, a i ti dodaj nešto k tomu. 15Imaš mnogo valjanih radnika, klesara, zidara, tesara i svakovrsnih vještaka u svakom umijeću; 16zlatu, srebru, tuču i željezu nema mjere; idi, dakle, i gradi, i neka Jahve bude s tobom! 17Tada David zapovjedi svim izraelskim knezovima da pomažu njegovu sinu Salomonu: 18Nije li s vama Jahve, Bog vaš, koji vam je dao mir odasvud unaokolo jer je predao u moje ruke stanovnike ove zemlje i zemlja je pokorena pred Jahvom i pred njegovim narodom. 19Sada, dakle, pregnite svojim srcem i svojom dušom da tražite Jahvu, svoga Boga; idite i gradite Svetište Bogu Jahvi, unesite Kovčeg saveza Jahvina i Božje sveto posuđe u Dom koji će se sagraditi Jahvinu imenu! 1. Knjiga Ljetopisa, 22,19		 Sada, dakle, pregnite svojim srcem i svojom dušom da tražite Jahvu, svoga Boga; idite i gradite Svetište Bogu Jahvi, unesite Kovčeg saveza Jahvina i
457 1. Knjiga Ljetopisa, 22,19 Božje sveto posuđe u Dom koji će se sagraditi Jahvinu imenu!
458 Rodovi i službe levita
Ostarjevši i nauživši se dana, postavi David svoga sina Salomona kraljem nad Izraelom. 2Potom skupi sve izraelske knezove, svećenike i levite. 3On izbroji levite od trideset godina naviše, i bilo ih je po muškim glavama trideset i osam tisuća. 4Između njih bilo je dvadeset i četiri tisuće onih koji su upravljali poslom oko Jahvina Doma, a šest tisuća nadzornika i sudaca, 5četiri tisuće vratara i četiri tisuće onih koji su hvalili Jahvu uz glazbala što ih je napravio za hvalu. 6David ih razdijeli na redove po Levijevim sinovima: Geršonu, Kehatu i Merariju. 7Od Geršonova su koljena bili: Ladan i šimej. 8Ladanovi sinovi: poglavari Jehiel, Zetam i Joel, njih trojica. 9šimejevi sinovi: šelomit, Haziel i Haram, njih trojica; to su poglavari Ladanovih obitelji. 10šimejevi sinovi: Jahat, Zina, Jeuš i Berija. Ta su četvorica šimejevi sinovi. 11Jahat je bio poglavar, a drugi Ziza; a Jeuš i Berija nisu imali mnogo djece, zato su se brojili u jednu obitelj, u jedan razred. 12Kehatovi sinovi: Amram, Jishar, Hebron i Uziel, četvorica. 13Amramovi sinovi: Aron i Mojsije. Aron je bio određen da posvećuje Svetinju nad svetinjama; on i njegovi sinovi dovijeka da kade pred Jahvom, da mu služe i da blagoslivljaju u njegovo ime dovijeka. 14Mojsije je bio Božji čovjek. Njegovi se sinovi broje u Levijevo pleme. 15Mojsijevi su sinovi Geršom i Eliezer. 16Geršomovi sinovi: poglavar šebuel. 17Eliezerovi su sinovi bili: poglavar Rehabja. Eliezer nije imao drugih sinova, nego su se Rehabjini sinovi vrlo namnožili. 18Jisharovi sinovi: poglavar šelomit. 19Hebronovi sinovi: poglavar Jerija, drugi Amarja, treći Jahaziel, četvrti Jekamam. 20Uzielovi sinovi: poglavar Mika, drugi Ješija. 1. Knjiga Ljetopisa, 23,13		 Amramovi sinovi: Aron i Mojsije. Aron je bio određen da posvećuje
459 1. Knjiga Ljetopisa, 23,13 Svetinju nad
460 1. Knjiga Ljetopisa, 23,13 svetinjama; on i njegovi sinovi dovijeka da kade pred Jahvom, da mu služe i da blagoslivljaju u njegovo ime dovijeka.
461 21Merarijevi sinovi: Mahli i Muši. Mahlijevi sinovi: Eleazar i Kiš. 22Eleazar je umro nemajući sinova, nego samo kćeri, koje su sebi uzeli za žene njihovi rođaci, Kiševi sinovi. 23Mušijevi sinovi: Mahli, Eder i Jerimot, trojica. 24To su bili Levijevi sinovi po obiteljima, poglavari porodica, koji su bili popisani poimence; oni su radili posao za službu Jahvina Doma u dobi od dvadeset godina naviše. 25David je rekao: Jahve, Izraelov Bog, dao je mir svojem narodu i živjet će u Jeruzalemu zauvijek. 26Zato ni leviti neće više nositi Prebivališta ni svakovrsnog pribora za njegovu službu. 27Po posljednjim Davidovim riječima, bili su izbrojeni Levijevi sinovi od dvadeset godina naviše. 28Bili su određeni da budu kraj Aronovih sinova u službi u Jahvinu Domu, u predvorjima i u dvoranama, da čiste sve svete stvari, da rade u službi oko Jahvina Doma, 29oko prinesenih hljebova, oko sitnog brašna za prinos, oko beskvasnih kolača pripravljenih na tavi i u ulju zamiješenih i oko mjera za sadržaj i dužinu; 30da pristupaju svakoga jutra, da slave i hvale Jahvu; tako i večerom. 31A kad se god prinose paljenice Jahvi, subotom, za mlađaka i na blagdane, da dolaze prema svom broju, po svom redu, svagdje pred Jahvu. 32I da vrše što treba vršiti u šatoru sastanka, službu u Svetištu i službu za svoju braću, Aronove sinove, u službi oko Jahvina Doma. 1. Knjiga Ljetopisa, 23,28 Bili su određeni da budu kraj Aronovih sinova u službi u Jahvinu Domu, u predvorjima i u dvoranama, da čiste sve svete stvari, da rade u službi oko Jahvina Doma,
462 1. Knjiga Ljetopisa, 23,32 I da vrše što treba vršiti u šatoru sastanka, službu u Svetištu i službu za svoju braću, Aronove sinove, u službi oko Jahvina Doma.
463 Svećenički redovi
Aronovi su sinovi imali svoje redove. Sinovi Aronovi bili su: Nadab, Abihu, Eleazar i Itamar. 2Ali su Nadab i Abihu umrli prije oca i nisu imali djece; zato su svećeničku službu vršili Eleazar i Itamar. 3David je razdijelio na redove njih i Sadoka, od Eleazarovih sinova, i Ahimeleka, od Itamarovih sinova, po njihovu redu u njihovoj službi. 4Ali se u Eleazarovih sinova našlo više muških poglavara nego u Itamarovih sinova, pa kad ih podijeliše, od Eleazarovih je sinova bilo šesnaest porodičnih poglavara, a od Itamarovih sinova samo osam porodičnih poglavara. 5Zato su ih razdijelili ždrebovima, jedne i druge, jer su posvećeni knezovi i Božji knezovi bili i od Eleazarovih sinova i od Itamarovih sinova. 6Popisao ih je Netanelov sin šemaja, pisar od Levijeva plemena, pred kraljem, knezovima, svećenikom Sadokom, Ebjatarovim sinom Ahimelekom, pred poglavarima porodica među svećenicima i levitima, uzevši po jednu porodicu za Eleazara, a po jednu opet za Itamara. 1. Knjiga Ljetopisa, 24,5		 Zato su ih razdijelili ždrebovima, jedne i druge, jer su posvećeni knezovi i Božji knezovi bili i od Eleazarovih sinova i od Itamarovih sinova.
464 Druge dužnosti levita
20Leviti, njihova braća, bili su: Ahija nad blagom Božjega Doma i nad blagom posvećenih stvari. 21Ladanovi sinovi, Geršonovci po Ladanu, poglavari obitelji Ladana Geršonovca, bili su Jehielovci. 22Jehielovci Zetam i brat mu Joel bili su nadstojnici nad blagom Jahvina Doma. 23Od Amramovaca, Jisharovaca, Hebronovaca i Uzielovaca bili su: 24šebuel, sin Mojsijeva sina Geršoma, nadstojnik nad blagom. 25Njegova braća po Eliezeru: Rehabja, sin mu, njegov sin Izaija, njegov sin Joram, njegov sin Zikri, njegov sin šelomit. 26Taj je šelomit sa svojom braćom bio odgovoran za sve blago od posvećenih stvari koje je posvetio kralj David s porodičnim poglavarima, s tisućnicima, stotnicima i vojnim zapovjednicima. 27Posvetili su dio ratnog plijena da se bolje ojača Jahvin Dom. 28što je god bio posvetio vidjelac Samuel, Kišev sin šaul, Nerov sin Abner i Sarvijin sin Joab, sve posvećeno, bilo je pod nadzorom šelomita i njegove braće. 29Jisharovci Kenanija i njegovi sinovi bili su nad svjetovnim poslovima kao nadzornici i suci u Izraelu. 30Hebronovci Hašabja i njegova braća, tisuću i sedam stotina vrsnih ljudi, upravljali su Izraelom s ovu stranu Jordana na zapadu u svakom Jahvinu poslu i u kraljevskoj službi. 31Poglavar Hebronovaca bio je Jerija. Četrdesete godine Davidova kraljevanja potražili su obiteljska rodoslovlja Hebronovaca i našlo se među njima vrsnih ljudi u Gileadskom Jazeru. 32Njegove braće, vrsnih ljudi, bilo je dvije tisuće i sedam stotina porodičnih poglavara; kralj David postavio ih je nad Rubenovim i Gadovim plemenom i nad polovinom Manašeova plemena za sve Božje poslove i za kraljevske poslove. 1. Knjiga Ljetopisa, 26,20		 Leviti, njihova braća, bili su: Ahija nad blagom Božjega Doma i nad blagom posvećenih stvari.
465 1. Knjiga Ljetopisa, 26,26 Taj je šelomit sa svojom braćom bio odgovoran za sve blago od posvećenih stvari
466 1. Knjiga Ljetopisa, 26,26 koje je posvetio kralj David s porodičnim poglavarima, s tisućnicima, stotnicima i vojnim zapovjednicima.
467 1. Knjiga Ljetopisa, 26,27 Posvetili su dio ratnog plijena da se bolje ojača Jahvin Dom.
468 1. Knjiga Ljetopisa, 26,28 što je god bio posvetio vidjelac Samuel, Kišev sin šaul, Nerov sin Abner i Sarvijin sin Joab,
469 1. Knjiga Ljetopisa, 26,28 sve posvećeno, bilo je pod nadzorom šelomita i njegove braće.
470 David poučava Salomona
David sakupi u Jeruzalem sve izraelske knezove, plemenske knezove i poglavare od redova koji su služili kralja, tisućnike, stotnike i nadstojnike nad svim imanjem i blagom kraljevim i blagom njegovih sinova, zajedno s dvoranima i junacima i svim hrabrim vojnicima. 2Ustavši na noge, kralj David reče: Čujte me, moja braćo i moj narode! Ja sam bio namislio u svom srcu da sagradim dom gdje bi počivao Kovčeg saveza Jahvina i da bude podnožje nogama našega Boga te sam pripravio što treba za gradnju. 3Ali mi je Bog rekao: 'Nećeš ti sagraditi Doma mome imenu jer si ratnik i prolijevao si krv.' 4Jahve, Izraelov Bog, izabrao je mene od sveg moga roda da budem kralj nad Izraelom zauvijek; jer je Judu izabrao za kneza, a iz Judina doma dom moga oca; između sinova moga oca bilo mu je drago da mene postavi kraljem nad svim Izraelom. 5Tako je između mojih sinova, jer mi je mnogo sinova dao Jahve, izabrao moga sina Salomona da sjedi na prijestolju Jahvina kraljevstva nad Izraelom. 6I rekao mi je: 'Tvoj sin Salomon sagradit će meni Dom i moja predvorja; jer sam njega izabrao sebi za sina i ja ću mu biti otac. 7Utvrdit ću njegovo kraljevstvo zauvijek ako bude postojano vršio moje zapovijedi i moje zakone kao danas.' 8Sada, dakle, pred očima sveg Izraela, Jahvina zbora, i pred svojim Bogom, koji nas sluša, velim: držite i tražite sve zapovijedi Jahve, svoga Boga, da biste zadržali u posjedu ovu dobru zemlju i ostavili je u baštinu svojim sinovima nakon sebe dovijeka. 9A ti, sine moj Salomone, poznaj Boga, svoga oca, i služi mu čitavim srcem i spremnom dušom, jer Jahve ispituje sva srca i zna sve misli i namjere; ako ga budeš tražio, dat će ti se da ga nađeš; ako li ga ostaviš, odbacit će te zauvijek. 10Uvidi sada da te Jahve izabrao da gradiš Dom za Svetište, budi junak i radi! 1. Knjiga Ljetopisa, 28,10		 Uvidi sada da te Jahve izabrao da gradiš Dom za Svetište, budi junak i radi!
471 1. Knjiga Ljetopisa, 28,12 uzorak svega što bijaše smislio u duhu za predvorja Jahvina Doma, za sve sobe unaokolo, za riznicu Doma Božjega, za riznicu posvećenih stvari,
472 Prinosi
Kralj David reče svemu zboru: Bog je izabrao moga sina Salomona, mlado i nježno momče, a ovo je velik posao, jer neće biti za čovjeka dvor nego za Boga Jahvu. 2Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga Boga zlata za zlatne stvari i srebra za srebrne, tuča za tučane, željeza za željezne, drva za drvene; oniksova kamenja i dragulja za ukivanje, dragulja za ukras i šarenih dragulja, svakojakoga dragog kamenja i izobila mramora. 3Iz ljubavi prema Bogu dajem još i svoga zlata i srebra za Dom svoga Boga, osim svega što sam pripravio za sveti Dom. 4Tri tisuće zlatnih talenata ofirskoga zlata i sedam tisuća talenata čistoga srebra da se oblože zidovi prostorija. 5Zlato za zlatne stvari, a srebro za srebrne i za svako djelo umjetničkih ruku. Bi li danas još tko htio dragovoljno što priložiti svojom rukom Jahvi? 6Tada su dragovoljno priložili knezovi obitelji i knezovi izraelskih plemena, tisućnici, stotnici i nadstojnici nad kraljevskim poslovima. 7Dali su za službu u Božjem Domu zlata pet tisuća talenata i deset tisuća zlatnih darika, srebra deset tisuća talenata, tuča osamnaest tisuća talenata, željeza sto tisuća talenata. 8U koga se god našlo dragulja, svi su darivali u riznicu Jahvina Doma na ruke Jehiela Geršonovca. 9Narod se veselio što su dragovoljno prilagali, jer su prilagali iskrena srca Jahvi; i kralj David radovao se od srca. 1. Knjiga Ljetopisa, 29,3		 Iz ljubavi prema Bogu dajem još i svoga zlata i srebra za Dom svoga Boga, osim svega što sam pripravio za sveti Dom.
473 10Potom David blagoslovi Jahvu pred svim zborom. I reče David: Blagoslovljen da si, Jahve, Bože našeg oca Izraela, od vijeka do vijeka! 11Tvoja je, Jahve, veličina, sila, slava, sjaj i veličanstvo, jer je tvoje sve što je na nebu i na zemlji; tvoje je, Jahve, kraljevstvo i ti si uzvišen povrh svega, Poglavar svega! 12Od tebe je bogatstvo i slava, ti vladaš nad svim, u tvojoj je ruci sila i moć, u tvojoj je vlasti da učiniš velikim i jakim sve. 13I slavimo te, Bože naš, i hvalimo tvoje dično ime. 14Tko sam ja i što je moj narod da bismo imali snage ovoliko prinijeti tebi dragovoljno? Od tebe je sve, i iz tvojih ruku primivši, dali smo tebi! 15Pridošlice smo pred tobom, naseljenici kao svi naši očevi; naši dani na zemlji prolaze kao sjena i nema nade. 16Jahve, Bože naš, sve ovo mnogo blago koje smo pripravili za gradnju Doma tebi, tvome svetom imenu, iz tvoje je ruke i sve je tvoje! 17Ali znam, o Bože moj, da ti iskušavaš srca i da ljubiš iskrenost; ja sam iskrena srca dragovoljno prinio sve ovo i s radošću sam gledao tvoj narod koji je ovdje kako ti dragovoljno prinosi. 18Jahve, Bože naših otaca Abrahama, Izaka i Jakova, sačuvaj dovijeka u srcu svoga naroda tu misao i namjeru i upravi njegovo srce k sebi! 19A mome sinu Salomonu daj pošteno srce da bi se držao tvojih zapovijedi, tvojih odredaba i tvojih uredaba, da bi vršio sve i da bi sagradio dvor za koji sam sve spremio! 1. Knjiga Ljetopisa, 29,16 Jahve, Bože naš, sve ovo mnogo blago koje smo pripravili za gradnju Doma tebi, tvome svetom imenu, iz tvoje je ruke i sve je tvoje!
474 Prve priprave - Huram iz Tira
18Salomon naumi sagraditi Dom - jedan Imenu Jahvinu, a drugi sebi za kraljevski dvorac. Odbroji sedamdeset tisuća nosača, osamdeset tisuća kamenolomaca u gori i tri tisuće i šest stotina poslovođa. 2Tada posla ovu poruku Hiramu, tirskomu kralju: Kao što si mome ocu Davidu slao cedrovine da gradi dvor gdje će živjeti, tako učini i meni. 3Kanim podići Dom Imenu Jahve, svojega Boga, i posvetiti mu ga da se diže pred njim miomirisni kad, da se uvijek postavljaju kruhovi, da se prinose paljenice jutrom i večerom, subotom, na dane mlađaka i na blagdane Jahve, Boga našega; i tako da zauvijek ostane u Izraelu. 4Dom koji gradim bit će velik, jer je naš Bog najveći među svim bozima. 5Ta tko bi imao dovoljno snage da njemu sazda Dom kad ga ni nebesa, ni nebesa nad nebesima ne mogu obuhvatiti? I tko sam ja da mu zidam Dom, osim zato da mu se kad diže pred lice? 6Pošalji mi čovjeka vična obradi zlata, srebra, tuča, željeza, grimiza, karmezina i ljubičastog baršuna, i vična umjetnosti rezbarstva: radit će s rukotvorcima kod mene u Judi i u Jeruzalemu, s onima što mi ih ostavi moj otac David. 7Pošalji mi iz Libanona cedrovine, čempresovine i sandalovine, jer znam da tvoje sluge umiju sjeći libanonska stabla. Moje će sluge raditi s tvojima. 8Morat će mi pripraviti mnogo drva, jer će kuća što je mislim graditi biti velika i veličanstvena. 9Drvosječama što će obarati stabla dajem dvadeset tisuća kora pšenice, dvadeset tisuća kora ječma, dvadeset tisuća bata vina i dvadeset tisuća bata ulja za izdržavanje tvojih slugu. 2. Knjiga Ljetopisa, 2,3		 Kanim podići Dom Imenu Jahve, svojega Boga, i posvetiti mu ga da se diže pred njim miomirisni kad, da se uvijek postavljaju kruhovi, da se prinose paljenice jutrom i večerom, subotom, na dane mlađaka i na blagdane Jahve, Boga našega; i tako da zauvijek ostane u Izraelu.
475 2. Knjiga Ljetopisa, 2,5 i šator sastanka sa svim posvećenim priborom što bješe u šatoru; svećenici ih i leviti prenesoše.
476 Salomon tada poče graditi Dom Jahvi u Jeruzalemu, na Morijskoj gori, ondje gdje je njegov otac David imao viđenje. To je mjesto koje je pripravio David, gumno Jebusejca Ornana. 2Salomon otpoče gradnju drugoga mjeseca četvrte godine svojega vladanja. 3Ovo su temelji koje je Salomon postavio za gradnju Doma Božjega: šezdeset lakata u duljinu - po staroj mjeri lakta - a u širinu dvadeset lakata. 4Trijem, koji je bio pred Domom, imao je, po širini ovoga potonjega, u dužinu dvadeset lakata, a visok je bio sto i dvadeset lakata. Obložio ga je iznutra čistim zlatom. 5Veliku je dvoranu obložio čempresovinom, koju je prekrio čistim zlatom i postavio palme i cvjetne vijence. 6Optočio je potom Dvoranu blistavim draguljima; zlato je bilo zlato parvajimsko. 7Prekrio je njime Dvoranu: grede, pragove, zidove i vratna krila te izrezao kerubine po zidovima. 8Potom sazda dvoranu Svetinje nad svetinjama. Bila je, prema hramskoj širini, dvadeset lakata duga i dvadeset lakata široka i obloži je sa šest stotina talenata suhog zlata. 9Za čavle je dao na mjeru pedeset zlatnih šekela. I gornje je odaje obložio zlatom. 10U dvorani Svetinje nad svetinjama napravi dva kerubina, liveno djelo. I njih obloži zlatom. 11Krila kerubina bila su dvadeset lakata duga: jedno krilo od pet lakata dodirivaše hramski zid, a drugo od pet lakata doticaše krilo drugoga kerubina. 12Tako je i krilo drugoga kerubina, od pet lakata, dodirivalo hramski zid, a drugo mu se krilo, od pet lakata, spajalo s krilom drugoga kerubina. 13Raširena, krila kerubina imala su dvadeset lakata. Stajali su kerubini uspravno, lic-a okrenutih Dvorani. 14Napravi zastor od ljubičastog baršuna, od grimiza, karmezina i beza te na njemu izveze kerubine. 15Pred Dvoranom napravi dva stupa dugačka trideset i pet lakata, a glavice im na vrhu pet lakata. 16U Debiru on splete vijence te ih postavi navrh stupova i napravi sto mogranja koje postavi među vijence. 17Postavi stupove pred Hekal, jedan zdesna, drugi slijeva, te nazva Jakin onaj zdesna, a Boaz onaj slijeva. 2. Knjiga Ljetopisa, 3,8 Potom sazda dvoranu Svetinje nad
477 2. Knjiga Ljetopisa, 3,8 svetinjama. Bila je, prema hramskoj širini, dvadeset lakata duga i dvadeset lakata široka i obloži je sa šest stotina talenata suhog zlata.
478 2. Knjiga Ljetopisa, 3,10 U dvorani Svetinje nad
479 2. Knjiga Ljetopisa, 3,10 svetinjama napravi dva kerubina, liveno djelo. I njih obloži zlatom.
480 More stavi s desne strane prema jugoistoku. 11Huram načini lonce, lopate i kotliće. Dovrši sav posao što ga je obavljao kralju Salomonu za Dom Božji: 12dva stupa; dvije glavice što su bile navrh stupova; dva opleta da prekriju dvije glavice što bijahu navrh stupova; 13četiri stotine mogranja za oba opleta; dva reda mogranja za svaki oplet da prekriju dvije glavice navrh stupova; 14deset podnožja i deset umivaonika na podnožjima; 15jedno more i dvanaest volova pod njim; 16lonce, lopate, viljuške i sav pribor za njih napravi od tuča Huram Abi kralju Salomonu za Dom Jahvin. 17Kralj odredi da ih saliju u Jordanskoj ravnici, kod gaza Adame, između Sukota i Serede. 18Salomon napravi tako mnogo tih predmeta da se nije mogla izmjeriti težina tuča. 19Onda napravi sve predmete namijenjene Domu Božjemu: zlatni žrtvenik i stolove na kojima bjehu prineseni kruhovi, 20zlatne svijećnjake sa svjetiljkama od čistoga zlata što su se, po propisu, trebale paliti pred Debirom; 21cvjetove, svjetiljke i usekače od zlata; bilo je to čisto zlato; 22nožice, kotliće, mašice i kadionice od čistoga zlata; ulaz u Dom, nutarnja vrata - Svetinje nad svetinjama - i vrata Doma - Hekala - bila su zlatna. 2. Knjiga Ljetopisa, 4,22 nožice, kotliće, mašice i kadionice od čistoga zlata; ulaz u Dom, nutarnja vrata - Svetinje nad
481 2. Knjiga Ljetopisa, 4,22 svetinjama - i vrata Doma - Hekala - bila su zlatna.
482 2. Knjiga Ljetopisa, 5,1 Tako bi priveden kraju posao što ga Salomon obavi za Dom Jahvin. Salomon unese sve svete darove oca svoga Davida - srebro, zlato i sve posuđe - i stavi ih u riznicu Božjega Doma.
483 Prijenos Kovčega
2Tada Salomon sazva u Jeruzalem sve Izraelove starješine, knezove plemenske i glavare obiteljske, da se prenese Kovčeg saveza Jahvina iz Davidova grada, to jest sa Siona. 3Svi se ljudi Izraelovi sabraše pred kraljem na blagdan što je u sedmom mjesecu. 4Kad se sastadoše sve Izraelove starješine, leviti ponesoše Kovčeg 5i šator sastanka sa svim posvećenim priborom što bješe u šatoru; svećenici ih i leviti prenesoše. 6Potom kralj Salomon i sva izraelska zajednica što se sabra k njemu žrtvovaše pred Kovčegom toliko ovaca i goveda da se ne mogahu ni prebrojiti ni procijeniti. 7Svećenici donesoše Kovčeg saveza Jahvina na njegovo mjesto, u Debir Doma, to jest u Svetinju nad svetinjama, pod krila kerubina. 8Kerubini su imali raširena krila nad mjestom gdje stajaše Kovčeg i zaklanjahu Kovčeg i njegove motke. 9Motke su bile tako dugačke da su im se krajevi vidjeli iz Svetišta nasuprot Debiru, ali se nisu vidjele izvana i ondje stoje do dana današnjega. 10U Kovčegu nije bilo ništa, osim dviju ploča koje metnu Mojsije na Horebu, gdje Jahve sklopi Savez s Izraelcima pošto iziđoše iz Egipta. 2. Knjiga Ljetopisa, 5,7		 Svećenici donesoše Kovčeg saveza Jahvina na njegovo mjesto, u Debir Doma, to jest u Svetinju nad
484 2. Knjiga Ljetopisa, 5,7 svetinjama, pod krila kerubina.
485 2. Knjiga Ljetopisa, 5,9 Motke su bile tako dugačke da su im se krajevi vidjeli iz Svetišta nasuprot Debiru, ali se nisu vidjele izvana i ondje stoje do dana današnjega.
486 Bog ulazi u posjed Hrama
11Svi svećenici izađoše iz Svetišta, jer su se svi nazočni svećenici posvetili bez obzira na redove. 12Svi levitski pjevači, Asaf, Heman, Jedutun sa sinovima i braćom, stajahu obučeni u bez, s cimbalima, harfama i citrama, istočno od žrtvenika, a s njima sto i dvadeset svećenika koji su trubili u trube. 13I dok su trubili i pjevali složno kao jedan i jednoglasno hvalili i slavili Jahvu, podižući glas uz trube, cimbale i druga glazbala, hvaleći Jahvu jer je dobar i jer je vječna njegova ljubav, oblak ispuni Dom Jahvin. 14Svećenici ne mogoše od oblaka nastaviti službe: slava Jahvina ispuni Božji dom! 2. Knjiga Ljetopisa, 5,11		 Svi svećenici izađoše iz Svetišta,
487 2. Knjiga Ljetopisa, 5,11 jer su se svi nazočni svećenici posvetili bez obzira na redove.
488 Posveta Hrama
Kad Salomon dovrši molitvu, spusti se oganj s neba i spali paljenicu i klanice i slava Jahvina ispuni Dom. 2Svećenici ne mogoše ući, jer slava Jahvina bješe ispunila Dom Jahvin. 3Svi sinovi Izraelovi, videći gdje se oganj sa slavom Jahvinom spustio na Dom, padoše ničice k zemlji do kamenog poda; pokloniv se, počeše slaviti Jahvu jer je dobar i jer je vječna njegova ljubav. 4Potom kralj i čitav narod stadoše žrtvovati žrtve pred Jahvom. 5Kralj Salomon prinese za žrtvu dvadeset i dvije tisuće goveda, sto i dvadeset tisuća ovaca; i tako posvetiše Dom Jahvin i kralj i sav narod. 6Dok su svećenici stajali na dužnostima, leviti su na glazbalima za Jahvine pjesme, što ih učini kralj David, slavili Jahvu jer je vječna njegova ljubav. Time je David preko njihovih ruku hvalio Jahvu. Pred njima su svećenici trubili u trube, dok su Izraelci stajali. 7Salomon je posvetio i sredinu predvorja koje je pred Jahvinim Domom, jer je ondje prinio paljenice i pretilinu od pričesnica, jer na tučani žrtvenik koji bijaše napravio Salomon nisu mogle stati paljenice ni prinosi ni pretilina. 8U to je doba Salomon svetkovao blagdan sedam dana i sav Izrael s njime, vrlo velik zbor, od Ulaza u Hamat pa do Egipatskoga potoka. 9A osmoga su dana svetkovali svečani zbor, jer su posvetu žrtveniku svetkovali sedam dana i blagdan sedam dana. 10Dvadeset trećega dana sedmoga mjeseca posla ljude k njihovim šatorima i odoše vesela i zadovoljna srca zbog dobra koje je Jahve učinio Davidu i Salomonu i svem narodu izraelskom. 2. Knjiga Ljetopisa, 7,1		 Posveta Hrama
489 2. Knjiga Ljetopisa, 7,5 Kralj Salomon prinese za žrtvu dvadeset i dvije tisuće goveda, sto i dvadeset tisuća ovaca; i tako posvetiše Dom Jahvin i kralj i sav narod.
490 2. Knjiga Ljetopisa, 7,7 Salomon je posvetio i sredinu predvorja koje je pred Jahvinim Domom, jer je ondje prinio paljenice i pretilinu od pričesnica, jer na tučani žrtvenik koji bijaše napravio Salomon nisu mogle stati paljenice ni prinosi ni pretilina.
491 2. Knjiga Ljetopisa, 7,8 U to je doba Salomon svetkovao blagdan sedam dana i sav Izrael s njime, vrlo velik zbor, od Ulaza u Hamat pa do Egipatskoga potoka.
492 2. Knjiga Ljetopisa, 7,9 A osmoga su dana svetkovali svečani zbor,
493 2. Knjiga Ljetopisa, 7,9 jer su posvetu žrtveniku
494 2. Knjiga Ljetopisa, 7,9 svetkovali sedam dana i blagdan sedam dana.
495 Božji odgovor na Salomonovu molitvu
11Tako je Salomon dovršio Dom Jahvin i kraljevski dvor i izveo sve što god bješe zasnovano da izvrši u Domu Jahvinu i u svojem dvoru. 12Potom se Jahve ukaza Salomonu noću i reče mu: Uslišao sam tvoju molitvu i izabrao to mjesto da mi bude Dom žrtve. 13Ako zatvorim nebo da ne bude dažda, ili zapovjedim skakavcima da popasu zemlju, ili pustim kugu na svoj narod, 14i ponizi se moj narod na koji je prizvano Ime moje i pomoli se i potraži lice moje i okani se zlih putova, ja ću ga tada uslišati s neba i oprostiti mu grijeh i izliječit ću mu zemlju. 15Moje će oči biti otvorene i moje uši pažljive na molitvu s ovoga mjesta. 16Sada sam, dakle, izabrao i posvetio ovaj Dom da ovdje bude Ime moje zauvijek i ovdje će sve dane biti moje oči i moje srce. 17A ti, budeš li išao preda mnom kako ti je išao otac David, vršeći sve što sam ti zapovjedio i držeći se mojih uredaba i zakona, 18uzdržat ću tvoje kraljevsko prijestolje kako sam obećao tvome ocu Davidu govoreći: 'Neće ti ponestati nasljednika koji bi vladao u Izraelu.' 19Ali ako me ostavite i napustite uredbe i zapovijedi koje sam vam dao te otiđete i počnete služiti tuđim bogovima i klanjati im se, 20istjerat ću Izraelce iz svoje zemlje koju sam im dao i odbacit ću od sebe ovaj Dom koji sam posvetio svojem Imenu i učinit ću od njega priču i sramotu među svim narodima. 21Tko god prođe mimo ovaj Dom koji bijaše preslavan zaprepastit će se od užasa i pitati: 'Zašto je Jahve tako učinio s ovom zemljom i s ovim Domom?' 22I odgovorit će mu se: 'Ostavili su Jahvu, Boga svojih otaca, koji ih je izveo iz Egipta, i okrenuli se tuđinskim bogovima, i klanjali im se, i služili im, i zato je Jahve pustio na njih sve ovo zlo.' 2. Knjiga Ljetopisa, 7,20		 istjerat ću Izraelce iz svoje zemlje koju sam im dao i odbacit ću od sebe ovaj Dom koji sam posvetio svojem Imenu i učinit ću od njega priču i sramotu među svim narodima.
496 Završetak gradnje
A kad je prošlo dvadeset godina, za koliko je vremena Salomon podigao Jahvin Dom i svoj dvor, 2posagradio je Salomon gradove, koje je dao Salomonu Hiram, i naselio ondje Izraelove sinove. 3Potom otiđe Salomon na Sopski Hamat i osvoji ga. 4Sagradi Tadmor u pustinji i svakojaka mjesta za skladišta u Hamatu. 5Sagradi i Gornji Bet Horon i Donji Bet Horon, tvrde gradove sa zidovima, vratima i prijevornicama; 6i Baalat, i sve gradove u kojima je imao skladišta, sve gradove za bojna kola i gradove za konjanike i što je god Salomon zaželio da gradi u Jeruzalemu i na Libanonu i po svoj zemlji svojega kraljevstva. 7Svim preostalim Hetitima, Amorejcima, Perižanima, Hivijcima i Jebusejcima, koji nisu bili Izraelci, 8sinovima njihovim koji ostadoše iza njih u zemlji i koje Izraelci nisu zatrli - Salomon nametnu tlaku do današnjega dana. 9Sinove Izraelove nije Salomon pretvarao u robove za posao, nego su bili vojnici, zapovjednici njegovih štitonoša i zapovjednici bojnih kola i konjice. 10Bili su poglavari nad upravnicima, kojih je kralj Salomon imao dvjesta i pedeset, i upravljali su narodom. 11Salomon preseli i faraonovu kćer iz Davidova grada u kuću koju joj bijaše sagradio, jer je mislio: Neće moja žena živjeti u dvoru izraelskoga kralja Davida, jer je svet otkako je u nj došao Kovčeg Jahvin. 12Tada Salomon poče prinositi paljenice Jahvi na Jahvinu žrtveniku što ga bijaše sagradio pred trijemom, 13i to koliko je trebalo iz dana u dan da prinese po Mojsijevoj zapovijedi, u subote, i na mlađake, i na blagdane tri puta u godini, na Blagdan beskvasnih kruhova, i na Blagdan sedmica, i na Blagdan sjenica. 14Postavio je, po uredbi oca Davida, svećeničke redove po njihovoj službi i levitske po njihovim dužnostima da pjevaju hvale i da služe pred svećenicima, koliko treba iz dana u dan, i vratare po njihovim redovima na svakim vratima, jer je takva bila zapovijed Božjega čovjeka Davida. 15Nisu odstupili od kraljeve zapovijedi za svećenike i levite ni u čemu, ni za riznice. 16Tako se svršio sav Salomonov posao od dana kad je bio zasnovan Dom Jahvin pa dokle ga god nije dovršio. Tako bijaše dovršen Dom Jahvin. 2. Knjiga Ljetopisa, 8,11		 Salomon preseli i faraonovu kćer iz Davidova grada u kuću koju joj bijaše sagradio, jer je mislio: Neće moja žena živjeti u dvoru izraelskoga kralja Davida, jer je svet otkako je u nj došao Kovčeg Jahvin.
497 Ostala djela Asina
16I svoju mater Maaku ukloni kralj Asa s vlasti jer je bila načinila gada Ašeri. Asa je sasjekao njezina gada, satro ga i spalio u potoku Kidronu. 17Ali uzvišice nisu bile uklonjene iz Izraela. Ipak je Asino srce bilo privrženo Jahvi svega njegova života. 18Unio je u Dom Božji posvećene darove svoga oca i svoje: srebro i zlato i posuđe. 19Nije bilo rata sve do trideset i pete godine Asina kraljevanja. 2. Knjiga Ljetopisa, 15,18		 Unio je u Dom Božji posvećene darove svoga oca i svoje: srebro i zlato i posuđe.
498 Vjera i sveto pjevanje u edomskom ratu
Poslije toga Moabovi i Amonovi sinovi, a s njima i neki od Meunjana, zaratiše na Jošafata. 2Ali Jošafat dobi ovu vijest: Dolazi na te veliko mnoštvo s one strane mora, iz Edoma; i eno ga u Haseson Tamaru, to jest u En Gediju. 3Jošafat se uplaši i stade tražiti Jahvu te oglasi post po svoj Judeji. 4Skupili se Judejci da traže Jahvu: dolazili iz svih judejskih gradova da ga traže. 5Tada Jošafat ustade u judejskom zboru u Jeruzalemu, u Domu Jahvinu, pred novim predvorjem 6i reče: Jahve, Bože otaca naših, ti si Bog na nebu i vladaš nad svim krivobožačkim kraljevstvima. U tvojoj je ruci takva sila i jakost da se nitko ne može održati pred tobom. 7Ti si, o Bože naš, istjerao stanovnike ove zemlje pred svojim izraelskim narodom i dao je zasvagda potomstvu svoga prijatelja Abrahama; 8i nastanili su se u njoj i sagradili u njoj Svetište tvojem Imenu govoreći: 9'Kad navali na nas kakvo zlo, osvetni mač ili kuga, ili glad, te kad stanemo pred ovim Domom i pred tobom, jer je tvoje Ime u ovom Domu, i zavapimo k tebi iz svoje nevolje, usliši nas i spasi.' 2. Knjiga Ljetopisa, 20,1		 Vjera i sveto pjevanje u edomskom ratu
499 2. Knjiga Ljetopisa, 20,8 i nastanili su se u njoj i sagradili u njoj Svetište tvojem Imenu govoreći:
500 18Tada Jošafat pade ničice na zemlju i svi Judejci i Jeruzalemci padoše pred Jahvom da mu se poklone. 19Potom leviti od Kehatovih sinova i od Korahovih sinova ustadoše i počeše hvaliti na sav glas Jahvu, Boga Izraelova. 20Uranivši ujutro, krenuše prema pustinji Tekoi; kad su izlazili, stade Jošafat i reče: Čujte me, oj Judejci i Jeruzalemci, pouzdajte se u Jahvu svoga Boga i održat ćete se; pouzdajte se u njegove proroke i budite sretni! 21Potom se posavjetova s narodom i postavi Jahvine pjevače i hvalitelje koji će u svetom ruhu ići pred naoružanim četama i pjevati: Slavite Jahvu jer je vječna ljubav njegova! 22Kad počeše klicati i pjevati pjesmu pohvalnicu, Jahve podiže zasjedu na Amonce, Moapce i na one iz Seirske gore koji su došli na Judu te biše razbijeni. 23Jer su Amonovi sinovi i Moapci ustali na one iz Seirske gore da ih zatru i unište; a kad su svršili s onima iz Seira, stadoše udarati jedan na drugoga te se poklaše. 24Kad Judejci dođoše do stražare prema pustinji i obazreše se na mnoštvo, a ono gle, mrtva tjelesa leže po zemlji; nitko se nije spasio. 25Tada dođe Jošafat s narodom da pokupi plijen i nađoše ga mnogo: svakoga blaga, odjeće i dragocjenih predmeta; naplijenili su toliko da više nisu mogli nositi; tri su dana pljačkali plijen jer ga je bilo mnogo. 26Četvrti se dan sakupiše u Dolini blagoslova: ondje su hvalili Jahvu, pa se zato ono mjesto prozvalo Emek Beraka, Dolina blagoslova, do danas. 27Potom se okrenuše svi Judejci i Jeruzalemci, s Jošafatom na čelu, da se vrate u Jeruzalem u veselju, jer ih je Jahve razveselio nad njihovim neprijateljima. 28Došli su u Jeruzalem s harfama, citrama i trubama u Dom Jahvin. 29A strah Božji ušao je u sva zemaljska kraljevstva kad su čula da je Jahve zavojštio na Izraelove neprijatelje. 30Tako je počinulo Jošafatovo kraljevstvo, jer mu je Bog dao mir odasvud uokolo. 2. Knjiga Ljetopisa, 20,21 Potom se posavjetova s narodom i postavi Jahvine pjevače i hvalitelje koji će u svetom ruhu ići pred naoružanim četama i pjevati: Slavite Jahvu jer je vječna ljubav njegova!
501 Svećenstvo protiv Atalije
Sedme se godine Jojada ojunači i poče tražiti satnike: Jerohamova sina Azarju, Johananova sina Jišmaela, Obedova sina Azarju, Adajina sina Maaseju, Zikrijeva sina Elišafata, i sklopi s njima savez. 2Počeše obilaziti po Judeji i skupiše levite iz svih judejskih gradova i obiteljske glavare u Izraelu te dođoše u Jeruzalem. 3Sav zbor sklopi savez s kraljem u Domu Božjem. Jojada im reče: Gle, kraljev će sin kraljevati kao što je obećao Jahve za Davidove sinove. 4Evo što valja da učinite: trećina vas koji subotom ulazite u službu, i svećenici i leviti, neka budu vratari na pragovima; 5trećina neka bude u kraljevskom dvoru, trećina na Jesodskim vratima, sav narod u predvorjima Doma Jahvina. 6Nitko neka ne ulazi u Dom Jahvin, osim svećenika i levita koji poslužuju; oni neka ulaze jer su posvećeni. Sav narod neka se drži Jahvine naredbe. 7Leviti neka okruže kralja, svaki s oružjem u ruci, i tko god pokuša ući u Dom neka bude pogubljen. Budite uz kralja kamo god pođe ili izađe. 2. Knjiga Ljetopisa, 23,26		 Nitko neka ne ulazi u Dom Jahvin, osim svećenika i levita koji poslužuju; oni neka ulaze jer su posvećeni. Sav narod neka se drži Jahvine naredbe.
502 Joaš obnavlja Hram
Joašu je bilo sedam godina kad se zakraljio, a kraljevao je četrdeset godina u Jeruzalemu. Materi mu je bilo ime Sibja iz Beer šebe. 2Joaš je činio što je pravo u Jahvinim očima dok je bio živ svećenik Jojada. 3Jojada ga je oženio dvjema ženama i on je s njima imao sinova i kćeri. 4Poslije toga nakanio je u srcu obnoviti Jahvin Dom. 5Skupivši svećenike i levite, reče im: Zađite po judejskim gradovima i kupite od svih Izraelaca novaca da se obnovi Dom vašega Boga, od godine do godine, a vi pohitite s tim poslom. Ali se levitima nije htjelo. 6Zato kralj pozva poglavara Jojadu i reče mu: Zašto ne tražiš od levita da donose iz Judeje i iz Jeruzalema porez koji je odredio Jahvin sluga Mojsije i Izraelov zbor za šator svjedočanstva? 7Atalija i njeni sinovi bijahu poharali Božji Dom, i sve stvari što su bile posvećene Jahvinu Domu upotrijebili su za baale. 8Potom kralj zapovjedi da se napravi kovčeg i stavi izvana na vrata Jahvina Doma. 9Oglasiše po Judi i Jeruzalemu da se donosi Jahvi porez što ga bijaše odredio Božji sluga Mojsije Izraelu u pustinji. 10Obradovaše se svi knezovi i sav narod i počeše donositi i bacati u kovčeg dok se nije napunio. 2. Knjiga Ljetopisa, 24,7		 Atalija i njeni sinovi bijahu poharali Božji Dom, i sve stvari što su bile posvećene Jahvinu Domu upotrijebili su za baale.
503 Oholost i kazna
16Ali kad se osilio, uzobijestilo mu se srce dotle da se pokvario te se iznevjerio Jahvi, svome Bogu, jer je ušao u Jahvin Hekal i počeo prinositi kad na kadionom žrtveniku. 17Ali je za njim ušao svećenik Azarja i s njim osamdeset Jahvinih svećenika, čestitih ljudi. 18Oni ustadoše na kralja Uziju govoreći: Nije tvoje, Uzijo, da kadiš Jahvi, nego je to dužnost svećenika, Aronovih sinova, koji su posvećeni da kade. Izlazi iz Svetišta! Iznevjerio si se. I ne služi ti na čast pred Bogom Jahvom! 19Tada se Uzija rasrdi držeći u ruci kadionicu da kadi; kad se rasrdio na svećenike, izbi mu guba na čelu pred svećenicima u Domu Jahvinu kraj kadionog žrtvenika. 20Kad ga svećenički poglavar Azarja i svi svećenici izbližega pogledaše, a ono, gle, izbila mu guba na čelu; brže ga otjeraše odande, a i on sam pohitje da iziđe jer ga Jahve bijaše udario. 21Kralj Uzija ostade gubav do smrti i stanovaše u odvojenoj kući, jer bijaše odstranjen od Doma Jahvina; njegov je sin Jotam bio upravitelj kraljevskoga dvora i sudio je puku zemlje. 22Ostala Uzijina djela, od prvih do posljednjih, opisao je Amosov sin, prorok Izaija. 23Uzija je počinuo i sahranili su ga kraj njegovih otaca na polju kod kraljevske grobnice, rekavši: Gubav je. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Jotam. 2. Knjiga Ljetopisa, 26,18		 Oni ustadoše na kralja Uziju govoreći: Nije tvoje, Uzijo, da kadiš Jahvi, nego je to dužnost svećenika, Aronovih sinova, koji su posvećeni da kade. Izlazi iz Svetišta! Iznevjerio si se. I ne služi ti na čast pred Bogom Jahvom!
504 Čišćenje Hrama
3Prve godine prvoga mjeseca svojega kraljevanja otvorio je vrata Doma Jahvina i popravio ih. 4Onda je pozvao svećenike i levite i, sabravši ih na istočni trg, 5rekao: Čujte me, leviti! Sada se posvetite i posvetite Dom Jahve, Boga svojih otaca, i uklonite nečist iz Svetinje. 6Naši su se oci iznevjerili i radili što je zlo u očima Jahve, našega Boga. Ostavili su ga i odvratili lice od Jahvina Prebivališta, okrenuvši mu leđa. 7Zatvorili su trijemska vrata i potrnuli svjetiljke; nisu kadili kadom niti su prinosili paljenice u Svetištu Izraelova Boga. 8Zato se Jahve rasrdio na Judejce i na Jeruzalem te je dopustio da budu zlostavljeni i da budu na užas i ruglo, kako vidite svojim očima. 9I očevi su nam, eto, pali od mača, a sinovi, kćeri i žene zato su nam u ropstvu. 10Sad sam, dakle, namislio u svom srcu sklopiti Savez s Jahvom, Izraelovim Bogom, da bi se odvratio od nas njegov jarosni gnjev. 11Moja djeco, sad se nemojte lijeniti, jer vas je izabrao Jahve da stojite pred njim, da mu služite i da mu budete službenici i da mu kadite. 12Tada ustadoše leviti: Amasajev sin Mahat i Azarjin sin Joel od Kehatovih sinova; od Merarijevih sinova: Abdijev sin Kiš i Jehalelelov sin Azarja; od Geršonovaca: Zimin sin Joah i Joahov sin Eden; 13od Elisafanovih sinova: šimri i Jeiel; od Asafovih sinova: Zaharija i Matanija; 14od Hemanovih sinova: Jehiel i šimej; od Jedutunovih sinova: šemaja i Uziel. 15Oni skupiše braću, posvetiše se i dođoše kako je bio zapovjedio kralj po Jahvinim riječima da očiste Jahvin Dom. 16Svećenici uđoše u Jahvin Dom da ga očiste. Počeli su svu nečist što su je našli u Jahvinu Hekalu iznositi u predvorje Jahvina Doma; leviti su je primali iznoseći je napolje na potok Kidron. 17Počeli su posvećivati prvoga dana prvoga mjeseca, a osmoga su dana istoga mjeseca ušli u Jahvin trijem; posvećivali su Jahvin Dom osam dana; šesnaestoga su dana prvoga mjeseca završili. 2. Knjiga Ljetopisa, 29,5		 rekao: Čujte me, leviti! Sada se posvetite i
505 2. Knjiga Ljetopisa, 29,5 posvetite Dom Jahve, Boga svojih otaca,
506 2. Knjiga Ljetopisa, 29,5 i uklonite nečist iz Svetinje.
507 2. Knjiga Ljetopisa, 29,7 Zatvorili su trijemska vrata i potrnuli svjetiljke; nisu kadili kadom niti su prinosili paljenice u Svetištu Izraelova Boga.
508 2. Knjiga Ljetopisa, 29,15 Oni skupiše braću, posvetiše se i dođoše kako je bio zapovjedio kralj po Jahvinim riječima da očiste Jahvin Dom.
509 2. Knjiga Ljetopisa, 29,17 Počeli su posvećivati prvoga dana prvoga mjeseca, a osmoga su dana istoga mjeseca ušli u Jahvin trijem;
510 2. Knjiga Ljetopisa, 29,17 posvećivali su Jahvin Dom osam dana; šesnaestoga su dana prvoga mjeseca završili
511 Žrtva okajnica
18Onda su ušli kralju Ezekiji i rekli: Očistili smo sav Jahvin Dom: žrtvenik za paljenice sa svim njegovim priborom, stol za prinesene kruhove sa svim njegovim priborom, 19a sve posuđe koje bijaše zabacio kralj Ahaz za svojega kraljevanja i nevjere opet smo obnovili i posvetili; eno ga pred Jahvinim žrtvenikom. 20Tada kralj Ezekija porani, skupi gradske knezove i ode u Jahvin Dom. 21Dovedoše sedam mladih junaca, sedam ovnova, sedam jaganjaca, sedam jaraca za okajnicu, za kraljevstvo i za Svetište i za Judu; on zapovjedi Aronovim sinovima svećenicima da ih prinesu za paljenicu na Jahvinu žrtveniku. 22Zaklavši goveda, svećenici uzeše krv i poškropiše žrtvenik; zaklaše ovnove i krvlju poškropiše žrtvenik, zaklaše jaganjce i krvlju poškropiše žrtvenik. 23Dovedoše jarce za okajnicu pred kralja i pred zbor te metnuše ruke na njih. 24Onda ih zaklaše svećenici i prinesoše kao okajnicu njihovu krv na žrtveniku da izvrše obred pomirenja za sav Izrael, jer kralj bijaše zapovjedio da se prinese paljenica i okajnica za sav Izrael. 2. Knjiga Ljetopisa, 29,18		 Onda su ušli kralju Ezekiji i rekli: Očistili smo sav Jahvin Dom: žrtvenik za paljenice sa svim njegovim priborom, stol za prinesene kruhove sa svim njegovim priborom, 19a sve posuđe koje bijaše zabacio kralj Ahaz za svojega kraljevanja i nevjere opet smo obnovili i posvetili; eno ga pred Jahvinim žrtvenikom.
512 2. Knjiga Ljetopisa, 29,19 Dovedoše sedam mladih junaca, sedam ovnova, sedam jaganjaca, sedam jaraca za okajnicu, za kraljevstvo i za Svetište i za Judu; on zapovjedi Aronovim sinovima svećenicima da ih prinesu za paljenicu na Jahvinu žrtveniku.
513 2. Knjiga Ljetopisa, 29,31 Tada Ezekija progovori: Sada ste posvetili ruke Jahvi; pristupite i donesite klanice i zahvalnice u Dom Jahvin. Sav je zbor donio klanice i zahvalnice. Tko je god bio spremna srca, prinio je paljenice.
514 2. Knjiga Ljetopisa, 29,33 Ostalih posvećenih darova bilo je šest stotina goveda i tri tisuće grla sitne stoke.
515 2. Knjiga Ljetopisa, 29,34 Ali je svećenika bilo premalo, tako da nisu mogli oderati svih paljenica; zato su im pomagala braća leviti, dok se nije svršio posao i dok se nisu posvetili drugi svećenici,
516 2. Knjiga Ljetopisa, 29,34 jer su leviti bili gorljiviji srcem da se posvete nego svećenici.
517 Poziv na Pashu
Potom Ezekija poruči svim Izraelcima i Judejcima pa napisa i pisma Efrajimovu i Manašeovu plemenu da dođu u Jahvin Dom u Jeruzalem da proslave Pashu Jahvi, Izraelovu Bogu. 2Kralj, vijećajući s knezovima i sa svim zborom u Jeruzalemu, odluči da slave Pashu drugoga mjeseca. 3Toga nisu mogli učiniti u pravo vrijeme jer nije bilo dosta posvećenih svećenika, i narod se ne bijaše skupio u Jeruzalemu. 4I to je bilo pravo u kraljevim očima i u očima svega zbora, 5pa su odredili da se oglasi po svem Izraelu od Beer šebe pa do Dana da dođu i proslave Pashu Jahvi, Izraelovu Bogu, u Jeruzalemu, jer je premnogi nisu svetkovali kako je propisano. 6Tako su otišli glasnici s pismima od kralja i njegovih knezova po svem Izraelu i Judi te su govorili po kraljevoj zapovijedi: Izraelovi sinovi, obratite se Jahvi, Abrahamovu, Izakovu i Izraelovu Bogu, pa će se i on obratiti k Ostatku koji vam je ostao od ruku asirskih kraljeva. 7I nemojte biti kao vaši očevi i vaša braća, koji su se iznevjerili Jahvi, Bogu svojih otaca, te ih je predao propasti, kako i sami vidite. 8Nemojte, dakle, biti tvrdovrati kao vaši očevi: pružite ruku Jahvi i dođite u njegovu Svetinju koju je posvetio zauvijek i služite Jahvi, svome Bogu, pa će odvratiti od vas svoj žestoki gnjev. 9Ako se obratite Jahvi, vaša će braća i vaši sinovi naći milost u onih koji su ih zarobili pa će se vratiti u ovu zemlju; jer je Jahve, vaš Bog, milostiv i milosrdan i neće odvratiti lica od vas ako se vi obratite njemu. 2. Knjiga Ljetopisa, 30,1		 pa su odredili da se oglasi po svem Izraelu od Beer šebe pa do Dana da dođu i proslave Pashu Jahvi, Izraelovu Bogu, u Jeruzalemu, jer je premnogi nisu svetkovali kako je propisano.
518 2. Knjiga Ljetopisa, 30,3 Toga nisu mogli učiniti u pravo vrijeme jer nije bilo dosta posvećenih svećenika, i narod se ne bijaše skupio u Jeruzalemu
519 2. Knjiga Ljetopisa, 30,8 Nemojte, dakle, biti tvrdovrati kao vaši očevi: pružite ruku Jahvi i dođite u njegovu Svetinju
520 2. Knjiga Ljetopisa, 30,8 koju je posvetio zauvijek i služite Jahvi, svome Bogu, pa će odvratiti od vas svoj žestoki gnjev.
521 Pasha i beskvasni kruhovi
15Onda su stali klati Pashu četrnaestoga dana drugoga mjeseca, a svećenici i leviti postidjeli se i, posvetiv se, počeli unositi paljenice u Jahvin Dom. 16Stali su na svoje mjesto po pravilu, po Zakonu Mojsija, čovjeka Božjeg; svećenici su škropili krvlju primajući je iz ruku levita. 17Kako ih bijaše mnogo u zboru koji se nisu posvetili, leviti su klali pashalne jaganjce za sve koji nisu bili čisti, da bi ih posvetili Jahvi. 18Najveći se dio naroda, mnogi od Efrajimova i Manašeova, Jisakarova i Zebulunova plemena, nije očistio te je jeo Pashu nepropisno. Ali se za njih pomolio Ezekija govoreći: Blagi Jahve neka očisti od grijeha svakoga 19tko je upravio srce da traži Boga Jahvu, Boga svojih otaca, ako i nije čist kako dolikuje Svetištu! 20Jahve je uslišio Ezekiju i oprostio narodu. 21Tako su Izraelovi sinovi koji su se zatekli u Jeruzalemu svetkovali Blagdan beskvasnih kruhova sedam dana s velikim veseljem, a leviti i svećenici hvalili Jahvu iz dana u dan uz glazbala za Jahvinu slavu. 22Ezekija je hrabrio levite koji su pokazivali divnu privrženost Jahvi. Jeli su svečanu žrtvu sedam dana, žrtvujući žrtve pričesnice i slaveći Jahvu, Boga svojih otaca. 23Potom je sav zbor vijećajući odlučio da svetkuje još sedam dana; svetkovali su još sedam dana s veseljem. 24Judejski kralj Ezekija darovao je zboru tisuću mladih junaca i sedam tisuća grla sitne stoke; a knezovi darivali zboru tisuću mladih junaca i deset tisuća grla sitne stoke; tada se posvetilo mnogo svećenika. 25Tako se proveselio sav judejski zbor, i svećenici i leviti, i sav zbor što je bio došao iz Izraela, i došljaci koji bijahu došli iz zemlje izraelske, i stanovnici u Judeji. 26Bilo je veliko veselje u Jeruzalemu, jer od vremena Davidova sina Salomona, izraelskoga kralja, nije bilo tako u Jeruzalemu. 27Onda su ustali svećenici i leviti te blagoslovili narod: njihov je glas bio uslišan, a njihova je molitva doprla do Božjega svetog Prebivališta na nebu. 2. Knjiga Ljetopisa, 30,15		 Onda su stali klati Pashu četrnaestoga dana drugoga mjeseca, a svećenici i leviti postidjeli se i, posvetiv se, počeli unositi paljenice u Jahvin Dom.
522 2. Knjiga Ljetopisa, 30,17 Kako ih bijaše mnogo u zboru koji se nisu posvetili,
523 2. Knjiga Ljetopisa, 30,17 leviti su klali pashalne jaganjce za sve koji nisu bili čisti, da bi ih posvetili Jahvi
524 2. Knjiga Ljetopisa, 30,19 tko je upravio srce da traži Boga Jahvu, Boga svojih otaca, ako i nije čist kako dolikuje Svetištu!
525 2. Knjiga Ljetopisa, 30,21 Tako su Izraelovi sinovi koji su se zatekli u Jeruzalemu svetkovali Blagdan beskvasnih kruhova sedam dana s velikim veseljem, a leviti i svećenici hvalili Jahvu iz dana u dan uz glazbala za Jahvinu slavu.
526 2. Knjiga Ljetopisa, 30,23 Potom je sav zbor vijećajući odlučio da svetkuje još sedam dana;
527 2. Knjiga Ljetopisa, 30,23 svetkovali su još sedam dana s veseljem.
528 2. Knjiga Ljetopisa, 30,24 Judejski kralj Ezekija darovao je zboru tisuću mladih junaca i sedam tisuća grla sitne stoke; a knezovi darivali zboru tisuću mladih junaca i deset tisuća grla sitne stoke; tada se posvetilo mnogo svećenika.
529 2. Knjiga Ljetopisa, 30,27 Onda su ustali svećenici i leviti te blagoslovili narod: njihov je glas bio uslišan, a njihova je molitva doprla do Božjega svetog Prebivališta na nebu.
530 Obnova svećeništva
2Ezekija je opet uredio svećeničke i levitske redove po njihovim redovima, svakoga prema njegovoj službi, svećenike i levite, za paljenice i za pričesnice, da služe, slave i hvale Boga na vratima Jahvina tabora. 3Odredio je kraljevski doprinos od svoga imanja za paljenice, za paljenice jutarnje i večernje i za paljenice što se prinose subotom, za mlađaka i na blagdane, kako je napisano u Zakonu Jahvinu. 4Zapovjedio je narodu, jeruzalemskim stanovnicima, da daju dio svećenicima i levitima da se utvrde u Zakonu Jahvinu. 5Kad se to razglasilo, počeli su Izraelovi sinovi donositi najboljega žita, novog vina, ulja i meda i svakojaka poljskog priroda i donosili su obilne desetine od svega. 6Izraelovi i Judini sinovi, koji su živjeli u judejskim gradovima, također su donosili desetinu od goveda i sitne stoke i desetinu od svetih stvari posvećenih Jahvi, njihovu Bogu; donosili su i davali sve hrpu na hrpu. 7Trećega su mjeseca počeli slagati u hrpe, a sedmoga su mjeseca završili. 8Onda je došao Ezekija s knezovima i, ugledavši hrpe, blagosloviše Jahvu i njegov izraelski narod. 9Potom se Ezekija propitao kod svećenika i levita za hrpe. 10Odgovarajući, svećenički poglavar Azarja, od Sadokova doma, reče: Otkako su počeli donositi ove prinose u Dom Jahvin, jedemo i siti smo, a mnogo i pretječe, jer je Jahve blagoslovio svoj narod te je preteklo ovo mnoštvo. 11Tada Ezekija zapovjedi da se urede sobe u Jahvinu Domu; kad su ih spremili, 12počeli su onamo unositi prinose, desetine i svetinje; nad tim je bio predstojnik levit Konanija i brat mu šimej, drugi do njega. 13A Jehiel, Azazja, Nahat, Asahel, Jerimot, Jozabad, Eliel, Jismakja, Mahat i Benaja biše postavljeni kao nadglednici uz Konaniju i brata mu šimeja, po nalogu kralja Ezekije i Azarje, predstojnika u Božjem Domu. 14Kore, sin levita Jimne, vratar Istočnih vrata, bio je nad dragovoljnim Božjim prinosima da bi prinosio Jahvine podizanice i svetinje nad svetinjama. 15Pod njim su bili Eden, Minjamin, Ješua, šemaja, Amarja i šekanija po svećeničkim gradovima da savjesno dijele svojoj braći po njihovim redovima, kako velikome tako i malome - 16osim muškaraca starijih od trideset godina popisanih u rodovnicima - svima koji su dolazili u Dom Jahvin na svoj svakidašnji posao da obave obredne dužnosti po svojim redovima. 17U rodovnike su bili popisani svećenici po obiteljima i leviti od dvadeset godina naviše po svojim službama, po svojim redovima. 18U rodovnike bijahu popisana sva njihova djeca, njihove žene, njihovi sinovi i njihove kćeri, za svekoliki zbor, jer su se iskreno posvetili svetinjama. 19Aronovi sinovi, svećenici na poljskim pašnjacima svojih gradova, u svakom pojedinom gradu, bijahu poimence određeni da daju dio svakome muškarcu među svećenicima. Sve su rodovnike sastavili leviti. 20Ezekija je uradio tako po svoj Judeji čineći što je dobro, pravo i vjerno pred Jahvom, svojim Bogom. 21U svakom poslu koji je počeo za službu Božjega Doma, i u zakonu i u zapovijedi tražeći Boga, trudio se svim svojim srcem i uspijevao. 2. Knjiga Ljetopisa, 31,6		 Izraelovi i Judini sinovi, koji su živjeli u judejskim gradovima, također su donosili desetinu od goveda i sitne stoke i desetinu od svetih stvari posvećenih Jahvi, njihovu Bogu; donosili su i davali sve hrpu na hrpu.
531 2. Knjiga Ljetopisa, 31,12 počeli su onamo unositi prinose, desetine i svetinje; nad tim je bio predstojnik levit Konanija i brat mu šimej, drugi do njega.
532 2. Knjiga Ljetopisa, 31,14 Kore, sin levita Jimne, vratar Istočnih vrata, bio je nad dragovoljnim Božjim prinosima da bi prinosio Jahvine podizanice i svetinje
533 2. Knjiga Ljetopisa, 31,14 nad svetinjama.
534 2. Knjiga Ljetopisa, 31,18 U rodovnike bijahu popisana sva njihova djeca, njihove žene, njihovi sinovi i njihove kćeri, za svekoliki zbor, jer su se iskreno posvetili
535 2. Knjiga Ljetopisa, 31,18 svetinjama.
536 Priprava za Pashu
Potom je Jošija svetkovao Pashu Jahvi u Jeruzalemu: klalo se pashalno jagnje četrnaestoga dana prvoga mjeseca. 2Postavio je svećenike na njihove službe, osokolivši ih na službu u Jahvinu Domu. 3Zatim je rekao levitima koji su poučavali sve Izraelce i bili posvećeni Jahvi: Metnite sveti Kovčeg u Dom koji je sagradio Davidov sin Salomon, izraelski kralj; ne smijete ga više nositi na ramenima; sada služite Jahvi, svojem Bogu, i njegovu izraelskom narodu! 4I pripravite se po otačkim domovima, po redovima, kako je napisao izraelski kralj David i propisao sin mu Salomon. 5Stojte u Svetinji po redovima otačkih domova svoje braće, običnoga puka, i po redu levitskoga otačkog doma. 6I tako koljite pashalno janje te se posvetite i pripravite svoju braću da svetkuju kako je zapovjedio Jahve preko Mojsija. 2. Knjiga Ljetopisa, 35,1		 Potom je Jošija svetkovao Pashu Jahvi u Jeruzalemu: klalo se pashalno jagnje četrnaestoga dana prvoga mjeseca.
537 2. Knjiga Ljetopisa, 35,3 Zatim je rekao levitima koji su poučavali sve Izraelce i bili posvećeni Jahvi:
538 2. Knjiga Ljetopisa, 35,3 Metnite sveti Kovčeg u Dom koji je sagradio Davidov sin Salomon, izraelski kralj; ne smijete ga više nositi na ramenima; sada služite Jahvi, svojem Bogu, i njegovu izraelskom narodu!
539 2. Knjiga Ljetopisa, 35,5 Stojte u Svetinji po redovima otačkih domova svoje braće, običnoga puka, i po redu levitskoga otačkog doma.
540 2. Knjiga Ljetopisa, 35,6 I tako koljite pashalno janje te se posvetite i
541 2. Knjiga Ljetopisa, 35,6 pripravite svoju braću da svetkuju kako je zapovjedio Jahve preko Mojsija.
542 2. Knjiga Ljetopisa, 35,7 Svetkovanje
543 2. Knjiga Ljetopisa, 35,13 Pekli su Pashu na ognju po običaju, a ostale su posvećene stvari kuhali u loncima, kotlovima i zdjelama i brzo ih raznosili svemu običnom puku.
544 Nesretni svršetak Jošijin
16Tako je bila uređena sva Jahvina služba onoga dana da se proslavi Pasha i da se prinesu paljenice na Jahvinu žrtveniku po zapovijedi kralja Jošije. 17Tako su Izraelovi sinovi, koji su se našli ondje, u to doba sedam dana slavili Pashu i Blagdan beskvasnih kruhova. 18Pasha kao ova u Izraelu nije se slavila od vremena proroka Samuela niti je ijedan od izraelskih kraljeva slavio Pashu kao što ju je slavio Jošija - sa svećenicima, levitima i sa svim Judejcima i Izraelcima, koliko ih se god našlo, i s Jeruzalemcima. 19Ta se Pasha svetkovala osamnaeste godine Jošijina kraljevanja. 20Poslije svega toga, kad je Jošija uredio Dom, došao je egipatski kralj Neko da se bije kod Karkemiša na Eufratu, a Jošija je izišao preda nj. 21Kralj Neko poslao je Jošiji glasnike i poručio: što ja imam s tobom, judejski kralju? Ne idem ja danas na tebe, nego na dom s kojim sam u ratu, i Bog mi je zapovjedio da se požurim. Okani se Boga koji je sa mnom da te ne upropastim! 22Ali Jošija nije odvratio lica od njega, nego se ojunačio da se bije s njim; ne poslušavši Nekovih riječi iz Božjih usta, došao je da se bije na Megidskom polju. 23Strijelci ustrijeliše kralja Jošiju, a on reče slugama: Izvedite me jer sam teško ranjen. 24Sluge ga skinuše s bojnih kola i metnuše u druga kola koja je imao, pa ga odvezoše u Jeruzalem; ondje je umro i bio sahranjen u grobnici otaca. Sva Judeja s Jeruzalemom plakala je za Jošijom. 25I Jeremija je protužio za Jošijom. I svi pjevači i pjevačice spominju u tužbalicama Jošiju do danas; uveli su ih u običaj u Izraelu, i eno su zapisane u Tužbalicama. 26Ostala Jošijina djela i njegova pobožnost, vršeni onako kako piše u Jahvinu Zakonu, 27svi njegovi pothvati, od prvih do posljednjih, zapisani su u Knjizi o izraelskim i judejskim kraljevima. 2. Knjiga Ljetopisa, 35,19		 Ta se Pasha svetkovala osamnaeste godine Jošijina kraljevanja.
545 Narod
14Pa i svi su svećenički poglavari i narod gomilali nevjeru na nevjeru slijedeći gnusna djela krivobožačkih naroda, oskvrnjujući Dom Jahvin, posvećen u Jeruzalemu. 15Jahve, Bog njihovih otaca, slao je k njima zarana svoje glasnike, slao ih svejednako, jer mu bijaše žao svojega naroda i svojega Prebivališta. 16Ali su se oni rugali Božjim glasnicima, prezirući njegove riječi i podsmjehujući se njegovim prorocima, dok se nije podigla Jahvina jarost na njegov narod te više nije bilo lijeka. 2. Knjiga Ljetopisa, 36,14		 Pa i svi su svećenički poglavari i narod gomilali nevjeru na nevjeru slijedeći gnusna djela krivobožačkih naroda, oskvrnjujući Dom Jahvin, posvećen u Jeruzalemu.
546 Propast
17Doveo je na njih kaldejskoga kralja, koji okrenu pod mač njihove mladiće u domu njihova Svetišta, ne štedeći ni mladića ni djevojke, ni starca ni nemoćna.Sve mu je predao u ruke. 18Sve posuđe Božjega Doma, veliko i malo, blago Jahvina Doma i kraljevo blago, blago njegovih knezova, sve je odnio u Babilon. 19Spalili su Božji Dom, oborili jeruzalemski zid i sve su njegove dragocjenosti uništili. 20One što izbjegoše maču odvede Nabukodonozor u Babilon u sužanjstvo. Postali su robovi njemu i njegovim sinovima, dokle nije nastalo perzijsko kraljevstvo. 21Da bi se ispunila riječ koju Jahve reče na Jeremijina usta: Dokle se zemlja ne oduži svojim subotama, počivat će za sve vrijeme u pustoši dok se ne ispuni sedamdeset godina. 2. Knjiga Ljetopisa, 36,17		 Doveo je na njih kaldejskoga kralja, koji okrenu pod mač njihove mladiće u domu njihova Svetišta, ne štedeći ni mladića ni djevojke, ni starca ni nemoćna.Sve mu je predao u ruke.
547 61A od svećeničkih sinova: Hobajini sinovi, Hakosovi sinovi, sinovi Barzilaja - onoga koji je uzeo za ženu jednu kćer Barzilaja Gileađanina te se prozvao tim imenom. 62Oni su tražili svoje rodoslovne popise, ali ih nisu našli. Bili su izlučeni iz svećeništva. 63I namjesnik im zabrani jesti od svetinja sve dok se ne pojavi svećenik za Urim i Tumim. 64Sav je zbor brojio četrdeset i dvije tisuće tri stotine i šezdeset duša, 65ne računajući njihove sluge i sluškinje, kojih bijaše sedam tisuća tri stotine i sedam. Bijaše i dvije stotine pjevača i pjevačica. 66Njihovih je konja bilo sedam stotina trideset i šest, njihovih mazga dvije stotine četrdeset i pet, 67deva je bilo četiri stotine trideset i pet, a njihovih magaraca ukupno šest tisuća sedam stotina i dvadeset. 68Stanovit broj obiteljskih glavara kad su stigli u Dom Jahvin, koji je u Jeruzalemu, dragovoljno su priložili darove za Dom Božji da bi se podigao na svome mjestu. 69Dali su prema svojim mogućnostima u riznicu šezdeset tisuća drahmi zlata, pet tisuća mina srebra i stotinu svećeničkih haljina. 70Svećenici, leviti i dio naroda nastaniše se u Jeruzalemu; a vratari, pjevači, netinci i svi ostali Izraelci u svojim gradovima. Ezra, 2,63 I namjesnik im zabrani jesti od svetinja sve dok se ne pojavi svećenik za Urim i Tumim.
548 Obnova bogoslužja
Kad je došao sedmi mjesec - sinovi su Izraelovi bili već u svojim gradovima - sabrao se sav narod kao jedan čovjek u Jeruzalemu. 2Tada Ješua, sin Josadakov, sa svojom braćom svećenicima, i Zerubabel, sin šealtielov, sa svojom braćom, počeše graditi žrtvenik Bogu Izraelovu da bi prinosili paljenice, kako je pisano u Zakonu Mojsija, čovjeka Božjeg. 3I podigoše žrtvenik na starome mjestu - iako su bili u strahu od naroda u zemlji - i prinosili su paljenice Jahvi, paljenice jutarnje i večernje; 4i slavili su Blagdan sjenica, kako je pisano: prinosili su svakodnevno broj paljenica propisan za svaki dan. 5Osim toga prinosili su svakidašnje paljenice, zatim žrtve određene za mlađak i za sve blagdane Jahvine i za sve one koji su htjeli dragovoljno žrtvovati Jahvi. 6Od prvoga dana u sedmom mjesecu počeli su prinositi Jahvi žrtve paljenice, premda još nisu bili položeni temelji svetišta Jahvina. 7I dadoše novac kamenarima i drvodjelcima; Sidoncima i Tircima poslaše hranu i piće i ulje da dovezu drva cedrova s Libanona do Jafe po dopuštenju perzijskoga kralja Kira. 8A druge godine poslije njihova dolaska k Domu Božjemu u Jeruzalemu, drugoga mjeseca kako su Zerubabel, sin šealtielov, i Ješua, sin Josadakov, s ostalom svojom braćom svećenicima, levitima i sa svim narodom koji se iz ropstva vratio u Jeruzalem počeli graditi, postavili su levite od dvadeset godina naviše da upravljaju poslovima oko Doma Jahvina. 9Ješua, njegovi sinovi i braća njegova Kadmiel, Binuj i Hodavja bijahu postavljeni da kao jedan upravljaju poslenicima na gradnji Doma Božjega. 10Kad su zidari bili postavili temelje Svetišta Jahvina, postavili su se svećenici u svečanim odjećama, s trubama, a tako i leviti, sinovi Asafovi, s cimbalima da slave Jahvu prema odredbama Davida, kralja Izraelova. 11I pjevahu Jahvi hvalu i slavu: Jer je dobar, jer je vječna njegova ljubav prema Izraelu. I sav je narod klicao hvaleći Jahvu, jer je Dom Jahvin bio postavljen na svoje temelje. 12Zaista, mnogi svećenici, mnogi leviti i glavari obiteljski i starješine, koji su svojim očima vidjeli temelje prijašnjega Hrama, plakahu iza glasa, a mnogi opet snažno klicahu od radosti. 13I tako nitko nije mogao razlikovati radosno klicanje od plača u narodu; jer je narod glasno klicao i vika se čula vrlo daleko. Ezra, 3,6		 Od prvoga dana u sedmom mjesecu počeli su prinositi Jahvi žrtve paljenice, premda još nisu bili položeni temelji svetišta Jahvina.
549 Ezra, 3,10 Kad su zidari bili postavili temelje Svetišta Jahvina, postavili su se svećenici u svečanim odjećama, s trubama, a tako i leviti, sinovi Asafovi, s cimbalima da slave Jahvu prema odredbama Davida, kralja Izraelova.
550 Protusamarijansko raspoloženje - samarijanske smetnje pod Kirom
Ali kada su čuli Judini i Benjaminovi neprijatelji da povratnici iz sužanjstva grade svetište Jahvi, Bogu Izraelovu, 2potražiše Zerubabela, Ješuu i glavare obiteljske i rekoše im: Mi želimo s vama graditi, jer, kao i vi, tražimo Boga vašega i njemu prinosimo žrtve od vremena Esar Hadona, asirskoga kralja, koji nas je ovamo doveo. 3Zerubabel, Ješua i glavari izraelskih obitelji odgovoriše im: Nije na vama da s nama gradite Dom našemu Bogu: gradit ćemo mi sami Jahvi, Bogu Izraelovu, kako nam je naredio Kir, kralj perzijski. 4Tada je narod one zemlje plašio ljude Judeje i smetao im u gradnji. 5Podmitili su savjetnike da im ometaju naum: tako je bilo za vrijeme perzijskoga kralja Kira sve do perzijskoga kralja Darija. Ezra, 4,1		 Ali kada su čuli Judini i Benjaminovi neprijatelji da povratnici iz sužanjstva grade svetište Jahvi, Bogu Izraelovu,
551 Gradnja Hrama (520.-515.)
Tada su proroci Hagaj i Zaharija, sin Adonov, počeli prorokovati Judejcima u Judeji i Jeruzalemu, u ime Boga Izraelova, koji je bio nad njima; 2na to ustadoše Zerubabel, sin šealtielov, i Ješua, sin Josadakov, i počeše zidati Dom Božji u Jeruzalemu: proroci su Božji bili s ljudima i bodrili ih. 3U to vrijeme dođoše k njima Tatnaj, satrap s onu stranu Rijeke, šetar Boznaj i drugovi njihovi poslanici i upitaše ih: Tko vam je dopustio da gradite ovaj hram i da podižete ove zidove? 4Kako se zovu ljudi koji su sagradili ovu zgradu? 5Ali je oko Božje bdjelo nad starješinama judejskim, te im nisu zabranili da rade dok obavijest nije otišla Dariju i stigao o tom pismeni odgovor. 6Ovo je prijepis pisma koje su kralju Dariju poslali Tatnaj, satrap s one strane Rijeke, šetar Boznaj i njihovi drugovi poslanici s one strane Eufrata. 7Oni su mu uputili izvješće ovog sadržaja: Kralju Dariju svaki mir! 8Neka znade kralj da smo došli u pokrajinu Judeju k Domu Boga velikoga: grade ga od krupnog kamenja, drvetom oblažu zidove; posao se brižljivo izvodi i napreduje u njihovim rukama. 9Zapitali smo njihove starješine i rekli smo im: 'Tko vam je dopustio da gradite ovaj hram i da podignete njegove zidove?' 10Pitali smo ih i za njihova imena da bismo ti javili. Tako smo i zapisali imena onih koji zapovijedaju ljudstvu. 11A oni nam ovako odgovoriše: 'Mi smo sluge Boga neba i zemlje; gradimo Hram koji je bio sagrađen prije mnogo godina i koji je bio sagradio i podigao veliki kralj Izraela. 12Ali kad su naši oci rasrdili Boga neba, on ih je predao u ruke Nabukodonozora Kaldejca, babilonskog kralja, koji je razorio ovaj Hram i odveo narod u sužanjstvo u Babilon. 13Ali prve godine Kira, kralja babilonskog, zapovjedio je kralj Kir da se ponovo sazida ovaj Dom Božji. 14Još i zlatno i srebrno posuđe Doma Božjega, koje Nabukodonozor bijaše odnio iz svetišta u Jeruzalemu i prenio ga u svetište babilonsko, uzeo je kralj Kir iz svetišta u Babilonu i predao čovjeku po imenu šešbasaru, koga je postavio upraviteljem, 15i rekao mu je: 'Uzmi ovo posuđe, pođi i metni ga u svetište jeruzalemsko, i neka se Dom Božji zida na svome starom mjestu.' 16Taj je šešbasar došao, dakle, i postavio temelje Doma Božjega u Jeruzalemu. I od tada pa do danas gradi se, i još nije dovršen.' 17Sada, dakle, ako kralj želi, neka se istraži u pismohrani kraljevoj u Babilonu je li zaista kralj Kir izdao zapovijed da se sagradi Dom Božji u Jeruzalemu. A kraljeva odluka o tome neka nam se saopći. Ezra, 5,14		 Još i zlatno i srebrno posuđe Doma Božjega, koje Nabukodonozor bijaše odnio iz svetišta u Jeruzalemu i
552 Ezra, 5,14 prenio ga u svetište babilonsko,
553 Ezra, 5,14 uzeo je kralj Kir iz svetišta u Babilonu i predao čovjeku po imenu šešbasaru, koga je postavio upraviteljem,
554 Ezra, 5,15 i rekao mu je: 'Uzmi ovo posuđe, pođi i metni ga u svetište jeruzalemsko, i neka se Dom Božji zida na svome starom mjestu.'
555 Tada, po naredbi kralja Darija, uzeše tražiti u Babilonu, u spremištu gdje je bila pismohrana, 2i nađoše u Ekbatani, tvrđavi u medijskoj pokrajini, svitak s ovom poveljom: Na spomen. 3Prve godine kraljevanja Kira proglasio je kralj Kir: Dom Božji u Jeruzalemu. Dom neka se sagradi kao mjesto gdje će se prinositi žrtve i gdje će se donositi prinosi za paljenje. Neka bude visok šezdeset lakata i širok šezdeset lakata. 4Tri reda neka budu od velikog kamenja, a jedan od drveta. Trošak će se podmiriti iz kraljevskog dvora. 5Povrh toga, posuđe zlatno i srebrno iz Doma Božjeg koje Nabukodonozor bijaše uzeo iz svetišta u Jeruzalemu i prenio u Babilon neka se vrati i bude na svome mjestu u svetištu jeruzalemskom i neka se postavi u Domu Božjem. 6Sada, dakle, Tatnaju, satrape s onu stranu Rijeke, šetar Boznaju i drugovi vaši poslanici s onu stranu Rijeke, udaljite se odatle! 7Pustite neka taj Dom Božji grade upravitelji i starješine židovske. Dom Božji treba sagraditi na njegovu prvotnom mjestu. Ezra, 6,6 Povrh toga, posuđe zlatno i srebrno iz Doma Božjeg koje Nabukodonozor bijaše uzeo iz svetišta u Jeruzalemu i prenio u Babilon
556 Ezra, 6,6 neka se vrati i bude na svome mjestu u svetištu jeruzalemskom i neka se postavi u Domu Božjem.
557 11Naređujem osim toga: tko god prekrši ovu naredbu, neka mu se izvadi greda iz kuće pa neka na njoj bude pogubljen, a kuća da mu zato postane bunište. 12I Bog, koji je ondje nastanio svoje Ime, neka obori svakog kralja i narod koji bi se drznuo da prekrši moju naredbu i sruši Dom Božji u Jeruzalemu! Ja, Darije, izdao sam ovu zapovijed. Neka se točno vrši! 13Tada Tatnaj, satrap s onu stranu Rijeke, šetar Boznaj i njihovi drugovi učiniše onako kako je zapovjedio kralj Darije. 14A židovske su starješine nastavile uspješno graditi po nadahnuću proroka Hagaja i Zaharije, sina Adonova. Dovršili su gradnju po naredbi Boga Izraelova i po naredbi Kira i Darija i Artakserksa, kralja perzijskoga. 15Hram je zavšen dvadeset i trećeg dana mjeseca Adara. Bilo je to šeste godine vladavine kralja Darija. 16Izraelci - svećenici, leviti i ostatak povratnika iz sužanjstva - radosno posvetiše taj Dom Božji. 17Žrtvovaše za posvećenje Doma Božjega stotinu junaca, dvije stotine ovnova, četiri stotine janjaca i, kao žrtvu za grijehe svega Izraela, dvanaest jaraca - prema broju plemena Izraelovih. 18Zatim postaviše svećenike po njihovim redovima i levite po njihovim razredima za službu Domu Božjem u Jeruzalemu, kako je propisano u knjizi Mojsijevoj. Ezra, 6,16 Izraelci - svećenici, leviti i ostatak povratnika iz sužanjstva - radosno posvetiše taj Dom Božji.
558 Ezra, 6,17 Žrtvovaše za posvećenje Doma Božjega stotinu junaca, dvije stotine ovnova, četiri stotine janjaca i, kao žrtvu za grijehe svega Izraela, dvanaest jaraca - prema broju plemena Izraelovih
559 Pasha 515. godine
19Povratnici iz sužanjstva slavili su Pashu četrnaestog dana prvoga mjeseca. 20Svi su se leviti, kao jedan čovjek, očistili: svi su bili čisti; žrtvovali su pashu za sve povratnike iz ropstva, za svoju braću svećenike i za sebe. 21Blagovali su pashu Izraelci koji su se vratili iz ropstva i svi oni koji su im se, prekinuvši s nečistoćom naroda zemlje, pridružili da traže Jahvu, Boga Izraelova. 22I svetkovahu radosno Blagdan beskvasnih hljebova sedam dana: jer ih je Jahve ispunio radošću i obratio prema njima srce asirskog kralja da ojača njihove ruke u radovima oko Doma Boga, Boga Izraelova. Ezra, 6,22		 I svetkovahu radosno Blagdan beskvasnih hljebova sedam dana: jer ih je Jahve ispunio radošću i obratio prema njima srce asirskog kralja da ojača njihove ruke u radovima oko Doma Boga, Boga Izraelova.
560 23I tako smo postili i molili Boga svoga na ovu nakanu, i on nas usliša. 24Izabrao sam dvanaest glavara svećeničkih, šerebju i Hašabju, i s njima desetoricu njihove braće; 25izmjerih im srebro, zlato i posuđe, darove koje su kralj, njegovi savjetnici, velikaši i svi Izraelci darovali za Dom Boga našega. 26Izmjerih i stavih u njihove ruke šest stotina i pedeset talenata srebra, stotinu srebrnih posuda od po dva talenta, stotinu talenata zlata, 27dvadeset zlatnih čaša od tisuću darika i dva vrča od dobre pozlaćene mjedi, skupocjene kao zlato. 28I rekoh im: Vi ste Jahvi posvećeni; ovo je posuđe posvećeno, ovo srebro i zlato dragovoljno je darovano Jahvi, Bogu otaca vaših. 29Pazite i čuvajte ovo sve dok ne izmjerite pred glavarima svećeničkim i pred levitima i glavarima obitelji Izraelovih u Jeruzalemu, u dvoranama Doma Jahvina. 30Svećenici i leviti primiše, dakle, izmjereno srebro, zlato i posuđe da ga odnesu u Jeruzalem, u Dom Boga našega. 31Dvanaestog dana prvoga mjeseca krenusmo od rijeke Ahave da pođemo u Jeruzalem: ruka Boga našega bijaše nad nama; on nas je na putu štitio od napada neprijatelja i od pljačkaša. 32Stigli smo u Jeruzalem i ondje smo se tri dana odmarali. 33Četvrtoga dana izmjereno je srebro, zlato i posuđe u Domu Boga našega i predano je u ruke Merimotu, sinu Urijinu, s kojim je bio Eleazar, sin Pinhasov; a pred njima bijahu leviti: Jozabad, sin Ješuin, i Noadja, sin Binujev. 34Sve je bilo na broju i težini. Zabilježena je tada sveukupna težina. U to vrijeme 35oni koji su se vratili iz sužanjstva, povratnici, priniješe žrtvu paljenicu Bogu Izraelovu: dvanaest junaca za sav Izrael, devedeset i šest ovnova, sedamdeset i sedam janjaca, dvanaest jaraca za grijehe - sve to kao paljenicu Jahvi. 36Zatim predaše kraljeve naredbe kraljevskim satrapima i upraviteljima s one strane Rijeke i oni pomogoše narod i Dom Božji. Ezra, 8,28 I rekoh im: Vi ste Jahvi posvećeni;
561 Ezra, 8,28 ovo je posuđe posvećeno, ovo srebro i zlato dragovoljno je darovano Jahvi, Bogu otaca vaših.
562 Ezra, 9,2 nego su za sebe i za sinove svoje uzimali za žene njihove kćeri: sveti rod pomiješao se s narodima zemlje; glavari i savjetnici prvi su počinili tu nevjernost.
563 Prekid brakova sa strancima
Pošto je sve to uređeno, dođoše mi glavari govoreći: Izraelski narod, svećenici i leviti nisu se odvojili od naroda zemlje, okorjelih u njihovim gnusobama: nisu se odijelili od Kanaanaca, Hetita, Perižana, Jebusejaca, Amonaca, Moabaca, Egipćana i Amorejaca, 2nego su za sebe i za sinove svoje uzimali za žene njihove kćeri: sveti rod pomiješao se s narodima zemlje; glavari i savjetnici prvi su počinili tu nevjernost. 3Na tu vijest razderah svoju odjeću i svoj ogrtač, čupao sam kosu i bradu svoju i sjedoh utučen. 4Svi koji su strahovali od riječi Božje sakupili se oko mene zbog nevjernosti onih povratnika. A ja sam sveudilj sjedio utučen, sve do večernje žrtve. 5A o večernjoj žrtvi trgnuh se iz svoga jada i, razderane odjeće i ogrtača, padoh na koljena, raširih ruke prema Jahvi, Bogu svome, 6i rekoh: Bože moj! Stid me i bojim se podići svoje lice k tebi, Bože moj! Jer su se umnožila zlodjela naša preko glave i grijesi su se naši nagomilali do neba. 7Od vremena otaca svojih pa do danas u krivnji smo velikoj i zbog zlodjela svojih bijasmo predani u ruke zemaljskih kraljeva: mi, kraljevi naši i svećenici naši - pod mač, u sužanjstvo, u plijen i na sramotu, kao što je to i danas. 8Ali sada, za kratko vrijeme, učinio nam je Jahve, Bog naš, milost i ostavi nam Ostatak i dade nam utočište u svome svetom mjestu: tako nam je Bog naš prosvijetlio oči i dao nam malo života u robovanju našem. 9Jer mi smo robovi, ali nas u ropstvu našem nije nikada ostavio Bog naš: nego nam dade te nađosmo milost u perzijskih kraljeva, dade nam snage da podignemo Dom Boga našega i da obnovimo njegove ruševine i pribavi nam utočište u Judeji i Jeruzalemu. Ezra, 9,8		 Ali sada, za kratko vrijeme, učinio nam je Jahve, Bog naš, milost i ostavi nam Ostatak i dade nam utočište u svome svetom mjestu: tako nam je Bog naš prosvijetlio oči i dao nam malo života u robovanju našem.
564 Dragovoljni graditelji
Tada usta veliki svećenik Elijašib sa svojom braćom svećenicima te sagradiše Ovčja vrata. Posvetiše ih, postaviše im krila i nastaviše graditi sve do kule Meaha i do Hananelove kule. 2Kraj njih su gradili Jerihonci, a do njih je gradio Zakur, sin Imrijev. 3Sinovi Hasnaini gradili su Riblja vrata, stavili dovratke, utvrdili krila, stožere i prijevornice. 4Kraj njih je popravljao Merimot, sin Urije, sina Hakosova; a do njega je popravljao Mešulam, sin Berekje, sina Mešezabelova; a do njega je popravljao Sadok, sin Baanin. 5Kraj njih su popravljali Tekoanci, ali su njihovi plemenitaši odbili da prignu šiju na službu svojim gospodarima. 6Stara vrata popravljali su Jojada, sin Paseahov, i Mešulam, sin Besodjin. Oni su stavili dovratke, učvrstili krila, stožere i prijevornice. 7A kraj njih obnavljahu Melatja Gibeonjanin, Jadon Meronoćanin i ljudi iz Gibeona i Mispe, podložnici upravitelja s onu stranu Rijeke. 8A do njih je popravljao Uziel, Harhajin sin, zlatar, a do njega je popravljao Hananija, jedan od pomastara: oni su utvrdili Jeruzalem sve do širokog zida. Nehemija, 3,1		 Tada usta veliki svećenik Elijašib sa svojom braćom svećenicima te sagradiše Ovčja vrata. Posvetiše ih, postaviše im krila i nastaviše graditi sve do kule Meaha i do Hananelove kule.
565 61Slijedeći ljudi koji su došli iz Tel Melaha, Tel Harše, Keruba, Adona i Imera nisu mogli dokazati da su njihove obitelji i njihov rod izraelskog podrijetla: 62sinovi Delajini, sinovi Tobijini, sinovi Nekodini: šest stotina četrdeset i dva. 63A od svećenika: sinovi Hobajini, sinovi Hakosovi, sinovi Barzilaja - onoga koji se oženio jednom od kćeri Barzilaja Gileađanina te uzeo njegovo ime. 64Ovi su ljudi tražili svoj zapis u rodovnicima, ali ga nisu mogli naći: bili su isključeni iz svećeništva 65i namjesnik im zabrani blagovati od svetinja sve dok se ne pojavi svećenik za Urim i Tumin. Nehemija, 7,65 i namjesnik im zabrani blagovati od svetinja sve dok se ne pojavi svećenik za Urim i Tumin.
566 Ezra čita Zakon - Blagdan sjenica
Tada se skupi sav narod kao jedan čovjek na trg koji je pred Vodenim vratima. Rekoše književniku Ezri da donese knjigu Mojsijeva zakona što ga je Jahve dao Izraelu. 2I prvoga dana sedmoga mjeseca svećenik Ezra donese Zakon pred zbor ljudi, žena i sviju koji su bili sposobni da ga razumiju. 3Na trgu koji je pred Vodenim vratima počeo je čitati knjigu, od ranoga jutra do podneva, pred ljudima, ženama i pred onima koji su bili zreli. Sav je narod pozorno slušao knjigu Zakona. 4Književnik Ezra stajaše na drvenu besjedištu koje su podigli za tu zgodu. Kraj njega stajahu: s desne strane Matitja, šema, Anaja, Urija, Hilkija i Maaseja, a s lijeve strane Pedaja, Mišael, Malkija, Hašum, Hašbadana, Zaharija i Mešulam. 5Ezra je otvorio knjigu naočigled svemu narodu - jer je bio poviše od svega naroda - a kad ju je otvorio, sav narod ustade. 6Tada Ezra blagoslovi Jahvu, Boga velikoga, a sav narod, podignutih ruku, odgovori: Amen! Amen! Zatim su kleknuli i poklonili se pred Jahvom, licem do zemlje. 7A leviti Ješua, Bani, šerebja, Jamin, Akub, šabtaj, Hodija, Maaseja, Kelita, Azarja, Jozabad, Hanan i Pelaja objašnjavahu Zakon narodu, a narod stajaše na svome mjestu. 8I čitahu iz knjige Božjeg zakona po odlomcima i razlagahu smisao da narod može razumjeti što se čita. 9Potom namjesnik Nehemija, i svećenik i književnik Ezra, i leviti koji poučavahu narod rekoše svemu narodu: Ovo je dan posvećen Jahvi, Bogu vašemu! Ne tugujte, ne plačite! Jer sav narod plakaše slušajući riječi Zakona. Nehemija, 8,9		 Potom namjesnik Nehemija, i svećenik i književnik Ezra, i leviti koji poučavahu narod rekoše svemu narodu: Ovo je dan posvećen Jahvi, Bogu vašemu! Ne tugujte, ne plačite! Jer sav narod plakaše slušajući riječi Zakona.
567 Nehemija, 8,10 I još im reče Nehemija: Pođite i jedite masna jela, i pijte slatko, i pošaljite dio onima koji nemaju ništa pripremljeno, jer ovo je dan posvećen našem Gospodu. Ne žalostite se: radost Jahvina vaša je jakost.
568 9Potom namjesnik Nehemija, i svećenik i književnik Ezra, i leviti koji poučavahu narod rekoše svemu narodu: Ovo je dan posvećen Jahvi, Bogu vašemu! Ne tugujte, ne plačite! Jer sav narod plakaše slušajući riječi Zakona. 10I još im reče Nehemija: Pođite i jedite masna jela, i pijte slatko, i pošaljite dio onima koji nemaju ništa pripremljeno, jer ovo je dan posvećen našem Gospodu. Ne žalostite se: radost Jahvina vaša je jakost. 11I leviti umirivahu sav narod govoreći: Umirite se: ovaj je dan svet. Ne tugujte! 12I ode sav narod da jede i pije, i da šalje obroke, i da slavi veliko slavlje: jer su shvatili riječi koje su im objavljene. 13Drugog dana skupiše se glavari obitelji svega naroda, svećenici i leviti oko književnika Ezre da prouče riječi Zakona. 14I nađoše napisano u Zakonu što ga je Jahve naredio preko sluge Mojsija: Sinovi Izraelovi neka borave pod sjenicama za svečanosti u sedmom mjesecu. 15Čim su čuli, proglasiše u svim svojim gradovima i u Jeruzalemu: Idite u goru i donesite granja maslinova i granja divlje masline, mirtovih i palmovih grana i granja ostaloga lisnatog drveća da načinimo sjenice, kako je propisano. 16I ode narod i donese granja i načiniše sjenice, svaki na svom krovu i svojim dvorištima, u predvorjima Doma Božjega, na trgu kod Vodenih vrata i na onom kod Efrajimovih vrata. 17Sav zbor onih koji su se vratili iz sužanjstva načini sjenice i boravili su u njima - Izraelci nisu toga činili od vremena Jošue, sina Nunova, sve do toga dana. I bila je veoma velika radost. 18Ezra je čitao knjigu Zakona Božjeg svakog dana, od prvoga do posljednjega. Sedam se dana svetkovao blagdan, a osmoga je dana bio svečani zbor, kako je propisano. Nehemija, 8,11 I leviti umirivahu sav narod govoreći: Umirite se: ovaj je dan svet. Ne tugujte!
569 Nehemija, 8,18 Ezra je čitao knjigu Zakona Božjeg svakog dana, od prvoga do posljednjega. Sedam se dana svetkovao blagdan, a osmoga je dana bio svečani zbor, kako je propisano.
570 Ti si, Jahve, Jedini!Ti si stvorio nebo,i nebesa nad nebesima,i vojsku njihovu,zemlju i sve što je na njoj,mora i što je u njima.Ti sve to oživljavaš,i vojske se nebeske tebi klanjaju.7Ti si, Jahve, Bog,koji si Abrama izabrao,iz Ura kaldejskoga njega izveoi dao mu ime Abraham.8Vjerno si srce njegovo pred sobom našaoi Savez s njim sklopioda ćeš mu dati zemlju kanaansku,i hetitsku i amorejsku,i perižansku, jebusejsku i girgašansku,njemu i potomstvu njegovu.I svoja si obećanja ispunio,jer si pravedan.9Nevolju si otaca naših u Egiptu vidio,i vapaj si njihov čuo kraj Mora crvenoga.10Znacima si se i čudesima oborio na faraonai na sve sluge njegove,i na sav narod zemlje njegove;jer znao si kolika je bilaprotiv njih drskost njihova.Sebi si ime stekao koje do danas traje.11More si pred njima razdvojio:prešli su usred mora po suhu.U dubine si utopio progonitelje njihovekao kamen među vode silovite.12Stupom oblaka danju si ih vodio,a noću si stupom ognjenimsvijetlio im po putukojim su hodili.13Na goru si Sinajsku sišaoi s neba im govorio;i dao si impravedne naredbe,čvrste zakone,zapovijedi izvrsne i uredbe.14Ti si im objaviosvoju svetu subotu,zapovijedi, naredbe i Zakon si im propisaopo glasu sluge svoga Mojsija. Nehemija, 9,14 Ti si im objavio svoju svetu subotu, zapovijedi, naredbe i Zakon si im propisao po glasu sluge svoga Mojsija.
571 33Uzeli smo kao obavezu: da ćemo svake godine davati trećinu šekela za bogoslužje u Domu Boga svojega: 34za postavljeni kruh, za trajne prinosnice i za svagdanje paljenice, za žrtve subotnje, mladog mjeseca, blagdanske i za okajnice, da se pomiri Izrael; i za svaku službu u Domu Boga našega. 35Mi svećenici, leviti i narod bacili smo ždrijeb za prinos drva koja treba da određenog dana svake godine prema svojim obiteljima donosimo u Dom Boga našega za vatru na žrtveniku Jahve, Boga našega, kako je zapisano u Zakonu; 36da ćemo svake godine donositi u Dom Jahvin prvine od plodova zemlje i prve plodove svakoga drveta 37i prvorođene sinove i prvine svoje stoke, kako je to pisano u Zakonu - prvine od krupne i sitne stoke neka se odnose u Dom Boga našega, jer su određene svećenicima koji služe u Domu Boga našega. 38Povrh toga prvine svojih naćava, plodova svakog drveta, novoga vina i ulja nosit ćemo svećenicima u sobe Doma Boga našega; a desetinu od svoje zemlje levitima, jer leviti uzimaju desetinu u svim mjestima gdje radimo. 39Svećenik, sin Aronov, neka prati levite kad skupljaju desetinu. Leviti neka donose desetinu desetine u Dom Boga našega, u sobe riznice, 40jer su onamo dužni, Izraelci i leviti donositi prinos od žita, vina i ulja. Ondje se nalaze posude svetišta, svećenici u službi, vratari i pjevači. Nećemo više zanemarivati Doma Boga svojega. Nehemija, 9,40 jer su onamo dužni, Izraelci i leviti donositi prinos od žita, vina i ulja. Ondje se nalaze posude svetišta, svećenici u službi, vratari i pjevači. Nećemo više zanemarivati Doma Boga svojega.
572 15Glavari naroda: Paroš, Pahat Moab, Elam, Zatu, Bani, 16Buni, Azgad, Bebaj, 17Adonija, Bigvaj, Adin, 18Ater, Ezekija, Azur, 19Hodija, Hašum, Besaj, 20Harif, Anatot, Nebaj, 21Magpijaš, Mešulam, Hazir, 22Mešezabel, Sadok, Jadua, 23Pelatja, Hanan, Anaja, 24Hošea, Hananija, Hašub, 25Haloheš, Pilha, šobek, 26Rehum, Hašabna, Maaseja, 27Ahija, Hanan, Anan, 28Maluk, Harim, Baana. 29... ali i ostali narod, svećenici, leviti - vratari, pjevači, netinci - i svi koji su se prema Zakonu Božjem odvojili od zemaljskih naroda, a i njihove žene, sinovi i kćeri, svi koji su bili sposobni da razumiju, 30priključili su se svojoj braći i glavarima te su se obvezali prisegom i zakletvom da će stupati prema Zakonu Božjem, koji je dan po rukama Mojsija, sluge Božjega, i da će držati i vršiti sve zapovijedi Jahve, Boga našega, njegove naredbe i zakone. 31I osobito: da nećemo davati svojih kćeri narodima zemaljskim i njihovih kćeri nećemo uzimati svojim sinovima. 32I ako narodi zemlje donesu na prodaju robu ili kakvo god žito u dan subotnji, mi ništa nećemo od njih kupovati u subotu ni u drugi posvećeni dan. Svake sedme godine ostavljat ćemo zemlju da počine i otpuštati dugove svake ruke. Nehemija, 10,32 I ako narodi zemlje donesu na prodaju robu ili kakvo god žito u dan subotnji, mi ništa nećemo od njih kupovati u subotu ni u drugi posvećeni dan. Svake sedme godine ostavljat ćemo zemlju da počine i otpuštati dugove svake ruke.
573 Naseljavanje Židova u Jeruzalemu
Tada se nastaniše knezovi narodni u Jeruzalemu. Ostali je narod bacao ždrijeb da od svakih deset ljudi izađe jedan koji će stanovati u svetom gradu Jeruzalemu, dok će ostalih devet ostati u drugim gradovima. 2I narod je blagoslovio sve ljude koji su dragovoljno htjeli živjeti u Jeruzalemu. 3A evo glavara pokrajinskih koji su se nastanili u Jeruzalemu i po gradovima Judeje. Izrael, svećenici, leviti, netinci i sinovi Salomonovih slugu nastanili su se u svojim gradovima, svaki na svome posjedu. 4U Jeruzalemu se nastaniše sinovi Judini i sinovi Benjaminovi. Od sinova Judinih: Ataja, sin Uzije, sina Zaharijina, sina Amarjina, sina šefatjina, sina Mahalalelova, od sinova Faresovih; 5Maaseja, sin Baruha, sina Kol-Hozea, sina Hazaje, sina Adaje, sina Jojariba, sina Zaharije, sina šelina. 6Svega je bilo Faresovih sinova u Jeruzalemu četiri stotine šezdeset i osam ljudi sposobnih za boj. 7Evo Benjaminovih sinova: Salu, sin Mešulama, sina Joedova, sina Pedajina, sina Kolajina, sina Maasejina, sina Itielova, sina Ješajina, 8i braća njegova: sposobnih za boj devet stotina dvadeset i osam. 9Joel, sin Zikrijev, bio je njihov zapovjednik, i Juda, sin Hasenuin, drugi upravitelj grada. 10Od svećenika: Jedaja, Jojarib, Jakin, 11Seraja, sin Hilkije, sina Mešulama, sina Sadoka, sina Merajota, sina Ahituba, predstojnik Doma Božjega, i 12njihova braća koja su vršila službu u Domu: osam stotina dvadeset i dvojica; i Adaja, sin Jerohama, sina Pelalije, sina Amsija, sina Zaharije, sina Pašhura, sina Malkijina, 13i njegova braća, glavari obitelji: dvjesta četrdeset i dvojica; i Amasaj, sin Azarela, sina Ahzaja, sina Mešilemota, sina Imerova, 14i njihove braće, sposobnih za boj: stotinu dvadeset i osam. Zapovjednik nad njima bio je Zabdiel, sin Hagedolimov. 15Od levita: šemaja, sin Hašuba, sina Azrikama, sina Hašabje, sina Bunijeva; 16i šabtaj i Jozabad, od glavara levitskih, za nadzor vanjskih poslova Doma Božjega; 17i Matanija, sin Miheja, sina Zabdijeva, sina Asafova, koji je ravnao psalmima, počinjao zahvale i molitve; i Bakbukja, drugi među svojom braćom; i Abda, sin šamue, sina Galala, sina Jedutunova. 18Svega je levita bilo u Svetom gradu: dvjesta osamdeset i četiri. 19A vratari: Akub, Talmon i njihova braća koja su čuvala stražu na vratima: stotinu sedamdeset i dva. Nehemija, 11,1		 Tada se nastaniše knezovi narodni u Jeruzalemu. Ostali je narod bacao ždrijeb da od svakih deset ljudi izađe jedan koji će stanovati u svetom gradu Jeruzalemu, dok će ostalih devet ostati u drugim gradovima.
574 Nehemija, 11,18 Svega je levita bilo u Svetom gradu: dvjesta osamdeset i četiri.
575 Posveta jeruzalemskog zida
27Kad je bila posveta jeruzalemskoga zida, potražili su levite svugdje gdje su stanovali da ih dovedu u Jeruzalem te proslave posvetu radošću, zahvalnicama i pjesmom uz cimbale, harfe i citre. 28I skupiše se pjevači, sinovi Levijevi, iz kraja oko Jeruzalema, iz netofatskih sela, 29iz Bet Hagilgala, iz Gebe i polja Azmaveta: jer su pjevači sebi sagradili sela oko Jeruzalema. 30Svećenici i leviti očistili su sebe, a zatim su očistili narod, vrata i zid. Nehemija, 12,27		 Posveta jeruzalemskog zida
576 Nehemija, 12,27 Kad je bila posveta jeruzalemskoga zida, potražili su levite svugdje gdje su stanovali da ih dovedu u Jeruzalem
577 Nehemija, 12,27 te proslave posvetu radošću, zahvalnicama i pjesmom uz cimbale, harfe i citre.
578 40Potom su oba zbora zauzela mjesto u Domu Božjem. Tako i ja i sa mnom polovica odličnika, 41svećenici Elijakim, Maaseja, Minjamin, Mikaja, Elijoenaj, Zaharija, Hananija s trubama, 42zatim Maaseja, šemaja, Eleazar, Uzi, Johanan, Malkija, Elam i Ezer. Pjevači su pjevali pod ravnanjem Jizrahjinim. 43Toga su dana prinesene velike žrtve, ljudi su dali oduška radosti, jer ih je Bog ispunio velikom radošću, veselile se i žene i djeca. I radost Jeruzalema čula se nadaleko. 44U to su vrijeme postavljeni ljudi da nadziru spremišta prinosa, prvina, desetina i da s polja uz gradove sabiru dijelove koje Zakon dodjeljuje svećenicima i levitima. Jer su se Judejci radovali svećenicima i levitima koji su bili u službi. 45Oni su vršili službu Bogu svome i službu očišćenja - kao i pjevači i vratari - prema odredbi Davida i njegova sina Salomona. 46Jer od Davidovih i Asafovih dana, od davnine, postoje pjevački glavari i pjesme pohvalne i zahvalnice Bogu. 47Zato je sav Izrael u vrijeme Zerubabela i u Nehemijino vrijeme dan za danom davao dijelove određene za pjevače i vratare. Davali su levitima posvećene darove, a leviti su davali sinovima Aronovim. Nehemija, 12,47 Zato je sav Izrael u vrijeme Zerubabela i u Nehemijino vrijeme dan za danom davao dijelove određene za pjevače i vratare. Davali su levitima posvećene darove, a leviti su davali sinovima Aronovim.
579 15U ono sam vrijeme vidio u Judeji ljude koji gaze u tijescima u dan subotnji; drugi su nosili snopove žita, tovarili na magarce vino, grožđe, smokve i svakojake terete da ih u dan subotnji unesu u Jeruzalem. I prekorih ljude što u taj dan prodaju živež. 16A Tirci koji su živjeli u Jeruzalemu donosili su onamo ribu i svakovrsnu robu da je prodaju Židovima u subotu. 17Prekorih judejske velikaše i rekoh im: Kakvo to zlo djelo činite i skrnavite dan subotnji? 18Nisu li tako činili i vaši oci te je Bog naš doveo svu ovu nesreću na nas i na ovaj grad? A zar vi želite umnažati gnjev protiv Izraela skrnaveći subotu? 19I zapovjedih još da uoči subote, kad se mrak spusti na jeruzalemska vrata, zatvore njihova krila i rekoh neka se ne otvaraju do iza subote! Postavio sam nekoliko svojih momaka na vrata da se ne unosi nikakav tovar u dan subotnji. 20Jednom su ili dvaput trgovci i prodavači svakovrsne robe proveli noć izvan Jeruzalema, 21ali sam ih upozorio i rekao im: Zašto provodite noć pod zidom? Ako to ponovite, dignut ću na vas ruku! Od toga vremena nisu više dolazili u subotu. 22Zapovjedio sam levitima da se očiste i da dođu čuvati vrata, kako bi se svetkovao dan subotnji. I za ovo se spomeni mene, Bože moj, i smiluj mi se po svome velikom milosrđu! Nehemija, 13,22 Zapovjedio sam levitima da se očiste i da dođu čuvati vrata, kako bi se svetkovao dan subotnji. I za ovo se spomeni mene, Bože moj, i smiluj mi se po svome velikom milosrđu!
580 Pobožni lik Tobitov
3Ja, Tobit, hodio sam putovima istine i pravde svega svog života. Udijelio sam mnogo milostinje svojoj braći i ljudima koji su došli sa mnom u Ninivu, zemlju Asiraca. 4Dok sam se, u vrijeme svoje mladosti, još nalazio u domovini, u zemlji Izraelovoj, sve se pleme Naftalija, oca mojega, bilo udaljilo od doma Davidova i od Jeruzalema, izabrana među svim plemenima Izraelovim da bi u njemu prinosili svoje žrtve. Zbog toga je i bio podignut i posvećen Hram, Prebivalište Svevišnjega, za sva vjekovita pokoljenja. 5Ali su se sva plemena okrenula, pa i pleme oca moga Naftalija, i prinosila su žrtve teletu što ga bijaše načinio Jeroboam, kralj izraelski, u Danu, na brdima galilejskim. 6Često sam tako, za svetkovinu, sam išao u Jeruzalem, da se poklonim, kako je propisano svemu Izraelu zauvijek, noseći prvine i desetine plodina i vunu prve postrižine. 7Predavao sam sve to svećenicima, sinovima Aronovim, za žrtvenik; od svih plodova davao sam desetinu sinovima Levijevim, koji vrše službu u Jeruzalemu, i prodavao odgovarajući dio druge desetine te utržak trošio svake godine u Jeruzalemu. 8Najposlije, poklanjao sam treću desetinu onima kojima je pripadala, kao što mi bijaše naredila Debora, moja baka, budući da sam iza oca ostao siroče. 9Kad postadoh zreo čovjek oženih se Anom, djevojkom iz svoga plemena, i dobih s njome sina Tobiju. Tobija, 1,4		 Dok sam se, u vrijeme svoje mladosti, još nalazio u domovini, u zemlji Izraelovoj, sve se pleme Naftalija, oca mojega, bilo udaljilo od doma Davidova i od Jeruzalema, izabrana među svim plemenima Izraelovim da bi u njemu prinosili svoje žrtve. Zbog toga je i bio podignut i posvećen Hram, Prebivalište Svevišnjega, za sva vjekovita pokoljenja.
581 Tobija, 1,6 Često sam tako, za svetkovinu, sam išao u Jeruzalem, da se poklonim, kako je propisano svemu Izraelu zauvijek, noseći prvine i desetine plodina i vunu prve postrižine.
582 Sljepoća
Kad sam se dakle sa svojom ženom Anom i sa sinom Tobijom opet našao na svome, bijaše mi na Pedesetnicu, a to je Blagdan sedmica, priređen lijep objed i ja sjedoh da blagujem. 2Vidjevši ona mnoga jela, rekoh sinu: Idi i dovedi jednoga od naše braće na koga naiđeš a koji se sjeća Gospodina. Eto, čekat ću te! 3Kad se sin vratio, kaza: Oče, jedan od našega roda zadavljen je i bačen na trg. 4A ja, ništa i ne okusiv, skočih na noge i unesoh onoga mrtvaca u jednu kuću, gdje mogaše ostati sve do zalaza sunca. 5Potom se vratih, umih se i pojedoh svoj objed u žalosti. 6Sjetih se Amosova proročanstva: Svetkovine vaše u tugu će se pretvoriti, a radosti vaše kuknjavom će postati.I zaplakah. 7Kad je sunce zašlo, odoh, iskopah raku i sahranih mrtvoga. 8Susjedi mi se rugali i govorili: Zar se ne boji da će ga zbog toga ubiti? Jednom se izvukao, a sad opet pokopa mrtvace. 9Iste noći, poslije onog ukopa, vratih se kući, a kako bijah nečist, legoh kraj zida u vrtu; bilo je toplo pa sam spavao otkrivena lica. 10Nisam znao da je u zidu bila ptičica. I kako mi oči bijahu otvorene, padoše mi tople ptičje izmetine u oči i od toga dobih bijele mrlje. Išao sam liječnicima, ali mi ne mogoše pomoći. Uzdržavao me Ahikar dok ne ode u Elimaidu. Tobija, 2,6		 Sjetih se Amosova proročanstva: Svetkovine vaše u tugu će se pretvoriti, a radosti vaše kuknjavom će postati.I zaplakah
583 Dobri zaručnici spašeni
Kad su povečerali, uvedoše Tobiju k Sari. 2On se, ulazeći k njoj, sjeti Rafaelovih riječi: uze tamjanova pepela, metnu na nj riblje srce i jetru i okadi. 3Tek što demon oćutje vonj, pobježe u Gornji Egipat, a anđeo ga ondje okova. 4Kako su se zatvorili u sobu, Tobija ustade s postelje i reče: Ustaj, sestro, molimo se da nam se Bog smiluje. 5Onda se Tobija poče moliti: Blagoslovljen da si, Bože naših otaca, blagoslovljeno sveto i slavno ime tvoje u sve vijeke! Blagoslivljala te nebesa i sva tvoja stvorenja u sve vijeke!6Ti si stvorio Adama i dao mu pomoćnicu Evu: od njih je proizašao ljudski rod. Ti si rekao: 'Nije dobro da čovjek bude sam; načinimo mu pomoćnicu sličnu njemu.'7Gospode, ne uzimam zbog pohote ovu svoju sestru nego po istini. Smiluj mi se i učini da s njom doživim starost. 8I zajedno rekoše: Amen, amen. 9I zaspaše oboje te noći. 10A Raguel usta i pođe da iskopa raku misleći: Ako i on umre. 11Raguel se vrati u svoju kuću 12i kaza Edni, ženi svojoj: Pošalji jednu od sluškinja da vidi je li živ. Ako je umro, pokopajmo ga odmah da nitko ne sazna. 13Sluškinja otvori vrata, uđe i nađe kako oboje spavaju. 14Izađe i javi im: Dobro je, živ je. 15Nato Raguel zahvali Bogu: Blagoslovljen da si, Bože, svakim blagoslovom čistim i svetim. Blagoslivljali te sveti tvoji i sva tvoja stvorenja! Svi anđeli i svi izabranici tvoji blagoslivljali te u sve vijeke!16Blagoslovljen jer si me razveselio i jer se nije dogodilo čega se bojah, nego si nam iskazao svoje bogato milosrđe.17Blagoslovljen jer si se smilovao ovoj djeci što su jedina. Izlij na njih svoje milosrđe, Gospode, podari im da zavše život u zdravlju, sa srećom i milosrđem. Tobija, 8,5		 Onda se Tobija poče moliti: Blagoslovljen da si, Bože naših otaca, blagoslovljeno sveto i slavno ime tvoje u sve vijeke! Blagoslivljala te nebesa i sva tvoja stvorenja u sve vijeke!
584 Tobija, 8,15 Nato Raguel zahvali Bogu: Blagoslovljen da si, Bože, svakim blagoslovom čistim i svetim.
585 Tobija, 8,15 Blagoslivljali te sveti tvoji i sva tvoja stvorenja! Svi anđeli i svi izabranici tvoji blagoslivljali te u sve vijeke!
586 Tobijin povratak sa Sarom
Nastaviše put dok se ne približiše Ninivi. 2Onda Rafael kaza Tobiji: Ne znaš li, brate, u kakvu si stanju ostavio oca svoga? 3Potrčimo nas dvojica prije tvoje žene i priredimo kuću: 4uzmi u ruku riblju žuč. Krenuše, a pas za njima. 5Dotle je Ana sjedila i gledala na put ne bi li ugledala svoje dijete. 6Izdaleka ga opazi pa reče Tobitu: Evo, vraća se sin tvoj i čovjek koji ga pratio. 7A Rafael reče Tobiji: Znam da će otac tvoj otvoriti oči. 8Ribljom žuči namaži njegove oči, a on će ih, oćutjevši svrbež, protrljati i tako skinuti s njih bijele mrlje i tebe vidjeti. 9Dotle se Ana, potrčavši naprijed, baci u zagrljaj sinu svome i reče mu: Opet te vidim, sine moj! Od ovoga časa mogu mirno umrijeti! Nato oboje zaplakaše. Tobitovo ozdravljenje 10Tobit iziđe na vrata i spotače se, ali sin potrča k njemu 11i pridrža ga, razmaza žuč ocu preko očiju i kaza: Hrabro, oče moj! 12Kad ga oči zasvrbješe, protrlja ih, a iz očinjih mu se kutića oljuštiše bijele mrlje. 13Ugledavši sina, zagrli ga, zaplaka i probesjedi:14Blagoslovljen da si, Bože, blagoslovljeno tvoje ime uvijeke i blagoslovljeni svi tvoji sveti anđeli! Jer si me udario pa se smilovao na me: evo gledam svoga sina Tobiju! 15Njegov sin, sav sretan, uđe u kuću te izvijesti oca o velikim događajima što su mu se zbili u Mediji. 16Tobit, prepun radosti i blagoslivljajući Boga, pođe u susret snahi, prema vratima Ninive. Oni koji su ga vidjeli kako hoda bijahu zadivljeni što je progledao, a Tobit priznavaše pred njima da mu se Bog smilovao. Tobija, 11,14		 Blagoslovljen da si, Bože, blagoslovljeno tvoje ime uvijeke i blagoslovljeni svi tvoji sveti anđeli! Jer si me udario pa se smilovao na me: evo gledam svoga sina Tobiju!
587 Anđeo se otkriva
Potom Tobit pozva Tobiju, sina svoga, i reče mu: Sine, pobrini se za plaću čovjeku koji je išao s tobom; a treba mu dati i štogod povrh toga. 2Sin odgovori: Neću štetovati dadem li mu i polovicu onoga što sam donio, 3jer me doveo k tebi zdrava, izliječio moju ženu, podigao moj novac, a onda i tebi vratio zdravlje. 4Starac odgovori: To mu s pravom pripada! 5Onda pozva anđela i kaza mu: Uzmi polovicu od svega onoga što ste donijeli. 6Tada anđeo pozva njih dvojicu u stranu i reče im: Blagoslivljajte Boga, hvalite ga i veličajte, hvalite ga pred svim živima zbog onoga što je za vas učinio. Lijepo je hvaliti Boga i uznositi ime njegovo; bogobojazno razglašavati djela njegova. 7Lijepo je čuvati tajnu kraljevu, ali je slavno otkrivati djela Božja. Činite dobro, i neće vas zlo snaći. 8Dobra je molitva s postom, s milostinjom i s pravednošću. Bolje je malo s pravednošću nego mnogo s nepravdom. Bolje je dijeliti milostinju nego sabirati u hrpe zlato. 9Milostinja oslobađa od smrti, ona čisti od svakoga grijeha. Koji dijele milostinju i čine pravednost napunit će se života, 10a koji griješe bit će dušmani životu svome. 11Neću vam sakriti ništa: kazah već da je lijepo čuvati tajnu kraljevu, ali je slavno otkrivanje Božjih djela. 12I kad ste molili ti i tvoja snaha Sara, ja sam nosio vaše molitve Svetome; kad si ti pokapao mrtve, i ja sam bio uza te; 13kad se nisi skanjivao da ustaneš i prekineš svoj ručak da bi pokopao onog mrtvaca, nije mi bilo skriveno da vršiš dobro djelo; i bio sam s tobom. 14Sada, Bog me poslao da izliječim tebe i tvoju snahu Saru. 15Ja sam Rafael, jedan od sedmorice svetih anđela koji na nebesima donose molitve svetih i stupaju pred Slavom Svetoga! 16Njih se dvojica preplašiše i padoše ničice, jer ih zahvati velik strah. 17Ali im anđeo reče: Ne plašite se! Mir s vama! Blagoslivljajte Boga uvijeke! 18Ta ja ne dođoh jer se meni svidjelo, nego po zapovijedi Boga našega: zato ga blagoslivljajte uvijeke. 19Sve sam dane dopuštao da me vide vaše oči, ali nisam ni jeo ni pio: vi ste motrili samo privid. 20Sada hvalite Boga, a ja se vraćam onome koji me i poslao. Zapišite u knjizi sve što se zbilo. 21Onda oni ustadoše, ali ga više ne vidješe. Hvalili su velika i čudesna djela Božja i pripovijedali kako im se ukazao anđeo Gospodnji. Tobija, 12,12		 I kad ste molili ti i tvoja snaha Sara, ja sam nosio vaše molitve Svetome; kad si ti pokapao mrtve, i ja sam bio uza te;
588 Tobija, 12,15 Ja sam Rafael, jedan od sedmorice svetih anđela koji na nebesima donose
589 Tobija, 12,15 molitve svetih i stupaju
590 Tobija, 12,15 pred Slavom Svetoga!
591 Obratite se k njemu svim srcem svojim i svom dušom svojom da činite pred njim istinu, i on će se okrenuti k vama, i neće skrivati lica svoga od vas.7Gledajte što učini s vama, na sva ga usta slavite i hvalite, blagoslivljajte Gospoda pravde i uzvisujte kralja vjekova.8Ja ga u zemlji progonstva hvalim i očitujem njegovu moć i veličinu grešnom narodu. Obratite se, grešnici, i činite pravdu pred njim. Tko zna hoće li pogled svrnuti na vas i milost vam iskazati!9Boga svoga ja uznosim, i duša moja hvali kralja nebeskoga, i radosno klikće veličini njegovoj:10tako neka kazuju svi i hvale ga u Jeruzalemu! Jeruzaleme, grade sveti! On će te kazniti zbog djela sinova tvojih, ali će se opet smilovati sinovima pravednih.11Podaj hvalu Gospodu zanosno i blagoslivljaj kralja vjekova da ti njegov šator ponovno bude podignut uz veselje;12da bi se u tebi obradovali prognani i da bi u tebi ljubav našli siromasi za sva pokoljenja. Tobija, 13,10 tako neka kazuju svi i hvale ga u Jeruzalemu! Jeruzaleme, grade sveti! On će te kazniti zbog djela sinova tvojih, ali će se opet smilovati sinovima pravednih.
592 Poslaše mu zbog toga glasnike s miroljubivim prijedlozima i poručiše: 2Evo, mi podanici velikoga kralja Nabukodonozora padamo ničice preda te: učini s nama što ti se prohtije. 3Evo ti naših kuća, našega kraja, žitnih polja, stada, stoke: svi torovi naših šatora ovise samo o jednom tvome migu; služi se svime kako ti se ushtije i kako ti se svidi. 4Evo, i naši su gradovi sa svojim stanovnicima robovi tvoji, samo dođi i učini s njima što je dobro u očima tvojim. 5Ljudi dođoše do Holoferna i saopćiše mu te poruke. 6On siđe s vojskom prema obali, postavi upravitelje po utvrđenim gradovima te iz tih gradova unovači posebno izabrane ljude kao pomoćnu vojnicu. 7Građani i sav okoliš dočekaše ga s vijencima, plesovima i bubnjevima. 8Poruši on sve njihove uzvišice, sravni sa zemljom svete gajeve njihove: bilo mu je najvelikodušnije dopušteno da razruši sva domaća božanstva kako bi svi narodi častili samo Nabukodonozora i svi ga jezici i plemena zazivali kao Boga. 9Stiže tako nasuprot Ezdrelonu u blizini Dotaina, a to je sučelice velikoj judejskoj ravni. Utabori se između Gebe i Skitopolisa i tu se zadrža cio mjesec dana da sakupi opskrbu za svoju vojsku. Judita, 3,8 Poruši on sve njihove uzvišice, sravni sa zemljom svete gajeve njihove: bilo mu je najvelikodušnije dopušteno da razruši sva domaća božanstva kako bi svi narodi častili samo Nabukodonozora i svi ga jezici i plemena zazivali kao Boga.
593 Uzbuna u Judeji
Sinovi Izraelovi koji življahu u Judeji dočuše što je Holoferno, vrhovni zapovjednik Nabukodonozora, kralja Asiraca, učinio drugim narodima i kako je opljačkao i razorio hramove njihove; 2obuze ih neiskaziv strah od toga čovjeka i počeše strepiti zbog Jeruzalema i zbog Hrama Gospoda, Boga svoga. 3Bjehu se tek vratili iz sužanjstva, sav narod Judeje bio se sabrao tek nedavno, i predmeti, žrtvenik i Hram bili su posvećeni poslije obeščašćenja. 4Odaslaše zbog toga glasnike na područje Samarije, u Konu, Betoron, Belmajin, Jerihon, u Hobu, u Esoru i u Salemsku dolinu. 5Prije svega zaposjedoše sve vrhove najviših brda, opasaše zidovima sela koja su se nalazila ondje i nagomilaše hranu i opremu za vođenje rata, jer polja njihova bijahu istom požeta. 6Tada Joakim, veliki svećenik, koji se tih dana nalazio u Jeruzalemu, napisa stanovnicima Betulije i Betomestaima, koji je smješten nasuprot Ezdrelonu na ulazu u ravan blizu Dotaina, 7i naredi da se zaposjednu brdski prijelazi, jer je preko njih vodio put u Judeju. A bilo je lako spriječiti neprijateljski upad, jer je klanac bio tako uzak da su samo dva čovjeka mogla odjednom proći. 8Sinovi Izraelovi učiniše kako im je naložio Joakim, veliki svećenik, i starješine narodne koje življahu u Jeruzalemu. Judita, 4,3		 Bjehu se tek vratili iz sužanjstva, sav narod Judeje bio se sabrao tek nedavno, i predmeti, žrtvenik i Hram bili su posvećeni poslije obeščašćenja.
594 Molitva i pokora
9Svaki Izraelac žarko podiže glas k Bogu i svi se poniziše pred Bogom: 10oni i žene njihove, i djeca, i životinje, i pridošlice, i plaćenici i robovi nošahu kostrijet oko bokova. 11Svi Izraelci i žene i djeca što življahu u Jeruzalemu padoše ničice pred Hramom, posuše glavu pepelom i prostriješe kostrijet pred Gospoda: 12opasaše vrećama i žrtvenik i zazivahu žarko Boga Izraelova u jedan glas, da ne preda njihovu djecu pokolju, njihove žene u ropstvo, njihove gradove i baštinu njihovu rušenju a svetišta njihova obeščašćenju, pogrdi i ruglu pogana. 13Bog usliša glas njihov i smilova se nad nevoljom njihovom: sav je narod postio mnogo dana u svoj Judeji i u Jeruzalemu pred Svetištem Boga Svevladara. 14Veliki svećenik Joakim, svećenici koji su stajali pred Gospodom i svi oni koji su mu služili, vezavši kostrijet oko bokova, prinosili su svakidašnje žrtve paljenice, zavjetnice i dragovoljne prinose puka; 15posuvši pepelom mitre, podizahu iz sve snage glas Gospodu da bi milostivo pogledao dom Izraelov. Judita, 4,12		 opasaše vrećama i žrtvenik i zazivahu žarko Boga Izraelova u jedan glas, da ne preda njihovu djecu pokolju, njihove žene u ropstvo, njihove gradove i baštinu njihovu rušenju a svetišta njihova obeščašćenju, pogrdi i ruglu pogana.
595 Judita, 4,13 Bog usliša glas njihov i smilova se nad nevoljom njihovom: sav je narod postio mnogo dana u svoj Judeji i u Jeruzalemu pred Svetištem Boga Svevladara.
596 Dok ne sagriješiše protiv Boga svoga, pratilo ih je blagostanje, jer je bio s njima Bog komu je mrska nepravda; 18ali kad se udaljiše od puta što im ga on bijaše naznačio, u mnogim ratovima pretrpješe užasna razaranja, zatočiše ih u zemlju koja nije bila njihova. Hram Boga njihova bi razoren do temelja, a gradove im oteše neprijatelji njihovi. 19Ali sada, kako su se vratili Bogu svome, uspeše se iz raznih krajeva kamo bijahu raspršeni i ponovo zauzeše Jeruzalem, gdje se nalazi Svetište njihovo, i smjestiše se po brdovitim krajevima koji bijahu opustjeli. 20Zato, gospodaru, pomno izvidimo je li taj narod u čemu zastranio, je li sagriješio Bogu svome, pa ako utvrdimo da jest, onda možemo krenuti na nj i pokoriti ga; 21ali ako narod onaj nije kriv ni zbog kakva prijestupa, onda neka gospodar moj odustane od nauma: jer će ih Bog njihov štititi, a mi ćemo biti na ruglo svoj zemlji. 22Kada Ahior završi tu besjedu, stadoše rogoboriti oni koji su okruživali šator i nalazili se unaokolo, dostojanstvenici Holofernovi, svi stanovnici obalnih krajeva i Moaba: tražili su da ga raskomadaju: 23Ne bojmo se sinova Izraelovih! To je zaista narod koji nema ni moći ni snage za žešću bitku. 24Krenimo, dakle! Oni će biti samo zalogaj za vojsku tvoju, gospodaru Holoferno! Judita, 5,19 Ali sada, kako su se vratili Bogu svome, uspeše se iz raznih krajeva kamo bijahu raspršeni i ponovo zauzeše Jeruzalem, gdje se nalazi Svetište njihovo, i smjestiše se po brdovitim krajevima koji bijahu opustjeli.
597 10Holoferno potom naredi slugama koji bijahu u šatoru njegovu da zgrabe Ahiora, odvedu u Betuliju i predaju u ruke sinova Izraelovih. 11Njegove ga sluge uhvatiše, odvedoše izvan tabora prema ravnici, iz ravnice provedoše ga prema brdima i dovedoše na izvore koji se nalaze pod Betulijom. 12Kad su ih ljudi iz grada opazili, dohvatiše oružje, iziđoše iz grada prema vrhu brda, a praćari zauzeše put što se tuda uspinje i počeše bacati kamenice na njih da im spriječe penjanje. 13Oni se onda skloniše pod brdo, svezaše Ahiora i ostaviše ga na podnožju brda, pa se vratiše svome gospodaru. 14Sišavši iz svoga grada, sinovi Izraelovi priđoše mu, odvezaše ga i odvedoše u Betuliju i dovedoše pred gradske glavare. 15Tih dana vršili su tu dužnost Ozija, sin Mihin od plemena šimunova, pak Kabris, sin Gotonielov, i Harmis, sin Melkielov. 16Dozvaše gradske starješine, ali dođoše na zbor i svi mladići i žene. Postaviše Ahiora usred svega naroda, a Ozija ga uzme ispitivati što to bijaše s njim. 17Ahior ih izvijesti o svemu što je rečeno na Holofernovu vijećanju: što je sam kazao vođama Asurovim i što je u nadutosti svojoj Holoferno govorio protiv doma Izraelova. 18Tada narod pade ničice, iskaza štovanje Bogu svome i zavapi: 19Gospode, Bože nebeski, pogledaj oholost njihovu, budi milostiv poniznosti roda našega i obazri se danas na lica sebi posvećenih! 20Potom utješiše Ahiora i pohvališe ga. 21Ozija ga sa zbora odvede u dom svoj i priredi starješinama gozbu. Svu noć dozivahu u pomoć Boga Izraelova. Judita, 6,19 Gospode, Bože nebeski, pogledaj oholost njihovu, budi milostiv poniznosti roda našega i obazri se danas na lica sebi posvećenih!
598 Uvod
Tih dana sve je to čula Judita, kći Merarija, sina Oksa, sina Oziela, sina Elkija, sina Ananije, sina Gedeona, sina Rafaina, sina Ahitoba, sina Elije, sina Helkije, sina Eliaba, sina Natanaela, sina Salamiela, sina Sarasadaja, sina Izraelova. 2Njezin muž Manaše, iz istoga plemena i obitelji, bješe umro za žetve ječma. 3Nadgledavao je one koji su povezivali snopove na njivi kad ga pogodi sunčanica: pade na postelju i umrije u Betuliji, gradu svome; pokopaše ga do njegovih otaca u polju što se nalazi na pola puta između Dotaina i Balamona. 4Judita odonda življaše kao udovica već tri godine i četiri mjeseca. 5Načinila je sebi sobu na ravnome kućnom krovu, navukla preko bokova kostrijet i nosila haljine udovičke. 6Postila je sve dane udovištva svoga, osim uoči subote i za samih subota, uoči mlađaka i za samih mlađaka te za svetkovina i blagdana doma Izraelova. 7Bila je lijepa i naočita. Njezin muž Manaše bijaše joj ostavio zlata i srebra, slugu i sluškinja, stoke i zemljišta, i tako je živjela. 8Ne bijaše nikoga koji bi kazao što ružno o njoj, jer je bila jako bogobojazna. Judita, 8,6		 Postila je sve dane udovištva svoga, osim uoči subote i za samih subota, uoči mlađaka i za samih mlađaka te za svetkovina i blagdana doma Izraelova.
599 21Jer budemo li osvojeni mi, bit će osvojena i sva Judeja i opljačkano naše Svetište, a on će to obeščašćenje osvetiti našom krvlju. 22Pokolj braće naše, tjeranje svega naroda u progonstvo i opustošenje baštine naše oborit će na glavu našu među poganima među kojima ćemo se nalaziti kao robovi i biti predmet pogrde i ismjehivanja za naše gospodare, 23jer se naše ropstvo neće pretvoriti u naklonost nego će ga Gospod Bog naš pretvoriti u porugu. 24Stoga, braćo, pokažimo svojoj braći da od nas zavisi život njihov te da Svetište, Hram i žrtvenik počivaju na nama. 25Zbog svega toga zahvalimo radije Gospodu Bogu našemu što nas iskušava kao što je iskušavao i očeve naše. 26Sjetite se kako je činio s Abrahamom, kako je iskušavao Izaka, što se dogodilo Jakovu u Mezopotamiji sirijskoj kad je pasao ovce Labana, svoga ujaka. 27Jer kako je iskušavao njih da bi iskušao njihova srca, tako postupa s nama da se popravimo, a ne da nam se osveti, jer Bog iskušava one koji su mu blizu. Judita, 8,21 Jer budemo li osvojeni mi, bit će osvojena i sva Judeja i opljačkano naše Svetište, a on će to obeščašćenje osvetiti našom krvlju.
600 Judita, 8,24 Stoga, braćo, pokažimo svojoj braći da od nas zavisi život njihov te da Svetište, Hram i žrtvenik počivaju na nama.
601 7Eto, Asirci se uznose svojom vojskom, ponositi su na konje i konjanike svoje, oholi su zbog vrsnoće pješaka svojih, uzdaju se u štit, koplje, luk, praćku i neće da u tebi spoznaju Gospoda koji mrvi ratove. 8Gospod je tvoje ime. Ti im skrši snagu moći svojom, savij silu gnjevom svojim. Jer su naumili da obeščaste tvoje Svetište, da okaljaju šator gdje boravi preslavno Ime tvoje, da željezom raznesu uglove žrtvenika tvoga. 9Vidi njihovu nadutost i upravi gnjev svoj na glave njihove, a moju udovičku ruku ojačaj za naumljeno djelo. 10Pogodi zamamnošću mojih usana roba s vođom, a vođu s njegovim slugom. Razori drzovitost njihovu rukom jedne žene. 11Tvoja snaga nije u mnoštvu niti moć tvoja u silnicima, nego si ti Bog poniznih, pomoćnik si malenih, potporanj slabih, utočište napuštenih, spasitelj očajnih. 12Doista, Bože oca moga, Bože baštine Izraelove, gospodaru neba i zemlje, tvorče voda, kralju svega stvorenja, uslišaj molitvu moju! 13Daj mi zamamnu riječ koja ranjava i obara u krvi one koji su strahote smislili protiv tvoga Saveza, svetog Doma, brda Siona i kuće sinova tvojih. 14Učini da spozna sav narod tvoj i svako pleme da si ti Bog, Bog svake moći i snage, i da osim tebe nema drugoga zaštitnika rodu Izraelovu! Judita, 9,8 Gospod je tvoje ime. Ti im skrši snagu moći svojom, savij silu gnjevom svojim. Jer su naumili da obeščaste tvoje Svetište, da okaljaju šator gdje boravi preslavno Ime tvoje, da željezom raznesu uglove žrtvenika tvoga.
602 Judita, 9,13 Daj mi zamamnu riječ koja ranjava i obara u krvi one koji su strahote smislili protiv tvoga Saveza, svetog Doma, brda Siona i kuće sinova tvojih.
603 Judita u neprijateljskom taboru
Kad je prestala vapiti Bogu Izraelovu i kad je završila svoju molitvu, 2ustade gdje bijaše pala ničice, dozva svoju sluškinju i siđe u odaje u kojima je provodila subote i svetkovine svoje. 3Svuče sa sebe kostrijet, skide udovičke haljine, opra vodom tijelo, namaza se mirisavom mašću, počešlja kosu i stavi prevjes na glavu, odjenu se u svečane haljine u koje se odijevala dok je još živio muž njezin Manaše. 4Obu sandale, metnu narukvice, ogrlice, prstenje, naušnice i sav nakit: uresi se što je mogla ljepše da bi očarala oči ljudi koji je budu gledali. 5Sluškinji preda mijeh vina i vrč ulja, napuni dvojače ječmenom kašom, pogačama suhoga voća i čistim hljebovima; sve to složi i stavi na nju. 6Uputiše se njih dvije prema vratima grada Betulije i tu nađoše Oziju s gradskim starješinama Habrisom i Harmisom. 7Kad ovi ugledaše Juditu preobražena lica i u onome ruhu, zadiviše se ljepoti njezinoj pa će joj: 8Bog otaca naših udijelio ti milost i dao ti da uspješno izvedeš što si naumila na slavu sinova Izraelovih i uzvišenje Jeruzalema. 9Judita se pokloni Bogu, a njima reče: Zapovjedite da mi otvore gradska vrata. Izići ću i izvesti što ste kazali. Oni narediše straži da otvori vrata kako je zatražila. Judita, 10,1		 ustade gdje bijaše pala ničice, dozva svoju sluškinju i siđe u odaje u kojima je provodila subote i svetkovine svoje.
604 17Jao narodima koji ustanu na narod moj! Bog Svevladar kaznit će ih na dan Suda: poslat će oganj i crve u meso njihovo, a oni će u boli jaukati zauvijek. 18Kada dođoše u Jeruzalem, pokloniše se Bogu, a pošto se narod očisti, prinesoše paljenice, dragovoljne prinose i darove. 19Judita posveti kao herem sve Holofernove predmete koje joj puk bijaše predao i svilene tkanine koje bijaše uzela s postelje njegove. 20Narod se veselio tri mjeseca u Jeruzalemu pred Svetištem i Judita je ostala s njima. Judita, 16,19 Judita posveti kao herem sve Holofernove predmete koje joj puk bijaše predao i svilene tkanine koje bijaše uzela s postelje njegove.
605 <12p>Ali smo mi utvrdili da Židovi koje je taj zlikovac naumio zatrti ne samo da nisu zlotvori nego su, upravljani najpravednijim zakonima, <12q>sinovi Najvišega, Najvećega, živoga Boga koji čuva nama, kao i našim djedovima, carstvo u najboljem redu. <12r>Učinit ćete, dakle, dobro ne budete li se poslužili pismima koja je uputio Haman, Hamdatov sin, jer je on, tvorac toga zločina, već obješen sa svom obitelji pred vratima Suze: Bog, koji vlada nad svime, smjesta mu je dosudio zasluženu kaznu. <12s>Izloživši na svakom mjestu prijepis ove naredbe, pustite da se Židovi služe slobodno svojim zakonima. Pomognite im da uzmognu s uspjehom odbiti od sebe one koji bi ih napali u času nevolje trinaestoga dana dvanaestoga mjeseca, mjeseca Adara, jer je baš to dan <12t>u koji je Bog, gospodar svega, izabranom narodu donio radost mjesto uništenja. <12u>Zato i vi među svojim spomen-blagdanima svetkujte u svoj svečanosti ovaj osobiti dan da bi sada i ubuduće bio vama i Perzijancima dobre volje na spas, a našim neprijateljima spomen na propast. Estera, 8,12 Zato i vi među svojim spomen-blagdanima svetkujte u svoj svečanosti ovaj osobiti dan da bi sada i ubuduće bio vama i Perzijancima dobre volje na spas, a našim neprijateljima spomen na propast.
606 16Ostali Židovi, oni koji su živjeli u kraljevskim pokrajinama, sakupiše se da brane svoje živote i mir od neprijatelja: pobiše sedamdeset i pet tisuća dušmana. Ali se ni tada ne pojagmiše za plijenom. Bio je trinaesti dan mjeseca Adara. 17Četrnaestoga dana Židovi su mirovali: to bijaše dan gozbe i veselja. 18Židovi u Suzi koji su se sakupili trinaestoga i četrnaestoga dana mirovahu petnaestoga dana; to je bio dan njihova veselja i gozbi. 19Zbog toga Židovi pripoljci, oni koji žive po neutvrđenim selima, blagdanski svetkuju četrnaesti dan mjeseca Adara veseleći se i gozbujući i među sobom izmjenjujući darove. <19a>A koji žive u gradovima slave i petnaesti dan Adara u razdraganosti i u veselju, izmjenjujući među sobom darove. Estera, 9,19 Zbog toga Židovi pripoljci, oni koji žive po neutvrđenim selima, blagdanski svetkuju četrnaesti dan mjeseca Adara veseleći se i gozbujući i među sobom izmjenjujući darove.
607 Antioh Epifan i prodor helenizma u Izrael
10Od njih dođe grešni izdanak Antioh Epifan, sin kralja Antioha, koji bijaše talac u Rimu. On se zakralji godine sto trideset i sedme kraljevstva grčkoga. 11U one dane nađoše se u Izraelu ljudi opaki koji stadoše uvjeravati mnoge: Hajde da sklopimo savez s narodima svojim susjedima, jer otkako se od njih odijelismo, snađoše nas mnoga zla. 12I mnogima se to svidjelo. 13štoviše, požuriše se neki od naroda i odoše kralju, koji im dopusti da se povedu za poganskim običajima. 14I sagradiše u Jeruzalemu borilište, kako to običavaju pogani, 15prepraviše svoje obrezanje i otpadoše od svetog Saveza. Ujarmiše se s poganima i prodaše se da čine zlo. 1. Makabejci, 1 , 8		 prepraviše svoje obrezanje i otpadoše od svetog Saveza. Ujarmiše se s poganima i prodaše se da čine zlo.
608 Prvi pohod na Egipat i pljačka Hrama
16Kad je Antioh učvrstio svoju vlast, poduze da svom kraljevstvu podvrgne Egipat pa da kraljuje dvama kraljevstvima. 17Provali u Egipat sa silnom vojskom, s bojnim kolima i slonovima, s konjicom i velikim brodovljem. 18I zametne rat protiv Ptolemeja, kralja egipatskog, koji pred njim uzmače i pobježe. Padoše mnogi nasmrt ranjeni. 19I tako oni zagospodariše egipatskim utvrđenim gradovima i poplijeniše Egipat. 20A pošto je potukao Egipat, Antioh se godine sto četrdeset i treće vrati i krene protiv Izraela. Uziđe na Jeruzalem sa silnom vojskom. 21Drsko prodre u Svetište i zaplijeni zlatni kadioni žrtvenik, svijećnjak sa svim, priborom, 22stol za prinošenje hljebova, sudove za žrtve ljevanice, kaleže, zlatne kadionice, zavjese, vijence i sav zlatni ures na pročelju Hrama, koje ogoli. 23Zaplijenio je sve srebro i zlato, oteo dragocjeno posuđe i opljačkao tajne riznice koje je mogao pronaći. 24Oplijenivši sve to, vratio se u svoju zemlju, pošto je izvršio pokolj i izgovorio silno bogohulstvo. 25U Izraelu nasta opća tuga po svim mjestima.26Zastenjaše poglavari i starješine, obnemogoše mladići i djevojke - ljepota ženska sva uvenu.27Mladoženje udariše u tužaljke; a nevjeste po ložnicama prokukaše.28Sva se zemlja tresla od žalosti nad svojim stanovnicima, sav se dom Jakovljev obukao u sramotu. 1. Makabejci, 1 , 21		 Drsko prodre u Svetište i zaplijeni zlatni kadioni žrtvenik, svijećnjak sa svim, priborom,
609 Porezi i utvrđenje Jeruzalema
29Nakon dvije godine posla kralj u gradove judejske nadglednika poreza, koji dođe u Jeruzalem s jakom vojskom. 30Najprije im je lukavo govorio o miru, i oni mu povjerovaše. Zatim iznenada navali na grad, potuče ga teškim udarcima i pogubi mnoštvo Izraelaca. 31Opljačka grad, zapali ga vatrom i sruši mu kuće i zid unaokolo. 32Žene i djecu učiniše sebi robljem i porazdijeliše među sobom stoku. 33Zatim su obzidali Davidov grad velikim i jakim zidom, s gordim kulama, i tako im postade utvrdom. 34Ondje smjestiše opaki ološ, ljude protivne Zakonu, koji se tu osiliše. 35Nagomilaše tu oružja i hrane i pohraniše plijen koji poplijeniše u Jeruzalemu. I tako se tu stvorilo neprijateljsko gnijezdo.36Postade to zasjeda Svetištu, za sve vrijeme opak protivnik Izraelu.37Proliše krv nevinu naokolo Svetišta i oskvrnuše sveto mjesto.38Zbog njih pobjegoše žitelji jeruzalemski i grad postade naselje stranaca. Jeruzalem postade tuđina porodu svome, i djeca ga njegova napustiše.39Svetište njegovo opustje k'o pustinja, blagdani mu se okrenuše u žalovanje, subote u porugu, a slava njegova u ništavilo.40K'o nekoć slava njegova, namnožila mu se sramota, i sav se ponos njegov okrenu u tugovanje. 1. Makabejci, 1 , 36		 Postade to zasjeda Svetištu, za sve vrijeme opak protivnik Izraelu.
610 1. Makabejci, 1 , 37 Proliše krv nevinu naokolo Svetišta
611 1. Makabejci, 1 , 37 i oskvrnuše sveto mjesto.
612 1. Makabejci, 1 , 39 Svetište njegovo opustje k'o pustinja, blagdani mu se okrenuše u žalovanje, subote u porugu, a slava njegova u ništavilo.
613 Antioh nameće poganske običaje
41I napisa kralj proglas svemu svom kraljevstvu da svi moraju postati jedan narod i svaki mora ostaviti svoje običaje. 42I svi se narodi pokoriše kraljevoj naredbi. 43I mnogi Izraelci prihvatiše njegovo bogoštovlje i počeše žrtvovati idolima i ne svetkovati subotu. 44A kralj posla u Jeruzalem, i u ostale judejske gradove, poslanice po glasnicima da se svi imaju povesti za običajima tuđinaca koji su u zemlji, 45pa da se u Hramu dokinu paljenice, klanice i ljevanice; da se više ne svetkuju subote i blagdani; 46da se onečisti Svetište i sveti narod; 47da se podignu oltari, sveti gajevi i idoli pa da im se žrtvuju svinje i nečiste životinje; 48da se više ne obrezuju djeca, da se onečiste svakom nečistoćom i gnusobom 49i tako zaborave Zakon i izmijene sve običaje. 50Tko se ne pokori kraljevoj naredbi, osuđen je na smrt. 51Kralj je svem kraljevstvu napisao proglase takva sadržaja i postavio je nadglednike nad svim narodom da se to provede. Svim je judejskim gradovima, svakomu napose, zapovjedio da prinose žrtve. 52I pridružiše im se mnogi od naroda, svi oni koji su otpali od Zakona, i zla velika učiniše u zemlji. 53Takvi primoraše Izraela da se skriva u svakojakim zbježištima. 1. Makabejci, 1 , 43		 I mnogi Izraelci prihvatiše njegovo bogoštovlje i počeše žrtvovati idolima i ne svetkovati subotu.
614 1. Makabejci, 1 , 45 pa da se u Hramu dokinu paljenice, klanice i ljevanice; da se više ne svetkuju subote i blagdani;
615 1. Makabejci, 1 , 46 da se onečisti Svetište
616 1. Makabejci, 1 , 46 i sveti narod;
617 1. Makabejci, 1 , 47 da se podignu oltari, sveti gajevi i idoli pa da im se žrtvuju svinje i nečiste životinje;
618 54Petnaestoga dana mjeseca Kisleva, godine sto četrdeset i pete, sagradio je kralj na oltaru za žrtve paljenice Grozotu pustoši. I u susjednim judejskim gradovima podigoše žrtvenike. 55I palili su tamjan na vratima kuća i po trgovima. 56A u koga nađoše knjige Zakona, razderaše ih i baciše u vatru. 57Ako bi otkrili da tko čuva svitak knjige Saveza ili da pristaje uza Zakon, po kraljevoj je odluci bio ubijen. 58Takvo nasilje provodili su mjesec za mjesecom nad Izraelom, nad svakim koga bi po gradovima otkrili. 59Dvadeset i petoga u mjesecu prinosili su žrtve na žrtveniku podignutu na oltaru za paljenice. 60Po toj zapovijedi pogubljivali su žene koje su dale obrezati svoju djecu; 61objesili bi im o vrat dojenčad i smaknuli ih zajedno sa svim njihovim domom i s onima koji su izvršili obrezanje. 62Uza sve to, mnogi od Izraela ostadoše postojani i pokazaše se hrabri te nisu jeli od nečistih jela. 63Radije su išli u smrt nego da se onečiste hranom ili da oskvrnu sveti Savez. I tako su umirali. 64Uistinu, strašan gnjev bijaše nad Izraelom. 1. Makabejci, 1 , 63 Radije su išli u smrt nego da se onečiste hranom ili da oskvrnu sveti Savez. I tako su umirali.
619 Matatija i sinovi
U one dane Matatija, sin Ivana šimunova, svećenik iz koljena Joaribova, ode iz Jeruzalema i udari sjedište u Modinu. 2A imao je pet sinova: Ivana prozvana Gadi, 3šimuna prozvana Tasi, 4Judu prozvana Makabej, 5Eleazara prozvana Avaran, Jonatu prozvana Afus. 6Videći kakva se bogohulstva zbivaju u Judeji i u Jeruzalemu, Matatija 7zavapi: Jao, zar se zato rodih da gledam zator svog naroda i zator Svetoga grada pa da besposlen sjedim dok nam ga predaju u ruke neprijatelja - Svetište naše u ruke tuđinaca?8Svetište njegovo postade k'o čovjek bez časti,9 posuđe, slava njegova, za plijen opljačkano; nejačad njegova po trgovima poklana, mladići njegovi hrana oštrim mačevima!10Ima li naroda kojemu ne pripade dio našega kraljevstva, koji ne prigrabi sebi plijena našega?!11Sav mu je nakit otet, slobodu zamijeni s ropstvom.12Gle, Svetište naše - ljepota i slava naša - opustje, oskvrnuše ga pogani!13 Čemu nam život? 14I razdrije Matatija i njegovi sinovi svoju odjeću, navukoše kostrijet i proplakaše gorko. 1. Makabejci, 2,7		 zavapi: Jao, zar se zato rodih da gledam zator svog naroda i zator Svetoga grada pa da besposlen sjedim dok nam ga predaju u ruke neprijatelja -
620 1. Makabejci, 2,7 Svetište naše u ruke tuđinaca?
621 1. Makabejci, 2,8 Svetište njegovo postade k'o čovjek bez časti
622 1. Makabejci, 2,12 Gle, Svetište naše - ljepota i slava naša - opustje, oskvrnuše ga pogani!
623 Matatijin otpor
39Doznaše za to Matatija i njegove pristalice i proplakaše gorko: 40Ako učinimo svi mi tako, rekoše jedan drugomu, kao ova naša braća, i ne pođemo u boj protiv pogana za svoj život i za svoje svetinje, ubrzo će nas istrijebiti sa zemlje. 41I tako toga dana donesoše odluku: Tko god nas napadne u dan subotnji, vojevat ćemo protiv njega da svi ne izginemo kao što izgiboše braća naša u zbjegovima. 42Pridružila im se i zajednica Hasidejaca, poizbor junaka u Izraelu, sve ljudi odanih Zakonu. 43I svi drugi koji su bježali od progonstva pridruživali se njima, i tako im je raslo pojačanje. 44Prikupila se tako cijela vojska te su udarali u svom gnjevu na krivce i u svojoj srdžbi na bezakonike. Ostali se razbježaše - da se spase - po poganskim zemljama. 45A Matatija i njegove pristalice stanu obilaziti i razvaljivati žrtvenike. 46Silom su obrezivali neobrezane dječake koje bi našli na području Izraela. 47Progonili su drske tuđince. I pothvat im je uspijevao. 48Zaštitili su tako Zakon od ruku pogana i kraljeva i ne dadoše da osili sila grešnička. 1. Makabejci, 2,40		 Ako učinimo svi mi tako, rekoše jedan drugomu, kao ova naša braća, i ne pođemo u boj protiv pogana za svoj život i za svoje svetinje, ubrzo će nas istrijebiti sa zemlje.
624 Prvi Judini uspjesi
10Apolonije sabra pogane i velika vojska krenu iz Samarije da zavojšti na Izraela. 11Saznao za to Juda, pa ga presrete, potuče ga i ubi. Mnogi nasmrt ranjeni pogiboše, a ostali pobjegoše. 12Oplijeniše ih, a Juda sebi prisvoji mač Apolonijev i nosio ga je u boju svega svog života. 13Kad je Seron, sirski vojvoda, čuo da je Juda skupio oko sebe ljude, zbor vjernih, spremnih da svaki čas krenu u rat, 14reče: Steći ću ime i proslavit ću se u kraljevstvu ako se zaratim s Judom i sa svima njegovima koji preziru kraljevu riječ. 15I krenu i uzađe s njim snažna vojska bezbožnika da ga potpomognu i da se osvete sinovima Izraelovim. 16Dok je uzlazio uza strmen Bet Horona, ispriječi mu se Juda sa šakom ljudi. 17Kad ovi ugledaju vojsku koja je izlazila na njih, rekoše Judi: Kako će se oduprijeti nas šačica tome silnom mnoštvu? K tome smo obnemogli, cio dan bez hrane. 18A Juda im odgovori: Lako se može dogoditi da i šačica ljudi ukliješti mnoštvo. A Nebu je svejedno izvojevati spasenje s mnogima ili sa šačicom. 19Pobjeda u ratu ne zavisi od jačine vojske, jer nam od Neba dolazi jakost. 20Ovi izlaze na nas u premoći drskosti i bezakonja, da istrijebe nas i naše žene i djecu našu i da nas oplijene, 21a mi vojujemo za goli život i za svoje svete uredbe. 22Zato će ih Gospod pred našim očima satrti, i ništa se ne bojte. 23Tako reče i obori se iznenada na njih i razbi Serona i svu njegovu vojsku. 24Naže za njima niz kosinu Bet Horona sve do ravnice. Pade ih kakvih osam stotina ljudi, a ostali pobjegoše u Filisteju. 25I zavlada strah pred Judom i braćom njegovom i obuze prepast sve okolne narode. 26Do kralja doprije ime njegovo i po svim se narodima pripovijedalo o Judinim djelima. 1. Makabejci, 3,21		 a mi vojujemo za goli život i za svoje svete uredbe.
625 Gorgija i Nikanor provaljuju u Judeju
38Lizija je izabrao Ptolemeja, sina Dorimenova, Nikanora i Gorgiju, muževe junačne, prijatelje kraljeve. 39S njima posla četrdeset tisuća pješaka i sedam tisuća konjanika da navale na Judeju i da je opustoše po zapovijedi kraljevoj. 40I pokrenu se sva ta vojska, stiže do Emausa i utabori se ondje u nizini. 41Kad se o tome pročulo među trgovcima u onomu kraju, uzeše oni mnogo srebra i zlata i okova te dođoše u tabor da Izraelce pokupuju kao roblje. A zavojevačima se pridružila vojska iz Sirije i drugih zemalja. 42Juda pak i njegova braća vidješe da se množe zla i da su se vojske utaborile na njihovu području, a saznali su i za kraljeve naredbe da im se narod zatre i uništi. 43Rekoše tada jedni drugima: Podignimo narod svoj od propasti i pođimo u rat za narod svoj i za svetinje svoje! 44I sazvaše sav zbor da se svi spreme za boj i da se pomole i vapiju za milost i milosrđe.45Opustje Jeruzalem kao pustinja. Ne bijaše nikog od sve djece njegove da uđe ili da iziđe. Po Svetištu se gazilo, u Tvrđavi se nastaniše stranci, poganima posta svratište. Jakovu je radost iščezla, umuknula mu frula i citara. 1. Makabejci, 3,43		 Rekoše tada jedni drugima: Podignimo narod svoj od propasti i pođimo u rat za narod svoj i za svetinje svoje!
626 1. Makabejci, 3,45 Opustje Jeruzalem kao pustinja. Ne bijaše nikog od sve djece njegove da uđe ili da iziđe. Po Svetištu se gazilo, u Tvrđavi se nastaniše stranci, poganima posta svratište. Jakovu je radost iščezla, umuknula mu frula i citara.
627 Sastanak Židova u Masfi
46Izraelci se sastadoše u Masfi, pred Jeruzalemom, jer je nekoć Izrael u Masfi imao molitveno mjesto. 47Postili su toga dana i obukli se u kostrijet, posuli glavu pepelom i razderali svoje haljine. 48Razvili su knjigu Zakona da potraže u njoj ono što inače pogani traže od svojih idola. 49Iznesoše svećeničku odjeću i prvine i desetine i pozvaše nazirejce koji su ispunili razdoblje svoga zavjeta. 50I zavapiše tada jakim glasom k Nebu: što da sada učinimo sa svim ovim i kamo da ove smjestimo? 51Svetište se tvoje gazi i skvrni, svećenstvo je tvoje tužno, poniženo. 52Pogani se, evo, udružiše protiv nas da nas istrijebe. Ti jedini znadeš što nam spremaju. 53Kako ćemo im odoljeti ako nam ti ne pritečeš u pomoć? 54I zatrubiše nato u trublje i povikaše iz sveg glasa. 55Juda tada postavi narodu starješine: tisućnike, stotnike, pedesetnike i desetnike. 56Onima pak koji su baš gradili kuću, ili su se tek oženili, ili su sadili vinograd, ili bijahu strašljivice, naredi da se svaki takav, kako i Zakon zapovijeda, vrati kući. 57I vojska krenu i utabori se južno od Emausa. 58Juda izda zapovijed: Opašite se i budite junaci! Spremni stojte ranom zorom za boj protiv pogana koji se, eto, udružiše da istrijebe nas i naše svetinje. 59Bolje nam je u boju izginuti nego da gledamo zlo svog naroda i svojih svetinja. 60Bit će onako kako Nebo hoće. 1. Makabejci, 3,51		 Svetište se tvoje gazi i skvrni, svećenstvo je tvoje tužno, poniženo.
628 1. Makabejci, 3,58 Juda izda zapovijed: Opašite se i budite junaci! Spremni stojte ranom zorom za boj protiv pogana koji se, eto, udružiše da istrijebe nas i naše svetinje.
629 1. Makabejci, 3,59 Bolje nam je u boju izginuti nego da gledamo zlo svog naroda i svojih svetinja.
630 Očišćenje i posveta Hrama
36Juda pak i njegova braća rekoše: Eto, naši su neprijatelji satrti, hajde da očistimo Svetište i posvetimo ga. 37Sabra se sva vojska i pope se na goru Sion. 38Vidjeli su ondje opustjelo sveto mjesto, oskvrnjen oltar, spaljena vrata, u predvorjima naraslo šikarje kao u šumi ili u gorama, a ćelije porušene. 39Razdrli su na sebi odjeću, zakukali i glavu posuli pepelom. 40Potom padoše ničice pa na znak truba zavapiše k Nebu. 41Juda naloži ljudima da tuku one koji su bili u Tvrđi sve dok on Svetište ne očisti. 42Zatim je izabrao svećenike neokaljane, vjerne Zakonu. 43Očistiše oni Svetište, a oskvrnjeno kamenje ukloniše na nečisto mjesto. 44Potom se vijećalo što da se učini od žrtvenika za paljenice, koji je bio oskvrnjen. 45Dođoše na dobru misao da ga uklone, bojeći se da im ne bude na sramotu, jer su ga pogani oskvrnuli. I oboriše žrtvenik. 46Kamenje staviše na prikladno mjesto na hramskoj gori, dok ne dođe prorok koji će o njem odlučiti. 47Nato, prema Zakonu, uzeše neklesano kamenje i podigoše nov žrtvenik, po uzoru na prijašnji. 48Popravili su Svetište i unutrašnjost Doma i posvetili predvorje. 49Pošto su načinili novo sveto posuđe, unijeli su u Hram svijećnjak, kadioni žrtvenik i stol. 50Kadili su tamjan na žrtveniku i zapalili svjetiljke na svijećnjaku koje su rasvijetlile unutrašnjost Hrama. 51Postavili su hljebove na stol i objesili zastore. Tako dovršiše djelo koje su poduzeli. 52Dvadeset i petog dana devetog mjeseca, zvanog Kislev, godine sto četrdeset i osme ustadoše u rano jutro 53i prinesoše po Zakonu žrtvu na novom žrtveniku za paljenice koji bijahu podigli. 54Obnovili su posvetu žrtvenika uz pjesme i zvuke citara, harfa i cimbala u ono isto doba i u isti dan u koji su ga pogani oskvrnuli. 55Sav je narod pao ničice i poklonio se, a zatim upravio hvalu Nebu, onomu koji ih je tako sretno vodio. 56Osam su dana slavili posvetu žrtvenika i radosno prinosili paljenice i žrtve pričesnice i zahvalnice. 57Uresili su pročelje Hrama zlatnim vijencima i štitovima, obnovili ulaz i ćelije i postavili im vrata. 58Nastala je velika radost u narodu i izbrisala se sramota koju su nanijeli pogani. 59Juda je sa svojom braćom i sa svom izraelskom zajednicom odredio da se, počevši od dvadeset i petog dana mjeseca Kisleva, svake godine u svoje vrijeme osam dana radosno i veselo slavi dan posvete žrtvenika. 60U to su vrijeme oko gore Siona sagradili visoke zidove s jakim kulama, bojeći se da pogani ne dođu ta mjesta oskvrnuti kao i prije. 61Juda je ondje smjestio posadu da čuva goru Sion. Utvrdio je Betsur da narod ima tvrđu protiv Idumeje. 1. Makabejci, 4,36		 Očišćenje i posveta Hrama
631 1. Makabejci, 4,36 Juda pak i njegova braća rekoše: Eto, naši su neprijatelji satrti, hajde da očistimo Svetište
632 1. Makabejci, 4,36 i posvetimo ga.
633 1. Makabejci, 4,38 Vidjeli su ondje opustjelo sveto mjesto, oskvrnjen oltar, spaljena vrata, u predvorjima naraslo šikarje kao u šumi ili u gorama, a ćelije porušene.
634 1. Makabejci, 4,41 Juda naloži ljudima da tuku one koji su bili u Tvrđi sve dok on Svetište ne očisti.
635 1. Makabejci, 4,43 Očistiše oni Svetište, a oskvrnjeno kamenje ukloniše na nečisto mjesto.
636 1. Makabejci, 4,48 Popravili su Svetište i unutrašnjost Doma i
637 1. Makabejci, 4,48 posvetili predvorje.
638 1. Makabejci, 4,49 Pošto su načinili novo sveto posuđe, unijeli su u Hram svijećnjak, kadioni žrtvenik i stol.
639 1. Makabejci, 4,54 Obnovili su posvetu žrtvenika uz pjesme i zvuke citara, harfa i cimbala u ono isto doba i u isti dan u koji su ga pogani oskvrnuli.
640 1. Makabejci, 4,56 Osam su dana slavili posvetu žrtvenika i radosno prinosili paljenice i žrtve pričesnice i zahvalnice.
641 1. Makabejci, 4,59 Juda je sa svojom braćom i sa svom izraelskom zajednicom odredio da se, počevši od dvadeset i petog dana mjeseca Kisleva, svake godine u svoje vrijeme osam dana radosno i veselo slavi dan posvete žrtvenika. 60U
642 Pohod protiv Idumejaca i Amonaca
Kad su okolni narodi čuli da je žrtvenik ponovo sagrađen a Svetište uspostavljeno kao i prije, vrlo se razgnjeviše 2i naumiše istrijebiti Jakovljevo pokoljenje što je živjelo među njima; počeli su ubijati i progoniti taj narod. 3Juda zavojeva na Ezavove sinove u Idumeji, na zemlju Akrabatenu, jer su opsjedali Izraelce. Žestoko ih je porazio, ponizio i dočepao se plijena. 4Sjetio se i zloće Bajanovih sinova, koji su zasjedama na putovima narodu postavljali zamke i zapreke. 5Pošto ih je opkolio u kulama, opsjedao ih je i predao ih prokletstvu. Zapalio je i sažgao njihove kule i sve one koji su bili u njima. 6Zatim krenu na Amonce, u kojih je naišao na jaku vojsku i mnogi narod pod poglavarem Timotejem. 7Zapodjeo je s njima mnoge bojeve, potukao ih i slomio im silu. 8Zauze Jazer sa selima njegova područja, a zatim se vrati u Judeju. 1. Makabejci, 5,1		 Kad su okolni narodi čuli da je žrtvenik ponovo sagrađen a Svetište uspostavljeno kao i prije, vrlo se razgnjeviše
643 Smrt Antioha Epifana
U to vrijeme kralj Antioh prolazio gornjim krajevima. Dočuo je da je perzijski grad Elimaida na glasu s bogatstva, sa srebra i zlata, 2da je ondje bogat hram u kojem se nalaze zlatni predmeti vojne opreme, oklopi i oružje što ih je ostavio Filipov sin Aleksandar Makedonski, koji je prvi vladao nad Grcima. 3Zato je krenuo da pokuša zauzeti grad i opljačkati ga, ali nije uspio jer su građani doznali za njegovu nakanu. 4Oni mu se opriješe s oružjem u ruci: natjerali su ga u bijeg te se odande morao, jako ojađen, probijati natrag u Babilon. 5Još dok je bio u Perziji, dođoše i javiše mu kako su poražene čete što su upale u judejsku zemlju. 6I Lizija je navro sa snažnom vojskom, ali je pred Židovima morao pobjeći, jer su oni pobijeđenim vojskama uzeli opremu i obilan plijen i tako postali još jači. 7Srušili su i sramotni kip što ga bijaše podigao na žrtveniku u Jeruzalemu, a svoje su sveto mjesto okružili visokim zidovima, kakvi su bili i prije, pa tako i Betsur, jedan od njegovih gradova. 8Kad je kralj čuo te vijesti, prenerazi se i silno uznemiri; pade na postelju i razbolje se od jada što mu se nije želja ispunila. 9Ostade tako više dana, ali ga je tuga neprestano presvajala. A kad mu bijaše umrijeti, 10dozva sve svoje prijatelje i reče im: Nestalo je sna s mojih očiju i srce mi je klonulo od jada. 11Zato rekoh u svom srcu: 'U koliku li sam tjeskobu zapao i kakav li me to val nesreće zapljusnuo! Mene koji sam u vrijeme svoje moći bio poštovan i ljubljen. 12Sad mi dolaze na pamet zla koja sam počinio u Jeruzalemu kad sam odande odnio sve zlatno i srebrno posuđe što se u njemu nalazilo i kad sam bez razloga zapovjedio da se stanovnici Jude istrijebe. 13Sad znam da me zbog toga snašlo ovo zlo i da od velike tuge umirem u tuđoj zemlji!' 1. Makabejci, 6,7		 Srušili su i sramotni kip što ga bijaše podigao na žrtveniku u Jeruzalemu, a svoje su sveto mjesto okružili visokim zidovima, kakvi su bili i prije, pa tako i Betsur, jedan od njegovih gradova.
644 Juda Makabej opsjeda jeruzalemsku Tvrđu
18Ali oni koji su bili u Tvrđi uznemiravahu Izraelce oko Svetišta, neprestano smišljajući kako da im naude i tako pomognu poganima. 19Juda odluči da ih uništi. Zato sazva sav narod na opsadu. 20Sabrali su se i opkolili ih godine sto pedesete. Načinili su strelišta i bojne naprave. 21Ali su neki od opkoljenih probili obruč, a njima se pridružili i neki od bezbožnih Izraelaca. 22Otišli su kralju i rekli mu: Dokle ćeš oklijevati da nam izvršiš pravdu i osvetiš našu braću? 23Dobre volje pristali smo da služimo tvome ocu i vladamo se prema njegovim nalozima i držimo se njegovih odredaba. 24Zato sinovi našeg naroda opsjedaju Tvrđu i zamrziše na nas. I poubijali su sve koji su im dopali šaka i razgrabili su nam baštinu. 25I nisu samo na nas podigli ruke: podigli su ih i na sve tvoje krajeve. 26Evo, sad opsjedaju jeruzalemsku Tvrđu: hoće da je zauzmu, a utvrdili su Svetište i Betsur. 27Ako im se ne ispriječiš, učinit će još i više, a ti ih više nećeš zaustaviti. 1. Makabejci, 6,18		 Ali oni koji su bili u Tvrđi uznemiravahu Izraelce oko Svetišta, neprestano smišljajući kako da im naude i tako pomognu poganima.
645 1. Makabejci, 6,26 Evo, sad opsjedaju jeruzalemsku Tvrđu: hoće da je zauzmu, a utvrdili su Svetište i Betsur.
646 Zauzeće Betsura i sirska opsada gore Siona
48Kraljevska vojska krenu protiv Židova u Jeruzalemu. Kralj je opsjedao Judeju i goru Sion, 49a s onima u Betsuru sklopio je mir. Ti su izišli iz grada jer više nisu mogli izdržati opsadu: nisu imali hrane. Bila je, naime, subotnja godina, zemlja počivala. 50Kralj je zaposjeo Betsur i ondje smjestio posadu. 51Prilično je dugo opsjedao Svetište. Služio se protiv njega strelištima, bojnim napravama, bacačima plamena, kamenja i strelica, a tako i praćarama. 52I opsjednuti uzimahu naprave protiv napadača. Borba potraja dugo. 53Ali u skladištima nestalo hrane. Bila je sedma godina, a, osim toga, Izraelci dovedeni u Judeju iz poganskih krajeva bijahu potrošili i posljednje zalihe. 54Tako su u Svetištu ostavili malo ljudi jer je zavladala glad. Ostali se raspršili svaki na svoju stranu. 1. Makabejci, 6,51		 Prilično je dugo opsjedao Svetište. Služio se protiv njega strelištima, bojnim napravama, bacačima plamena, kamenja i strelica, a tako i praćarama.
647 1. Makabejci, 6,54 Tako su u Svetištu ostavili malo ljudi jer je zavladala glad. Ostali se raspršili svaki na svoju stranu.
648 8Vladar je izabrao Bakida, jednog od kraljevih prijatelja, upravitelja Prekorječja, čovjeka ugledna u kraljevstvu i vjerna kralju. 9Njega posla s bezbožnikom Alkimom, komu je potvrdio svećeništvo, i zapovjedi mu da se osveti Izraelcima. 10Oni su otišli i s velikom vojskom stigli u judejsku zemlju. Poslali su glasnike Judi i njegovoj braći s miroljubivim riječima, punim himbe. 11Ali oni nisu vjerovali njihovim riječima, jer vidješe kako su došli s velikom vojskom. 12A oko Alkima i Bakida okupilo se vijeće zakonoznanaca da pronađe pravedno rješenje. 13Među Izraelcima prvi su Hasidejci zatražili da se s njima sklopi mir. 14Govorahu oni: S vojskom je došao svećenik od Aronova plemena. Neće nam učiniti ništa nažao. 15Govorio je s njima miroljubivo, uvjeravao ih i zaklinjao se: Nećemo vam učiniti ništa nažao, ni vama ni vašim prijateljima. 16Oni mu povjerovaše. A on zapovjedi te između njih uhvatiše šezdeset ljudi i pogubiše ih onaj isti dan, prema riječima Pisma: 17Razbacali su tjelesa tvojih svetaca i prolili njihovu krv oko Jeruzalema i ne bijaše nikoga da ih ukopa. 18Tada strah i trepet obuze sav narod. Rekoše: Nema u njih ni istine ni pravde, pogazili su nagodbu i zakletvu koju su položili. 1. Makabejci, 7,17 Razbacali su tjelesa tvojih svetaca i prolili njihovu krv oko Jeruzalema i ne bijaše nikoga da ih ukopa.
649 Prijetnje Hramu
33Poslije tih događaja Nikanor se pope na goru Sion. Iz svetog mjesta izišli su neki svećenici i narodni starješine da ga mirno pozdrave i pokažu mu paljenicu koja se prinosi za kralja. 34Ali im se on naruga, ismija ih, onečisti i obasu pogrdama. 35U napadu gnjeva progovorio je ovako: Ako se Juda sa svojom vojskom ovaj put ne preda u moje ruke, spalit ću tu građevinu kad se, nakon pobjede, vratim ovamo. Potom je izišao sav razjaren. 36Svećenici su ušli, stali pred žrtvenik i Svetište i progovorili suznih očiju: 37Ti si izabrao ovaj Dom da se posveti tvom Imenu, da tvome narodu bude kuća molitve i prošnje. 38Osveti se tom čovjeku i njegovoj vojsci da padnu od mača! Spomeni se njihove hule i ne daj da odahnu! 1. Makabejci, 7,33		 Poslije tih događaja Nikanor se pope na goru Sion. Iz svetog mjesta izišli su neki svećenici i narodni starješine da ga mirno pozdrave i pokažu mu paljenicu koja se prinosi za kralja.
650 1. Makabejci, 7,36 Svećenici su ušli, stali pred žrtvenik i Svetište i progovorili suznih očiju:
651 1. Makabejci, 7,37 Ti si izabrao ovaj Dom da se posveti tvom Imenu, da tvome narodu bude kuća molitve i prošnje.
652 Nikanorov poraz kod Adase
39Nikanor je otišao iz Jeruzalema i utaborio se kod Bet Horona. Tu mu se pridružila sirska vojska. 40Juda se pak utaborio kod Adase, sa tri tisuće ljudi. On se ovako pomolio: 41Kad su te poslanici asirskoga kralja pohulili, izišao je tvoj anđeo i pobio njegovih sto osamdeset i pet tisuća. 42Tako danas satri pred nama tu vojsku da svi ostali znaju da je bezbožnički govorio protiv tvog Svetišta i sudi mu po njegovoj zloći! 43Vojske su zapodjele boj trinaestog dana mjeseca Adara. Nikanorova vojska bijaše razbijena, a i on pade u bici. 44Kad su vojnici vidjeli da im je pao Nikanor, bacili su oružje i razbježali se. 45Židovi su ih gonili dan hoda, od Adase do okolice Gezera, trubeći za njima bojnim trubama. 46Iz svih okolnih judejskih sela izlazili su stanovnici i opkoljivali bjegunce. Ti su srtali jedni na druge. Svi su pali od mača, nijedan nije izbjegao. 47Uzeše plijen od njih. Zatim odsjekoše Nikanoru glavu i desnicu, koju je tako oholo dizao; odnijeli su ih i podigli na vidiku Jeruzalemu. 48Narod se silno radovao. Taj je dan slavio kao velik blagdan veselja. 49Odredili su da se taj dan slavi svake godine trinaestog Adara. 50Tako se judejska zemlja malo smirila. 1. Makabejci, 7,42		 Tako danas satri pred nama tu vojsku da svi ostali znaju da je bezbožnički govorio protiv tvog Svetišta i sudi mu po njegovoj zloći!
653 Bakidova utvrđenja - Alkimova smrt
50Vrativši se u Jeruzalem, Bakid poče u Judeji graditi tvrde gradove, tvrđavu u Jerihonu, Emausu, Bet Horonu, Betelu, Tamnati, Faratonu, Tefonu, s visokim zidovima, vratima i prijevornicama. 51U svakoj je ostavio posadu da divlja protiv Izraela. 52Utvrdio je Betsur, Gezer i Tvrđu. Po njima je razmjestio vojnike i zalihe hrane. 53Pokupio je za taoce sinove zemaljskih starješina i stavio ih pod stražu u jeruzalemskoj Tvrđi. 54Godine stotinu pedeset i treće, drugoga mjeseca, zapovjedio je Alkim da sruše zid unutarnjeg dvorišta Svetišta. Tako je uništio djela proroka i počeo razaranje. 55U to je vrijeme Alkima udarila kap i spriječila njegove pothvate. Usta mu zamuknuše: onako uzet, nije više mogao istisnuti ni riječi niti je mogao svojoj kući davati naloge. 56I Alkim tako umrije u živim mukama. 57Kad je Bakid vidio da je Alkim umro, vratio se kralju i judejska je zemlja počinula dvije godine. 1. Makabejci, 9,54		 Godine stotinu pedeset i treće, drugoga mjeseca, zapovjedio je Alkim da sruše zid unutarnjeg dvorišta Svetišta. Tako je uništio djela proroka i počeo razaranje.
654 Natjecanje Aleksandra Balasa - Jonatan veliki svećenik
Godine sto i šezdesete krenu Antiohov sin Aleksandar, nazvan Epifan, da zaposjedne Ptolemaidu. Primili su ga i on poče u njoj vladati. 2Kad je to doprlo do ušiju kralja Demetrija, skupio je vrlo jaku vojsku i izišao protiv njega u boj. 3Ujedno je Demetrije poslao Jonatanu vrlo miroljubivo pismo u kojemu mu obećava da će ga uzvisiti u dostojanstvu. 4Zapravo je u sebi govorio: Treba da s tim ljudima žurno sklopimo mir prije nego ga oni s Aleksandrom sklope protiv nas. 5Jonatan će se sjetiti svih zala što smo ih nanijeli njemu, njegovoj braći i njegovu narodu. 6Čak ga je ovlastio da diže vojsku, proizvodi oružje i naziva se njegovim saveznikom. Zapovjedio je da mu se iz Tvrđe predaju taoci. 7Jonatan ode u Jeruzalem i poruku pročita pred svim narodom, a tako i pred onima u Tvrđi. 8Ti su se zaista zaprepastili kad su čuli da mu je kralj dao pravo da diže vojsku. 9Ljudi iz Tvrđe predali su Jonatanu taoce, a on ih je vratio njihovim roditeljima. 10Jonatan se nastanio u Jeruzalemu i počeo ponovo zidati i obnavljati grad. 11Napose je poslenicima zapovjedio da se ponovo podigne bedem, a gora Sion okruži i utvrdi klesanim kamenjem; oni tako i učiniše. 12Pobjegli su stranci koji su se nalazili u tvrđavama što ih je sagradio Bakid. 13Svaki je od njih ostavio svoj položaj i vratio se u svoju zemlju. 14Jedino su u Betsuru ostali neki od onih koji su pogazili Zakon i zapovijedi: tu im bijaše utočište. 15Kralj Aleksandar dočuo je za obećanja što ih je Demetrije dao Jonatanu. Kazivali su mu i o ratovima i junaštvima kojima su se istakli on i njegova braća i o mukama koje su morali pretrpjeti. 16Povikao je: Hoćemo li ikad naći takva čovjeka? Učinimo ga, dakle, svojim prijateljem i saveznikom! 17Napisao mu je i poslao pismo ovako sastavljeno: 18Kralj Aleksandar pozdravlja svog brata Jonatana. 19Čuli smo o tebi da si hrabar i moćan čovjek i da si dostojan da budeš naš prijatelj. 20Zato te danas postavljamo vrhovnim svećenikom tvog naroda i dajemo ti naslov kraljeva prijatelja (i ujedno mu posla grimiznu kabanicu i zlatnu krunu), da pristaješ uz nas i s nama sačuvaš prijateljstvo. 21I Jonatan se odjenu svetom odjećom sedmoga mjeseca godine sto i šezdesete o Blagdanu sjenica. Skupio je zatim vojsku i nabavio mnogo oružja. 1. Makabejci, 10,21		 I Jonatan se odjenu svetom odjećom sedmoga mjeseca godine sto i šezdesete o Blagdanu sjenica. Skupio je zatim vojsku i nabavio mnogo oružja.
655 31Jeruzalem neka je svet i slobodan sa svojim područjem, slobodan od svih desetina i daća. 32Odričem se posjedovanja jeruzalemske Tvrđe i predajem je vrhovnom svećeniku da u njoj smjesti ljude koje sam izabere da je čuvaju. 33Otpuštam bez otkupa svaku judejsku osobu odvedenu u zarobljeništvo izvan judejske zemlje gdje se god u mom kraljevstvu nalazila. Hoću da svi budu slobodni od nameta, oni i njihova stoka. 34Neka svi blagdani, subote, mjeseci mlađaci i zakonski dani, a tako i tri dana prije i tri dana poslije blagdana, neka svi budu za sve Židove u mom kraljevstvu dani oprosta i oslobođenja. 35Nitko neće imati pravo da i u čemu progoni ili uznemiruje nekoga od vas. 36Židovi će se upisivati u kraljevsku vojsku do trideset tisuća ljudi, primat će plaću kakva pripada svim kraljevskim vojnicima. 37Neki će od njih biti porazmješteni po velikim kraljevskim tvrđavama, a drugi će biti u povjerljivim službama kraljevstva. Neka njihovi zapovjednici i starješine proiziđu iz njihovih redova i neka žive po svojim zakonima, kako je kralj odredio za judejsku zemlju. 38One tri pokrajine što su Judeji pridijeljene od Samarije neka se pripoje Judeji i budu njezine, tako da se nađu pod istim poglavarom, da ne slušaju druge vlasti osim vlasti vrhovnog svećenika. 39Ptolemaidu s njezinim okružjem dajem na dar Svetištu u Jeruzalemu da se tako podmiruju troškovi Svetišta. 40Ja osobno davat ću svake godine petnaest tisuća šekela od kraljevskih dohodaka u mjestima za to prikladnim. 41I sve ostalo što službenici nisu predali kao prijašnjih godina davat će odsad za potrebe Hrama. 42Osim toga, i onih pet tisuća srebrnih šekela što su ih svake godine ubirali od dohodaka Svetišta neka se otpusti i neka pripadne svećenicima koji vrše službu. 43Tko god zatraži utočište u jeruzalemskom Hramu i na njegovu području, a kralju duguje poreze ili što drugo, bit će slobodan sa svim svojim imanjem što ga posjeduje u mom kraljevstvu. 44Za gradnju i obnavljanje Svetišta neka se troškovi isto tako namiruju iz kraljevih dohodaka. 45Jednako će se iz kraljevskih dohodaka namirivati i troškovi za gradnju jeruzalemskih zidova i okolnih utvrda te za gradnju zidova po judejskim gradovima. 1. Makabejci, 10,31 Jeruzalem neka je svet i slobodan sa svojim područjem, slobodan od svih desetina i daća.
656 1. Makabejci, 10,39 Ptolemaidu s njezinim okružjem dajem na dar Svetištu u Jeruzalemu
657 1. Makabejci, 10,39 da se tako podmiruju troškovi Svetišta.
658 1. Makabejci, 10,42 Osim toga, i onih pet tisuća srebrnih šekela što su ih svake godine ubirali od dohodaka Svetišta neka se otpusti i neka pripadne svećenicima koji vrše službu
659 1. Makabejci, 10,44 Za gradnju i obnavljanje Svetišta neka se troškovi isto tako namiruju iz kraljevih dohodaka.
660 Nova povelja u prilog Židovima
30Kralj Demetrije pozdravlja brata Jonatana i judejski narod. 31Prijepis pisma što smo ga o vama pisali svome rođaku Lastenu upućujemo i vama da znate: 32kralj Demetrije pozdravlja oca Lastena. 33Odlučili smo da učinimo dobro judejskom narodu, svojim prijateljima i vjernim saveznicima, zbog njihove blagonaklonosti prema nama. 34Potvrđujemo im i judejsko područje i tri pokrajine - Aferemu, Lidu i Ramataim - koje su bile oduzete Samariji i pripojene Judeji, sa svime što im pripada. Svima koji prinose žrtve u Jeruzalemu to je u naknadu za poreze što ih je kralj ondje svake godine ubirao na poljski prirod i plodove drveća. 35što se tiče naših ostalih prava na desetine i namete, na solarinu i krunski danak što nam pripada, sve im to od danas otpuštamo. 36Ništa od toga neće biti opozvano odsele pa dovijeka. 37Zato se sad pobrinite i načinite od ovoga prijepis, pa dajte Jonatanu da se na svetoj Gori stavi na vidljivo mjesto. 1. Makabejci, 11,37		 Zato se sad pobrinite i načinite od ovoga prijepis, pa dajte Jonatanu da se na svetoj Gori stavi na vidljivo mjesto.
661 Jonatanovi odnosi s Rimom i Spartom
Videći da mu je pogodna prilika, Jonatan izabra ljude i posla ih u Rim da s Rimljanima potvrde i obnove prijateljstvo. 2Jednaka je pisma poslao i Spartancima i drugima. 3Tako su oni otišli u Rim, ušli u senat i rekli: Veliki svećenik Jonatan i narod židovski poslaše nas da među sobom obnovimo prijateljstvo i savezništvo kakvo je bilo prije. 4Dali su im pisma za vlasti svake zemlje, s preporukom da ih upute u miru u judejsku zemlju. 5Evo prijepisa pisma koje je Jonatan pisao Spartancima: 6Veliki svećenik Jonatan, narodno vijeće, svećenici i ostali narod židovski pozdravljaju svoju braću Spartance. 7Već prije poslao je Arije, koji je vladao među vama, velikom svećeniku Oniji pismo u kojem potvrđuje da ste naša braća, kako to pokazuje priloženi prijepis. 8Onija je s počastima dočekao čovjeka koji je bio poslan i primio je pismo koje je jasno govorilo o savezništvu i prijateljstvu. 9što se nas tiče, iako nam to ne bi bilo potrebno budući da nam za utjehu stoje na raspolaganju Svete knjige, 10pokušali smo nekoga poslati da se obnovi bratstvo i prijateljstvo koje nas s vama veže, da se ne otuđimo od vas, jer je proteklo mnogo vremena od vašeg poslanstva. 11Mi se vas neprestano sjećamo u svako doba i u svakoj prilici, o blagdanima i ostalim svečanim danima, kad prinosimo žrtve i molimo, kako se pristoji i dolikuje sjećati se braće. 12Radujemo se vašoj slavi. 13Oko nas su se umnožile nevolje i ratovi i na nas su zavojštili kraljevi naši susjedi. 14U tim ratovima nismo vam htjeli biti na teret, kao ni ostalim našim saveznicima i prijateljima, 15jer nam s Neba dolazi pomoć koja nas jača. Tako smo izbavljeni od svojih neprijatelja, a oni su poniženi. 16Izabrali smo, dakle, Antiohova sina Numenija i Jasonova sina Antipatra i poslali ih k Rimljanima da s njima obnove prijateljstvo i savez koji nas je ujedinjavao prije. 17Njima smo naložili da pođu i k vama, da vas pozdrave i uruče vam naša pisma o obnavljanju bratstva. 18I sad će nam biti drago ako nam na to odgovorite. 1. Makabejci, 12,9		 što se nas tiče, iako nam to ne bi bilo potrebno budući da nam za utjehu stoje na raspolaganju Svete knjige,
662 Šimun preuzima zapovjedništvo
šimun je saznao da je Trifon sabrao veliku vojsku da upadne u judejsku zemlju i da je opustoši. 2Kad je vidio gdje narod strepi od straha, došao je u Jeruzalem i skupio ga. 3Tješio je narod govoreći: Dobro znate što smo ja i moja braća i kuća mog oca učinili za Zakon i za Sveto mjesto. Poznati su vam i ratovi i nevolje koje smo pretrpjeli. 4Sva su moja braća izginula za Izrael. Ja sam ostao sam. 5U vrijeme ugnjetavanja nikako ne želim svog života štedjeti. Nisam bolji od svoje braće. 6Nego radije ću osvetiti svoj narod, Sveto mjesto, vaše žene i vašu djecu, jer su se svi pogani, gonjeni mržnjom, udružili da nas zatru. 7Čim je narod čuo te riječi, rasplamtio se duh u njemu. 8Odgovorili su mu jakim glasom: Ti si naš vođa namjesto Jude i svoga brata Jonatana! 9Preuzmi vodstvo u našem ratu. što nam god ti zapovjediš, mi ćemo izvršiti. 10Sabrao je sve ljude sposobne za borbu i žurno dovršio zidove Jeruzalema i unaokolo ga utvrdio. 11Poslao je u Jopu Apsalomova sina Jonatana i s njim znatnu vojsku. Taj je odande izagnao stanovnike i ondje se nastanio. 1. Makabejci, 13,3		 Tješio je narod govoreći: Dobro znate što smo ja i moja braća i kuća mog oca učinili za Zakon i za Sveto mjesto. Poznati su vam i ratovi i nevolje koje smo pretrpjeli.
663 1. Makabejci, 13,6 Nego radije ću osvetiti svoj narod, Sveto mjesto, vaše žene i vašu djecu, jer su se svi pogani, gonjeni mržnjom, udružili da nas zatru.
664 Šimun osvaja jeruzalemsku Tvrđu
49Onima koji su bili u jeruzalemskoj Tvrđi nije se dopuštalo da odlaze iz zemlje ili da u nju idu, da kupuju ili prodaju. Ljuto su izgladnjeli. Mnogi su od njih svisnuli od gladi. 50Zavapili su k šimunu da s njima sklopi mir, a on tako i učini, ali ih odande istjera i očisti Tvrđu od svake poganštine. 51Židovi su u nju ušli dvadeset i trećega dana drugoga mjeseca godine sto sedamdeset i prve. Klicali su noseći palmove grane, pjevali himne i hvalospjeve uz citare, harfe i cimbale, jer velik neprijatelj bijaše slomljen i izbačen iz Izraela. 52šimun je odredio da se svake godine taj dan svetkuje s veseljem. Utvrdio je hramsku goru kraj Tvrđe te se ondje sa svojima nastanio. 53Kad je šimun vidio da mu je sin Ivan odrastao do muževne dobi, postavi ga zapovjednikom svih snaga. Ivan se smjestio u Gezeru. 1. Makabejci, 13,52		 šimun je odredio da se svake godine taj dan svetkuje s veseljem. Utvrdio je hramsku goru kraj Tvrđe te se ondje sa svojima nastanio.
665 Pohvala Šimunu
Godine sto sedamdeset i druge skupio je kralj Demetrije svoju vojsku i pošao u Mediju da dobije pomoć za rat protiv Trifona. 2Kad je perzijski i medijski kralj Arsak čuo da je Demetrije došao na njegovo područje, posla jednog od svojih zapovjednika da ga uhvati živa. 3Taj je otišao i porazio Demetrijevu vojsku, a njega uhvatio i doveo Arsaku, koji ga zatvori. 4Zemlja je bila mirna za sve šimunove vlade. Radio je na dobro svog naroda, i njegovu su vlast voljeli i njegovu slavu za sveg mu života.5Uz ostala slavna djela zauze Jopu, od nje učini svoju luku i sebi otvori pristup k morskim otocima.6Razmakao je međe svog naroda, zadržao zemlju u ruci7 i skupio mnoštvo zarobljenika. Zagospodario je Gezerom, Betsurom i Tvrđom, odande je uklonio poganštinu i nitko se nije našao da mu odoli.8Ljudi su mirno obrađivali zemlju, zemlja je davala svoj prirod, a drveće u ravnici plodove.9Starci su na trgovima sjedili, svi su razgovarali o blagostanju, mladići su nosili raskošnu odoru i oklop.10Gradove je opskrbio živežem, opremio ih utvrdama, slava mu se pronijela do nakraj svijeta.11Smirio je zemlju te Izrael doživje veliku radost.12Svatko je sjedio pod svojom lozom i smokvom i nitko ga nije uznemirivao.13Nestali su svi što su ga u zemlji napadali, i tih su dana kraljevi bili poraženi.14Pridizao je ponizne u svom narodu i suzbijao sve bezbožnike i zlikovce. Obdržavao je Zakon,15 vratio slavu Svetištu i obogatio ga mnogim posuđem. 1. Makabejci, 14,15		 vratio slavu Svetištu i obogatio ga mnogim po
666 Odluka u počast Šimunu
25Kad je narod saznao za te događaje, reče: Kako da zahvalimo šimunu i njegovim sinovima? 26Jer on se pokazao čvrst, kao i njegova braća i kuća njegova oca. U bojevima je junački odbio izraelske neprijatelje i izvojštio slobodu. I ispisaše brončane pločice, koje su postavili na stupove na gori Sionu. 27A evo, u prijepisu, što su napisali: Osamnaestog dana mjeseca Elula godine sto sedamdeset i druge, a to je treća godina velikog svećenika šimuna, u Asaramelu, 28na velikoj skupštini svećenika, naroda, narodnih knezova i zemaljskih starješina objavilo se slijedeće: 29Dok su se česti ratovi vodili u zemlji, Matatijin sin šimun, potomak Joaribovih sinova, i njegova braća izlagali su se opasnosti i opirali se protivnicima svog naroda da održe svoje Svetište i Zakon i uvelike su proslavili narod. 30Jonatan je okupio narod i postao veliki svećenik, a zatim se pridružio svom narodu. 31Neprijatelji Židova naumili su osvojiti njihovu zemlju da opustoše njihovo područje i dignu ruke na Svetište. 32Tada je ustao šimun i počeo vojevati za narod. Dao je mnogo svoga blaga, opremao oružjem hrabre ljude svog naroda i davao im plaću. 33Utvrdio je židovske gradove i Betsur na židovskoj međi, gdje se prije nalazilo neprijateljsko oružje, i ondje je smjestio posadu židovskih ratnika. 34Utvrdio je i Jopu na moru i Gezer u azotskom kraju, gdje su prije bili neprijatelji. Ondje je naselio Židove i ostavio im sve što im je trebalo za uzdržavanje. 35Narod je upoznao šimunovu vjernost i slavu kojom je on nakanio ovjenčati svoj narod. Zbog svih njegovih zasluga, zbog pravde i vjernosti narodu i jer je svime nastojao da podigne narod, postaviše ga za svoga vođu i velikog svećenika. 36Onih dana on je uspio odstraniti pogane iz zemlje koju su zaposjeli i one iz Davidova grada u Jeruzalemu, gdje su se utvrdili i odakle su provaljivali i onečišćivali okolicu Svetišta i tako teško obeščašćivali njegovu svetost. 37Smjestio je ondje židovske ratnike i utvrdio Tvrđu da zemlja i grad budu sigurni. Podigao je i jeruzalemske zidove. 38Zato mu je kralj Demetrije potvrdio vrhovno svećeništvo, 39podigao ga u red svojih prijatelja i okružio ga velikim sjajem. 40Jer je kralj čuo kako Rimljani Židove nazivaju svojim prijateljima, saveznicima i braćom i kako su šimunove poslanike počastili, 41a Židovi i svećenici zaključili neka im šimun bude vođa i veliki svećenik dovijeka, dok ne ustane vjerodostojan prorok. 42Neka im bude upravitelj te određuje one koji će se brinuti za dobro Svetišta, za upravu zemljom, za oružje i utvrde. 43Neka se brine za Svetište. Njega neka svi slušaju, sve isprave u zemlji neka se pišu u njegovo ime, a on da se oblači u grimiz i nosi zlatan nakit. 44Da se ne usudi nitko, ni od naroda ni od svećenika, da štogod osujećuje ili se protivi onome što je on zapovjedio, niti da mimo njega u zemlji saziva skupštine, niti da se oblači grimizom ili nosi zlatnu kopču. 45Tko se god o to ogriješi ili štogod od toga osujeti bit će krivac. 46Sav je narod odobrio da se šimun ovlasti da radi prema svom nahođenju. 47šimun je prihvatio i pristao da bude vrhovni svećenik, vojskovođa i knez Židova i svećenika, da bude na čelu svima. 48Odredili su da se ta isprava ureže u brončane ploče i da se one izlože u predvorju Svetišta na vidljivu mjestu, 49a da se njezini prijepisi pohrane u riznici tako da njima raspolažu šimun i njegovi sinovi. 1. Makabejci, 14,29		 Dok su se česti ratovi vodili u zemlji, Matatijin sin šimun, potomak Joaribovih sinova, i njegova braća izlagali su se opasnosti i opirali se protivnicima svog naroda da održe svoje Svetište i Zakon i uvelike su proslavili narod.
667 1. Makabejci, 14,31 Neprijatelji Židova naumili su osvojiti njihovu zemlju da opustoše njihovo područje i dignu ruke na Svetište.
668 1. Makabejci, 14,36 Onih dana on je uspio odstraniti pogane iz zemlje koju su zaposjeli i one iz Davidova grada u Jeruzalemu, gdje su se utvrdili i odakle su provaljivali i onečišćivali okolicu Svetišta i
669 1. Makabejci, 14,36 tako teško obeščašćivali njegovu svetost.
670 1. Makabejci, 14,42 Neka im bude upravitelj te određuje one koji će se brinuti za dobro Svetišta, za upravu zemljom, za oružje i utvrde.
671 1. Makabejci, 14,43 Neka se brine za Svetište. Njega neka svi slušaju, sve isprave u zemlji neka se pišu u njegovo ime, a on da se oblači u grimiz i nosi zlatan nakit.
672 1. Makabejci, 14,48 Odredili su da se ta isprava ureže u brončane ploče i da se one izlože u predvorju Svetišta na vidljivu mjestu,
673 Antioh VII. priznaje šimunove časti i Trifona opsjeda u Dori
Antioh, sin kralja Demetrija, posla s morskih otoka svećeniku i židovskom vođi šimunu i svemu narodu 2pismo ovog sadržaja: Kralj Antioh pozdravlja velikog svećenika i vođu šimuna i židovski narod. 3Budući da su se pokvarenjaci dočepali kraljevstva naših otaca, odlučio sam da ga opet osvojim i uspostavim kako je bilo i prije, i zato sam podigao silne čete i opremio ratno brodovlje 4da se iskrcam u zemlji i osvetim onima koji su je upropastili i opustošili mnoge gradove moga kraljevstva. 5Potvrđujem ti sva oslobođenja od poreza kojih su te oslobodili kraljevi prije mene i svih ostalih prinosa koje su ti otpustili. 6Dopuštam ti da u svojoj kovnici kuješ novce koji će zakonito optjecati tvojom zemljom. 7Neka Jeruzalem i Svetište budu slobodni. Neka ti ostane sve oružje koje si proizveo i sve tvrđave koje si podigao i koje zapremaš. 8Neka ti se oprosti sve što duguješ kraljevskoj riznici i ono što ćeš ubuduće dugovati kralju odsele pa dovijeka. 9Kad ponovo osvojimo svoje kraljevstvo, obasut ćemo tebe, tvoj narod i Hram takvim častima da će vam slava zablistati po svoj zemlji. 10Godine sto sedamdeset i četvrte krenu kralj Antioh u zemlju svojih otaca. Oko njega su se okupile sve čete, tako da ih je malo ostalo uz Trifona. 11Antioh je udario za njim u potjeru. Trifon je pobjegao u Doru na moru, 12jer je znao da se na njega svalilo zlo i da su ga čete ostavile. 13Antioh se utaborio kod Dore sa sto i dvadeset tisuća pješaka i osam tisuća konjanika. 14Opkolio je grad, pritisnuo ga s kopna i mora, jer se brodovlje približilo s morske strane, tako da nitko nije mogao niti ulaziti niti izlaziti. 1. Makabejci, 15,7		 Neka Jeruzalem i Svetište budu slobodni. Neka ti ostane sve oružje koje si proizveo i sve tvrđave koje si podigao i koje zapremaš.
674 I. PISMA EGIPATSKIM ŽIDOVIMA
PRVO PISMO
Braću Židove u Egiptu pozdravljaju njihova braća Židovi iz Jeruzalema i iz židovske zemlje i žele im nepomućeni mir. 2Obasuo vas Bog dobročinstvima i spomenuo se svog Saveza s Abrahamom, Izakom i Jakovom, svojim vjernim slugama! 3Dao vam svima srce da ga štujete i njegovu volju vršite velikodušno i radosno! 4Otvorio vaše srce svom Zakonu i svojim zapovijedima i dao vam mir! 5Uslišao vam molitve, pomirio se s vama i ne ostavio vas u vrijeme nevolje! 6U ovaj trenutak mi se ovdje za vas molimo. 7Za kraljevanja Demetrijeva godine sto šezdeset i devete mi smo vam Židovi pisali ovo: U nevoljama i jadima koji su zaredali u ovim godinama otkako su Jason i njegove pristalice izdali Svetu zemlju i kraljevstvo, 8zapalili Velika vrata i prolili nevinu krv, pomolili smo se Gospodinu i on nas je uslišao. Prinijeli smo žrtvu i najfinije brašno, upalili svjetiljke i postavili hljebove. 9Sad vam pišemo da biste u mjesecu Kislevu svetkovali Blagdan sjenica. Godine sto osamdeset i osme. 2. Makabejci, 1,7		 Za kraljevanja Demetrijeva godine sto šezdeset i devete mi smo vam Židovi pisali ovo: U nevoljama i jadima koji su zaredali u ovim godinama otkako su Jason i njegove pristalice izdali Svetu zemlju i kraljevstvo,
675 2. Makabejci, 1,9 Sad vam pišemo da biste u mjesecu Kislevu svetkovali Blagdan sjenica. Godine sto osamdeset i osme.
676 Zahvala što je Antioh kažnjen
11Neka je velika hvala Bogu, koji nas je izbavio iz velikih pogibli kad smo imali vojevati protiv kralja. 12On je doista odbio one koji su zavojevali na Sveti grad. 13Kad im je zapovjednik otišao u Perziju, sasjekli su u Nanejinu hramu i njega i njegovu vojsku, koja se smatrala nepobjedivom. Nanejini svećenici poslužili su se varkom. 14Antioh je onamo došao sa svojim prijateljima pod izlikom da će se oženiti Nanejom, a zapravo da, u ime miraza, prisvoji veliko tamošnje blago. 15Nanejski su svećenici izložili blago. Čim je Antioh s nekolicinom ušao u hramsko predvorje, svećenici zatvoriše svetište. 16Otvoriše tajna vrata na stropu, baciše kamenje i ubiše zapovjednika. Sasjekoše ga na komade, a glave baciše onima koji bijahu vani. 17Neka je za sve to hvaljen naš Bog, koji je bezbožnike predao smrti. 2. Makabejci, 1,12		 On je doista odbio one koji su zavojevali na Sveti grad.
677 2. Makabejci, 1,15 Nanejski su svećenici izložili blago. Čim je Antioh s nekolicinom ušao u hramsko predvorje, svećenici zatvoriše svetište.
678 Sveta vatra čudesno sačuvana
18Dvadeset i petog Kisleva svetkovat ćemo očišćenje Hrama, pa smo smatrali uputnim da vas o tom obavijestimo, kako biste i vi prikladno svetkovali Blagdan sjenica i vatre koja se pokazala kad je Nehemija, sagradivši Svetište i žrtvenik, prinio žrtve. 19Kad su, naime, naše oce odvodili u Perziju, tadašnji su pobožni svećenici uzeli žrtvenu vatru i sakrili je u udubinu sličnu presahlu bunaru. Spremili su je tako da nitko za to skrovište ne sazna. 20Poslije mnogo godina bi Božja volja da perzijski kralj pošalje Nehemiju: ovaj je dao da vatru potraže potomci onih svećenika koji su je sakrili. Ti izvijestiše da nisu našli vatre nego nekakvu muljevitu vodu, a on im zapovjedi da je zahvate i donesu. 21Pošto je bilo pripravljeno sve za žrtvu, naloži Nehemija svećenicima da tom vodom poškrope drva i što je na njima. 22Tek što su to učinili, u trenutku zasja sunce, dotad zastrto oblakom, i buknu velika vatra, tako te se svi zadiviše. 23Dok je žrtva izgarala, svećenici su molili - svećenici i sav narod. Započinjao je Jonatan, a drugi su, zajedno s Nehemijom, nastavljali. 24Molitva je glasila ovako: Gospode, Gospode Bože, stvoritelju svega, strašni, jaki, pravedni, milosrdni, jedini kralju, jedini dobri, 25jedini darežljivi, jedini pravedni, svemogući i vječni, koji spasavaš Izraela od svakog zla, koji si naše oce izabrao i posvetio, 26primi ovu žrtvu za sav svoj izraelski narod. Čuvaj svoju baštinu i posveti je! 27Sakupi one od nas koji su razasuti, izbavi one što robuju među poganima, pogledaj milostivo prezrene i pogrđene, tako da pogani spoznaju da si ti naš Bog! 28Kazni one koji nas ugnjetavaju i drsko vrijeđaju! 29Usadi svoj narod u svoje Sveto mjesto, kao što je rekao Mojsije! 30Svećenici pak pjevahu hvalospjeve. 31Kad je izgorjela žrtva, zapovjedi Nehemija da se preostala voda izlije na veliko kamenje. 32Kad su to izvršili, liznu plamen, ali ga upi jači sjaj vatre na žrtveniku. 33Razglasilo se to, i kralju perzijskom bi javljeno da se na mjestu gdje svećenici, odvedeni u sužanjstvo, bijahu sakrili oganj pojavila voda kojom su Nehemija i njegovi ljudi posvetili žrtve. 34Kralj nato provjeri događaj, dade ograditi to mjesto i uspostaviti svetište. 35Onima kojima ga je prepustio dao je udio u velikim prihodima koje je odande izvlačio. 36Nehemija i njegovi ljudi to su mjesto prozvali Neftar, što znači očišćenje, ali se ono općenito zove Neftaj. 2. Makabejci, 1,18		 Sveta vatra čudesno sačuvana
679 2. Makabejci, 1,18 Dvadeset i petog Kisleva svetkovat ćemo očišćenje Hrama, pa smo smatrali uputnim da vas o tom obavijestimo,
681 2. Makabejci, 1,18 kako biste i vi prikladno svetkovali Blagdan sjenica i vatre koja se pokazala kad je Nehemija,
681 2. Makabejci, 1,18 sagradivši Svetište i žrtvenik, prinio žrtve.
682 2. Makabejci, 1,25 jedini darežljivi, jedini pravedni, svemogući i vječni, koji spasavaš Izraela od svakog zla, koji si naše oce izabrao i posvetio,
683 2. Makabejci, 1,26 primi ovu žrtvu za sav svoj izraelski narod. Čuvaj svoju baštinu i posveti je!
684 2. Makabejci, 1,29 Usadi svoj narod u svoje Sveto mjesto, kao što je rekao Mojsije!
685 2. Makabejci, 1,33 Razglasilo se to, i kralju perzijskom bi javljeno da se na mjestu gdje svećenici, odvedeni u sužanjstvo, bijahu sakrili oganj pojavila voda kojom su Nehemija i njegovi ljudi posvetili žrtve.
686 2. Makabejci, 1,34 Kralj nato provjeri događaj, dade ograditi to mjesto i uspostaviti svetište.
687 Jeremija sakriva obredne stvari
U spisima se nalazi kako je prorok Jeremija prisilno iseljenima zapovjedio da uzmu vatre, kako je već spomenuto, 2i kako je tim prisilno iseljenima prorok preporučio, kad im je davao Zakon, da ne zaborave zapovijedi Gospodnjih i ne zastrane vjerom kad budu gledali ukrašene zlatne i srebrne likove. 3Takvim i sličnim riječima opominjaše ih da ne odvrgnu Zakon od srca. 4U tom je spisu pisalo kako je prorok po Božjem nadahnuću sa sobom ponio šator i Kovčeg saveza, pa se uspeo na goru na koju se bio popeo Mojsije i odakle je motrio Božju baštinu. 5Stigavši onamo, Jeremija nađe stan u pećini, unese u nj šator i Kovčeg i kadioni žrtvenik, a ulaz zagradi. 6Neki od njegovih pratilaca došli su zatim da označe put, ali ga nisu mogli naći. 7Kad je to saznao Jeremija, prekorio ih je ovako: Ovo mjesto bit će nepoznato sve dok Bog ponovo ne sabere svoj narod i ne smiluje mu se. 8Tada će Gospodin ponovo pokazati sve ove predmete i vidjet će se Gospodinova slava i Oblak, kao što se pojavio za Mojsija i kad je Salomon molio da hram bude veličanstveno posvećen. 9Tu se također pripovijedalo kako je Salomon, nadaren mudrošću, prinio žrtvu posvete i završetka Hrama. 10Isto onako kako je Mojsije molio Gospodina i s neba siđe oganj i sažga žrtvu, tako je i Salomon molio te je oganj sišao i sagorio žrtve. 11Mojsije bijaše rekao: Zato što se nije pojela, okajnica je spaljena. 12Tako je i Salomon svetkovao osam dana. 2. Makabejci, 2,8		 Tada će Gospodin ponovo pokazati sve ove predmete i vidjet će se Gospodinova slava i Oblak, kao što se pojavio za Mojsija i kad je Salomon molio da hram bude veličanstveno posvećen.
688 2. Makabejci, 2,9 Tu se također pripovijedalo kako je Salomon, nadaren mudrošću, prinio žrtvu posvete i završetka Hrama.
689 2. Makabejci, 2,12 Tako je i Salomon svetkovao osam dana.
690 Poziv na posvetu
16Pišemo vam zato što namjeravamo svetkovati očišćenje Hrama. Bilo bi, dakle, lijepo da i vi te dane svetkujete. 17Bog je spasio sav svoj narod i svima dao baštinu, kraljevstvo, svećeništvo i Svetište - pa će nam se Bog, kako se nadamo 18jer je Zakonom obećao, uskoro smilovati i sabrati nas iz krajeva pod nebom na Sveto mjesto. On nas je izbavio iz velikih zala i očistio mjesto. 2. Makabejci, 2,16		 Poziv na posvetu
691 2. Makabejci, 2,16 Pišemo vam zato što namjeravamo svetkovati očišćenje Hrama.
692 2. Makabejci, 2,16 Bilo bi, dakle, lijepo da i vi te dane svetkujete.
693 2. Makabejci, 2,17 Bog je spasio sav svoj narod i svima dao baštinu, kraljevstvo, svećeništvo i Svetište - pa će nam se Bog, kako se nadamo
694 2. Makabejci, 2,18 jer je Zakonom obećao, uskoro smilovati i sabrati nas iz krajeva pod nebom na Sveto mjesto. On nas je izbavio iz velikih zala i očistio mjesto.
695 II. PIŠČEV PREDGOVOR
19Povijest Jude Makabeja i njegove braće, očišćenje velikog Hrama, obnovu žrtvenika; 20zatim bojeve protiv Antioha Epifana i njegova sina Eupatora; 21nadalje, nebeska ukazanja u prilog junaka koji su se velikodušno borili za židovstvo, tako da su, premda malobrojni, oplijenili svu zemlju i barbarske horde natjerali u bijeg; 22zatim kako su ponovo osvojili Svetište, slavno u svem svijetu, oslobodili Grad, uspostavili zakone kojima je prijetilo ukinuće, jer im se Gospod smilovao sa svom svojom blagošću; 23sve je to Jason Cirenac ocrtao u pet knjiga, a mi ćemo pokušati da zbijemo u jedno djelo. 2. Makabejci, 2,22		 zatim kako su ponovo osvojili Svetište, slavno u svem svijetu, oslobodili Grad, uspostavili zakone kojima je prijetilo ukinuće, jer im se Gospod smilovao sa svom svojom blagošću;
696 Dolazak Heliodora u Jeruzalem
Dok se u Svetom gradu živjelo u potpunom miru i dok su se ondje najstrože obdržavali zakoni, i to zbog pobožnosti velikog svećenika Onije i njegove mržnje na zlo, 2događalo se da su i sami kraljevi poštovali Sveto mjesto i častili Hram najdragocjenijim darovima. 3Tako je azijski kralj Seleuk iz vlastitih dohodaka namirivao sve troškove koji su bili potrebni za bogoslužne žrtve. 4Ali neki šimun iz Bilgina plemena, postavši hramskim predstojnikom, zavadi se s velikim svećenikom zbog gradskoga tržnog nadzora. 5Kako nije mogao pobijediti Oniju, ode k Apoloniju iz Tarsa, koji je u to vrijeme bio upravitelj u Celesiriji i Feniciji. 6Priopći mu kako je jeruzalemska riznica krcata neizrecivim blagom, tako da mu se količina ne može ustanoviti, i kako to sve nije potrebno za troškove žrtvovanja te bi se moglo prebaciti u kraljevsko vlasništvo. 7Prigodom jednog sastanka s kraljem Apolonije ga obavijesti o prokazanom blagu, a kralj izabra Heliodora, svoga državnog upravitelja, i posla ga s nalogom da preuzme spomenuto blago. 8Heliodor odmah krenu na put, pod izlikom da će izvršiti nadzor nad gradovima Celesirije i Fenicije, a uistinu da izvrši kraljev nalog. 9Kad je došao u Jeruzalem i kad su ga vrhovni svećenik i grad ljubezno primili, priopći o prijavi i objasni radi čega je došao, pa poče ispitivati je li uistinu tako. 10Veliki mu svećenik objasni da su to pohrane udovica i siročadi; 11a nešto od toga da pripada Hirkanu, Tobijinu sinu, veoma uglednu čovjeku, te da, suprotno od klevetničke izjave opakog šimuna, ima svega četiri stotine talenata srebra i dvije stotine talenata zlata. 12Nikako nije dopušteno da se oštete oni koji su se pouzdali u svetost mjesta, u dostojanstvo i nepovredivost Hrama koji je poštovan u svem svijetu. 2. Makabejci, 3,1		 Dok se u Svetom gradu živjelo u potpunom miru i dok su se ondje najstrože obdržavali zakoni, i to zbog pobožnosti velikog svećenika Onije i njegove mržnje na zlo,
697 2. Makabejci, 3,2 događalo se da su i sami kraljevi poštovali Sveto mjesto i častili Hram najdragocjenijim darovima.
698 2. Makabejci, 3,12 Nikako nije dopušteno da se oštete oni koji su se pouzdali u svetost mjesta, u dostojanstvo i nepovredivost Hrama koji je poštovan u svem svijetu.
699 Grad je uzbuđen
13Ali je Heliodor, zbog kraljevih naloga, rekao da se blago svakako mora preuzeti u kraljevsku blagajnu. 14Na dan koji je za to odredio ušao je da popiše blago. U gradu je nastala povelika uznemirenost. 15Svećenici su se u svećeničkoj odjeći bacili ničice pred žrtvenik i zavapili prema nebu, Tvorcu zakona o pohrani, moleći ga da sačuva netaknuta dobra onima koji su ih pohranili. 16Pogled na lice velikog svećenika razdirao je srce: njegov izgled i bljedilo lica odavalo je duševnu tjeskobu. 17Obuzeo ga strah te je drhtao cijelim tijelom, a to je onima koji su ga gledali kazivalo koliko mu srce pati. 18Ljudi su hrlili hrpimice iz kuća na skupnu molitvu, jer je Svetom mjestu prijetilo oskvrnuće. 19Žene, potpasavši kostrijet ispod grudi, grnule na ulice. štoviše, i djevojke, zatvorene u kućama, istrčale jedne na vrata, druge na zidove, neke se naginjale kroz prozore, 20a sve pružale ruke prema nebu, na molitvu. 21Bilo je žalosno vidjeti posvuda prostrto mnoštvo i tjeskobu velikog svećenika zbog onoga što će doći. 22Dok su s jedne strane zazivali svemogućeg Gospoda da povjerene pologe potpuno netaknute sačuva vlasnicima, 23s druge je strane Heliodor izvršivao ono što se odlučilo. 2. Makabejci, 3,18		 Ljudi su hrlili hrpimice iz kuća na skupnu molitvu, jer je Svetom mjestu prijetilo oskvrnuće.
700 Kazna na Heliodoru
24Već je on stigao sa svojom pratnjom pred riznicu, kad se ukaza Gospodar duhova i svih vlasti u takvu veličanstvu da je sve koji se usudiše onamo ići udarila Božja sila te su zapali u nemoć i strah. 25Pred očima im se pojavi konj s prekrasnim sedlom, a na njem strašan jahač: žestoko se propinjući, konj je udarao Heliodora prednjim kopitima. Onaj koji je sjedio na njemu kao da je bio u zlatnu oklopu. 26U isto vrijeme ukazala mu se dva druga mladića, vrlo snažna, sjajne ljepote, u veličanstvenoj odjeći. Pristupiše Heliodoru, jedan s jedne a drugi s druge strane, i stadoše ga bez daha bičevati tučom udaraca. 27Heliodor pade na zemlju; obavi ga gusta tama, a oni ga pograbiše i staviše na nosila. 28I tako su tog čovjeka, koji je čas prije ušao u spomenutu riznicu s mnogobrojnom pratnjom i cijelom tjelesnom stražom, iznijeli bespomoćna, i po tome svi jasno uvidješe Božju silu. 29Dok je on, udaren Božjom moći, ležao bez riječi i lišen svake nade u spasenje, 30Židovi su veličali Gospodina koji je čudesno proslavio svoje Sveto mjesto. A Hram, trenutak prije pun straha i nemira, sada, kad se očitovao Svevladar Gospodin, prelijevao se radošću i veseljem. 31Neki od Heliodorovih pratilaca brzo su zatražili Oniju da moli Svevišnjega neka podari život onomu što je ležao na izdisaju. 32Bojeći se da kralj možda ne bi posumnjao da su Židovi napakostili Heliodoru, veliki svećenik prinese žrtvu za spas toga čovjeka. 33Dok je veliki svećenik prinosio žrtvu pomirnicu, Heliodoru se opet ukazaše oni isti mladići u istoj odjeći. Stadoše preda nj i rekoše mu: Budi vrlo zahvalan velikom svećeniku Oniji, jer ti je Gospodin samo po njemu podario život. 34A ti, koga je Nebo izbičevalo, razglasuj svima veličanstvenu Božju silu! To rekavši, iščeznuše. 2. Makabejci, 3,30		 Židovi su veličali Gospodina koji je čudesno proslavio svoje Sveto mjesto. A Hram, trenutak prije pun straha i nemira, sada, kad se očitovao Svevladar Gospodin, prelijevao se radošću i veseljem.
701 Heliodorovo obraćenje
35Heliodor prinese žrtvu Gospodinu i učini velike zavjete Onomu koji mu je poklonio život, pa se ljubezno oprosti s Onijom i vrati se kralju sa svojom vojskom. 36Svjedočio je pred svima o djelima svevišnjeg Boga koja je vidio svojim očima. 37Kad ga je kralj upitao koji mu se čovjek čini prikladan da se još jednom pošalje u Jeruzalem, Heliodor odgovori: 38Ako imaš kakva neprijatelja ili kakva zavjerenika protiv države, pošalji ga onamo da ti se izbičevan vrati, ako uopće iznese živu glavu, jer uistinu na onome mjestu vlada Božja sila. 39Onaj koji stoluje na nebu, bdi nad onim mjestom i brani ga, a one koji onamo zlonamjerno pristupaju bije i uništava. 40To su, eto, događaji s Heliodorom i očuvanjem svete riznice. 2. Makabejci, 3,40		 To su, eto, događaji s Heliodorom i očuvanjem svete riznice.
702 Lizimah pogiba u buni
39Lizimah je s Menelajevim znanjem u gradu počinio mnogo svetogrdnih krađa. Kad se o tom nadaleko proširio glas, puk se diže protiv Lizimaha, ali se već mnogo zlatnine raznijelo. 40Protiv pobunjenog mnoštva, gnjevom raspaljena, Lizimah naoruža oko tri tisuće ljudi i prvi poče vršiti nasilja, u kojima je četovođa bio neki Auran, čovjek poodmakle dobi i nipošto manje bezumnosti. 41Kad su ljudi vidjeli da će ih Lizimah napasti, pograbiše jedni kamenje, drugi toljage, a neki zagrabiše pune ruke pepela koji se ondje nalazio, pa svi hrpimice navališe na Lizimahove ljude. 42Mnoge su ranili, neke ubili, ostale natjerali u bijeg, a samoga oskvrnitelja izmrcvarili kraj riznice. 2. Makabejci, 4,39		 Lizimah je s Menelajevim znanjem u gradu počinio mnogo svetogrdnih krađa. Kad se o tom nadaleko proširio glas, puk se diže protiv Lizimaha, ali se već mnogo zlatnine raznijelo.
703 Menelaj oslobođen novcem
43Zbog toga bi podignuta tužba protiv Menelaja. 44Kad je kralj došao u Tir, tri su čovjeka što ih je poslalo veliko vijeće branila pravednost svoje stvari. 45Menelaj, videći da će izgubiti, obeća Dorimenovu sinu Ptolemeju mnogo novaca ako za njegovu stvar predobije kralja. 46Ptolemej odvede kralja pod neki trijem da se tobože ondje rashladi i skloni ga da promijeni odluku. 47I doista, Menelaja, krivca svega zla, kralj oslobodi od svih optužbi, dok one bijednike koji bi bili proglašeni nevinima da su svoju stvar branili i kod Skita - osudi na smrt. 48Tako oni koji su govorili u obranu grada, naroda i svetog posuđa smjesta podniješe nepravednu kaznu. 49Čak su im i Tirani, zgražajući se nad takvom zloćom, priredili svečani ukop. 50Zbog lakomosti vlastodržaca Menelaj se ipak održi na vlasti; napredujući u pakosti, postade glavni protivnik svojih sugrađana. 2. Makabejci, 4,48		 Tako oni koji su govorili u obranu grada, naroda i svetog posuđa smjesta podniješe nepravednu kaznu.
704 Pljačka Hrama
15Ni time se nije izdovoljio, nego se drznuo ući u Hram najsvetiji na svem svijetu, a vodio ga Menelaj, izdajica zakona i domovine. 16Tu je svojim nečistim rukama uzimao sveto posuđe, poganim rukama grabio darove što su ih drugi kraljevi davali za napredak, slavu i dostojanstvo tog mjesta. 17Antioh se uznio u srcu, ne misleći da se Gospod samo na kratko vrijeme ljuti na građane zbog njihovih grijeha i zato ne haje za Sveto mjesto. 18I da nije bilo tolikog mnoštva grijeha, i njega bi, čim bi ušao, udarci biča odvratili od drskosti, kao što su odvratili i Heliodora, koga bijaše poslao kralj Seleuk da pregleda riznicu. 19Ali Gospodin nije izabrao narod radi Svetog mjesta, nego mjesto radi naroda. 20Zato je i samo mjesto, imajući udjela u narodnim nevoljama, kasnije sudjelovalo i u blagostanju; zapušteno zbog srdžbe Svemogućega, bit će opet u svoj svojoj slavi obnovljeno nakon izmirenja s velikim Gospodinom. 2. Makabejci, 5,15		 Ni time se nije izdovoljio, nego se drznuo ući u Hram najsvetiji na svem svijetu, a vodio ga Menelaj, izdajica zakona i domovine.
705 2. Makabejci, 5,16 Tu je svojim nečistim rukama uzimao sveto posuđe, poganim rukama grabio darove što su ih drugi kraljevi davali za napredak, slavu i dostojanstvo tog mjesta.
706 2. Makabejci, 5,17 Antioh se uznio u srcu, ne misleći da se Gospod samo na kratko vrijeme ljuti na građane zbog njihovih grijeha i zato ne haje za Sveto mjesto.
707 2. Makabejci, 5,19 Ali Gospodin nije izabrao narod radi Svetog mjesta, nego mjesto radi naroda.
708 Nadglednici
21Antioh, dakle, iz Hrama odnije tisuću i osam stotina talenata pa se požuri u Antiohiju, misleći u svojoj oholosti da zemlju može učiniti plovnom a more prohodnim - toliko mu se uznijelo srce! 22Za nadstojnike, pak, koji će zlostavljati narod ostavi u Jeruzalemu Filipa, po narodnosti Frigijca, po ćudi surovijega od onoga koji ga je postavio; 23a na gori Gerizimu Andronika; osim njih još i Menelaja, koji je opakije od drugih gospodovao svojim sugrađanima, a bio je osobito neprijateljski raspoložen prema Židovima. 24Posla i namjesnika Apolonija na čelu vojske od dvadeset i dvije tisuće ljudi, zapovjedivši mu da sve odrasle pokolje, a žene i mladež proda. 25Kad je taj došao u Jeruzalem, pretvarajući se kao miroljubiv čovjek, pričeka do svetoga subotnjeg dana; tada, iskoristivši židovski počinak, zapovjedi svojim podređenima da izađu pod oružjem. 26Sve one koji su došli da vide smotru dade poubijati, a potom je, krstareći s naoružanim vojnicima po gradu, pogubio mnoštvo ljudi. 27Tada se Juda Makabej povuče sa desetak ljudi u pustinju te su u gorama provodili život kao divlje zvijeri, hraneći se samo zelenjem da se čime ne bi onečistili. 2. Makabejci, 5,25		 Kad je taj došao u Jeruzalem, pretvarajući se kao miroljubiv čovjek, pričeka do svetoga subotnjeg dana; tada, iskoristivši židovski počinak, zapovjedi svojim podređenima da izađu pod oružjem.
709 2. Makabejci, 6,4 Pogani ispuniše Hram raspuštenošću i pijankama. Zabavljali su se s djevojčurama i u svetim se predvorjima upuštali sa ženama. štoviše, u samu su unutrašnjost unosili koješta zabranjeno.
710 2. Makabejci, 6,6 Čak nije bilo dopušteno svetkovati subotu,
711 2. Makabejci, 6,6 niti slaviti djedovske svetkovine otaca, niti se uopće itko smio priznavati Židovom.
712 Uspostava poganskih obreda
Nedugo potom posla kralj Atenjanina Geronta da Židove prisiljava da krše zakone otaca i da se više u svom životu ne ravnaju po Božjim zakonima; 2pa da oskvrne jeruzalemski Hram i pridijeli ga Olimpskom Zeusu, a onaj na Gerizimu Zeusu Gostoljubivom, kako su to tražili stanovnici tog mjesta. 3Narodu je bilo teško i nepodnosivo toliko zlo. 4Pogani ispuniše Hram raspuštenošću i pijankama. Zabavljali su se s djevojčurama i u svetim se predvorjima upuštali sa ženama. štoviše, u samu su unutrašnjost unosili koješta zabranjeno. 5Žrtvenik su natovarili nedopuštenim žrtvama koje su zakoni branili. 6Čak nije bilo dopušteno svetkovati subotu, niti slaviti djedovske svetkovine otaca, niti se uopće itko smio priznavati Židovom. 7Naprotiv, silom su ih tjerali na mjesečne žrtvene gozbe u spomen kraljeva rođendana, a kad se slavio Dionizov blagdan, morali su ovjenčani bršljanom izići u Dionizovu povorku. 8Na Ptolemejev poticaj izišla je naredba da se i u susjednim helenskim gradovima jednako postupa sa Židovima, pa da i oni sudjeluju u obrednim gozbama, 9a da se ubiju oni koji ne prihvaćaju helenskih običaja. Bilo je očito kakva je nevolja nastala. 10Tako su bile izvedene pred sud dvije žene koje su obrezale svoju djecu. Objesili su im dojenčad o dojke te su ih javno vodili gradom, a onda strmoglavili sa zidina. 11Drugi se sastajali u obližnjim spiljama da potajno svetkuju sedmi dan: prokazali su ih Filipu te ih zajedno spališe; iz poštovanja prema tome svetom danu, oni se nisu ni branili. 2. Makabejci, 6,11		 Drugi se sastajali u obližnjim spiljama da potajno svetkuju sedmi dan: prokazali su ih Filipu te ih zajedno spališe;
713 2. Makabejci, 6,11 iz poštovanja prema tome svetom danu, oni se nisu ni branili.
714 Eleazarovo mučeništvo
18Eleazara, jednog od prvaka među pismoznancima, čovjeka već poodmakle dobi ali otmjene vanjštine, nagovorili su, silom mu otvarajući usta, da jede svinjetinu. 19Ali je on više volio slavnu smrt nego sramotan život, pa sam dragovoljno pristupi mučilištu. 20Ali prije ispljunu ono što mu je bilo u ustima, kako treba da postupi svaki onaj koji se odlučno čuva onoga što nije dopušteno okusiti ni po cijenu ljubavi prema životu. 21Oni koji su predsjedavali tome bezbožnom obrednom obroku, kako su odavna poznavali tog čovjeka, uzeše ga nasamo nagovarati da sa sobom donese mesa koje smije uživati i koje je sam pripravio. Neka se samo pretvara da po kraljevoj zapovijedi jede od žrtvenog mesa. 22Učini li tako, izbavit će se od smrti njihovim čovjekoljubljem, na koje ih obvezuje staro prijateljstvo. 23Ali on stvori plemenitu odluku, dostojnu svoje dobi i ugleda svoje časne starosti i sijede glave i besprijekorna života sve od djetinjstva, a još većma dostojnu svetih zakona koje je postavio sam Bog: bez oklijevanja izjavi neka ga samo pošalju u Podzemlje. 24Ne dolikuje našoj dobi pretvarati se, pa da mnogi mladići pomisle kako je Eleazar sa devedeset godina prešao na tuđinske običaje. 25Zbog svog pretvaranja da spasim ono malo prolaznog života, mogli bi i sami zastraniti, a ja bih tako na svoju starost navukao ljagu i sramotu. 26Jer, sve kad bih sada i umakao ljudskoj kazni, ni živ ni mrtav neću izbjeći rukama Svemogućega. 27A sada, junački se odričući života, pokazat ću se dostojnim svoje starosti 28i mladićima ostaviti plemenit primjer kako se za časne i svete zakone valja spremno i velikodušno izložiti smrti. Nakon tih riječi odmah pristupi mučilištu. 29Oni koji su ga vodili, promijeniše dotadašnju naklonost u mržnju: njegove riječi činile im se ludošću. 30Kad je već pod udarcima umirao, uzdahnu i reče: Gospodin, koji posjeduje sveto znanje, dobro zna da sam se mogao izbaviti od smrti, ali da na svom tijelu podnosim teške muke bičevanja jer u duši radosno sve to podnosim u strahopoštovanju prema njemu. 31I tako je on preminuo i svojom smrću ostavio ne samo mladeži nego i većini naroda primjer hrabrosti i spomenik kreposti. 2. Makabejci, 6,23		 Ali on stvori plemenitu odluku, dostojnu svoje dobi i ugleda svoje časne starosti i sijede glave i besprijekorna života sve od djetinjstva, a još većma dostojnu svetih zakona koje je postavio sam Bog: bez oklijevanja izjavi neka ga samo pošalju u Podzemlje.
715 2. Makabejci, 6,28 i mladićima ostaviti plemenit primjer kako se za časne i svete zakone valja spremno i velikodušno izložiti smrti.
716 2. Makabejci, 6,30 Kad je već pod udarcima umirao, uzdahnu i reče: Gospodin, koji posjeduje sveto znanje, dobro zna da sam se mogao izbaviti od smrti, ali da na svom tijelu podnosim teške muke bičevanja jer u duši radosno sve to podnosim u strahopoštovanju prema njemu.
717 2. Makabejci, 8,15 neka ih izbavi, ako i ne zbog njih samih, a ono zbog Saveza s njihovim ocima i zbog toga što se zovu njegovim svetim i veličanstvenim Imenom.
718 16Kad je, dakle, Makabej prikupio oko sebe šest tisuća ljudi, stao ih je hrabriti da se ne plaše neprijatelja niti boje mnoštva pogana koji ih nepravedno napadaju nego neka se junački bore. 17Neka imaju pred očima kako su oni zločinački osramotili Sveto mjesto i kako su zlostavljali i ruglu izvrgli Grad, a pradjedovske običaje uništili. 18Oni se uzdaju, dodao je, u oružje i smionost, a mi u Boga Svevladara koji jednim migom oka može oboriti naše napadače i sav svijet. 19Nabrojio im je slučajeve u kojima se Bog udostojao zaštititi njihove pretke: onaj što se zbio pod Sanheribom kad je poginulo stotinu osamdeset i pet tisuća ljudi, 20pa onaj u Babiloniji, u bici protiv Galaćana, gdje se borilo osam tisuća ljudi s pomoću četiri tisuće Makedonaca, i dok su Makedonci došli u škripac, onih samih osam tisuća, zahvaljujući pomoći s Neba, porazilo je stotinu i dvadeset tisuća neprijatelja i zadobilo velik plijen. 2. Makabejci, 8,17 Neka imaju pred očima kako su oni zločinački osramotili Sveto mjesto i kako su zlostavljali i ruglu izvrgli Grad, a pradjedovske običaje uništili.
719 21Kad ih je tim riječima osokolio i pripremio da za svoje zakone i za domovinu i poginu, razdijelio je svoju vojsku na četiri odreda. 22Na čelo svakom odredu stavio je svoju braću: šimuna, Josipa i Jonatana, i dao svakomu po tisuću i pet stotina ljudi. 23Osim toga, naredi Eleazaru da im pročita Svetu knjigu, a onda je, davši im bojni zov: S Božjom pomoću! stao na čelo prvog odreda i napao Nikanora. 24Budući da im je Svemogući u boju bio suborac, pobili su preko devet tisuća neprijatelja, izranili i osakatili veći dio Nikanorove vojske i nagnali sve u bijeg. 25Zaplijenili su i novac onih koji su ih došli kupovati. Pošto su ih podugo tjerali, vratiše se natrag jer nisu imali vremena. 26Bilo je, naime, uoči subote, pa ih nisu dalje gonili. 27Pokupiše još neprijateljsko oružje i poskidaše plijen, a onda svetkovahu subotu, obilno hvaleći i slaveći Gospodina koji ih je tog dana izbavio i opet im počeo iskazivati svoju milost. 28Poslije subote podijelili su dio plijena žrtvama progonstva, pa udovicama i siročadi, a ono što je preostalo podijelili su među sobom i među svojom djecom. 29Završivši taj posao, okupiše se na zajedničku molitvu i zavapiše milosrdnom Gospodinu da se posve izmiri sa svojim slugama. 2. Makabejci, 8,23 Osim toga, naredi Eleazaru da im pročita Svetu knjigu, a onda je, davši im bojni zov: S Božjom pomoću! stao na čelo prvog odreda i napao Nikanora.
720 2. Makabejci, 8,27 Pokupiše još neprijateljsko oružje i poskidaše plijen, a onda svetkovahu subotu, obilno hvaleći i slaveći Gospodina koji ih je tog dana izbavio i opet im počeo iskazivati svoju milost.
721 Timotej i Bakid pobijeđeni
30U kreševu s Timotejevim i Bakidovim vojnicima pobili su ih dvadeset tisuća i osvojili vrlo visoke tvrđave. Velik plijen razdijelili su na dva jednaka dijela - jedan za sebe, drugi za žrtve progonstva, siročad i udovice - a ne zaboraviše ni staraca. 31Zatim su brižno pokupili neprijateljsko oružje i pohranili ga na prikladnim mjestima. što je od plijena preostalo, odnijeli su u Jeruzalem. 32Ubili su vođu Timotejevih četa, čovjeka bezbožna, koji je Židovima nanio mnogo zala. 33Dok su u domovini slavili pobjedu, spališe one koji su zapalili Sveta vrata, zajedno s Kalistenom, koji bijaše utekao u neku kućicu. Tako je za svoje svetogrđe primio zasluženu plaću. 2. Makabejci, 8,33		 Dok su u domovini slavili pobjedu, spališe one koji su zapalili Sveta vrata, zajedno s Kalistenom, koji bijaše utekao u neku kućicu.
722 2. Makabejci, 8,33 Tako je za svoje svetogrđe primio zasluženu plaću.
723 11Istom sada, sav skršen bolima, poče popuštati u svojoj velikoj oholosti i pod Božjim bičem stao je dolaziti k pameti, jer su mu se od časa do časa povećavale boli. 12Kad više ni sam nije mogao podnositi vlastitog smrada, priznade: Pravo je pokoravati se Bogu i neka se smrtnik s Bogom ne izjednačuje! 13Ali taj se zločinac molio Gospodaru u koga više nije bilo smilovanja. 14Obećavao je da će Sveti grad, kamo se žurio da ga sravni sa zemljom i pretvori u groblje, proglasiti slobodnim; 15da će s Atenjanima izjednačiti sve Židove, koje inače nije smatrao dostojnima ni ukopa, nego vrijednima da se s njihovom djecom bace za hranu pticama grabilicama i divljim zvijerima; 16da će najljepšim darovima ukrasiti sveti Hram, koji je prije oplijenio, i da će mu mnogostruko vratiti sve sveto posuđe, a troškove žrtvovanja podmirivati od svojih dohodaka; 17i napokon da će i sam postati Židov i da će krstariti cijelim svijetom i naviještati Božju svemoć. 2. Makabejci, 9,14 Obećavao je da će Sveti grad, kamo se žurio da ga sravni sa zemljom i pretvori u groblje, proglasiti slobodnim;
724 2. Makabejci, 9,16 da će najljepšim darovima ukrasiti sveti Hram, koji je prije oplijenio,
725 2. Makabejci, 9,16 i da će mu mnogostruko vratiti sve sveto posuđe, a troškove žrtvovanja podmirivati od svojih dohodaka;
726 Očišćenje Hrama
Dotle je Makabej sa svojim drugovima, pod vodstvom Gospodinovim, opet zauzeo Hram i Grad. 2Srušili su žrtvenike što su ih po trgu sagradili tuđinci i uništili su posvećene gajeve. 3Potom su očistili Hram i podigli drugi žrtvenik; onda su iskresali vatru iz kamena i tom vatrom, nakon prijekida od dvije godine, prinijeli žrtvu; ujedno su obnovili prinos kada, zapalili svjetiljke i izložili prinesene hljebove. 4Kad su sve to izvršili, pali su ničice i stali moliti Gospodina da više nikada ne dopusti da padnu u takve nevolje, nego, ako kad i sagriješe, neka ih primjerno kazni, ali neka ih ne predaje bogohulnim i divljim narodima. 5Čišćenje Hrama palo je upravo na isti dan i mjesec u koji su ga pogani i oskvrnuli, na dvadeset i peti dan Kisleva. 6Svetkovali su to razdragano osam dana, onako kao i Blagdan sjenica, sjećajući se kako su nedavno, na Blagdan sjenica, boravili u planinama i spiljama kao divlje zvijeri. 7Zato su, noseći bršljanom ovite štapove, zelene grančice i palme, zahvaljivali hvalospjevima Onomu koji je sretno proveo očišćenje svoga Svetog mjesta. 8Ujedno su javno zaključili i izglasali da sav židovski narod treba da te dane svake godine slavi. 2. Makabejci, 10,2		 Srušili su žrtvenike što su ih po trgu sagradili tuđinci i uništili su posvećene gajeve.
727 2. Makabejci, 10,6 Svetkovali su to razdragano osam dana, onako kao i Blagdan sjenica, sjećajući se kako su nedavno, na Blagdan sjenica, boravili u planinama i spiljama kao divlje zvijeri.
728 2. Makabejci, 10,7 Zato su, noseći bršljanom ovite štapove, zelene grančice i palme, zahvaljivali hvalospjevima Onomu koji je sretno proveo očišćenje svoga Svetog mjesta.
729 Prva Lizijina vojna
Malo zatim kraljev skrbnik i rođak Lizija, koji je bio na čelu državnih poslova, vrlo teško podnoseći posljednje događaje, 2skupi kojih osamdeset tisuća pješaka i svekoliko svoje konjaništvo te krenu na Židove, u nakani da Grad učini grčkim naseljem 3i da Hram, poput svetišta poganskih naroda, podloži porezu i svake godine prodaje svećeničku čast. 4Nije nimalo mislio na Božju moć: zanijelo ga mnoštvo njegovih pješaka i tisuće konjanika te osamdeset njegovih slonova. 5Upade u Judeju i približi se Betsuru, utvrđenu mjestu, udaljenu kojih pet stadija od Jeruzalema, te ga ljuto pritisnu. 6Kad Makabej i njegovi doznaše da Lizija opsjeda tvrđave, počeše plakati i liti suze, moleći Gospodina da Izraelu pošalje dobroga anđela da ga spasi. 7Nato Makabej prvi pograbi oružje i potače druge da se zajedno s njim izlože pogibli i pomognu svojoj braći. Puni žara, srnuše zajedno. 8Dok su se još nalazili blizu Jeruzalema, ukaza im se na čelu konjanik u bijelim haljinama koji je vitlao zlatnim oružjem. 9Tada se svi zajedno zahvališe milosrdnom Bogu i toliko se ohrabriše da su bili spremni probosti ne samo ljude nego i najdivljije zvijeri i probiti željezne zidove. 10Kretali su naprijed u bojnom redu sa suborcem koji im je milošću Gospodnjom stigao s neba. 11Zagnaše se na neprijatelje kao lavovi, oboriše jedanaest tisuća pješaka i tisuću i šest stotina konjanika, a ostale natjeraše u bijeg. 12Većina se spasila, ali ranjeni i razoružani. Sam se Lizija spasio sramotnim bijegom. 2. Makabejci, 11,3		 i da Hram, poput svetišta poganskih naroda, podloži porezu i svake godine prodaje svećeničku čast.
730 Žrtva za mrtve
38Sabravši vojsku, Juda se uputi u grad Odolam. Kako je upravo osvanuo sedmi dan, ondje se prema običaju očistiše i proslaviše subotu. 39Sutradan su došli Judini ljudi - jer je već bio posljednji čas - da pokupe tjelesa onih što su pali i da ih pokopaju uz njihove rođake u grobovima otaca. 40Tu su pod odjećom svakoga mrtvaca našli predmete posvećene jamnijskim idolima, što Zakon Židovima zabranjuje. Tako je svima postalo jasno da je to uzrok njihove smrti. 41Zato su svi stali blagoslivljati Gospodina, pravednog suca koji otkriva ono što je sakriveno. 42Zatim se pomoliše da bi se počinjeni grijeh sasvim oprostio. Plemeniti Juda opomenu vojnike da se čuvaju čisti od grijeha, jer sad vide što je zbog grijeha zadesilo one koji su pali. 43Nato je sabrao oko dvije tisuće srebrnih drahmi i poslao u Jeruzalem da se prinese žrtva okajnica za grijeh. Učinio je to vrlo lijepo i plemenito djelo jer je mislio na uskrsnuće. 44Jer da nije vjerovao da će pali vojnici uskrsnuti, bilo bi suvišno i ludo moliti za mrtve. 45K tome je imao pred ovima najljepšu nagradu koja čeka one koji usnu pobožno. Svakako, sveta i pobožna misao. Zato je za pokojne prinio žrtvu naknadnicu da im se oproste grijesi. 2. Makabejci, 12,40		 Tu su pod odjećom svakoga mrtvaca našli predmete posvećene jamnijskim idolima, što Zakon Židovima zabranjuje. Tako je svima postalo jasno da je to uzrok njihove smrti.
732 2. Makabejci, 12,45 K tome je imao pred ovima najljepšu nagradu koja čeka one koji usnu pobožno. Svakako, sveta i pobožna misao. Zato je za pokojne prinio žrtvu naknadnicu da im se oproste grijesi.
732 Vojna Antioha i Lizije
Menelajeva smrt
Godine sto četrdeset i devete dočuli su Judini ljudi da Antioh Eupator dolazi s mnoštvom vojske na Judeju 2i da je s njime njegov skrbnik Lizija, upravitelj državnih poslova; i da svaki ima grčku vojsku od stotinu i deset tisuća pješaka, pet tisuća i tri stotine konjanika, dvadeset i dva slona i tri stotine bojnih kola, opremljenih srpovima. 3Njima se pridružio i Menelaj, vrlo prepredeno potičući Antioha, ne zato što bi svojoj domovini želio sreću, nego u nadi da će se održati na vlasti. 4Ali Kralj kraljeva raspiri Antiohov gnjev na zlikovca, jer je Lizija kralju obrazložio da je Menelaj krivac svemu zlu. Zato Antioh zapovjedi da ga odvedu u Bereju i ondje pogube prema mjesnom običaju. 5U tom se mjestu nalazi kula visoka pedeset lakata, puna pepela, a na njoj je naprava koja se okreće naokolo i odasvud sunovraćuje u pepeo. 6Tu se mora popeti krivac svetogrdne pljačke ili kakvih drugih velikih zločina da ga odande strmoglave u smrt. 7Takva je smrtna kazna zadesila tog nevjernika Menelaja a da ga nisu ni pokopali. 8I to s pravom; sagriješio je mnogo protiv žrtvenika, kojega je i oganj i pepeo svet, i zato ga je stigla smrt u pepelu. 2. Makabejci, 13,6		 Tu se mora popeti krivac svetogrdne pljačke ili kakvih drugih velikih zločina da ga odande strmoglave u smrt.
733 2. Makabejci, 13,8 I to s pravom; sagriješio je mnogo protiv žrtvenika, kojega je i oganj i pepeo svet, i zato ga je stigla smrt u pepelu.
734 Molitve i uspjeh Židova kraj Modina
9U to se primicao kralj, premećući u glavi najokrutnije nakane kako bi Židovima napakostio još gore nego njegov otac. 10Kad je Juda za to saznao, odredio je da narod danju i noću zazivlje Gospodina, da i sad kao nekoć pritekne u pomoć onima kojima prijeti pogibao da ih liše Zakona, domovine i svetog Hrama 11te da ne dopusti da puk koji je malo odahnuo opet padne pod vlast bogohulnih naroda. 12Kad su svi zajedno izvršili taj nalog, zaklinjući milosrdnog Gospodina suzama i postovima, prostrti ničice tri dana zaredom, Juda ih ohrabri i pozva da se spreme. 13Potom je sa starješinama odlučio da ne čekaju, nego da iziđu i s Božjom pomoći riješe stvar prije nego kraljeva vojska upadne u Judeju i zauzme grad. 14Prepustivši, dakle, pothvat Stvoritelju svijeta, potaknu svoje drugove da se za zakone, Hram, Grad, domovinu i ustanove junački bore na život i smrt, pa se utabori kod Modina. 15Davši tada svojima bojni zov: Božja je pobjeda!, noću s najboljim poizbor momcima napade kraljev šator; pobi u taboru oko dvije tisuće ljudi, a njegovi ljudi probodoše najvećega slona i njegova upravljača u kućici. 16Ispuniše sav tabor stravom i metežom pa se pobjedonosno povukoše. 17Kad je počela svitati zora, sve je bilo gotovo, jer je Gospod pomogao i štitio Judu. 2. Makabejci, 13,10		 Kad je Juda za to saznao, odredio je da narod danju i noću zazivlje Gospodina, da i sad kao nekoć pritekne u pomoć onima kojima prijeti pogibao da ih liše Zakona, domovine i svetog Hrama
735 Antioh V. pregovara sa Židovima
18Kad je kralj iskusio židovsku hrabrost, pokuša varkama napadati njihove položaje. 19Približi se snažnoj židovskoj tvrđavi Betsur, ali je bio odbijen, svladan, pobijeđen. 20Juda je opsjednutima slao što im je bilo potrebno. 21Ali je neki Rodok iz židovske vojske neprijateljima odao tajne. Pronašli su ga, uhvatili i smaknuli. 22Kralj je i drugi put poveo pregovore s onima u Betsuru, ponudio im mir, prihvatio uvjete pa se povukao; a zatim napade Judu i njegove ljude, ali bi poražen. 23Kad je doznao da je Filip, koga je postavio za državnog upravitelja u Antiohiji, podigao bunu, usplahirio se pa stade opet pregovarati sa Židovima; prihvati njihove uvjete i zakletvom se na njih obveza. Poslije izmirenja prinese žrtvu, počasti Hram i nadari Sveto mjesto. 24Dobro je primio Makabeja i postavio ga za namjesnika od Ptolemaide do zemlje Gerenijaca. 25Ode u Ptolemaidu, ali se njezini građani nisu slagali s ugovorom; negodovali su zbog nekih stavaka i tražili da se ponište. 26Tada se na besjedište pope Lizija. Branio je nagodbu kako je najbolje znao; uvjeri stanovnike, umiri ih i pridobi, a onda se vrati u Antiohiju. Tako se završio kraljev vojni pohod i 2. Makabejci, 13,23		 Kad je doznao da je Filip, koga je postavio za državnog upravitelja u Antiohiji, podigao bunu, usplahirio se pa stade opet pregovarati sa Židovima; prihvati njihove uvjete i zakletvom se na njih obveza. Poslije izmirenja prinese žrtvu, počasti Hram i nadari Sveto mjesto.
736 2. Makabejci, 14,3 Neki Alkim, koji je prije bio veliki svećenik a poslije se u vrijeme pobune svojevoljno okaljao, videći da se nikako ne može održati i da mu je posve onemogućen pristup k svetom žrtveniku,
737 Upletanje velikog svećenika Alkima
Poslije tri godine saznali su Juda i njegovi ljudi da je Seleukov sin Demetrije s jakom vojskom i brodovljem doplovio u luku Tripolis, 2zavladao zemljom i pogubio Antioha i njegova skrbnika Liziju. 3Neki Alkim, koji je prije bio veliki svećenik a poslije se u vrijeme pobune svojevoljno okaljao, videći da se nikako ne može održati i da mu je posve onemogućen pristup k svetom žrtveniku, 4pođe godine sto pedeset i prve kralju Demetriju i donese mu zlatnu krunu i palmu, i k tome maslinove grančice koje se običavaju prikazivati u Hramu. Inače tog dana nije učinio ništa više. 5Ali kad ga je potom Demetrije pozvao u vijeće i upitao kakvo je raspoloženje i koje su nakane Židova, on iskoristi tu priliku za svoje lude namjere i odgovori: 6Židovi koji se zovu Hasideji, a kojima je na čelu Juda Makabej, vode neprestano ratove i dižu bune te ne daju da se kraljevstvo naužije blagostanja. 7Zato sam ja, lišen pradjedovske časti, to jest velikog svećeništva, došao ovamo, 8jer su mi na srcu u prvom redu kraljevska prava, a u drugom naši sugrađani, jer zbog nepromišljenosti spomenutih ljudi sav naš narod trpi nemalu štetu. 9Kad sve to potanko saznaš, o kralju, po svojoj blagoj čovjekoljubivosti koju gojiš prema svima, udostoj se pobrinuti za dobro naše zemlje i našega naroda, kojemu prijeti pogibao sa svih strana. 10Jer dok Juda živi, ne može država uživati mira. 11Čim je to izgovorio, ostali kraljevi prijatelji, neprijateljski raspoloženi prema Judi, još većma uzeše podjarivati Demetrija. 12On odmah dozva Nikanora, koji je zapovijedao odredom slonova, te ga imenova upraviteljem Judeje i posla ga 13s nalogom da Judu pogubi a njegove ljude rastjera te da Alkima postavi za velikog svećenika veličanstvenog Svetišta. 14Oni pogani koji bijahu pred Judom iz Judeje pobjegli pridružiše se hrpimice Nikanoru, jer su mislili da će se nezgode i nesreće Židova okrenuti u njihovu korist. 2. Makabejci, 14,13		 s nalogom da Judu pogubi a njegove ljude rastjera te da Alkima postavi za velikog svećenika veličanstvenog Svetišta.
738 Nikanor prijeti Hramu
26Kad je Alkim vidio njihovu međusobnu sklonost i shvatio da su sklopili ugovor, otišao je Demetriju i rekao mu da Nikanor ima izdajničke namjere, jer je Judu, protivnika njegova kraljevstva, imenovao nasljednikom. 27Nato se kralj razgnjevi: razjaren klevetama tog nitkova, napisa Nikanoru pismo i poruči mu da zbog nagodbe veoma negoduje; i zapovjedi mu da mu odmah u Antiohiju pošalje Makabeja okovana. 28Kad je to stiglo Nikanoru, zbunio se, jer mu bijaše teško da pogazi nagodbu s čovjekom koji nije ništa kriv. 29Ali kako nije bilo moguće usprotiviti se kralju, vrebao je prigodu da taj nalog izvrši lukavštinom. 30Makabej je ipak zamijetio da se Nikanor hladnije vlada prema njemu i da ga susreće grublje nego što je običavao te nasluti da ta hladnoća nije dobar znak. Zato skupi oko sebe mnogo svojih pristalica i stade izbjegavati Nikanora. 31A ovaj, videći kako ga je čovjek vješto nadmudrio, pođe u uzvišeni i sveti Hram upravo kad su svećenici prinosili obredne žrtve i zapovjedi da mu predaju tog čovjeka. 32Kako su mu oni pod zakletvom izjavljivali da ne znaju gdje je čovjek koga traži, 33on podiže desnicu prema Hramu i zakle se ovako: Ako mi ne predate Judu svezana lancima, sravnit ću to Božje svetište sa zemljom, raskopat ću žrtvenik te ću na istome mjestu podići divan hram Dionizu. 34Rekavši to, ode. Tada svećenici podigoše ruke prema nebu i zazvaše Onoga koji je uvijek branio naš narod: 35O ti Gospodaru komu ništa ne treba, tebi se svidjelo da se Hram u kojem prebivaš nalazi među nama. 36Zato sad, sveti Gospodaru svake svetosti, sačuvaj dovijeka neoskvrnjen ovaj Dom koji je nedavno očišćen. 2. Makabejci, 14,31		 A ovaj, videći kako ga je čovjek vješto nadmudrio, pođe u uzvišeni i sveti Hram upravo kad su svećenici prinosili obredne žrtve i zapovjedi da mu predaju tog čovjeka.
739 2. Makabejci, 14,33 on podiže desnicu prema Hramu i zakle se ovako: Ako mi ne predate Judu svezana lancima, sravnit ću to Božje svetište sa zemljom, raskopat ću žrtvenik te ću na istome mjestu podići divan hram Dionizu.
740 2. Makabejci, 14,36 Zato sad, sveti Gospodaru
741 2. Makabejci, 14,36 svake svetosti, sačuvaj dovijeka neoskvrnjen ovaj Dom koji je nedavno očišćen.
742 Nikanorove hule
Kad je Nikanor doznao da se Juda i njegovi nalaze u području Samarije, odlučio je da ih bez ikakve opasnosti napadne na dan počinka. 2Židovi koji su ga prisilno slijedili opomenuše ga: Nemoj ih tako divljački i barbarski zatirati, nego poštuj dan što ga je Onaj koji bdi nad svime napose posvetio. 3Tada ih taj trostruki zlikovac upita postoji li na nebu vladalac koji je zapovjedio da se svetkuje dan subotnji. 4Kad su mu oni izjavili: Postoji živi Gospod, Vladalac na nebu, koji zapovjedi da se svetkuje sedmi dan, 5on odgovori: A ja sam vladalac na zemlji i ja zapovijedam da se pograbi oružje i da se izvrše kraljevski poslovi. Ipak mu nije uspjelo da izvrši svoju zločinačku odluku. 2. Makabejci, 15,2		 Židovi koji su ga prisilno slijedili opomenuše ga: Nemoj ih tako divljački i barbarski zatirati, nego poštuj dan što ga je Onaj koji bdi nad svime napose posvetio.
743 2. Makabejci, 15,3 Tada ih taj trostruki zlikovac upita postoji li na nebu vladalac koji je zapovjedio da se svetkuje dan subotnji.
744 2. Makabejci, 15,4 Kad su mu oni izjavili: Postoji živi Gospod, Vladalac na nebu, koji zapovjedi da se svetkuje sedmi dan
745 Judin poticaj i san
6Dok se Nikanor u krajnjoj razmetljivosti nadimao te odlučio da plijenom, otetim Judi i njegovima, podigne zajednički spomenik, 7Makabej se opet postojano i nepokolebljivo uzdao da će mu Gospodin priteći u pomoć. 8Hrabrio je svoje ljude neka se ne plaše navale pogana, nego neka se sjete pomoći što su je od Neba već primili i nadaju se da će im i sada Svemogući udijeliti pobjedu. 9Osokolivši ih riječima Zakona i Proroka, podsjetivši ih na bojeve što su ih već bili, učvrsti ih u hrabrosti. 10Kad im je tako osmjelio srca, još ih upozori kako pogani okreću vjerom i krše zakletvu. 11Pošto je tako svakoga od njih naoružao manje pouzdanjem u štitove i koplja a više smjelošću i pobudnim riječima, ispriča im vjerodostojan san, viđenje, a oni mu se svi obradovaše. 12Evo što je vidio: bivši veliki svećenik Onija, čovjek dobar i čestit, skroman u ophođenju, blage ćudi, otmjen u govoru, od djetinjstva vičan svakoj kreposti, podigao ruke i molio za svu židovsku zajednicu. 13Zatim se Judi ukazao i čovjek vremešan i častan, čudesna i veličanstvena dostojanstva. 14Tada Onija progovori: Ovo je ljubitelj svoje braće koji se mnogo moli za narod i za sav Sveti grad - Božji prorok Jeremija. 15Nato Jeremija pruži desnicu i Judi preda zlatan mač. Predajući mu ga, reče: 16Prihvati ovaj sveti mač: Božji je dar, njime ćeš slomiti neprijatelje! 2. Makabejci, 15,14		 Tada Onija progovori: Ovo je ljubitelj svoje braće koji se mnogo moli za narod i za sav Sveti grad - Božji prorok Jeremija.
746 2. Makabejci, 15,16 Prihvati ovaj sveti mač: Božji je dar, njime ćeš slomiti neprijatelje!
747 Raspored boraca
17Obodreni tim lijepim Judinim riječima, što su mogle nadahnuti junaštvom i mlada srca ispuniti muževnošću, Židovi odlučiše da se i ne utabore, nego da odmah navale i junački, u borbi prsa o prsa, sve riješe, budući da su Grad i svetinje i Hram bili u opasnosti. 18Nisu se toliko zabrinjavali za žene, djecu, braću i rođake, koliko ih je morio najveći i prvi strah - strah za posvećeni Hram. 19Ali je i one koji su ostali u gradu obuzimala velika tjeskoba: bili su u strahu zbog bitke na otvorenom polju. 20Svi su iščekivali ishod bitke: neprijatelj se već bio sabrao i svrstao za boj, slonove su doveli na prikladna mjesta, a konjanike razmjestili na krilima. 21Makabej vidje to veliko mnoštvo, raznovrsnu opremu i strašnu pojavu slonova. Podiže ruke k nebu i zazva čudotvorca Gospodina, jer je znao da on pobjede ne dijeli prema oružju nego prema tomu koga smatra dostojnim. 22Zazvao je ovako: Ti si, o Gospodaru, za judejskog kralja Ezekije poslao svog anđela, koji pobi sto osamdeset i pet tisuća Sanheribovih ljudi. 23Zato, o nebeski Vladaru, pošalji i sad ispred nas dobra anđela da sije strah i trepet! 24Jakom mišicom svojom udari one koji, huleći, izađoše da napadnu tvoj sveti narod! Tako je završio molitvu. 2. Makabejci, 15,17		 Obodreni tim lijepim Judinim riječima, što su mogle nadahnuti junaštvom i mlada srca ispuniti muževnošću, Židovi odlučiše da se i ne utabore, nego da odmah navale i junački, u borbi prsa o prsa, sve riješe, budući da su Grad i svetinje i Hram bili u opasnosti.
748 2. Makabejci, 15,18 Nisu se toliko zabrinjavali za žene, djecu, braću i rođake, koliko ih je morio najveći i prvi strah - strah za posvećeni Hram.
749 2. Makabejci, 15,24 Jakom mišicom svojom udari one koji, huleći, izađoše da napadnu tvoj sveti narod! Tako je završio molitvu.
750 Nikanorov poraz
25Dok su se Nikanorove čete primicale uz jeku truba i bojne pjesme, 26Judini se ljudi sukobiše s neprijateljem uz vapaje i molitve. 27Boreći se rukama a moleći se srcima Bogu, oborili su ne manje od trideset i pet tisuća ljudi, obradovani očevidnom Božjom pomoći. 28Kad su se poslije boja veselo vraćali, opaziše Nikanora gdje leži u bojnoj opremi. 29Podiže se vika i nasta metež, a oni uzeše slaviti Svemogućega jezikom svojih otaca. 30Nato Juda, koji se tijelom i dušom bacio u prve redove za svoje sugrađane i koji je prema svojim sunarodnjacima gajio mladenačku blagonaklonost, zapovjedi da Nikanoru odsijeku glavu i ruku u ramenu i odnesu ih u Jeruzalem. 31I sam je onamo pošao, sazvao svoje sunarodnjake i svećenike te stao pred žrtvenik. Tada posla po one u Tvrđi: 32pokaza im glavu zločinačkog Nikanora i ruku koju taj hulitelj bijaše drzovito podigao protiv svetog Doma Svevladara. 33Odrezavši jezik bezbožnog Nikanora, naredi da se komad po komad dade pticama i da se pred Hramom objesi njegova luđačka ruka. 34Svi su tada, upravivši oči nebu, blagoslivljali Gospoda koji se očitovao: Blagoslovljen bio Onaj koji je svoje Prebivalište sačuvao neoskvrnjeno! 2. Makabejci, 15,32		 pokaza im glavu zločinačkog Nikanora i ruku koju taj hulitelj bijaše drzovito podigao protiv svetog Doma Svevladara.
751 Mesijanska drama
Zašto se bune narodi,zašto puci ludosti snuju? 2Ustaju kraljevi zemaljski, knezovi se rote protiv Jahve i Pomazanika njegova: 3Skršimo okove njihove i jaram njihov zbacimo! 4Smije se onaj što na nebu stoluje, Gospod im se podruguje. 5Tad im veli u svom gnjevu, žestinom ih on zbunjuje: 6Ta ja kralja svog postavih nad Sionom, svojom svetom gorom. 7Obznanjujem odluku Jahvinu: Gospodin mi reče: Ti si sin moj, danas te rodih. 8Zatraži samo, i dat ću ti puke u baštinu, i u posjed krajeve zemaljske. 9Vladat ćeš njima palicom gvozdenom i razbit ih kao sud lončarski. Psalam, 2,6		 Ta ja kralja svog postavih nad Sionom, svojom svetom gorom.
752 Jutarnji vapaj progonjena pravednika
Psalam. Davidov.
Kad je David bježao pred sinom Abšalomom. 2Jahve, koliko je tlačitelja mojih, koliki se podižu na me! 3Mnogi su što o meni zbore: Nema mu spasenja u Bogu! 4Ti si ipak štit moj, Jahve; slavo moja, ti mi glavu podižeš. 5Iza sveg glasa Jahvi zavapih, i on me usliša sa svete gore svoje. 6Sad mogu leć' i usnuti, i onda ustat' jer me Jahve drži. 7Ne bojim se tisuća ljudi što me opsjedaju dušmanski. 8Ustani, o Jahve! Spasi me, o Bože moj! Ti udaraš po obrazu sve neprijatelje moje, opakima zube razbijaš. 9U Jahve je spasenje: na tvom narodu tvoj je blagoslov! Psalam, 3,5		 Iza sveg glasa Jahvi zavapih, i on me usliša sa svete gore svoje.
753 Jutarnja molitva
Zborovođi. Uz frule. Psalam. Davidov.
2Čuj, o Jahve, riječi moje, jecaje moje razaberi! 3Osvrni se na glas mog prizivanja, o Kralju moj i Bože moj, jer tebe vruće zazivam! 4Jahve, zorom glas mi već čuješ, zorom ti već lijem molitve u nadi čekajuć'. 5Jer ti nisi Bog kom je nepravda mila: zlobniku nema boravka s tobom, 6opaki ne mogu opstati pred tvojim pogledom. Mrziš sve što čine bezakonje 7i uništavaš lažljivce. Varalica i krvopija Jahvi se gadi. 8Po velikoj dobroti tvojoj unići ću u Dom tvoj; past ću ničice pred svetim Domom tvojim, Jahve, prepun poštovanja. 9U svojoj me pravdi vodi poradi mojih dušmana, svoj put mi poravnaj pred očima. 10U njihovim ustima iskrenosti nema, srce im je puno zloće; grlo im je grob otvoren, a jezikom laskaju. 11Kazni ih, o Bože! Nek' propadnu oni i osnove njine, otjeraj ih zbog mnogih nedjela njihovih; ta oni se digoše na tebe. 12Nek' se raduju svi što se utječu tebi, neka kliču sve dovijeka! štiti ih i nek se vesele u tebi koji ljube ime tvoje, 13jer pravednika, Jahve, ti blagoslivljaš, dobrotom ga svojom k'o štitom zaklanjaš. Psalam, 5,8		 Po velikoj dobroti tvojoj unići ću u Dom tvoj; past ću ničice pred svetim Domom tvojim, Jahve, prepun poštovan
754 Pouzdanje pravednikovo
Zborovođi. Psalam. Davidov.
Jahvi se utječem! Zašto dakle govorite duši mojoj: Odleti u goru kao ptica! 2Gle, bezbožnici već luk napeše, za tetivu strijelu zapeše da iz potaje ustrijele pravednika. 3Kad su temelji uzljuljani, što da učini pravednik? 4Jahve je u svom svetom Hramu, na nebeskom sjedi prijestolju. Oči njegove motre, vjeđama proniče sinove ljudske. 5Jahve proniče pravedna i nepravedna, iz dna duše mrzi silnika. 6Na grešnike će izlit' žeravu i sumpor, vjetar ognjeni bit će dio njine sudbine. 7Pravedan je Jahve i pravednost ljubi, čestiti će gledat' lice njegovo Psalam, 11,4		 Jahve je u svom svetom Hramu, na nebeskom sjedi prijestolju. Oči njegove motre, vjeđama proniče sinove ljudske.
755 Gost Jahvin
Psalam. Davidov.
Jahve, tko smije prebivati u šatoru tvome, tko li stanovati na svetoj gori tvojoj? 2Onaj samo tko živi čestito, koji čini pravicu, i istinu iz srca zbori, 3i ne kleveće jezikom; koji bližnjem zla ne nanosi i ne sramoti susjeda svoga; 4koji zlikovca prezire, a poštuje one što se Jahve boje; 5koji se zaklinje prijatelju, a ne krši prisege, i ne daje novca na lihvu, i ne prima mita protiv nedužna. Tko tako čini, pokolebat' se neće dovijeka. Psalam, 15,1		 Jahve, tko smije prebivati u šatoru tvome, tko li stanovati na svetoj gori tvojoj?
756 Jahve - moja baština
Miktam. Davidov.
Čuvaj me, Bože, jer se tebi utječem. 2Jahvi rekoh: Ti si moj gospodar, nema mi blaženstva bez tebe! 3Za svetima što su u zemlji sav plamtim od čežnje! 4Gomilaju patnje moje koji slijede bogove tuđe. Ja im ljevanica nalijevat' neću, ime im spominjat' neću usnama. 5Jahve mi je baština i kalež: Ti u ruci držiš moju sudbinu. 6Na divnu zemlju padoše mi konopi, vrlo mi je mila moja baština. 7Blagoslivljam Jahvu koji me svjetuje te me i noću srce opominje. 8Jahve mi je svagda pred očima; jer mi je zdesna, neću posrnuti. 9Stog' mi se raduje srce i kliče duša, i tijelo mi spokojno počiva. 10Jer mi nećeš ostavit' dušu u Podzemlju ni dati da pravednik tvoj truleži ugleda. 11Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno Psalam, 16,3		 Za svetima što su u zemlji sav plamtim od čežnje!
757 Molitva za kralja
Zborovođi. Psalam. Davidov.
2Uslišio te Jahve u dan nevolje, štitilo te ime Boga Jakovljeva!3Poslao ti pomoć iz Svetišta, branio te sa Siona!4Spomenuo se svih ti prinosnica, bila mu mila paljenica tvoja!5Udijelio ti što ti srce želi, ispunio sve namisli tvoje!6Radovali se tvojoj pobjedi, u ime Boga svoga dizali stjegove! Ispunio Jahve svaku molbu tvoju!7Znam evo: Jahve će pobjedu dati svom pomazaniku, uslišit ga iz svetih nebesa snagom pobjedne desnice svoje.8Jedni se hvale kolima bojnim, drugi konjima, mi imenom Jahve, Boga našega!9Oni posrću i padaju, mi se držimo i stojimo.10Jahve, daruj pobjedu kralju, usliši nas u dan kad te zazovemo! Psalam, 20,3		 Poslao ti pomoć iz Svetišta, branio te sa Siona!
758 Psalam, 20,7 Znam evo: Jahve će pobjedu dati svom pomazaniku, uslišit ga iz svetih nebesa snagom pobjedne desnice svoje
759 Patnje i nade pravednika
Zborovođi. Po napjevu Košuta u zoru. Psalam. Davidov.
2Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? Daleko si od ridanja moga.3Bože moj, vičem danju, al'ne odvraćaš; noću vapijem i nema mi počinka.4A ipak, ti u Svetištu prebivaš, Nado Izraelova!5U tebe se očevi naši uzdaše, uzdaše se, i ti ih izbavi;6k tebi su vikali i spasavali se, u tebe se uzdali, i postidjeli se nisu.7A ja, crv sam, a ne čovjek, ruglo ljudi i naroda prezir.8Koji me vode, podruguju se meni, razvlače usne, mašu glavom:9U Jahvu se on uzda, neka ga sad izbavi, neka ga spasi ako mu omilje!10Iz krila majčina ti si me izveo, mir mi dao na grudima majke.11Tebi sam predan iz materine utrobe, od krila majčina ti si Bog moj.12Ne udaljuj se od mene, blizu je nevolja, a nikog nema da mi pomogne.13Opkoliše me junci mnogobrojni, bašanski bikovi okružiše mene.14Ždrijela svoja razvaljuju na me k'o lav koji plijen kida i riče.15Kao voda razlih se, sve mi se kosti rasuše; srce mi posta poput voska, topi se u grudima mojim.16Grlo je moje kao crijep suho, i moj se jezik uz nepce slijepi: u prah smrtni bacio si mene.17Opkolio me čopor pasa, rulje me zločinačke okružile. Probodoše mi ruke i noge,18 sve kosti svoje prebrojiti mogu, a oni me gledaju i zure na me.19Haljine moje dijele među sobom i kocku bacaju za odjeću moju.20Ali ti, o Jahve, daleko mi ne budi; snago moja, pohiti mi u pomoć!21Dušu moju istrgni maču, iz šapa pasjih život moj.22Spasi me iz ralja lavljih i jadnu mi dušu od rogova bivoljih!23A sada, braći ću svojoj naviještat' ime tvoje, hvalit ću te usred zbora.24Koji se bojite Jahve, hvalite njega! Svi od roda Jakovljeva, slavite njega! Svi potomci Izraelovi, njega se bojte!25Jer nije prezreo ni zaboravio muku jadnika, i nije sakrio lice svoje od njega; kad ga je zazvao, on ga je čuo.26Zato ću te hvaliti u zboru veliku, pred vjernicima tvojim izvršit' zavjete.27Siromasi će jesti i nasitit će se, hvalit će Jahvu koji traže njega: nek' živi srce vaše dovijeka!28Spomenut će se i Jahvi se vratit' svi krajevi zemlje; pred njim će nice pasti sve obitelji pogana.29Jer Jahvino je kraljevstvo, on je vladar pucima.30Njemu će se jedinom klanjati svi koji snivaju u zemlji, pred njim se sagnuti svi koji u prah silaze. I moja će duša za njega živjeti,31 njemu će služiti potomstvo moje. O Gospodu će se pripovijedat' 32slijedećem koljenu, o njegovoj pravdi naviještati narodu budućem: Ovo učini Jahve! Psalam, 22,4		 A ipak, ti u Svetištu prebivaš, Nado Izraelov
760 večani Jahvin ulazak u Svetište
Psalam. Davidov.
Jahvina je zemlja i sve na njoj, svijet i svi koji na njemu žive.2On ga na morima utemelji i na rijekama učvrsti.3Tko će uzići na Goru Jahvinu, tko će stajati na svetom mjestu njegovu?4Onaj u koga su ruke čiste i srce nedužno: duša mu se ne predaje ispraznosti, i ne kune se varavo.5On blagoslov prima od Jahve i nagradu od Boga, Spasitelja svoga.6Takav je naraštaj onih koji traže njega, koji traže lice Boga Jakovljeva.7Podignite, vrata, nadvratnike svoje, dižite se, dveri vječne, da uniđe Kralj slave!8Tko je taj Kralj slave? Jahve silan i junačan, Jahve silan u boju!9Podignite, vrata, nadvratnike svoje dižite se, dveri vječne, da uniđe Kralj slave!10Tko je taj Kralj slave? Jahve nad Vojskama - on je Kralj slave! Psalam, 24,1		 Svečani Jahvin ulazak u Svetište
761 Psalam, 24,2 Tko će uzići na Goru Jahvinu, tko će stajati na svetom mjestu njegovu?
762 Žarka molitva i zahvala
Davidov.
K tebi, o Jahve, vapijem, hridino moja, ne ogluši se na me: da neuslišan ne postanem kao oni koji u grob silaze.2Čuj moje zazivanje dok tebi vapijem, dok ruke uzdižem svetomu Hramu tvojem.3Ne uzmi me s bezbožnicima i s onima koji čine bezakonje, koji govore slatko s bližnjima a u srcu im je pakost.4Daj im po djelima njihovim i po zloći njihovih nedjela! Po djelu ruku njihovih plati im, uzvrati im po njihovoj zasluzi!5Jer ne mare za čine Jahvine ni za djelo ruku njegovih: nek' ih obori i više ne podigne!6Blagoslovljen Jahve što usliša zazivanje moje! Jahve mi je zaklon, on štit je moj.7U njega se srce moje pouzdalo i pomoć mi dođe; zato mi kliče srce i pjesmom njega slavim.8Jahve je jakost narodu svome, tvrđava spasa svom pomazaniku.9Spasi narod svoj i blagoslovi svoju baštinu, pasi ih i nosi ih dovijeka! Psalam, 28,2		 Čuj moje zazivanje dok tebi vapijem, dok ruke uzdižem svetomu Hramu tvojem.
763 Himna Gospodaru oluje
Psalam. Davidov.
Prinesite Jahvi, o sinovi Božji, prinesite Jahvi slavu i moć!2Prinesite Jahvi slavu njegova imena, poklonite se Jahvi u svetištu njegovu!3Čuj! Jahve nad vodama, Jahve nad vodama silnim!4Čuj! Jahve u sili, Jahve u veličanstvu!5Čuj! Jahve lomi cedre, Jahve lomi cedre libanske,6i Liban skakuće poput teleta, a Sirion kao mlado bivolče!7Čuj! Jahve sipa munje, Jahve sipa munje ognjene!8Čuj! Jahve potresa pustinjom, Jahve potresa pustinjom kadeškom!9Čuj! Od straha se mlade košute, prerano se mlade košute šumske.<3b>Čuj! Bog veličanstveni zagrmje,<9a> a u Hramu njegovu svi kliknuše: Slava!10Jahve nad valima stoluje, stoluje Jahve - kralj dovijeka!11Jahve narodu svom daje jakost, Jahve narod svoj mirom blagoslivlje. Psalam, 29,2		 Prinesite Jahvi slavu njegova imena, poklonite se Jahvi u svetištu njegovu!
764 Psalam, 30,5 Psalam. Pjesma za posvećenje Doma. Davidov.
765 Zahvala za spas od smrti
Psalam. Pjesma za posvećenje Doma. Davidov.
2Veličam te, Jahve, jer si me izbavio i nisi dao da se raduju nada mnom dušmani.3Jahve, Bože moj, zazvah te, i ti si me ozdravio;4Jahve, izveo si mi dušu iz Podzemlja, na rubu groba ti si me oživio.5Pjevajte Jahvi, vjernici njegovi, zahvaljujte svetom imenu njegovu!6Jer samo za tren traje srdžba njegova, a čitav život dobrota njegova. Večer donese suze, a jutro klicanje.7U svojoj sreći rekoh: Neću se pokolebati nikada!8Dobrotom si me, o Jahve, na goru nade postavio, ali čim lice sakriješ, sav se uplašim.9Tada, Jahve, zavapih k tebi i zazvah milosrđe Boga svojega:10Kakva je korist od krvi moje, kakva korist da u grob siđem? Zar će te prašina slaviti, zar će naviještati vjernost tvoju?11Slušaj, o Jahve, i smiluj se meni; Jahve, budi mi na pomoć!12Okrenuo si moj plač u igranje, skinuo kostrijet s mene i opasao me radošću.13Zato ti pjeva duša moja i neće zamuknuti: Jahve, Bože moj, dovijeka ću te hvaliti! Psalam, 30,5		 Pjevajte Jahvi, vjernici njegovi, zahvaljujte svetom imenu njegovu!
766 Molitva u nevolji i zahvala za uslišanje
Zborovođi. Psalam. Davidov.
2Tebi se, Jahve, utječem, o, da se ne postidim nikada: u svojoj me pravdi izbavi!3Prikloni k meni uho svoje, pohiti da me oslobodiš! Budi mi hrid zaštite, tvrđava spasenja.4Jer ti si hrid moja, tvđava moja, radi svoga imena vodi me i ravnaj.5Izvuci me iz mreže koju mi zapeše, jer ti si moje utočište.6U tvoje ruke duh svoj predajem: otkupi me, Jahve, Bože vjerni.7Ti mrziš one koji štuju ništavne kumire, a ja se u Jahvu uzdam.8Radosno ću klicat' tvojoj milosti, jer si na moju bijedu pogledao, pomogao u tjeskobi duši mojoj.9Nisi me predao u ruke dušmana, noge si mi na prostran put izveo.10Smiluj mi se, Jahve, jer sam u tjeskobi, od jada slabi mi oko, duša i tijelo.11Život mi se troši u gorčini, ljeta moja u jecanju. U muci mi se iscrpila snaga i kosti su moje klonule.12Dušmanima svojim postao sam ruglo, susjedima podsmijeh, a znancima strašilo; koji me vide vani, bježe od mene.13Nestalo me k'o mrtvaca iz sjećanja ljudi, postadoh k'o razbijena posuda.14Čujem šaputanje mnogih, užas odasvud: sastaju se protiv mene i smišljaju kako da mi život oduzmu.15A ja se, Jahve, u tebe uzdam; govorim: Ti si Bog moj!16U tvojoj je ruci sudbina moja: istrgni me iz ruke dušmana i onih koji me progone!17Rasvijetli lice nad slugom svojim, po svojoj me dobroti spasi.18Jahve, ne bilo me stid što tebe zazvah! Neka se postide zlotvori, nek' u Podzemlju zamuknu.19Nek' zanijeme usne lažljive koje protiv pravednika govore drsko, oholo i prezirno.20O, kako je velika, Jahve, tvoja dobrota, koju čuvaš za one koji te se boje, koju iskazuješ onima što se tebi utječu naočigled sinovima čovječjim.21Zaklanjaš ih štitom lica svoga od zavjera ljudskih; u šatoru svom ih skrivaš od jezika svadljivih.22Blagoslovljen Jahve jer me obasu čudesnom dobrotom u gradu tvrdom.23U tjeskobi svojoj već mišljah: Odbačen sam od pogleda tvoga. Ali ti si čuo glas mog zaziva dok sam tebi vapio.24Ljubite Jahvu, svi sveti njegovi: čuva Jahve svoje vjernike, a po zasluzi vraća onima koji postupaju oholo.25Budite hrabri i jaka srca, svi koji se u Jahvu uzdate! Psalam, 31,24		 Ljubite Jahvu, svi sveti njegovi: čuva Jahve svoje vjernike, a po zasluzi vraća onima koji postupaju oholo.
767 Himna Providnosti
Pravednici, Jahvi kličite!Hvaliti ga pristoji se čestitima.2Slavite Jahvu na harfi, na liri od deset žica veličajte njega!3Pjesmu novu zapjevajte njemu i glazbala skladna popratite poklicima.4Jer prava je riječ Jahvina i vjernost su sva djela njegova.5On ljubi pravdu i pravo: puna je zemlja dobrote Jahvine.6Jahvinom su riječju nebesa sazdana i dahom usta njegovih sva vojska njihova.7Vodu morsku on sabire kao u mješinu i bezdane stavlja u spremišta.8Zemlja sva neka pred Jahvom strepi, neka ga se boje svi stanovnici svijeta!9Jer on reče - i sve postade, naredi - i sve se stvori.10Jahve razbija nakane pucima, mrsi namjere narodima.11Naum Jahvin dovijeka ostaje i misli srca njegova od koljena do koljena.12Blago narodu kojemu je Jahve Bog, Narodu koji on odabra sebi za baštinu!13Gospodin motri s nebesa i gleda sve sinove čovječje.14Iz svoga prebivališta motri sve stanovnike zemaljske:15on je svima srca stvorio i pazi na sva djela njihova.16Ne spasava kralja vojska mnogobrojna, ne spasava velika sila junaka.17Isprazno se od konja nadati spasenju, jačina njegova ne izbavlja.18Oko je Jahvino nad onima koji ga se boje, nad onima koji se uzdaju u milost njegovu:19da im od smrti život spasi, da ih hrani u danima gladi.20Naša se duša Jahvi nada, on je pomoć i zaštita naša.21Srce nam se u njemu raduje, u njegovo sveto ime mi se uzdamo.22Neka dobrota tvoja, o Jahve, bude nad nama, kao što se mi u tebe uzdamo! Psalam, 33,21		 Srce nam se u njemu raduje, u njegovo sveto ime mi se uzdamo.
768 Pohvala božanske pravde
Davidov. Kada se David pravio ludim pred Abimelekom, ga otjera te tako David sretno izmače.</h3> $ALEF 2Blagoslivljat ću Jahvu u svako doba, njegova će mi hvala biti svagda na ustima!$BET 3Nek' se Jahvom duša moja hvali: nek' čuju ponizni i nek' se raduju!$GIMEL 4Veličajte sa mnom Jahvu, uzvisujmo ime njegovo zajedno!$DALET 5Tražio sam Jahvu, i on me usliša, izbavi me od straha svakoga.$HE 6U njega gledajte i razveselite se, da se ne postide lica vaša.$ZAJIN 7Eto, jadnik vapi, a Jahve ga čuje, izbavlja ga iz svih tjeskoba.$HET 8Anđeo Jahvin tabor podiže oko njegovih štovalaca da ih spasi.$TET 9Kušajte i vidite kako dobar je Jahve: blago čovjeku koji se njemu utječe!$JOD 10Bojte se Jahve, vi sveti njegovi: ne trpe oskudice koji ga se boje.$KAF 11Osiromašiše mogućnici i gladuju, a koji traže Jahvu ne trpe oskudice.$LAMED 12Dođite, djeco, i poslušajte me, učit ću vas strahu Gospodnjem.$MEM 13O čovječe, ljubiš li život? Želiš li dane mnoge uživati dobra?$NUN 14Jezik svoj oda zla suspreži i usne od riječi prijevarnih!$SAMEK 15Zla se kloni, a čini dobro, traži mir i za njim idi!$PE 16Oči Jahvine gledaju pravedne, uši mu slušaju vapaje njihove.$AJIN 17Lice se Jahvino okreće protiv zločinaca da im spomen zatre na zemlji.$SADE 18Pravednici zazivaju, i Jahve ih čuje, izbavlja ih iz svih tjeskoba.$KOF 19Blizu je Jahve onima koji su skršena srca, a klonule duše spasava.$REš 20Mnoge nevolje ima pravednik, ali ga Jahve od svih izbavlja.$šIN 21On čuva sve kosti njegove: ni jedna mu se neće slomiti.$TAU 22Opakost bezbošca ubija, platit će koji mrze pravednika.23Jahve izbavlja duše slugu svojih, i neće platiti tko god se njemu utječe. Psalam, 34,10		 Bojte se Jahve, vi sveti njegovi: ne trpe oskudice koji ga se boje.
769 Jadikovke prognanog levita
Zborovođi. Poučna pjesma. Sinova Korahovih.
2Kao što košuta žudi za izvor-vodom, tako duša moja čezne, Bože, za tobom.3Žedna mi je duša Boga, Boga živoga: o, kada ću doći i lice Božje gledati?4Suze su kruh moj danju i noću, dok me svednevice pitaju: Gdje ti je Bog tvoj?5Duša moja gine kada se spomenem kako koračah u mnoštvu predvodeć' ih k Domu Božjem uz radosno klicanje i hvalopojke u povorci svečanoj.6što si mi, dušo, klonula i što jecaš u meni? U Boga se uzdaj, jer opet ću ga slaviti, spasenje svoje, Boga svog!7Tuguje duša u meni, stoga se tebe spominjem iz zemlje Jordana i Hermona, s brda Misara.8Bezdan doziva bezdan bukom slapova tvojih: sve vode tvoje i vali preko mene prijeđoše.9Nek' mi danju Jahve naklonost udijeli, a noću pjesmom ću hvalit' Boga života svog.10Reći ću Bogu: Hridino moja, zašto me zaboravljaš? Zašto obilazim žalostan, pritisnut dušmanima?11Kosti mi se lome od poruge neprijatelja dok me svednevice pitaju: Gdje ti je Bog tvoj?12što si mi, dušo, klonula i što jecaš u meni? U Boga se uzdaj, jer opet ću ga slaviti, spasenje svoje, Boga svog!43. Dosudi mi pravo, Bože,i povedi parbu moju protiv čeljadi bezbožne, izbavi me od čovjeka zlobna i opaka!2Jer ti si, Bože, zaklon moj: zašto me odbacuješ? Zašto obilazim žalostan, pritisnut dušmanima?3Pošlji svjetlost svoju i vjernost: nek' me vode, nek' me dovedu na tvoju svetu goru, u šatore tvoje!4I pristupit ću Božjem žrtveniku, Bogu, radosti svojoj. Harfom ću slaviti tebe, Bože, o Bože moj!5što si mi, dušo, klonula i što jecaš u meni? U Boga se uzdaj, jer opet ću ga slaviti, spasenje svoje, Boga svog! Psalam, 42,3		 Pošlji svjetlost svoju i vjernost: nek' me vode, nek' me dovedu na tvoju svetu goru, u šatore tvoje!
770 Jahve je naša utvrda
Zborovođi. Sinova Korahovih. Po napjevu Djevice. Pjesma.
2Bog nam je zaklon i utvrda, pomoćnik spreman u nevolji.3Stoga, ne bojmo se kad se ljulja zemlja, kad se bregovi ruše u more.4Nek' buče i bjesne valovi morski, nek' bregovi dršću od žestine njihove: s nama je Jahve nad Vojskama, naša je utvrda Bog Jakovljev!5Rijeka i rukavci njezini vesele Grad Božji, presveti šator Višnjega.6Bog je sred njega, poljuljat se neće, od rane zore Bog mu pomaže.7Ma bješnjeli puci, rušila se carstva, kad glas njegov zagrmi, zemlja se rastopi:8s nama je Jahve nad Vojskama, naša je utvrda Bog Jakovljev!9Dođite, gledajte djela Jahvina, strahote koje on na zemlji učini.10Do nakraj zemlje on ratove prekida, lukove krši i lomi koplja, štitove ognjem sažiže.11Prestanite i znajte da sam ja Bog, uzvišen nad pucima, nad svom zemljom uzvišen!12S nama je Jahve nad Vojskama, naša je utvrda Bog Jakovlje Psalam, 46,5		 Rijeka i rukavci njezini vesele Grad Božji, presveti šator Višnjega.
771 Zborovođi. Sinova Korahovih. Psalam.
2Narodi svi, plješćite rukama, kličite Bogu glasom radosnim.3Jer Jahve je to - svevišnji, strašan, kralj velik nad zemljom svom.4Narode je nama podložio, pogane stavio pod noge naše,5baštinu nam odabrao - ponos Jakova, svoga ljubimca.6Uzlazi Bog uz klicanje, Jahve uza zvuke trublje.7Pjevajte Bogu, pjevajte, pjevajte kralju našemu, pjevajte!8Jer on je kralj nad zemljom svom, pjevajte Bogu, pjevači vrsni!9Bog kraljuje nad narodima, stoluje Bog na svetom prijestolju.10Prvaci se pribiru poganski k narodu Boga Abrahamova. Božji su svi vlastodršci zemlje, nad svima on je uzvišen. Psalam, 47,9		 Bog kraljuje nad narodima, stoluje Bog na svetom prijestolju.
772 Sion - Gora Božja
Pjesma. Psalam. Sinova Korahovih.
2Velik je Jahve, hvale predostojan u gradu Boga našega.3Sveto brdo njegovo, brijeg veličanstven, radost je zemlji svoj. Gora Sion, na krajnjem sjeveru, grad je Kralja velikog.4Bog u kulama njegovim jakom se pokaza utvrdom.5Jer gle, složiše se kraljevi, navališe zajedno.6Čim vidješe, zapanjiše se i zbunjeni u bijeg nagnuše.7Ondje ih trepet obuze kao muka porodilje,8kao kad vjetar istočni razbija brodove taršiške.9što smo čuli, sada vidimo: grad Jahve nad Vojskama, grad Boga našega - Bog ga utvrdi dovijeka.10Spominjemo se, Bože, tvoje dobrote usred Hrama tvojega.11Kao ime tvoje, Bože, tako i slava tvoja do nakraj zemlje doseže. Puna je pravde desnica tvoja; neka se raduje brdo sionsko!12Neka kliču gradovi Judini zbog tvojih sudova!13Obiđite Sion i prođite njime, prebrojite kule njegove!14Pogledajte dobro bedeme njegove, promotrite mu potanko dvorove: da biste kazivali budućem koljenu:15 Takav je Bog, Bog naš zasvagda i dovijeka! On neka nas vodi! Psalam, 48,3		 Sveto brdo njegovo, brijeg veličanstven, radost je zemlji svoj. Gora Sion, na krajnjem sjeveru, grad je Kralja velikog.
773 Ispovijed raskajana grešnika
Zborovođi. Psalam. Davidov.
2Kad je k Davidu došao prorok Natan poslije njegova grijeha s Bat-šebom. 3Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!4Operi me svega od moje krivice, od grijeha me mojeg očisti!5Bezakonje svoje priznajem, grijeh je moj svagda preda mnom.6Tebi, samom tebi ja sam zgriješio i učinio što je zlo pred tobom: pravedan ćeš biti kad progovoriš, bez prijekora kada presudiš.7Evo, grešan sam već rođen, u grijehu me zače majka moja.8Evo, ti ljubiš srce iskreno, u dubini duše učiš me mudrosti.9Poškropi me izopom da se očistim, operi me, i bit ću bjelji od snijega!10Objavi mi radost i veselje, nek' se obraduju kosti satrvene!11Odvrati lice od grijeha mojih, izbriši svu moju krivicu!12Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni!13Ne odbaci me od lica svojega i svoga svetog duha ne uzmi od mene!14Vrati mi radost svoga spasenja i učvrsti me duhom spremnim!15Učit ću bezakonike tvojim stazama, i grešnici tebi će se obraćati.16Oslobodi me od krvi prolivene, Bože, Bože spasitelju moj! Nek' mi jezik kliče pravednosti tvojoj!17Otvori, Gospodine, usne moje, i usta će moja naviještati hvalu tvoju.18Žrtve ti se ne mile, kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.19Žrtva Bogu duh je raskajan, srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.20U svojoj dobroti milostiv budi Sionu i opet sagradi jeruzalemske zidine!21Tada će ti biti mile žrtve pravedne i tad će se prinosit' teoci na žrtveniku tvojemu. Psalam, 51,13		 Ne odbaci me od lica svojega i svoga svetog duha ne uzmi od mene.
774 Molitva naroda nakon poraza
Zborovođi. Po napjevu Ljiljan svjedočanstva. Miktam. Davidov.
2Kad je David izišao protiv Aram Naharajima i protiv Aram Sobe i kad je Joab na povratku potukao dvanaest tisuća Edomaca u Slanoj dolini. 3Bože, ti nas odbaci i bojne nam redove probi, razjari se, a sad nas opet vrati!4Potrese zemlju, rasječe je, zatvori joj usjeline jer se poljuljala.5Zlu si kob na svoj narod navalio, napio nas vinom omamnim.6Al' si i stijeg dao vjernicima svojim da umaknu luku dušmanskom.7Da ti se ljubimci izbave, desnicom pomozi, usliši nas!8Bog reče u svom Svetištu: šekem ću razdijelit' kličući, dolinu Sukot izmjeriti.9Moj je Gilead, moj Manaše, Efrajim mi kaciga, Judeja žezlo moje!10Moab je sud iz kojeg se umivam, na Edom ću baciti obuću, nad Filistejcem slavit' pobjedu!11Tko će me dovesti do utvrđena grada, tko će me dovesti do Edoma?12Zar nećeš ti, o Bože, što nas odbaci? Zar više nećeš, Bože, s četama našim?13Pomozi nam protiv dušmana, jer ljudska je pomoć ništavna!14S pomoću Božjom hrabro ćemo se boriti, a on će zgaziti naše dušmane. Psalam, 60,8		 Bog reče u svom Svetištu: šekem ću razdijelit' kličući, dolinu Sukot izmjeriti.
775 Čežnja za Bogom
Psalam. Davidov. Dok David bijaše u Judejskoj pustinji.
2O Bože, ti si Bog moj: gorljivo tebe tražim; tebe žeđa duša moja, tebe želi tijelo moje, kao zemlja suha, žedna, bezvodna.3U Svetištu sam tebe motrio gledajuć' ti moć i slavu.4Ljubav je tvoja bolja od života, moje će te usne slavit'.5Tako ću te slavit' za života, u tvoje ću ime ruke dizati.6Duša će mi biti kao sala i mrsa sita, hvalit ću te kliktavim ustima.7Na postelji se tebe spominjem, u bdjenjima noćnim mislim na tebe.8Ti postade meni pomoć, kličem u sjeni krila tvojih.9Duša se moja k tebi privija, desnica me tvoja drži.10Oni što dušu u propast guraju neka siđu u dubinu zemlje,11nek' vlasti mača predani budu, nek' postanu plijen šakalima.12A kralj će se radovat' u Bogu, slavit će se tko se kune njime, jer će lašcima biti začepljena usta. Psalam, 63,3		 U Svetištu sam tebe motrio gledajuć' ti moć i slavu.
776 Zahvalnica
Zborovođi. Psalam. Davidov. Pjesma.
2Bože, tebi dolikuje hvalospjev sa Sionu, tebi se ispunja zavjet -3 ti molitve uslišuješ. Svaka put dolazi k tebi4 pod teretom grijeha. Naši nas prijestupi taru, ti ih pomiruješ.5Blažen kog izabra i k sebi uze: on boravi u dvorima tvojim. Daj da se nasitimo dobrima Doma tvoga i svetošću tvoga Hrama.6Čudesno nas uslišuješ u pravednosti svojoj, o Bože, spasenje naše, nado svih krajeva svijeta i mora dalekih.7Učvršćuješ bregove jakošću svojom silom opasan.8Krotiš huku mora, huku valova i buku naroda.9Oni što žive nakraj svijeta boje se znamenja tvojih; dveri jutra i večeri radošću napunjaš.10Ti pohodi zemlju i ti je natopi, obogati nju veoma. Božja se rijeka vodom napuni, ti pripravi ljudima žito. Ovako pripremi zemlju:11 brazde joj natopi, grude joj poravna; kišom je omekša, usjeve joj blagoslovi.12Ti okruni godinu dobrotom svojom, plodnost niče za stopama tvojim.13Pustinjski pašnjaci kaplju od obilja, brežuljci se pašu radošću.14Njive se kite stadima, doline se pokrivaju žitom: svagdje klicanje, pjesma. Psalam, 65,5		 Blažen kog izabra i k sebi uze: on boravi u dvorima tvojim. Daj da se nasitimo dobrima Doma tvoga i svetošću tvoga Hrama.
777 Slavni put Jahvin od Egipta do Siona
Zborovođi. Davidov. Psalam. Pjesma.
2Bog nek' ustane! Razbježali se dušmani njegovi! Svi mrzitelji njegovi pobjegli pred njim!3Kao što dim iščezava, i njih neka nestane! Kako se vosak topi na ognju, nek' nestane grešnika pred licem Božjim!4Pravedni neka se raduju, neka klikću pred Bogom, neka kliču od radosti.5Pjevajte Bogu, slavite mu ime! Poravnajte put onome koji ide pustinjom - kojemu je ime Jahve - i kličite pred njim!6Otac sirota, branitelj udovica, Bog je u svom svetom šatoru.7Napuštene okućit će Jahve, sužnjima pružit' sretnu slobodu: buntovnici samo ostaše u sažganoj pustinji.8Kad si stupao, Bože, pred narodom svojim, dok si prolazio pustinjom,9tresla se zemlja, nebo se rosilo pred Bogom, Sinaj drhtao pred Bogom, Bogom Izraela.10Blagoslovljen dažd pustio si, Bože, na baštinu svoju, okrijepio je umornu.11Stado se tvoje nastani u njoj, u dobroti, Bože, ti je spremi siromahu.12Jahve riječ zadaje, veliko je mnoštvo radosnih vjesnika:13kraljevi vojska bježe te bježe, domaćice plijen dijele.14Dok vi počivaste među stadima, krila golubice zablistaše srebrom, a njeno perje žućkastim zlatom:15ondje Svemogući razbijaše kraljeve, a ona poput snijega zablista na Salmonu.16Božanska je gora gora bašanska vrletna.17Zašto vi, gore vrletne, zavidno gledate na goru gdje se svidje Bogu prebivati? Jahve će na njoj boraviti svagda!18Božja su kola bezbrojna, tisuću tisuća: Jahve sa Sinaja u Svetište dolazi!19Na visinu uzađe vodeći sužnje, na dar si ljude primio, pa i one što ne žele prebivati kod Boga.20Blagoslovljen Jahve dan za danom, nosi nas Bog, naš Spasitelj.21Bog naš jest Bog koji spasava, Jahve od smrti izbavlja.22Zaista, Bog će satrti glave dušmana svojih, kuštravo tjeme onog što hodi u grijesima.23Reče Gospodin: Iz Bašana ću ih dovesti, dovest ću ih iz dubine mora,24da okupaš nogu u krvi, da jezici tvojih pasa imadnu dio od dušmana.25Ulazak ti, Bože, gledaju, ulazak moga Boga i Kralja u Svetište:26sprijeda pjevači, za njima svirači, u sredini djevojke s bubnjićima.27U svečanim zborovima slavite Boga, slavite Jahvu, sinovi Izraelovi!28Predvodi ih najmlađi, Benjamin, koji ide pred njima, ondje su knezovi Judini sa četama svojim, knezovi Zebulunovi i knezovi Naftalijevi.29Pokaži, Bože, silu svoju, silu kojom se, Bože, boriš za nas30 iz Hrama svojega u Jeruzalemu! Nek' ti kraljevi darove donose!31 Ukroti neman u trsci, stado bikova s teladi naroda! Neka se prostru pred tobom sa srebrnim žezlima: rasprši narode koji se ratu vesele!32Nek' dođu velikani iz Egipta, Etiopija nek' pruži ruke Bogu!33Sva kraljevstva svijeta, pjevajte Bogu, slavite Jahvu,34 koji se vozi po nebu, po nebu iskonskom! Čuj, glasom grmi, glasom svojim silnim:35 Priznajte silu Božju! Nad Izraelom veličanstvo njegovo, u oblacima sila njegova!36Strašan je Bog iz svojega Svetišta. Bog Izraelov daje moć i silu narodu svojemu. Blagoslovljen Bog! Psalam, 68,6		 Otac sirota, branitelj udovica, Bog je u svom svetom šatoru.
778 Psalam, 68,18 Božja su kola bezbrojna, tisuću tisuća: Jahve sa Sinaja u Svetište dolazi!
779 Psalam, 68,25 Ulazak ti, Bože, gledaju, ulazak moga Boga i Kralja u Svetište:
780 Psalam, 68,36 Strašan je Bog iz svojega Svetišta. Bog Izraelov daje moć i silu narodu svojemu. Blagoslovljen Bog!
781 Konačna pravda
Psalam. Asafov.
Kako je dobar Bog čestitima, Bog onima koji su čista srca!2A meni umalo noge ne posrnuše, zamalo koraci ne okliznuše,3jer zločincima zavidjeh motreći sreću grešnika.4Nikakvu patnju ne snose, pretilo je tijelo njihovo.5Ne žive u mukama smrtnika, ljudske ih nevolje ne biju.6Stoga je oholost ogrlica vratu njihovu, a nasilje haljina koja ih pokriva.7Iz pretila srca izlazi opakost njihova, srca im se prelijevaju ispraznim tlapnjama.8Podsmjehuju se i zlobno govore, nasiljem prijete odozgo.9Ustima na nebo nasrću, a jezik se njihov obara na zemlju.10Zato moj narod za njima leti i srče obilne vode11pa veli: Kako da dozna Bog? Spoznaje li Svevišnji?12Eto, takvi su grešnici: uvijek spokojni, bogatstvo zgrću.13Jesam li, dakle, samo ja uzalud čuvao srce čisto i u nedužnosti prao ruke14kad sam primao udarce svaki dan i kaznu jutro za jutrom?15Da sam kazao: Govorit ću kao i oni, izdao bih rod sinova tvojih.16Promišljah tada da bih spoznao: al' mi se učini mučno u očima mojim17sve dok ne nađoh ulaz u Božje svetinje pa prozreh kakav im je svršetak.18Zaista, na klizavu stazu ti ih postavljaš, u propast ih obaraš.19Kako učas propadoše, nestaše, užas ih izjede!20Kao što čovjek prezire san kad se probudi, tako ćeš, Gospode, prezreti lik im kada ustaneš.21Kad mi duša bijaše ojađena, a bubrezi probodeni,22bezumnik bijah bez razbora, k'o živinče pred tobom.23Al' ću odsad uvijek biti s tobom, jer ti prihvati desnicu moju:24vodit ćeš me po naumu svojem da me zatim uzmeš u slavu svoju.25Koga ja imam u nebu osim tebe? Kad sam s tobom, ne veselim se zemlji.26Malaksalo mi tijelo i srce: okrilje srca moga, i baštino moja, o Bože, dovijeka!27Doista, propast će oni koji se udaljuju od tebe, istrebljuješ svakog tko ti se iznevjeri.28A meni je milina biti u Božjoj blizini, imati sklonište svoje u Jahvi. Pripovijedat ću sva tvoja djela na vratima Kćeri sionske. Psalam, 73,17		 sve dok ne nađoh ulaz u Božje svetinje pa prozreh kakav im je svršetak.
782 Tužaljka zbog opustošenja Hrama
Poučna pjesma. Asafova.
Zašto si, Bože, posve zabacio, zašto kiptiš gnjevom na ovce paše svoje?2Sjeti se zajednice koju si davno stekao, plemena koje namače kao svoju baštinu i brda Siona gdje si šator svoj udario!3Korakni k ruševinama vječnim - sve je u Svetištu razorio neprijatelj.4Protivnici tvoji vikahu posred skupštine tvoje, znakove svoje postaviše k'o pobjedne znakove.5Bijahu kao oni koji mašu sjekirom po guštari,6 sjekirom i maljem vrata mu razbijali.7Ognju predadoše Svetište tvoje, do zemlje oskvrnuše Prebivalište tvoga imena.8Rekoše u srcu: Istrijebimo ih zajedno; spalite sva svetišta Božja na zemlji!9Ne vidimo znakova svojih, proroka više nema, i nitko među nama ne zna dokle ...10Dokle će se još, o Bože, dušmanin rugati? Hoće li protivnik dovijeka prezirati ime tvoje?11Zašto povlačiš ruku, zašto u krilu sakrivaš desnicu svoju?12No Bog je moj kralj od davnine, on koji posred zemlje spasava!13Ti svojom silom rasječe more, smrska glave nakazama u vodi.14Ti si Levijatanu glave zdrobio, dao ga za hranu nemanima morskim.15Ti si dao da provre izvor i bujica, ti si presušio rijeke nepresušne.16Tvoj je dan i noć je tvoja, ti učvrsti mjesec i sunce;17ti sazda sve granice zemlji, ti stvori ljeto i zimu.18Spomeni se ovoga: dušmanin ti se rugaše, Jahve, i bezumni narod pogrdi ime tvoje.19Ne predaj jastrebu život grlice svoje, i život svojih siromaha ne zaboravi zauvijek!20Pogledaj na Savez svoj, jer svi su zakuci zemlje puni tmina i nasilja.21Ne daj da jadnik otiđe postiđen: neka siromah i ubog hvale ime tvoje!22Ustani, Bože, zauzmi se za svoju parnicu, spomeni se pogrde koju ti bezumnik svaki dan nanosi.23Ne zaboravi vike neprijatelja svojih: buka buntovnika još se diže k tebi! Psalam, 74,3		 Korakni k ruševinama vječnim - sve je u Svetištu razorio neprijatelj.
783 Psalam, 74,7 Ognju predadoše Svetište tvoje, do zemlje oskvrnuše Prebivalište tvoga imena.
784 Psalam, 74,8 Rekoše u srcu: Istrijebimo ih zajedno; spalite sva svetišta Božja na zemlji!
785 Razmišljanje nad Izraelovom prošlošću
Zborovođi. Po Jedutunu. Asafov. Psalam.
2Glasom svojim Bogu vapijem, glas mi se Bogu diže i on me čuje.3U dan nevolje tražim Gospodina, noću mi se ruka neumorno pruža k njemu, ne može se utješit' duša moja.4Spominjem se Boga i uzdišem; kad razmišljam, daha mi nestane.5Vjeđe moje držiš, potresen sam, ne mogu govoriti.6Mislim na drevne dane i sjećam se davnih godina;7razmišljam noću u srcu, mislim, i duh moj ispituje:8Hoće li Gospodin odbaciti zauvijek i hoće li ikad još biti milostiv?9Je li njegova dobrota minula zauvijek, njegovo obećanje propalo za sva pokoljenja?10Zar Bog je zaboravio da se smiluje, ili je gnjevan zatvorio smilovanje svoje?11I govorim: Ovo je bol moja: promijenila se desnica Višnjega.12Spominjem se djela Jahvinih, sjećam se tvojih pradavnih čudesa.13Promatram sva djela tvoja, razmatram ono što si učinio.14Svet je tvoj put, o Bože: koji je bog tako velik kao Bog naš?15Ti si Bog koji čudesa stvaraš, na pucima si pokazao silu svoju.16Mišicom si izbavio narod svoj, sinove Jakovljeve i Josipove.17Vode te ugledaše, Bože, ugledaše te vode i ustuknuše, bezdani se uzburkaše.18Oblaci prosuše vode, oblaci zatutnjiše gromom i tvoje strijele poletješe.19Grmljavina tvoja u vihoru zaori, munje rasvijetliše krug zemaljski, zemlja se zatrese i zadrhta.20Kroz more put se otvori tebi i tvoja staza kroz vode goleme, a tragova tvojih nitko ne vidje.21Ti si svoj narod vodio kao stado rukama Mojsija i Arona Psalam, 77,14		 Svet je tvoj put, o Bože: koji je bog tako velik kao Bog naš?
786 50I put gnjevu svojem otvori: ne poštedje im život od smrti, životinje im izruči pošasti.51Pobi u Egiptu sve prvorođeno, prvence u šatorju Hamovu.52I povede narod svoj kao ovce i vođaše ih kao stado kroz pustinju.53Pouzdano ih je vodio te se nisu bojali, a more je prekrilo dušmane njihove.54U Svetu zemlju svoju on ih odvede, na bregove što mu ih osvoji desnica.55Pred njima istjera pogane, konopom im podijeli baštinu, pod šatorjem njihovim naseli plemena izraelska.56A oni iskušavali i gnjevili Boga Višnjega i nisu držali zapovijedi njegovih.57Otpadoše, iznevjeriše se k'o oci njihovi, k'o luk nepouzdan oni zatajiše.58Na gnjev ga nagnaše svojim uzvišicama, na ljubomor navedoše kumirima svojim.59Bog vidje i gnjevom planu, odbaci posve Izraela.60I napusti boravište svoje u šilu, šator u kojem prebivaše s ljudima.61Preda u ropstvo snagu svoju i svoju diku u ruke dušmanske.62Narod svoj prepusti maču, raspali se na svoju baštinu.63Mladiće njihove oganj proguta, ne udaše se djevice njihove.64Svećenici njihovi padoše od mača, ne zaplakaše udove njihove.65Tad se k'o oda sna trgnu Gospodin, k'o ratnik vinom savladan.66Udari otraga dušmane svoje, sramotu im vječitu zadade.67On odbaci šator Josipov i Efrajimovo pleme ne odabra,68već odabra pleme Judino i goru Sion koja mu omilje.69Sagradi Svetište k'o nebo visoko, k'o zemlju utemelji ga dovijeka.70Izabra Davida, slugu svojega, uze ga od torova ovčjih;71odvede ga od ovaca dojilica da pase Jakova, narod njegov, Izraela, baštinu njegovu.72I pasao ih je srcem čestitim i brižljivim rukama vodio. Psalam, 78,54 U Svetu zemlju svoju on ih odvede, na bregove što mu ih osvoji desnica.
787 Psalam, 78,69 Sagradi Svetište k'o nebo visoko, k'o zemlju utemelji ga dovijeka
788 Tužaljka nad razorenim Jeruzalemom
Psalam. Asafov.
Bože, pogani, evo, provališe u baštinu tvoju, tvoj sveti Hram oskvrnuše, pretvoriše Jeruzalem u ruševine.2Trupla tvojih slugu dadoše za hranu pticama nebeskim, meso tvojih pobožnika zvijerima zemaljskim.3Krv im k'o vodu prolijevahu oko Jeruzalema i ne bijaše nikoga da ih pokopa.4Postadosmo sramota susjedima svojim, podsmijeh i ruglo svima oko nas.5Dokle još, Jahve? Zar ćeš se svagda srditi? Zar će ljubomora tvoja poput ognja gorjeti?6Izlij gnjev na pogane koji te ne priznaju i na kraljevstva što ne zazivlju ime tvoje!7Jer izjedoše Jakova i opustošiše boravište njegovo.8Ne spominji se, protiv nas, grijeha otaca; neka nas pretekne smilovanje tvoje jer smo jadni i nevoljni.9Pomozi nam, Bože, pomoći naša, zbog slave imena svojega, oslobodi nas i otpusti nam grijehe zbog imena svoga!10Zašto da pogani govore: Ta gdje je njihov Bog? Nek' se na poganima pokaže, pred očima našim, kako osvećuješ prolivenu krv slugu svojih!11Nek' do tebe dopru uzdasi sužanja, snagom svoje mišice poštedi predane smrti!12A našim susjedima vrati sedmerostruko u krilo pogrdu koju naniješe tebi, o Jahve!13A mi, tvoj puk i ovce paše tvoje, slavit ćemo te dovijeka, kazivat ćemo od koljena do koljena hvalu tvoju! Psalam, 79,1		 Bože, pogani, evo, provališe u baštinu tvoju, tvoj sveti Hram oskvrnuše, pretvoriše Jeruzalem u ruševine.
789 Za Blagdan sjenica
Zborovođi. Po napjevu Tijesci. Asafov.
2Kliknite Bogu, našoj jakosti, kličite Bogu Jakovljevu!3Nek' zazvuče žice, nek' se čuje bubanj, svirajte u milozvučnu harfu s citarom!4Zatrubite u rog za mlađaka, za uštapa, na svetkovinu našu!5Jer to je propis Izraelu, zapovijed Boga Jakovljeva.6Takav je zakon dao Josipu kad je izlazio iz zemlje Egipta.7šapat tajnovit čuh: Oslobodih od tereta rame njegovo, ruke su mu slobodne od košare.8U tjeskobi si zavapio i ja te izbavih; iz gromovna oblaka odgovorih tebi, iskušah te kod voda meripskih.9Slušaj, puče moj, i ja ću te opomenuti: o, da me poslušaš, Izraele!10Nek' ne bude u tebe drugog boga i ne klanjaj se bogu tuđem!11Ja sam Jahve, Bog tvoj koji te izvedoh iz Egipta: otvori svoja usta da ih napunim!12Ali moj narod ne slušaše glasa moga, Izrael me ne posluša.13Zato ga pustih okorjelom srcu njegovu: neka hodi kako mu se hoće!14O, kad bi me narod moj slušao, kad bi Izrael putovima mojim hodio,15brzo bih pokorio dušmane njegove, ruku bih svoju okrenuo na protivnike njegove.16Oni što ga sada mrze dodvarali bi mu se i njihov bi udes bio zapečaćen zauvijek.17A svoj narod hranio bih pšenicom najboljom i sitio ga medom iz pećine. Psalam, 81,4		 Zatrubite u rog za mlađaka, za uštapa, na svetkovinu našu!
790 Hodočasnička pjesma
Zborovođi. Po napjevu Tijesci. Sinova Korahovih.
2Kako su mili stanovi tvoji, Jahve nad Vojskama!3Duša mi gine i čezne za dvorima Jahvinim. Srce moje i moje tijelo kliču Bogu živomu.4I vrabac sebi log nalazi, i lastavica gnjezdašce gdje će položiti mlade svoje:5a ja žrtvenike tvoje, Jahve nad Vojskama, Kralju moj i Bože moj! Blaženi koji prebivaju u Domu tvome slaveć' te bez prestanka!6Blažen komu je pomoć u tebi dok se sprema na svete putove!7Prolaze li suhom dolinom, u izvor je vode promeću i prva je kiša u blagoslov odijeva.8Snaga im raste od časa do časa: dok ne ugledaju Boga na Sionu.9Jahve, Bože nad Vojskama, čuj molitvu moju, poslušaj, Bože Jakovljev!10Pogledaj, štite naš, Bože, pogledaj lice pomazanika svoga!11Zaista, jedan je dan u dvorima tvojim bolji od tisuću drugih. Volim biti na pragu Doma Boga svoga nego boraviti u šatorima grešnika.12Jahve, Bog, sunce je i štit: on daje milost i slavu. Ne uskraćuje Jahve dobara onima koji idu u nedužnosti.13Jahve nad Vojskama, blago onom tko se u te uzda. Psalam, 84,6		 Blažen komu je pomoć u tebi dok se sprema na svete putove!
791 Molitva u nevolji
Molitva. Davidova.
Prigni uho svoje, Jahve, i usliši me jer sam bijedan i ubog.2Čuvaj dušu moju jer sam posvećen tebi; spasi slugu svoga koji se uzda u te! Ti si moj Bog; 3o Gospode, smiluj mi se jer povazdan vapijem k tebi.4Razveseli dušu sluge svoga jer k tebi, Jahve, dušu uzdižem.5Jer ti si, Gospode, dobar i rado praštaš, pun si ljubavi prema svima koji te zazivaju.6Slušaj, Jahve, molitvu moju i pazi na glas vapaja mog.7U dan tjeskobe vapijem k tebi jer ćeš me uslišati.8Nema ti ravna među bozima, Gospode, nema djela kakvo je tvoje.9Svi narodi što ih stvori doći će i klanjat' se tebi, o Jahve, i slavit će ime tvoje.10Jer ti si velik i činiš čudesa: ti si jedini Bog.11Uči me, Jahve, svojemu putu da hodim vjeran tebi, usmjeri srce moje da se boji imena tvojega!12Hvalit ću te, Gospode, Bože moj, svim srcem svojim, slavit ću ime tvoje dovijeka,13jer tvoje ljubavi prema meni ima izobila, istrgao si moju dušu iz dubine Podzemlja.14O Bože, oholice se digoše na me, mnoštvo silnika život mi vreba i nemaju tebe pred očima.15No ti si, Gospode Bože, milosrdan i blag, spor na srdžbu - sama ljubav i vjernost.16Pogledaj na me i smiluj se meni; daj svome sluzi snage svoje i spasi sina sluškinje svoje!17Daj mi milostivo znak naklonosti svoje, da vide moji mrzitelji i da se postide, jer si mi ti, o Jahve, pomogao, ti me utješio. Psalam, 86,2		 Čuvaj dušu moju jer sam posvećen tebi; spasi slugu svoga koji se uzda u te!
792 Gora Sion - majka svih naroda
Sinova Korahovih. Psalam. Pjesma.
Zdanje svoje na svetim gorama2 ljubi Jahve; draža su mu vrata sionska nego svi šatori Jakovljevi.3Divote se govore o tebi, grade Božji!4Rahab i Babilon brojit ću k onima što me štuju; Filisteja i Tir i narod etiopski - i oni su rođeni ondje.5O Sionu se govori: Ovaj i onaj u njemu je rođen! Svevišnji ga utemelji!6Gospodin će zapisati u knjigu naroda: Ovi su rođeni ondje.7I pjevat će igrajući kolo: Svi su izvori moji u te Psalam, 87,1		 Zdanje svoje na svetim gorama
793 Hvalospjev i molitva Bogu vjernome
Poučna pjesma. Ezrahijca Etana.
2O ljubavi Jahvinoj pjevat ću dovijeka, kroza sva koljena vjernost ću tvoju naviještati.3Ti reče: Zavijeke je sazdana ljubav moja! U nebu utemelji vjernost svoju:4Savez sklopih s izabranikom svojim, zakleh se Davidu, sluzi svome:5tvoje potomstvo održat ću dovijeka, za sva koljena sazdat ću prijestolje tvoje.6Nebesa veličaju čudesa tvoja, Jahve, i tvoju vjernost u zboru svetih.7Ta tko je u oblacima ravan Jahvi, tko li je Jahvi sličan među sinovima Božjim?8Bog je strahovit u zboru svetih, velik i strašan svima oko sebe.9Jahve, Bože nad Vojskama, tko je kao ti? Silan si, Jahve, i vjernost te okružuje.10Ti zapovijedaš bučnome moru, obuzdavaš silu valova njegovih;11ti sasječe Rahaba i zgazi, snažnom mišicom rasu dušmane svoje.12Tvoja su nebesa i tvoja je zemlja, zemljin krug ti si sazdao i sve što je na njemu;13sjever i jug ti si stvorio, Tabor i Hermon kliču imenu tvojemu.14Tvoja je mišica snažna, ruka čvrsta, desnica dignuta.15Pravda i Pravednost temelj su prijestolja tvoga, Ljubav i Istina koračaju pred tobom.16Blago narodu vičnu svetom klicanju, on hodi u sjaju lica tvojega, Jahve,17u tvom se imenu raduje svagda i tvojom se pravdom ponosi.18Jer ti si ures moći njegove, po tvojoj milosti raste snaga naša.19Jer Jahve je štit naš, Svetac Izraelov kralj je naš.20Nekoć si u viđenju govorio pobožnima svojim: Junaku stavih krunu na glavu, izabranika iz naroda izdigoh;21nađoh Davida, slugu svoga, svetim ga svojim uljem pomazah,22da ruka moja svagda ostane s njime i moja mišica da ga krijepi.23Neće ga nadmudriti dušmanin, niti oboriti sin bezakonja.24Razbit ću pred njim protivnike njegove, pogubit ću mrzitelje njegove.25Vjernost moja i dobrota bit će s njime i u mome imenu rast će mu snaga.26Pružit ću njegovu ruku nad more, do Rijeke desnicu njegovu.27On će me zvati: 'Oče moj! Bože moj i hridi spasa mojega.'28A ja ću ga prvorođencem učiniti, najvišim među kraljevima svijeta.29Njemu ću sačuvati dovijeka naklonost svoju i Savez svoj vjeran.30Njegovo ću potomstvo učiniti vječnim i prijestolje mu kao dan nebeski.31Ako li mu sinovi Zakon moj ostave i ne budu hodili po naredbama mojim,32ako li prestupe odredbe moje i ne budu čuvali zapovijedi mojih;33šibom ću kazniti nedjelo njihovo, udarcima ljutim krivicu njihovu,34ali mu naklonosti svoje oduzeti neću niti ću prekršiti vjernosti svoje.35Neću povrijediti Saveza svojega i neću poreći obećanja svoga.36Jednom se zakleh svetošću svojom: Davida prevariti neću:37potomstvo će njegovo ostati dovijeka, prijestolje njegovo preda mnom kao sunce,38ostat će dovijeka kao mjesec, vjerni svjedok na nebu.39A sada ti ga odbi i odbaci, silno se razgnjevi na pomazanika svoga.40Prezre Savez sa slugom svojim i krunu njegovu do zemlje ponizi.41Razvali sve zidine njegove, njegove utvrde u ruševine baci.42Pljačkaju ga svi što naiđu, na ruglo je susjedima svojim.43Podiže desnicu dušmana njegovih i obradova protivnike njegove.44Otupi oštricu mača njegova, u boju mu ne pomože.45Njegovu sjaju kraj učini, njegovo prijestolje na zemlju obori.46Skratio si dane mladosti njegove, sramotom ga pokrio.47Ta dokle ćeš, Jahve? Zar ćeš se uvijek skrivati? Hoće li gnjev tvoj k'o oganj gorjeti?48Sjeti se kako je kratak život moj, kako si ljude prolazne stvorio!49Tko živ smrti vidjeti neće? Tko će od ruke Podzemlja dušu sačuvati?50Gdje li je, Jahve, tvoja dobrota iskonska kojom se Davidu zakle na vjernost svoju?51Sjeti se, Jahve, sramote slugu svojih: u srcu nosim svu mržnju pogana52s kojom nasrću dušmani tvoji, Jahve, s kojom nasrću na korake pomazanika tvoga.53Blagoslovljen Jahve dovijeka! Tako neka bude. Amen! Psalam, 89,6		 Nebesa veličaju čudesa tvoja, Jahve, i tvoju vjernost u zboru svetih.
794 Psalam, 89,8 Bog je strahovit u zboru svetih, velik i strašan svima oko sebe.
795 Psalam, 89,16 Blago narodu vičnu svetom klicanju, on hodi u sjaju lica tvojega, Jahve,
796 Psalam, 89,19 Jer Jahve je štit naš, Svetac Izraelov kralj je naš.
797 Psalam, 89,21 nađoh Davida, slugu svoga, svetim ga svojim uljem pomaza
798 Psalam, 89,36 Jednom se zakleh svetošću svojom: Davida prevariti neću:
799 Jahve - Kralj svemira
Jahve kraljuje, u sjaj zaodjeven,Jahve zaodjeven moći i opasan. Čvrsto stoji krug zemaljski, neće se poljuljati.2Čvrsto je prijestolje tvoje odiskona, ti si od vječnosti!3Rijeke podižu, Jahve, rijeke podižu glase svoje, rijeke podižu svoj bučni huk.4Jači od glasova voda golemih, silniji od bijesnoga mora: silan je Jahve u visinama.5Tvoja su obećanja vjere predostojna, svetost je ures Doma tvojega, Jahve, u sve dane! Psalam, 93,5		 Tvoja su obećanja vjere predostojna, svetost je ures Doma tvojega, Jahve, u sve dane!
800 Jahve - Kralj i Sudac
Pjevajte Jahvi pjesmu novu!Pjevaj Jahvi, sva zemljo!2Pjevajte Jahvi, hvalite ime njegovo! Navješćujte iz dana u dan spasenje njegovo,3kazujte poganima njegovu slavu, svim narodima čudesa njegova.4Velik je Jahve, hvale predostojan, strašniji od svih bogova!5Ništavni su svi bozi naroda. Jahve stvori nebesa!6Slava je i veličanstvo pred njim, sila i sjaj u Svetištu njegovu.7Dajte Jahvi, narodna plemena, dajte Jahvi slavu i silu!8Dajte Jahvi slavu imena njegova! Prinosite žrtvu i uđite u dvorove njegove,9poklonite se Jahvi u sjaju svetosti njegove. Strepi pred njim, zemljo sva!10Nek' se govori među poganima: Jahve kraljuje! Svijet on učvrsti da se ne pomakne, narodima pravedno upravlja.11Raduj se, nebo, i kliči, zemljo! Neka huči more i što je u njemu!12Nek' se raduje polje i što je na njemu, neka klikće šumsko drveće13pred Jahvom, jer dolazi, jer dolazi suditi zemlji. Sudit će svijetu u pravdi i narodima u istini svojoj. Psalam, 96,6		 Slava je i veličanstvo pred njim, sila i sjaj u Svetištu njegovu.
801 Psalam, 96,9 poklonite se Jahvi u sjaju svetosti njegove. Strepi pred njim, zemljo sva!
802 Jahve - slavni Kralj
Jahve kraljuje: neka kliče zemlja,nek' se vesele otoci mnogi!2Oblak i tama ovijaju njega, pravda i pravo temelji su prijestolja njegova.3Oganj ide pred njim i sažiže okolo dušmane njegove.4Munje mu svijet osvjetljuju; zemlja to vidi i strepi.5Brda se tope pred Jahvom k'o vosak, pred vladarom zemlje sve.6Nebesa navješćuju pravednost njegovu, svi narodi gledaju mu slavu.7Nek' se postide svi što likove štuju i koji se hvale kumirima. Poklonite mu se, svi bozi!8Sion radostan sluša, gradovi Judini kliču zbog tvojih sudova, o Jahve!9Jer ti si, o Jahve, Svevišnji - nad svom zemljom, visoko, visoko nad bozima svima.10Jahve ljubi one koji mrze na zlo, on čuva duše pobožnika svojih, izbavlja ih iz ruku opakih.11Svjetlost sviće pravedniku i radost čestitima u srcu.12Radujte se, pravednici, u Jahvi, slavite sveto ime njegovo! Psalam, 97,12		 Radujte se, pravednici, u Jahvi, slavite sveto ime njegovo!
803 Jahve - Kralj i Sudac
Psalam.
Pjevajte Jahvi pjesmu novu, jer učini djela čudesna. Pobjedu mu pribavi desnica njegova i sveta mišica njegova.2Jahve obznani spasenje svoje, pred poganima pravednost objavi.3Spomenu se dobrote i vjernosti prema domu Izraelovu. Svi krajevi svijeta vidješe spasenje Boga našega.4Sva zemljo, poklikni Jahvi, raduj se, kliči i pjevaj!5Zapjevajte Jahvi uz citaru, uz citaru i uza zvuke harfe;6uz trublje i zvuke rogova: kličite Jahvi kralju!7Neka huči more i što je u njemu, krug zemaljski i stanovnici njegovi!8Rijeke nek' plješću rukama, zajedno s njima neka se brda raduju!9Jer Jahve dolazi, dolazi suditi zemlji. Vladat će krugom zemaljskim po pravdi i pucima po pravici. Psalam, 98,1		 Pjevajte Jahvi pjesmu novu, jer učini djela čudesna. Pobjedu mu pribavi desnica njegova i sveta mišica njegova.
804 Jahve - sveti i pravedni Kralj
Jahve kraljuje - nek' zadršću narodi;sjedi nad kerubima - zemlja nek' se potrese!2Velik je Jahve na Sionu, uzvišen nada sve narode.3Nek' slave ime tvoje veliko i strašno: ono je sveto!4Ti kralj si moćan koji ljubiš što je pravo, pravednost ti si utvrdio, pravo i pravednost vršiš u Jakovu.5Uzvisujte Jahvu, Boga našega, padnite pred podnožje njegovo: ono je sveto.6Mojsije i Aron među svećenicima njegovim i Samuel među onima koji zazivaju ime njegovo: zazivahu Jahvu, i on ih usliša.7Iz stupa od oblaka govoraše njima: slušahu zapovijedi njegove i odredbe što ih dade.8Jahve, Bože naš, ti si ih uslišivao; Bože, milostiv si bio njima premda si kažnjavao grijehe njihove.9Uzvisujte Jahvu, Boga našega, padnite pred svetu goru njegovu: jer svet je Jahve, Bog naš. Psalam, 99,1		 Jahve - sveti i pravedni Kralj
805 Psalam, 99,3 Nek' slave ime tvoje veliko i strašno: ono je sveto!
806 Psalam, 99,5 Uzvisujte Jahvu, Boga našega, padnite pred podnožje njegovo: ono je sveto.
807 Psalam, 99,9 Uzvisujte Jahvu, Boga našega, padnite pred svetu goru njegovu:
808 Psalam, 99,9 jer svet je Jahve, Bog naš.
809 Molitva u nesreći
Molitva nevoljnika koji je klonuo pa svoju tugu izli pred Jahvom 2Jahve, usliši molitvu moju, i vapaj moj k tebi da dođe!3Nemoj sakrivati lice od mene u dan moje nevolje! Prigni k meni uho svoje: kad te prizovem, brzo me usliši!4Jer moji dani nestaju poput dima, a moje kosti gore kao oganj.5Srce mi se suši kao pokošena trava i kruh svoj zaboravljam jesti.6Od snažnih jecaja mojih kosti mi uz kožu prionuše.7Sličan sam čaplji u pustinji, postah k'o ćuk na pustoj razvalini.8Ne nalazim sna i uzdišem k'o samotan vrabac na krovu.9Svagda me grde dušmani moji; mnome se proklinju što bjesne na me.10Pepeo jedem poput kruha, a piće svoje miješam sa suzama11zbog tvoje ljutine i gnjeva, jer si me digao i bacio.12Moji su dani k'o oduljena sjena, a ja se, gle, sušim poput trave.13A ti, o Jahve, ostaješ dovijeka i tvoje ime kroza sva koljena.14Ustani, smiluj se Sionu: vrijeme je da mu se smiluješ - sada je čas!15Jer milo je slugama tvojim kamenje njegovo, žale ruševine njegove.16Tad će se pogani bojati, Jahve, imena tvojega i svi kraljevi zemlje slave tvoje17kad Jahve opet sazda Sion, kad se pokaže u slavi svojoj,18kad se osvrne na prošnju ubogih i ne prezre molitve njihove.19Nek' se zapiše ovo za budući naraštaj, puk što nastane neka hvali Jahvu.20Jer Jahve gleda sa svog uzvišenog svetišta, s nebesa na zemlju gleda21da čuje jauke sužnjeva, da izbavi smrti predane,22da se na Sionu navijesti ime Jahvino i njegova hvala u Jeruzalemu23kad se narodi skupe i kraljevstva da služe Jahvi.24Putem je istrošio sile moje, skratio mi dane.25Rekoh: Bože moj, nemoj me uzeti u sredini dana mojih! Kroza sva koljena traju godine tvoje.26U početku utemelji zemlju, i nebo je djelo ruku tvojih.27Propast će, ti ćeš ostati, sve će ostarjeti kao odjeća. Mijenjaš ih poput haljine i nestaju:28 ti si uvijek isti - godinama tvojim nema kraja.29Djeca će tvojih slugu živjeti u miru i potomstvo će njihovo trajati pred tobo Psalam, 102,20		 Jer Jahve gleda sa svog uzvišenog svetišta, s nebesa na zemlju gleda
810 Bog je ljubav
Davidov.
Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja, i sve što je u meni, sveto ime njegovo!2Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja, i ne zaboravi dobročinstva njegova:3on ti otpušta sve grijehe tvoje, on iscjeljuje sve slabosti tvoje;4on ti od propasti čuva život, kruni te dobrotom i ljubavlju;5život ti ispunja dobrima, k'o orlu ti se mladost obnavlja.6Jahve čini pravedna djela i potlačenima vraća pravicu,7Mojsiju objavi putove svoje, sinovima Izraelovim djela svoja.8Milosrdan i milostiv je Jahve, spor na srdžbu i vrlo dobrostiv.9Jarostan nije za vječna vremena niti dovijeka plamti srdžba njegova.10Ne postupa s nama po grijesima našim niti nam plaća po našim krivnjama.11Jer kako je nebo visoko nad zemljom, dobrota je njegova s onima koji ga se boje.12Kako je istok daleko od zapada, tako udaljuje od nas bezakonja naša.13Kako se otac smiluje dječici, tako se Jahve smiluje onima što ga se boje.14Jer dobro zna kako smo sazdani, spominje se da smo prašina.15Dani su čovjekovi kao sijeno, cvate k'o cvijetak na njivi;16jedva ga dotakne vjetar, i već ga nema, ne pamti ga više ni mjesto njegovo.17Al' ljubav Jahvina vječna je nad onima što ga se boje i njegova pravda nad sinovima sinova,18nad onima što njegov Savez čuvaju i pamte mu zapovijedi da ih izvrše.19Jahve u nebu postavi prijestolje svoje, i kraljevska vlast svemir mu obuhvaća.20Blagoslivljajte Jahvu, svi anđeli njegovi, vi jaki u sili, što izvršujete naredbe njegove, poslušni riječi njegovoj!21Blagoslivljajte Jahvu, sve vojske njegove, sluge njegove koje činite volju njegovu!22Blagoslivljajte Jahvu, sva djela njegova, na svakome mjestu vlasti njegove: blagoslivljaj Jahvu, dušo moja! Psalam, 103,1		 Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja, i sve što je u meni, sveto ime njegovo!
811 Čudesna povijest Izraelova
Hvalite Jahvu, prizivajte mu ime,navješćujte među narodima djela njegova!2Pjevajte mu, svirajte mu, pripovijedajte sva njegova čudesa!3Dičite se svetim imenom njegovim, neka se raduje srce onih što traže Jahvu!4Tražite Jahvu i njegovu snagu, tražite svagda njegovo lice!5Sjetite se čudesa koja učini, njegovih čuda i sudova usta njegovih!6Abrahamov rod sluga je njegov, sinovi Jakovljevi njegovi izabranici!7On je Jahve, Bog naš; po svoj su zemlji njegovi sudovi!8On se uvijek sjeća svojega Saveza, riječi koju dade tisući naraštaja:9Saveza koji sklopi s Abrahamom i zakletve svoje Izaku.10Ustanovi je kao zakon Jakovu, Izraelu vječni Savez,11govoreći: Tebi ću dati kanaansku zemlju kao dio u baštinu vašu.12Kad ih još bješe malo na broju, vrlo malo, i kad bjehu pridošlice u njoj,13išli su od naroda do naroda, iz jednoga kraljevstva k drugom narodu,14ali ne dopusti nikom da ih tlači, kažnjavaše zbog njih kraljeve:15Ne dirajte u moje pomazanike, ne nanosite zla mojim prorocima!16I on pozva glad na zemlju, sve zalihe uništi krušne.17Pred njima čovjeka posla: Josip u ropstvo bijaše prodan.18Sputaše uzama noge njegove, u gvožđe mu vrat staviše,19dok se ne ispuni proroštvo njegovo, Jahvina ga riječ potvrdi.20Kralj naredi da ga driješe, naroda poglavar oslobodi njega.21Za domaćina ga stavi kući svojoj, za nadstojnika sveg imanja svoga,22da velikaše njegove po volji uči i starce njegove mudrosti da vodi.23Tad Izrael u Egipat uđe, Jakov došljak bješe u Kamovoj zemlji.24Narod svoj umnoži veoma, učini ga jačim od dušmana.25Okrenu im srce da zamrze narod njegov, da slugama njegovim opaki budu.26Mojsija posla, slugu svoga, Arona, kog odabra.27Činjahu među njima znake njegove i čudesa u Kamovoj zemlji.28Posla tmine, i smrknu se, al' prkosiše oni riječima njegovim.29U krv im vode prometnu i pobi ribe njihove.30Zemljom im žabe provrvješe, prodriješe i u dvore kraljevske.31Reče, i muha roj doletje i komarci u sve kraje njine.32Mjesto kiše grad im dade, ognjene munje po njihovoj zemlji.33Udari im lozu i smokve, polomi stabla u krajima njinim.34Reče, i skakavci dođoše i bezbrojne gusjenice s njima.35U zemlji im proždriješe svu bilinu, proždriješe rod njihovih njiva.36Pobi sve prvorođene u njihovoj zemlji, sve prvine snage njihove.37Izvede ih sa srebrom i zlatom; u plemenima njinim bolesnih ne bješe.38Odlasku njihovu Egipat se obradova, jer ga od njih strah spopade.39Rasprostro je oblak kao pokrov i oganj da se obnoć sja.40Zamoliše, i dovede prepelice, nebeskim ih kruhom tad nahrani.41Hrid rascijepi, i provri voda, pustinjom poteče kao rijeka.42Tad se sjeti svete riječi svoje što je zada sluzi svome Abrahamu.43Puk svoj s klicanjem izvede i s veseljem izabrane svoje.44I dade im zemlje poganske, trud naroda baštiniše,45da čuvaju naredbe njegove i zakone da mu paze. Aleluja! Psalam, 105,3		 Dičite se svetim imenom njegovim, neka se raduje srce onih što traže Jahvu!
812 Psalam, 105,42 Tad se sjeti svete riječi svoje što je zada sluzi svome Abrahamu.
813 Zahvalna ispovijest Božjeg naroda
Aleluja! Hvalite Jahvu jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova!2Tko će izreć' djela moći Jahvine, tko li mu iskazat' sve pohvale?3Blaženi što drže naredbe njegove i čine pravo u svako doba!4Sjeti me se, Jahve, po dobroti prema svome puku, pohodi me spasenjem svojim5da uživam sreću izabranih tvojih, da se radujem radosti naroda tvoga, da tvojom se baštinom ponosim.6Zgriješismo kao oci naši, činismo bezakonje, bezbožno radismo.7Oci naši u Egiptu, nehajni za čudesa tvoja, ne spominjahu se velike ljubavi tvoje, već na Svevišnjeg digoše se na Crvenom moru.8Al' on ih izbavi rad' imena svoga da pokaže silu svoju.9Zapovjedi Crvenome moru, i presahnu ono, provede ih izmed vala kao kroz pustinju.10Iz ruku mrzitelja njih izbavi, oslobodi iz ruku dušmana.11I prekriše vode neprijatelje njine, ne ostade nijednoga od njih.12Vjerovahu riječima njegovim i hvale mu pjevahu.13Zaboraviše brzo djela njegova, ne uzdaše se u volju njegovu.14Pohlepi se daše u pustinji, iskušavahu Boga u samoći.15I dade im što iskahu, al' u duše njine on groznicu posla.16Zavidješe tada Mojsiju u taboru, Aronu, kog posveti Jahve.17Otvori se zemlja, Datana proždrije, Abiramovo pokri mnoštvo.18Oganj pade na sve mnoštvo njino i zlotvore plamen sažga.19Načiniše tele na Horebu, klanjahu se liku od zlata slivenu.20Zamijeniše Slavu svoju likom bika što proždire travu.21Zaboraviše Boga, koji ih izbavi u Egiptu znamenja čineći22i čudesa u Kamovoj zemlji i strahote na Crvenome moru.23Već namisli da ih satre, al' Mojsije, izabranik njegov, zauze se za njih da srdžbu mu odvrati, te ih ne uništi.24Prezreše oni zemlju željkovanu ne vjerujuć' njegovoj riječi.25Mrmljahu pod šatorima svojim, ne poslušaše glasa Jahvina.26Zakle se tada podignutom rukom: sve će ih pokosit' u pustinji,27potomstvo njino međ' narode razbacat', njih razasut' po zemljama.28Posvetiše se Baal Peoru i jedoše žrtve bogova mrtvih.29Razjariše ga nedjelima svojim, i on na njih pošast baci.30Al' se Pinhas diže, sud izvrši i pošasti nesta tada.31U zasluge to mu uđe u sva pokoljenja dovijeka.32Razjariše ga opet kraj voda meripskih, i Mojsija zlo pogodi zbog njih,33jer mu duh već ogorčiše, nesmotrenu riječ izusti.34I ne istrijebiše naroda za koje im Jahve bješe naredio.35S poganima miješahu se, naučiše djela njina.36štovahu likove njihove, koji im postaše zamka.37Žrtvovahu sinove svoje i svoje kćeri zlodusima.38Prolijevahu krv nevinu, krv sinova i kćeri svojih, koje žrtvovahu likovima kanaanskim. Zemlja bješe krvlju okaljana,39 djelima se svojim uprljaše, učiniše preljub svojim nedjelima.40Na svoj narod Jahve srdžbom planu, zgadi mu se njegova baština.41Predade ih u ruke pogana te vladahu njima mrzitelji njini.42Mučili ih neprijatelji i tlačili rukom svojom.43Prečesto ih izbavljaše, al' ga razjariše naumima svojim: pokošeni bjehu za bezakonja svoja.44On pogleda opet na nevolju njinu kad njihove molitve začu45i sjeti se svog Saveza s njima, sažali se na njih u velikom milosrđu svome.46Učini da nađu milost u onih što ih bjehu zarobili.47Spasi nas, Jahve, Bože naš, i saberi nas od bezbožnih naroda da slavimo tvoje sveto ime, da se tvojom slavom ponosimo.48Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, od vijeka dovijeka! I sav narod neka kaže: Amen! Aleluja! Psalam, 106,16		 Zavidješe tada Mojsiju u taboru, Aronu, kog posveti Jahve.
814 Psalam, 106,28 Posvetiše se Baal Peoru i jedoše žrtve bogova mrtvih.
815 Psalam, 106,47 Spasi nas, Jahve, Bože naš, i saberi nas od bezbožnih naroda da slavimo tvoje sveto ime, da se tvojom slavom ponosimo.
816 Zahvalnica Jahvi i usrdna molba za pomoć
Pjesma. Psalam. Davidov.
2Moje je srce sigurno, Bože, sigurno je srce moje: pjevat ću i svirati.3Probudi se, dušo moja! Probudi se, harfo i citaro! Probudit ću zoru jutarnju.4Hvalit ću te, Jahve, među narodima, među pucima tebi ću pjevati,5jer do neba je dobrota tvoja, do oblaka tvoja vjernost.6Uzvisi se, Bože, nad nebesa, slava tvoja nek' je nad svom zemljom!7Da ti se ljubimci izbave, desnicom pomozi, usliši nas!8Bog reče u svom Svetištu: šekem ću razdijelit' kličući, dolinu ću Sukot izmjeriti.9Moj je Gilead, moj Manaše, Efrajim mi kaciga, Judeja žezlo moje!10Moab je sud iz kojeg se umivam, na Edom ću baciti obuću, nad Filistejcem slaviti pobjedu!11Tko će me dovesti do utvrđena grada, tko će me dovesti do Edoma?12Zar nećeš ti, o Bože, što nas odbaci? Zar nećeš više, Bože, sa četama našim?13Pomozi nam protiv dušmana, jer je ljudska pomoć ništavna!14S Božjom pomoću hrabro ćemo se boriti, Bog će zgaziti naše dušmane. Psalam, 108,8		 Bog reče u svom Svetištu: šekem ću razdijelit' kličući, dolinu ću Sukot izmjeriti.
817 Mesija - kralj, svećenik, pobjednik
Psalam. Davidov.
Riječ Jahvina Gospodinu mojemu: Sjedi mi zdesna dok ne položim dušmane za podnožje tvojim nogama!2Žezlo tvoje moći protegnut će Jahve sa Siona: vladaj posred svojih neprijatelja!3Spreman je tvoj narod u svetim odorama za dan tvog junaštva: kao rosa iz krila zorina uza te su mladi ratnici.4Zakleo se Jahve i neće se pokajati: Dovijeka ti si svećenik po redu Melkisedekovu!5Gospodin ti je zdesna, on će oboriti kraljeve u dan gnjeva svojega.6On će sudit' narodima: bit će trupla na gomile, po svoj zemlji raskoljenih glava.7Na putu će se napit' iz potoka, visoko će dignuti g Psalam, 110,3		 Spreman je tvoj narod u svetim odorama za dan tvog junaštva: kao rosa iz krila zorina uza te su mladi ratnici.
818 Pohvala Božjim djelima
Aleluja!
$ALEF Hvalit ću Jahvu svim srcem svojim$BET u zboru pravednika, u zajednici njihovoj.$GIMEL 2Silna su djela Jahvina,$DALET nek' razmišljaju o njima svi koji ih ljube.$HE 3Sjajno je i veličanstveno djelo njegovo,$VAU i pravda njegova ostaje dovijeka.$ZAJIN 4Čudesima svojim spomen postavi,$HET blag je Jahve i milosrdan.$TET 5Hranu dade štovateljima svojim,$JOD dovijeka se sjeća svoga Saveza.$KAF 6Silna djela svoja objavi svom narodu,$LAMED u posjed im dade zemlju pogana.$MEM 7Djela ruku njegovih vjernost su i pravednost,$NUN stalne su sve naredbe njegove,$SAMEK 8utvrđene za sva vremena, dovijeka,$AJIN sazdane na istini i na pravdi.$PE 9On posla spasenje svom narodu,$SADE Savez svoj postavi zauvijek:$KOF sveto je i časno ime njegovo!$REš 10Početak mudrosti strah Gospodnji!$šIN Mudro čine koji ga poštuju.$TAU Slava njegova ostaje dovijeka! Psalam, 111,9		 On posla spasenje svom narodu,$SADE Savez svoj postavi zauvijek:$KOF sveto je i časno ime njegovo!
819 Pashalna himna
Aleluja!
Kad izađe Izrael iz Egipta i kuća Jakovljeva iz naroda barbarskog,2Judeja mu posta svetište, a Izrael kraljevstvo njegovo.3Vidje more i uzmače, a Jordan ustuknu.4Bregovi skakahu poput ovnova i brežuljci poput jaganjaca.5što ti je, more, da uzmičeš? Jordane, zašto natrag okrećeš?6Bregovi, zašto skačete poput ovnova i vi, brežuljci, poput jaganjaca?7Dršći, zemljo, pred licem Gospodnjim, pred licem Boga Jakovljeva.8On hrid pretvara u slap vodeni i stijenu u izvor vod Psalam, 114,2		 Judeja mu posta svetište, a Izrael kraljevstvo njegovo.
820 Za godišnjicu prijenosa Kovčega saveza
Hodočasnička pjesma.
2Spomeni se, o Jahve, Davida i sve revnosti njegove: kako se Jahvi zakleo, zavjetovao Snazi Jakovljevoj:3Neću ući u šator doma svog nit' uzaći na ležaj svoje postelje,4neću pustit' snu na oči nit' počinka dati vjeđama,5dok Jahvi mjesto ne nađem, boravište Snazi Jakovljevoj.6Eto, čusmo za nj u Efrati, nađosmo ga u Poljima jaarskim.7Uđimo u stan njegov, pred noge mu padnimo!8Ustani, o Jahve, pođi k svom počivalištu, ti i Kovčeg sile tvoje!9Svećenici tvoji nek' se obuku u pravednost, pobožnici tvoji nek' radosno kliču!10Poradi Davida, sluge svojega, ne odvrati lica od svog pomazanika!11Jahve se zakle Davidu zakletvom tvrdom od koje neće odustati: Potomka tvoje utrobe posadit ću na prijestolje tvoje.12Budu li ti sinovi Savez moj čuvali i naredbe kojima ih učim, i sinovi će njini dovijeka sjedit' na tvom prijestolju.13Jer Jahve odabra Sion, njega zaželje sebi za sjedište.14Ovo mi je počivalište vječno, boravit ću ovdje jer tako poželjeh.15Žitak ću njegov blagosloviti, siromahe nahraniti kruhom.16Svećenike njegove u spas ću odjenuti, sveti će njegovi kliktati radosno.17Učinit ću da ondje za Davida rog izraste, pripravit ću svjetiljku za svog pomazanika.18U sram ću mu obući dušmane, a na njemu će blistat' vijenac Psalam, 132,16		 Svećenike njegove u spas ću odjenuti, sveti će njegovi kliktati radosno.
820 Noćne hvale u Hramu
Hodočasnička pjesma.
Sad, blagoslivljajte Jahvu, sve sluge Jahvine što stojite u Domu Jahvinu, u noćnim satima!2Dižite svoje ruke prema Svetištu i Jahvu blagoslivljajte!3Blagoslovio te sa Siona Jahve koji stvori nebo i zem Psalam, 134,2		 Dižite svoje ruke prema Svetištu i Jahvu blagoslivljajt
822 Pjesma zahvalnica
Davidov.
Zahvaljujem ti, Jahve, iz svega srca jer si čuo riječi mojih usta. Pred licem anđela pjevam tebi,2 bacam se nice prema svetom Hramu tvojemu. Zahvaljujem imenu tvojem za tvoju dobrotu i vjernost, jer si nada sve uzveličao obećanje svoje.3Kad sam te zazvao, uslišio si me, dušu si moju pokrijepio.4Nek' ti zahvaljuju, Jahve, svi kraljevi zemlje kad čuju riječi usta tvojih,5nek' pjevaju putove Jahvine: Zaista, velika je slava Jahvina!6Zaista, uzvišen je Jahve, ali gleda na ponizna, a oholicu izdaleka poznaje.7Kroz nevolje kad budem kročio, život mi čuvaj, pruži ruku proti gnjevu mojih dušmana; nek' me tvoja spasi desnica!8Jahve, što ja počeh, ti dovrši! Jahve, vječna je ljubav tvoja: djelo ruku svojih ne zapusti Psalam, 138,2		 bacam se nice prema svetom Hramu tvojemu. Zahvaljujem imenu tvojem za tvoju dobrotu i vjernost, jer si nada sve uzveličao obećanje svoje.
823 Psalam, 145,10 Nek' te slave, Jahve, sva djela tvoja i tvoji sveti nek' te blagoslivlju!$KAF
824 Psalam, 145,13 Kraljevstvo tvoje kraljevstvo je vječno, tvoja vladavina za sva pokoljenja.$NUN Vjeran je Jahve u svim riječima svojim i svet u svim svojim djelima.
825 Psalam, 145,17 Pravedan si, Jahve, na svim putovima svojim i svet u svim svojim djelima.
826 Pohvala Jahve Kralja
Hvalospjev. Davidov.
$ALEF Slavit ću te, o Bože, kralju moj, ime ću tvoje blagoslivljat' uvijek i dovijeka.$BET 2Svaki ću dan tebe slaviti, ime ću tvoje hvaliti uvijek i dovijeka.$GIMEL 3Velik je Jahve i svake hvale dostojan, nedokučiva je veličina njegova!$DALET 4Naraštaj naraštaju kazuje djela tvoja i silu tvoju naviješta.$HE 5Govore o blistavoj slavi tvoga veličanstva i čudesa tvoja objavljuju.$VAU 6Kazuju strahovitu silu djela tvojih, veličinu tvoju pripovijedaju.$ZAJIN 7Razglašuju spomen velike dobrote tvoje i pravednosti tvojoj kliču.$HET 8Milostiv je Jahve i milosrdan, spor na srdžbu, bogat dobrotom.$TET 9Gospodin je dobar svima, milosrdan svim djelima svojim.$JOD 10Nek' te slave, Jahve, sva djela tvoja i tvoji sveti nek' te blagoslivlju!$KAF 11Neka kazuju slavu tvoga kraljevstva, neka o sili tvojoj govore$LAMED 12da objave ljudskoj djeci silu tvoju i slavu divnoga kraljevstva tvoga.$MEM 13Kraljevstvo tvoje kraljevstvo je vječno, tvoja vladavina za sva pokoljenja.$NUN Vjeran je Jahve u svim riječima svojim i svet u svim svojim djelima.$SAMEK 14Jahve podupire sve koji posrću i pognute on uspravlja.$AJIN 15Oči sviju u tebe su uprte, ti im hranu daješ u pravo vrijeme.$PE 16Ti otvaraš ruku svoju, do mile volje sitiš sve živo.$SADE 17Pravedan si, Jahve, na svim putovima svojim i svet u svim svojim djelima.$KOF 18Blizu je Jahve svima koji ga prizivlju, svima koji ga zazivaju iskreno.$REš 19On ispunja želje štovatelja svojih, sluša njihove vapaje i spasava ih.$šIN 20Jahve štiti one koji njega ljube, a zlotvore sve će zatrti.$TAU 21Nek' usta moja kazuju hvalu Jahvinu i svako tijelo nek' slavi sveto ime njegovo - uvijek i dovijeka. Psalam, 145,21		 Nek' usta moja kazuju hvalu Jahvinu i svako tijelo nek' slavi sveto ime njegovo - uvijek i dovijeka.
827 Nebo i zemlja hvale Jahvu
Aleluja! Hvalite Jahvu s nebesa, hvalite ga u visinama!2Hvalite ga, svi anđeli njegovi, hvalite ga, sve vojske njegove!3Hvalite ga, sunce i mjeseče, hvalite ga, sve zvijezde svjetlosne!4Hvalite ga, nebesa nebeska, i vode nad svodom nebeskim!5Neka hvale ime Jahvino jer on zapovjedi i postadoše.6Postavi ih zauvijek i dovijeka po zakonu koji neće proći.7Hvalite Jahvu sa zemlje, nemani morske i svi bezdani!8Ognju i grade, sniježe i maglo, olujni vjetre, što riječ njegovu izvršavaš!9Gore i svi brežuljci, plodonosna stabla i svi cedrovi!10Zvijeri i sve životinje, gmizavci i ptice krilate!11Zemaljski kraljevi i svi narodi, knezovi i suci zemaljski!12Mladići i djevojke, starci s djecom zajedno:13nek' svi hvale ime Jahvino, jer jedino je njegovo ime uzvišeno! Njegovo veličanstvo zemlju i nebo nadvisuje,14 on podiže snagu svom narodu, on proslavlja svete svoje, sinove Izraelove - narod njemu blizak. Aleluja! Psalam, 148,14		 on podiže snagu svom narodu, on proslavlja svete svoje, sinove Izraelove - narod njemu blizak. Aleluja!
828 Pobjednička pjesma
Aleluja! Pjevajte Jahvi pjesmu novu i u zboru svetih hvalu njegovu!2Nek' se raduje Izrael Stvoritelju svojem! Kralju svom neka klikću sinovi Siona!3Neka u kolu hvale ime njegovo, bubnjem i citarom neka ga slave!4Jer Jahve ljubi narod svoj, spasenjem ovjenčava ponizne!5Neka se sveti raduju u slavi, neka kliču s ležaja svojih!6Nek' im pohvale Božje budu na ustima, mačevi dvosjekli u rukama7da nad pucima izvrše odmazdu i kaznu nad narodima;8da im kraljeve bace u lance, a odličnike u okove gvozdene;9da na njima izvrše sud davno napisan - nek' bude na čast svim svetima njegovim! Alel Psalam, 149,1		 Pjevajte Jahvi pjesmu novu i u zboru svetih hvalu njegovu!
829 Psalam, 149,5 Neka se sveti raduju u slavi, neka kliču s ležaja svojih!
830 Psalam, 149,9 da na njima izvrše sud davno napisan - nek' bude na čast svim svetima njegovim
831 Završni hvalospjev
Aleluja! 2Hvalite Boga u Svetištu njegovu, slavite ga u veličanstvu svoda nebeskog!3Hvalite ga zbog silnih djela njegovih, slavite ga zbog beskrajne veličine njegove!4Hvalite ga zvucima roga, slavite ga harfom i citarom!5Hvalite ga igrom i bubnjem, slavite ga glazbalima zvonkim i frulom! Hvalite ga cimbalima zvučnim, slavite ga cimbalima gromkim! Sve što god diše Jahvu neka slavi! Aleluja! Psalam, 150,2		 Hvalite Boga u Svetištu njegovu,
832 Pogođeni čovjek jedini zna svoju nevolju
A Job progovorii reče:2O, kad bi se jad moj izmjeriti mog'o, a nevolje moje stavit' na tezulju!3Teže one jesu od sveg pijeska morskog, i stoga mi riječi zastraniti znaju.4Strijele Svesilnoga u mojem su mesu, ljuti otrov njihov ispija mi dušu, Božje se strahote oborile na me.5Ta, kraj svježe trave njače li magarac, muče li goveče kraj punih jasala?6Zar hranu bljutavu jedemo bez soli? Zar kakove slasti ima u bjelancu?7Al' ono što mi se gadilo dotaći, to mi je sada sva hrana u bolesti.8O, da bi se molba moja uslišala, da mi Bog ispuni ono čem se nadam!9O, kada bi me Bog uništiti htio, kada bi mahnuo rukom da me satre!10Za mene bi prava utjeha to bila, klicati bih mog'o u mukama teškim što se ne protivljah odluci Svetoga.11Zar snage imam da mogu čekati? Radi kakve svrhe da ja duže živim?12Zar je snaga moja k'o snaga kamena, zar je tijelo moje od mjedi liveno?13Na što se u sebi osloniti mogu? Zar mi svaka pomoć nije uskraćena?14Tko odbija milost bližnjemu svojemu, prezreo je strah od Boga Svesilnog Job, 6,10		 Za mene bi prava utjeha to bila, klicati bih mog'o u mukama teškim što se ne protivljah odluci Svetoga
833 Protiv podrugljivaca
7Tko poučava podrugljivca, prima pogrdu, i tko prekorava opakoga, prima ljagu.8Ne kori podsmjevača, da te ne zamrzi; kori mudra, da te zavoli.9Pouči mudroga, i bit će još mudriji; uputi pravednoga, i uvećat će se njegovo znanje.10Gospodnji strah početak je mudrosti, a razboritost je spoznaja Presvetog.11Po meni ti se umnožavaju dani i množe ti se godine života.12Ako si mudar, sebi si mudar; budeš li podsmjevač, sam ćeš snositi. Izreke, 9,10		 Gospodnji strah početak je mudrosti, a razboritost je spoznaja Presvetog.
834 23Mrski su Jahvi dvojaki utezi, i kriva mjera ne valja.24Od Jahve su koraci čovječji, i kako da čovjek razumije svoj put?25Zamka je čovjeku nesmotreno reći: Ovo je sveto, a poslije promišljati što je zavjetovao.26Mudar kralj umije izlučiti opake i stavlja ih pod točkove.27Svjetiljka je Gospodnja duh čovječji: ona istražuje sve do dna utrobe.28Dobrota i vjernost čuvaju kralja, jer dobrotom utvrđuje prijestol svoj.29Ljepota je mladićima njihova snaga, a starcima je ures sijeda kosa.30Krvave masnice očiste zlo i udarci pročiste odaje utrobe. Izreke, 20,25 Zamka je čovjeku nesmotreno reći: Ovo je sveto, a poslije promišljati što je zavjetovao.
835 VI. RIJEČI AGUROVE
Riječi Agura, sina Jakeova, iz Mase; proročanstvo njegovo za Itiela, za Itiela i Ukala.2Da, preglup sam da bih bio čovjek i nemam razbora čovječjeg.3Ne stekoh mudrosti i ne poznajem znanosti svetih!4Tko uzađe na nebo i siđe? Tko uhvati vjetar u šake svoje? Tko sabra vode u plašt svoj? Tko postavi krajeve zemaljske? Kako se zove i kako mu se zove sin? Znaš li?5Svaka je Božja riječ prokušana, štit onima koji se u nj uzdaju.6Ne dodaji ništa njegovim riječima, da te ne prekori i ne smatra lažljivim.7Za dvoje te molim, ne uskrati mi, dok ne umrem:8udalji od mene licemjernu i lažnu riječ; ne daj mi siromaštva ni bogatstva: hrani me kruhom mojim dostatnim;9inače bih, presitivši se, zatajio tebe i rekao: Tko je Jahve? Ili bih, osiromašivši, krao i oskvrnio ime Boga svojega.10Ne klevetaj sluge gospodaru njegovu, jer bi te mogao kleti i ti morao okajati.11Ima izrod koji kune oca svoga i ne blagoslivlje majke svoje!12Izrod koji za se misli da je čist, a od kala svojeg nije opran!13Izrod uznositih očiju koji visoko diže svoje trepavice!14Izrod komu su zubi mačevi i očnjaci noževi da proždiru nesretnike na zemlji i siromahe među ljudima! Izreke, 30,3		 Ne stekoh mudrosti i ne poznajem znanosti svetih!
836 Tad rekoh u srcu svom: Daj da okušam užitak i vidim što naslada pruža - ali gle: i to je ispraznost! 2O smijehu rekoh: Ludost je; o užitku: Čemu valja? 3Odlučih tijelo krijepiti vinom, a srce posvetiti mudrosti; poželjeh prigrliti i ludost, kako bih spoznao usrećava li ljude ono što pod nebesima čine za izbrojenih dana svojega života. 4Učinih velika djela: sazidah sebi palače, zasadih vinograde; 5uredih perivoje i voćnjake, nasadih u njima voćke svakojake. 6Načinih jezera da plodna sadišta natapam. 7Nakupovah robova i robinja, imadoh i sluge domaće, a tako i stada krupne i sitne stoke više no itko prije mene u Jeruzalemu. Propovjednik, 2,3 Odlučih tijelo krijepiti vinom, a srce posvetiti mudrosti; poželjeh prigrliti i ludost, kako bih spoznao usrećava li ljude ono što pod nebesima čine za izbrojenih dana svojega života.
837 10Dalje vidjeh kako opake nose na groblje, i ljudi iz svetog mjesta izlaze da ih slave zbog toga što su tako činili. I to je ispraznost. 11Kad nema brze osude za zlo djelo, ljudsko je srce sklono činiti zlo. 12I grešnik koji čini zlo i sto puta, dugo živi. Ja ipak znam da će biti sretni oni koji se boje Boga jer ga se boje. 13Ali opak čovjek neće biti sretan i neće produljivati svoje dane ni kao sjena jer se ne boji Boga. 14Ali je na zemlji ispraznost te pravednike stiže sudbina opakih, a opake sudbina pravednika. Velim: i to je ispraznost. 15Zato slavim veselje, jer nema čovjeku sreće pod suncem nego u jelu, pilu i nasladi. I to neka ga prati u njegovoj muci za života koji mu Bog dade pod suncem. Propovjednik, 8,10 Dalje vidjeh kako opake nose na groblje, i ljudi iz svetog mjesta izlaze da ih slave zbog toga što su tako činili. I to je ispraznost.
838 Tražiti Boga, a kloniti se grijeha
Ljubite pravednost,vi suci zemaljski, pravednim mislima mislite o Gospodinu i tražite ga u jednostavnosti srca.2Jer njega nalaze koji ga ne iskušavaju i otkriva se onima koji mu ne uskraćuju svoju vjeru.3A podmukle misli otuđuju od Boga i iskušavana Svemoć posramljuje bezumnike.4Jer mudrost ne ulazi u dušu opaku i ne nastanjuje se u tijelu grijehu podložnu.5Jer sveti duh pouke bježi od prijevare i uklanja se od misli bezumnih i uzmiče kad se nepravda pojavi.6Jer mudrost je duh čovjekoljubiv, ali hulniku neće oprostiti njegovih riječi, jer Bog proniče bubrege njegove, istinski mu srce nadzire i sluša njegove riječi.7Doista duh Gospodnji ispunja svemir, i on, koji drži sve, zna i sve što se govori.8Zato ne ostaje skriven tko nepravedno govori niti će ga mimoići osvetnička pravda.9Jer se namisli bezbožnikove točno ispituju i glas riječi njegovih ide sve do Gospoda da se kazne bezakonja njegova.10Jer postoji uho ljubomorno koje čuje sve i ne izmiče mu ni glasak najtišeg gunđanja.11Čuvajte se isprazna gunđanja i čuvajte jezik od opakih riječi, jer i najtajnija riječ nije bez učinka, a lažljiva usta ubijaju dušu.12Ne trčite za smrću stranputicama života svojeg i ne navlačite na se propast djelima ruku svojih.13Jer Bog nije stvorio smrt niti se raduje propasti živih.14Već je sve stvorio da sve opstane, i spasonosni su stvorovi svijeta, i u njima nema smrtonosna otrova. I Podzemlje ne vlada zemljom,15 jer pravednost je besmrtna. Knjiga Mudrosti, 1,5		 Jer sveti duh pouke bježi od prijevare i uklanja se od misli bezumnih i uzmiče kad se nepravda pojavi.
839 Zabluda bezbožnička
21Tako oni misle, ali se varaju, jer ih zloća njihova zasljepljuje.22Oni ne znaju tajna Božjih, ne očekuju nagradu za svetost, ne vjeruju u naknadu čistim dušama.23Jer je Bog stvorio čovjeka za neraspadljivost i učinio ga na sliku svoje besmrtnosti.24A đavlovom je zavišću došla smrt u svijet i nju će iskusiti oni koji njemu pripadaju Knjiga Mudrosti, 2,22		 Oni ne znaju tajna Božjih, ne očekuju nagradu za svetost, ne vjeruju u naknadu čistim dušama.
840 Prijevremena smrt pravednika
7A pravednik, ako i umre prijevremeno, naći će mir.8Jer duljina dana ne čini starost časnom niti se ona mjeri brojem godina.9Već razboritost - to su sjedine ljudske, i krepostan život - zrela starost.10I jer je ugađao Bogu, On ga je zavolio, i jer je živio među grešnicima, On ga je uzeo k sebi.11Uzdignut je da zloća ne bi izopačila njegov razbor ili da mu himba ne zavede duše.12Jer blještavilo opačine zasjenjuje dobro i vihor požude izopačuje dobru dušu.13Stekavši savršenstvo u malo vremena, dugo je živio;14i jer mu je duša bila draga Gospodu, On ga je hitro izbavio od zloće oko njega. Svjetina sve to vidi, ali ne shvaća; njima i ne pada na um15da milost i milosrđe pripadaju izabranicima Gospodnjim i zaštita njegovim svetima.16A pravednik koji umire osuđuje žive bezbožnike i prijevremeno dokončana mladost produženu starost opakih.17Svjetina vidi kraj mudračev, ali ne shvaća što je Gospod s njim naumio ili zašto ga je uzeo u zaštitu.18Oni gledaju i preziru, ali će se i njima Gospod podsmijevati.19Ubrzo će oni biti trupla prezrena i ruglo među mrtvima dovijeka, jer će ih Gospod strmoglaviti bez glasa, otrgnut će ih od temelja njihova, sasvim ih opustošiti; na mukama će oni biti i spomen će im propasti. Knjiga Mudrosti, 4,15		 da milost i milosrđe pripadaju izabranicima Gospodnjim i zaštita njegovim svetima
841 A pravednici žive dovijeka, i u Gospodu je nagrada njihova i briga za njih u Svevišnjeg.16Zato će iz ruku Gospodnjih primiti kraljevsku krunu slave i vijenac ljepote; svojom će ih desnicom Gospod zakriliti i svojom ih mišicom zaštititi.17Latit će se svog žara ljubomornog kao oružja i naoružat će sve stvorenje da kazni svoje neprijatelje;18kao oklop obući će pravednost, a kao šljem stavit će sud bez himbe;19uzet će nepobjedivu svetost kao štit,20 a kao mač naoštrit će žestok gnjev i sav će svemir poći s njim u boj protiv bezumnika.21Tad će poletjet' dobro naperene strijele: munje iz oblaka padat će na cilj kao iz nategnuta luka;22iz bojne sprave izlijetat će zrna grada srdžbom nabijena. Na njih će voda morska bjesnjeti, i rijeke će ih potapati bez milosti.23Dah Svemoći zapuhat će protiv njih, izvijat će ih poput vihora. I tako će svu zemlju opustošiti bezakonje i opačina će prevrnuti prijestolja vladalačka. Knjiga Mudrosti, 5,19 uzet će nepobjedivu svetost kao štit,
842 Dužnost je kraljevima težiti mudrosti
Čujte, dakle, kraljevi,i urazumite se! Poučite se, vladari zemalja dalekih!2Poslušajte, vi koji upravljate mnoštvima i koji se hvastate silom svojih naroda!3Gospod je onaj koji vam je moć podario, i vladavina je od Svevišnjeg, koji će ispitivati djela vaša i vaše nakane istražiti.4Iako ste upravljači njegova kraljevstva, ne vladaste pravedno, niti se držaste zakona, niti služiste nakani Božjoj.5Gospod će vas napasti brzo i užasno, jer za velikaše je nemilosrdna kazna;6maleni su oproštenja dostojni, a moćnici će biti moćno kažnjeni.7Jer Gospod Svevladar ne uzmiče ni pred kim niti se plaši kakve veličine: ta on je stvorio i mala i velika i jednako se brine za sve,8 a istraga oštra očekuje moćnike.9Vama su dakle, vladari upravljene riječi moje da se naučite mudrosti i ne griješite.10Jer oni koji sveto čuvaju svetinje sami se posvećuju, i koji su u tom poučeni nalaze obranu.11Žudite stoga za riječima mojim, čeznite za njima: one će vas poučiti. Knjiga Mudrosti, 6,10		 Jer oni koji sveto čuvaju
843 Knjiga Mudrosti, 6,10 svetinje sami se
844 Knjiga Mudrosti, 6,10 posvećuju, i koji su u tom poučeni nalaze obranu.
845 Pohvala mudrosti
22Jer u nje je duh razborit, svet, jedinstven, mnogostran, tanan, okretan, pronicav, neoskvrnjen, jasan, nepristran, dobrohotan, oštar, 23nezaprečiv, dobrotvoran, čovjekoljubiv, postojan, pouzdan, bezbrižan, svemoćan, svenadzoran, što prodire kroza sve duše, mudre, čiste i najtanje.24Jer je mudrost gibljivija od svakog gibanja, ona proniče i prožima sve svojom čistoćom.25Jer je ona dah sile Božje i čist odvir slave Svemogućeg; zato je ništa nećisto ne može oskvrnuti.26Ona je odsjev vječne svjetlosti i zrcalo čisto djela Božjeg, i slika dobrote njegove.27Jedna je, a može sve, i, ostajući u sebi, sve obnavlja. Ona prelazi od naraštaja do naraštaja u duše svete i čini od njih Božje prijatelje i proroke.28Jer Bog ne ljubi nikoga osim onoga tko se druži s mudrošću.29Ona je od sunca sjajnija i nad sve zviježđe uzvišena; uspoređena sa svjetlošću, ona je nadmašuje:30jer svjetlost ustupa mjesto noći, dok zloća nema moći protiv mudrosti Knjiga Mudrosti, 7,22		 Jer u nje je duh razborit, svet, jedinstven, mnogostran, tanan, okretan, pronicav, neoskvrnjen, jasan, nepristran, dobrohotan, oštar
846 Knjiga Mudrosti, 7,27 Jedna je, a može sve, i, ostajući u sebi, sve obnavlja. Ona prelazi od naraštaja do naraštaja u duše svete i čini od njih Božje prijatelje i proroke
847 Molitva za mudrost
Bože otaca naših i Gospodemilosrđa, ti koji si riječju svojom stvorio svemir2i koji si sazdao čovjeka mudrošću svojom da vlada nad stvorovima tvojim3i da svijetom upravlja u svetosti i pravednosti i da sud sudi dušom pravičnom:4daj mi mudrost, prisjednicu svoga prijestolja i ne odbaci me između djece svoje.5Jer sam sluga tvoj, sin sluškinje tvoje, čovjek slab i malovjek, nesposoban shvatiti pravdu i zakone.6Jer ako bi tko od sinova ljudskih bio i savršen, ali bez mudrosti koja od tebe dolazi, opet ne bi ničemu vrijedio.7Ti si me izabrao za kralja svome narodu i za suca sinovima i kćerima svojim.8Odredio si mi da sagradim Hram na Svetoj gori tvojoj i žrtvenik u gradu boravišta tvojeg, u liku svetoga šatora koji si odiskona bio spremio.9S tobom je mudrost koja zna djela tvoja, koja je bila nazočna kad si stvarao svijet; ona zna što je milo tvojim očima i što je pravo po tvojim zapovijedima.10Pošlji je s nebesa svetih i otpravi je od svoga slavnog prijestolja, da uza me bude i potrudi se sa mnom i da spoznam što je tebi milo.11Jer ona sve zna i razumije, ona će me razborito voditi u pothvatima mojim i štititi svojom moći.12Tad će ti djela moja biti ugodna, i ja ću pravedno upravljati pukom tvojim i bit ću dostojan prijestolja oca svoga.13Jer tko može spoznati Božju namisao i tko će se domisliti što hoće Gospod?14Plašljive su misli smrtnika i nestalne su naše namisli.15Jer propadljivo tijelo tlači dušu i ovaj zemljani šator pritiskuje um bremenit mislima.16Mi jedva nagađamo što je na zemlji i s mukom spoznajemo i ono što je u našim rukama: a što je na nebu, tko će istražiti?17Tko bi doznao tvoju volju da ti nisi dao mudrosti i da s visine nisi poslao Duha svoga svetoga.18Samo tako su se poravnale staze ljudima na zemlji i samo su tako naučili ljudi što je tebi milo i spasili se tvojom mudrošću. Knjiga Mudrosti, 9,3		 i da svijetom upravlja u svetosti i pravednosti i da sud sudi dušom pravičnom:
848 Knjiga Mudrosti, 9,8 Odredio si mi da sagradim Hram na Svetoj gori tvojoj i žrtvenik u gradu boravišta tvojeg,
849 Knjiga Mudrosti, 9,8 u liku svetoga šatora koji si odiskona bio spremio.
850 Knjiga Mudrosti, 9,10 Pošlji je s nebesa svetih i otpravi je od svoga slavnog prijestolja, da uza me bude i potrudi se sa mnom i da spoznam što je tebi milo.
851 Knjiga Mudrosti, 9,17 Tko bi doznao tvoju volju da ti nisi dao mudrosti i da s visine nisi poslao Duha svoga svetoga.
852 Od Adama do Mojsija
Ona je štitila prvooblikovanogoca svijeta, koji je stvoren sam, istrgla ga iz grijeha njegova2 i dala mu jakost da vlada svemirom.3A kad se u jarosti svojoj grešnik odmetnu od nje, poginu u mržnji svojoj bratoubilačkoj.4I kad je zemlju zbog njega potop stigao, opet ju je mudrost spasila brodeći s pravednikom na krhkom drvetu.5I kada se, složni u opačini svojoj, narodi bijahu pomutili, ona je našla pravednika i sačuvala ga Bogu nezazorna i uzdržala jačim od ljubavi prema djetetu.6Kad su bezbožnici izgibali, ona je izbavila pravednika koji je bježao od ognja što je s neba pao na pet gradova.7O opačini njihovoj još svjedoči pustoš puna dima i bilje kojemu plod nikad ne sazrijeva i stup od soli što stoji kao spomenik duši nevjernoj.8I jer nisu slijedili puta mudrosti, izgubili su spoznaju o dobru i još ostavili svijetu spomenik svoje ludosti da se ne mogahu sakriti zlodjela njihova.9A mudrost je vjernike svoje spasila od nevolje.10Kad je pravednik bježao ispred jarosti bratove, ona ga je vodila pravim stazama; pokazala mu Božje kraljevstvo i podarila mu znanje o svetinjama; uspjehom okrunila napore njegove i umnožila plodove truda njegova.11Kad su ga pritijesnili lakomci, pomogla ga je i obdarila bogatstvom,12sačuvala ga od neprijatelja i zaštitila ga od zasjeda, darovala mu pobjedu u žestokom boju da spozna kako je bogobojaznost od svega jača.13Ona nije ostavila prodanog pravednika, nego ga je čuvala od grijeha.14S njime je u tamnicu sišla te ga ni u okovima nije zapustila dok mu nije donijela žezlo kraljevsko i vlast nad onima koji ga tlačiše i nagnala u laž one koji ga kaljahu, a njemu dala slavu vječnu. Knjiga Mudrosti, 10,10		 Kad je pravednik bježao ispred jarosti bratove, ona ga je vodila pravim stazama; pokazala mu Božje kraljevstvo i podarila mu znanje o svetinjama; uspjehom okrunila napore njegove i umnožila plodove truda njegova.
853 Izlazak
15Ona je spasila sveti puk i rod besprijekorni od vlasti naroda mučiteljskog.16Ušla je u dušu sluge Gospodnjeg, i on se strašnim kraljevima opro čudesima i znacima.17Ona je dala plaću svetima za njihove trude i vodila ih putem čudesnim, danju im bila zaklon od žege i noću zvjezdani sjaj.18Provela ih preko Mora crvenog, provela ih je preko vode velike,19a neprijatelje njihove valovima potopila i onda ih izbacila iz dubina bezdana.20Zato su pravednici oplijenili bezbožnike i pjesmom proslavili tvoje sveto ime, Gospode, jednodušno opjevali tvoju ruku zaštitnicu.21Jer je mudrost otvorila usta nijemima i obdarila djecu nejaku jezikom rječitim. Knjiga Mudrosti, 10,15		 Ona je spasila sveti puk i rod besprijekorni od vlasti naroda mučiteljskog.
854 Knjiga Mudrosti, 10,17 Ona je dala plaću svetima za njihove trude i vodila ih putem čudesnim, danju im bila zaklon od žege i noću zvjezdani sjaj
855 Knjiga Mudrosti, 10,20 Zato su pravednici oplijenili bezbožnike i pjesmom proslavili tvoje sveto ime, Gospode, jednodušno opjevali tvoju ruku zaštitnicu
856 Ona im je pothvate k uspjehu vodila po ruci proroka svetog 2kad su prohodili pustoš nenastanjenu i dizali šatore po bespućima.3Opirahu se dušmanima i branjahu se od neprijatelja;4a kad su ožednjeli i tebe prizvali, napojiše se vode iz strme pećine i zagasiše žeđ Knjiga Mudrosti, 11,1 Ona im je pothvate k uspjehuvodila po ruci proroka svetog
857 Božja popustljivost prema Kanaanu
3Zamrzio si drevne stanovnike svoje Svete zemlje4 jer su činili zlodjela grozna u vradžbinama i obredima bezbožnim;5okrutne ubojice djece, žderače utrobe na gozbama mesa ljudskog, posvećenike s krvava pira,6roditelje ubojice bića bespomoćnih, odlučio si uništiti rukama otaca naših,7da najdraža ti od sviju zemalja primi dostojno naselje djece Božje.8Ipak si i njih poštedio kao ljude, jer si im pred vojskom svojom poslao ose kao preteče da ih malo-pomalo istrijebe.9Premda si ih mogao, kao bezbožnike, predati u boju rukama pravednika ili strašnim zvijerima ili ih strogom riječju najedanput zatrti,10sudeći im malo-pomalo, davao si mjesta pokajanju, premda si dobro znao da je to opak rod kojem je zloća prirođena i da im se ćud nikad neće izmijeniti,11 jer je to pleme odiskona bilo prokleto Knjiga Mudrosti, 12,3		 Zamrzio si drevne stanovnike svoje Svete zemlje
858 Knjiga Mudrosti, 12,5 okrutne ubojice djece, žderače utrobe na gozbama mesa ljudskog, posvećenike s krvava pira,
859 Posljedice krivoboštva
22I ne bijaše im dosta što su zastranili u spoznaji Boga, nego su, živeći u velikoj borbi zbog neznanja, tako veliko zlo još mirom nazivali.23Jer, ili djecu žrtvuju ili vrše tajne obrede ili priređuju bijesne gozbe s čudnim običajima.24Ne čuvaju više čistoće ni tijela ni ženidbe, jedan drugoga ili iz zasjede ubijaju ili jedan drugomu preljubom jade zadaju.25Svuda zbrka: krv, ubojstvo, krađa, prijevara, pokvarenost, nevjernost, buna, kriva prisega,26uznemirivanje čestitih, zaboravljanje dobročinstva, oskrvnjenje duša, zločini protiv naravi, nered u braku, preljub, nećudorednost.27Jer je krivoboštvo početak, uzrok i kraj svakog zla.28Ili bjesne na svojim zabavama, ili izriču lažna proroštva, ili žive nepravedno, ili bez oklijevanja krivo prisežu.29Jer se uzdaju u mrtve idole, ne boje se da će okajavati lažne prisege.30Ali će ih za oboje stići kazna: što su služeći idolima iskrivili pojam o Bogu i što se krivo i podlo zaklinjahu prezirući sve što je sveto.31Jer se prijestupima bezbožničkim uvijek osvećuje - ne moć prizivanih idola, nego pravda koja stiže grešnike. Knjiga Mudrosti, 14,30		 Ali će ih za oboje stići kazna: što su služeći idolima iskrivili pojam o Bogu i što se krivo i podlo zaklinjahu prezirući sve što je sveto.
860 Ludost Egipćana: sveopće krivoboštvo
14Ali su od svih najluđi i jadniji od duše čeda nejakog, oni neprijatelji tvog naroda koji ga nekoć tlačiše.15Jer oni obožavahu sve poganske kumire koji ne mogu ni očima gledati, ni nosom disati, ni ušima slušati, ni prstima pipati, ni nogama hoditi.16Jer ih čovjek načini, sazda ih onaj komu je dah u zajam dan. Nijedan čovjek ne može načiniti boga sebi slična;17i jer je smrtan, mrtvo djelo gradi bezbožničkim rukama. On je dragocjeniji od svojih svetinja, jer je živ, a one nisu.18A čak štuju i najgadnije životinje, što su, po gluposti svojoj, gore od ostalih.19Na njima nikakve ljepote da bi privlačile kao druge životinje: umakle su i Božjoj hvali i njegovu blagoslovu. Knjiga Mudrosti, 15,17		 i jer je smrtan, mrtvo djelo gradi bezbožničkim rukama. On je dragocjeniji od svojih svetinja, jer je živ, a one nisu.
861 Egipat i Izrael: tmina i svjetlost
Veliki su i nedokučivisudovi tvoji, zato lutaju duše nepoučljive.2Dok su mislili bezbožnici da imaju u vlasti sveti narod tvoj, postadoše sužnji tmine u okovima duge noći, zatvoreni pod svojim krovovima, prognanici vječne providnosti.3Mišljahu da će im se tajni grijesi skriti, pokriveni tamnim velom zaborava, a rasuše se u užasnu strahu, zaplašeni utvarama.4Ni skrovište u koje se povukoše nije ih sačuvalo od straha, nego se oko njih razlijegao grozan jek, ukazivahu im se kobne utvare, mračnih lica.5I nikakva im sila ognjena nije mogla svjetla pružiti, niti su sjajne plamene zvijezde mogle osvijetliti tu strašnu noć.6Jedino im se ukazivaše neka lomača, sama od sebe upaljena, puna užasa; i kad bi ta prikaza iščezla, oni je, izvan sebe od straha, držahu strašnijom nego što bijaše.7Nemoćna bijahu njihova umijeća čarobnjačka i njihovo hvastanje razborom bijaše izvrgnuto ruglu. Knjiga Mudrosti, 17,2		 Dok su mislili bezbožnici da imaju u vlasti sveti narod tvoj, postadoše sužnji tmine u okovima duge noći, zatvoreni pod svojim krovovima, prognanici vječne providnosti.
862 A svetima tvojim svijetlila jesvjetlost najveća, i Egipćani, slušajući njihov glas a ne videći im obličja, nazivahu ih blaženima jer nisu nevolju trpjeli;2i zahvaljivahu im što se ne osvećuju za nanesene nepravde i moljahu ih da im oproste neprijateljstvo.3A Izraelcima si dao ognjen stup da im bude vođom na stazama neznanim, blago sunce na njihovu časnom putovanju.4Zaslužili su Egipćani da svjetlost izgube i da ih tama zasužnji, jer u zatvoru držahu djecu tvoju po kojoj se svijetu imala podariti nepropadljiva svjetlost Zak Knjiga Mudrosti, 18,1 A svetima tvojim svijetlila je svjetlost najveća, i Egipćani, slušajući njihov glas a ne videći im obličja, nazivahu ih blaženima jer nisu nevolju trpjeli;
863 Egipat i Izrael: Zatornik
5I jer odlučiše pogubiti djecu svetaca, a jedno se od izložene djece spasilo, ti im za kaznu oduze mnoštvo djece i sve ih pogubi u silnoj vodi.6A noć ona bijaše unaprijed najavljena ocima našim da bi jasno znali kakvim su prisegama povjerovali, i da budu dobre volje.7Tako je tvoj narod očekivao spas pravednika i propast neprijatelja.8Jer čime si kaznio naše protivnike, time si proslavio nas, pozvavši nas k sebi.9Tada su pobožna djeca pravednika žrtve tajno prinijela i složno postavila zakon božanstven da sveti tvoji jednako snose i dobra i pogibelji. I tad su zapjevali svete pjesme otaca.10A u odjek im dođoše neskladni povici neprijatelja, tužan jauk za djecom oplakivanom.11Jednaka kazna stiže i roba i gospodara, isto je trpio i pučanin i kralj.12A svi su zajedno imali nebrojene mrtvace pogođene istom smrću. I živih bijaše premalo da pokapaju mrtve, jer im za tren poginu najodličniji porod.13I oni koji, zbog svojih čarolija, ni u što nisu vjerovali, kad im izginuše prvenci njihovi, moradoše priznati da je narod izraelski - sin Božji.14Dok je mirna tišina svime vladala i noć brzim tijekom stigla do sredine puta svog,15jurnula je tvoja svemoguća riječ s nebesa, s kraljevskih prijestolja, kao žestok ratnik u sredinu zemlje, propasti predane. Kao oštar mač nosila je tvoju neopozivu zapovijed.16Zaustavi se i sve ispuni smrću: doticala se neba, stajala na zemlji.17Tada Egipćane iznenada uplašiše prikaze jezivih snova, napade ih neočekivan strah.18Padahu polumrtvi, jedan ovdje, drugi ondje, kazujući zašto umiru.19Jer su im sni, što ih smutiše, to unaprijed najavili, da ne bi poginuli ne znajući uzroka s kojeg ih je stiglo zlo.20Ali se napast smrtna dotakla i pravednika i mnoštvo ih je u pustinji pomrlo. Ali srdžba nije dugo trajala.21Jer se brzo za njih zauzeo čovjek besprijekoran: naoružan oružjem službe svoje - molitvom i pomirbenim kadom - opro se srdžbi i dokrajčio nevolju, pokazavši da je sluga tvoj.22On gnjevu nije odolio ni snagom tjelesnom ni silom oružja nego je riječju svojom pokorio zatornika spomenuv otačke prisege i zavjete.23Mrtvi već ležahu jedan preko drugoga, a on stade sred njih i jarost suzbi, presiječe joj put ka živima.24Na njegovoj dugoj halji bijaše čitav svemir i u četiri reda dragulja slavna imena otaca, a na vijencu oko glave tvoje veličanstvo.25Pred tim uzmaknu zatornik, predade se: samo je malo okušao srdžbu tvoju - i bijaše mu dosta. Knjiga Mudrosti, 18,5		 I jer odlučiše pogubiti djecu svetaca, a jedno se od izložene djece spasilo, ti im za kaznu oduze mnoštvo djece i sve ih pogubi u silnoj vodi.
864 Knjiga Mudrosti, 18,9 Tada su pobožna djeca pravednika žrtve tajno prinijela i složno postavila zakon božanstven da sveti tvoji jednako snose i dobra i pogibelji.
865 Knjiga Mudrosti, 18,9 I tad su zapjevali svete pjesme otaca.
866 Mudrost odgojiteljica
11Mudrost odgaja sinove svoje i brine se za one koji je traže.12Tko ljubi nju, ljubi život, i koji je rano traže ispunit će se srećom.13Tko je posjeduje baštinit će čast, i kamo god krene, Gospod ga blagoslivlja.14Služe Svetomu koji njoj služe, i Gospod ljubi one koji ljube nju.15Tko nju posluša sudi pravedno, i tko se nje drži on je na pouzdanu.16Ako se u nju ufa, onda je i baštini, i ona ostaje u posjedu njegovih potomaka.17Jer iako u početku vodi putem krivudavim, nagoni ga na tjeskobu i drhtavicu, muči ga stegom svojom dok se ne mogne u nj pouzdati, iskušava ga zapovijedima svojim,18a na kraju će ga privesti pravom putu i otkriti mu svoje tajne.19Ako odluta, ona ga ostavlja i predaje njegovoj propas Knjiga Sirahova, 4,14		 Služe Svetomu koji njoj služe, i Gospod ljubi one koji ljube nju.
867 Svećenici
29Svom dušom svojom boj se Gospoda i štuj njegove svećenike.30Svom snagom svojom ljubi Stvoritelja svoga i ne ostavljaj slugu njegovih.31Boj se Boga i štuj svećenika, daj mu dio kako ti je naloženo: prvine, naknadnice i prinos plećaka, posvetnice i prvenc Knjiga Sirahova, 7,31		 Boj se Boga i štuj svećenika, daj mu dio kako ti je naloženo: prvine, naknadnice i prinos plećaka, posvetnice
868 Knjiga Sirahova, 7,31 i prvence svetinja.
869 Mudračeva sreća
20Blago čovjeku koji razmišlja o mudrosti i umuje razborito,21koji u srcu svojem proučava njezine putove i posvećuje se u njezine tajne.22On je progoni kao lovac i vreba je kraj staze njezine;23on viri kroz prozor njezin i prisluškuje na vratima njezinim;24postavlja se blizu kuće njezine i udara klin svoj u njezin zid;25podiže svoj šator kraj nje i nastanjuje se u sretnu počivalištu;26on stavlja djecu svoju pod njezinu zaštitu i boravi pod granjem njezinim;27on nalazi okrilje od žege pod sjenom njezinom i prebiva u divoti njezinoj. Knjiga Sirahova, 14,21		 koji u srcu svojem proučava njezine putove i posvećuje se u njezine tajne.
870 Gospod stvori čovjeka od zemljei opet ga u nju vraća.2Dao je ljudima točan broj dana i određeno vrijeme, dade im i vlast nad svime što je na zemlji.3Odjenu ih snagom kakva je njegova i stvori ih na sliku svoju.4Svakom je stvoru udahnuo strah od čovjeka, da bi on gospodario zvijerima i pticama. 5 . 6Oblikovao im jezik, oči, uši, i srce im dade da razmišljaju.7Napuni ih znanjem i razumijevanjem i otkri im dobro i zlo.8Oči je svoje stavio u srca njihova da im pokaže veličanstvo djela svojih. 9 . 10Oni će slaviti njegovo sveto ime, pričajući o veličanstvu djela njegovih.11Još im umnoži znanje i obdari ih zakonom života.12Učini s njima Savez vječni i pouči ih sudovima svojim.13Oči su njihove gledale slavu veličanstvenu i uho slušalo slavni njegov glas.14Čuvajte se svakoga zla, reče im i odredi im dužnosti prema bližnjemu. Knjiga Sirahova, 17,10 Oni će slaviti njegovo sveto ime, pričajući o veličanstvu djela njegovih.
871 Prisege
7Čujte, djeco, pouku za usta: tko se nje drži neće zalutati.8Grešnik pada u zamku zbog vlastitih usana, o njih se spotiče i svadljivac i oholica.9Ne privikavaj usta svoja na prisege i ne navikavaj se izgovarati ime Svetoga.10Jer kao što rob pod neprestanim nadzorom ne ostaje bez modrica, tako i tko uvijek priseže i zaziva ime Božje neće izmaći grijehu.11Čovjek koji mnogo priseže pun je zloće i bič ne odstupa od kuće njegove. Ako pogriješi, grijeh mu njegov ostaje; a ako se na to ne obazire, griješi dvostruko. Ako se prisegne krivo, neće mu se oprostiti i kuća će mu biti puna nevolje. Knjiga Sirahova, 23,9		 Ne privikavaj usta svoja na prisege i ne navikavaj se izgovarati ime Svetoga.
872 Hvala mudrosti
Mudrost se sama slavii sred puka svog se hvali.2Usta svoja otvara u zboru Svevišnjeg i pred njegovom se moći proslavlja:3Izađoh iz usta Svevišnjeg i pokrih zemlju kao magla.4Na visinama nebeskim razapeh šator svoj i prijestol moj bi stup od oblaka.5Obiđoh sama krug nebeski i prošetah se dubinama bezdana.6U vlasti su mojoj valovi morski, i sva zemlja, i svi narodi i puci.7Među svima njima tražila sam počinka i na čijoj baštini da se nastanim.8Tada mi zapovjedi Stvoritelj sviju stvari i koji me stvori, odredi mjesto za šator moj i reče: 'Nastani se u Jakovu i uđi u baštinu Izraelu.'9Prije vjekova, odiskona, on me stvorio i neću prestati dovijeka.10Pred njim sam služila u Svetom šatoru i potom se nastanila na Sionu.11Dao mi je tako spokoj u milome gradu i vlast mi je u Jeruzalemu.12Tako se ukorijenih u slavnom narodu, na dijelu Gospodnjem, u baštini njegovoj.13Uzrastoh kao cedar na Libanu i kao čempres na gori Hermonu.14Uzrastoh kao palma u Engadu i kao ružičnjaci u Jerihonu. Kao divna maslina u dolini, uzrastoh kao makljen nad vodama.15Rasuh miomiris svoj kao cimet i drvo bagremovo i zamirisah mirisom kao smirna izabrana, kao galban, oniks i stakte i kao vonj tamjanov u šatoru.16Raširih grane svoje kao terebinta, i grane su moje divne i ljupke.17Propupah kao trs mladicama ljupkim, i cvjetovi su moji porod slave i bogatstva.18 . 19Dođite k meni svi koji me žudite i nasitite se plodovima mojim.20Jer je spomen na mene slađi od meda i baština moja od mednoga saća.21Koji me jedu još više su me gladni, i koji me piju još više za mnom žeđaju.22Tko mene sluša taj se ne stidi, i tko sa mnom radi taj ne grije Knjiga Sirahova, 24,10		 Pred njim sam služila u Svetom šatoru i potom se nastanila na Sionu.
873 Blago mužu žene čestite jer je dvostruk broj dana njegovih.2Čestita žena radost je mužu svojem, on će godine svojeg života proživjeti u miru.3Izvrsna žena odabran je dio, dar onomu koji se boji Gospodina.4Bio bogat ili siromah, srce mu je veselo i lice vedro u svako doba.5Troga se plaši srce moje a od četvrtog užasava: od klevete u gradu, od zbora svjetine i od lažne optužbe, jer je sve to gore od smrti;6ali je tuga i jad žena ljubomorna na ženu i bič jezika koji sve jednako udara.7Nepodesan je jaram žena opaka, i svladati nju isto je kao uhvatiti štipavca.8Žena pijana zaziva srdžbu golemu, jer sramota je njezina neizbrisiva.9Ženina je bludnost u njezinu drsku pogledu i poznaje se po njezinim trepavicama.10Pod oštrim nadzorom drži kćer drzovitu, da ne zlorabi prvu priliku.11Budno pazi na oko bestidno, da se ne začudiš kad se o tebe ogriješi.12Kao žedan putnik, ona otvara usta i pije svaku vodu na koju naiđe i spušta se pred svakim kolcem i svakoj strijeli otvara tulac.13Mila je žena radost mužu svom, i znanje mu njezino kosti ojačava.14Dar je Gospodnji žena šutljiva, i nema cijene duši dobro odgojenoj.15A milina je na milinu žena stidljiva, i nema cijene dostojne duše uzdržljive.16Kao što sunce blista na planinama Gospodnjim, tako i ljepota vrsne žene u urednosti kuće njezine.17Kao svijeća što svijetli na svetom svijećnjaku, tako je krasno lice na skladnu tijelu. Knjiga Sirahova, 26,17 Kao svijeća što svijetli na svetom svijećnjaku, tako je krasno lice na skladnu tijelu.
874 Nejednakost
7Zašto je dan od dana uzvišeniji, kad im svima kroz godinu svjetlost od sunca dolazi?8Zato što su u misli Gospodnjoj razdijeljeni, Gospod je razlučio doba i blagdane.9Neke je uzvisio i posvetio, a druge uvrstio u dane obične.10I svi su ljudi od blata, i Adam je od zemlje stvoren.11Ali ih Gospod u svojoj velikoj mudrosti razdijeli i dade im različite sudbine.12Neke je blagoslovio i uzvisio, druge posvetio i sebi približio; neke je opet prokleo i ponizio i oborio ih s mjesta njihova.13Kao što je glina u rukama lončara koji je oblikuje po svojoj volji, tako su i ljudi u rukama Tvorca svoga koji im daje prema svom sudu.14Nasuprot zlu stoji dobro, nasuprot smrti stoji život: tako nasuprot pobožniku stoji grešnik.15I gledaj tako sva djela Svevišnjega, sva su po dvoje, jedno prema drugome.16Ja se posljednji prenuh kao onaj koji pabirči iza berača;17ali stigoh s Božjim blagoslovom i napunih tijesak svoj kao pravi berač.18Gledajte kako se nisam trudio samo za se nego za sve one koji traže pouku.19Oj, čujte me, glavari naroda, upravitelji općine, poslušajte! Knjiga Sirahova, 33,9		 Neke je uzvisio i posvetio, a druge uvrstio u dane obične.
875 Nejednakost
7Zašto je dan od dana uzvišeniji, kad im svima kroz godinu svjetlost od sunca dolazi?8Zato što su u misli Gospodnjoj razdijeljeni, Gospod je razlučio doba i blagdane.9Neke je uzvisio i posvetio, a druge uvrstio u dane obične.10I svi su ljudi od blata, i Adam je od zemlje stvoren.11Ali ih Gospod u svojoj velikoj mudrosti razdijeli i dade im različite sudbine.12Neke je blagoslovio i uzvisio, druge posvetio i sebi približio; neke je opet prokleo i ponizio i oborio ih s mjesta njihova.13Kao što je glina u rukama lončara koji je oblikuje po svojoj volji, tako su i ljudi u rukama Tvorca svoga koji im daje prema svom sudu.14Nasuprot zlu stoji dobro, nasuprot smrti stoji život: tako nasuprot pobožniku stoji grešnik.15I gledaj tako sva djela Svevišnjega, sva su po dvoje, jedno prema drugome.16Ja se posljednji prenuh kao onaj koji pabirči iza berača;17ali stigoh s Božjim blagoslovom i napunih tijesak svoj kao pravi berač.18Gledajte kako se nisam trudio samo za se nego za sve one koji traže pouku.19Oj, čujte me, glavari naroda, upravitelji općine, poslušajte! Knjiga Sirahova, 33,12		 Neke je blagoslovio i uzvisio, druge posvetio i sebi približio; neke je opet prokleo i ponizio i oborio ih s mjesta njihova.
876 Snovi
Za bezumnika su prazne nade i tlapnje, i od snova luđaci okrilate.2Kao hvatač sjene ili gonič vjetra, takav je onaj koji vjeruje snovima.3Slični su san i zrcalo: u jednome i drugome samo je prividnost.4što se može nečistoćom očistiti? Kako će biti istina od laži?5Gatanje, proricanje i sni - sve ispraznosti, sve kao tlapnje porodilje.6Ako ih Svevišnji ne šalje kao glasnike svoje, ne posvećuj im ni jedne misli.7Jer mnoge su sni zaludili i propali su uzdajući se u njih.8Zakon treba ispunjavati bez prijevara, i mudrost je savršena tek u iskrenosti. Knjiga Sirahova, 34,6		 Ako ih Svevišnji ne šalje kao glasnike svoje, ne posvećuj im ni jedne misli.
877 Zakon i žrtve
Tko se drži Zakonaumnožava svoje žrtve. Tko vrši zapovijedi prinosi žrtve pričesnice.2Tko pokazuje razboritost prinosi brašneni cvijet. Tko daje milostinju prinosi žrtvu zahvalnicu.3Milo je Gospodu kad tko odstupa oda zla i okajnicu prinosi tko odstupa od nepravde.4Ne pokazuj se pred Gospodom praznih ruku, jer to sve biva prema zapovijedi.5Žrtva pravednikova ukrašava žrtvenik i miomiris njezin dolazi pred Svevišnjeg.6Ugodna je žrtva pobožna čovjeka i njezin se spomen ne zaboravlja.7Darežljivim srcem časti Gospoda i ne škrtari prvinama što ih prinosiš.8Za svakoga prinosa neka ti lice sja od veselja i s radošću posvećuj desetinu.9Daj Svevišnjemu kao što i on tebi dade, darežljivo i koliko možeš.10Jer sve Gospod plaća i vratit će sedmerostruko. Knjiga Sirahova, 35,8		 Za svakoga prinosa neka ti lice sja od veselja i s radošću posvećuj desetinu.
878 Molitva za spas i obnovu Izraela
Smiluj nam se, Gospodaru,Bože svega svijeta, i pogledaj na nas i prožmi strahom svojim sve narode!2Podigni ruku protiv naroda tuđinskih da spoznaju tvoju moć.3Kako si se u očima njihovim pokazao nama svetim, tako se sada u očima našim pokaži velik prema njima.4Da poznaju kao što znamo i mi da nema Boga osim tebe, Gospode.5Obnovi znake i ponovi čudesa, proslavi ruku i desnicu svoju.6Probudi gnjev i srdžbu izlij, obori protivnika, uništi neprijatelja.7Požuri vrijeme, sjeti se prisege, i neka se slave tvoja silna djela.8Neka žestok oganj proždre preživjele i neka propadnu tlačitelji puka tvojeg.9Satri glavu poglavarima tuđinskim koji se hvale: Nikoga nema osim nas.10Okupi sva plemena Jakovljeva, vrati im baštinu kao na početku.11Smiluj se, Gospode, narodu koji se zove imenom tvojim, Izraelu, kojega si učinio prvencem svojim.12Smiluj se svetom gradu svojem, Jeruzalemu, prebivalištu svome.13Ispuni Sion pjesmom u svoju hvalu i Svetište svoje slavom svojom.14Podari svjedočanstvo svojim prvim stvorovima, ispuni proročanstva objavljena u tvoje ime.15Nagradi one koji se u te uzdaju, da se proroci tvoji pokažu istiniti.16Uslišaj, Gospode, molitvu slugu svojih prema blagoslovu Aronovu nad pukom tvojim.17I da spoznaju svi na zemlji da si ti Gospod, vječni Bog. Knjiga Sirahova, 36,3		 Kako si se u očima njihovim pokazao nama svetim, tako se sada u očima našim pokaži velik prema njima.
879 Knjiga Sirahova, 36,12 Smiluj se svetom gradu svojem, Jeruzalemu, prebivalištu svome.
880 Knjiga Sirahova, 36,13 Ispuni Sion pjesmom u svoju hvalu i Svetište svoje slavom svojom.
881 Zakonoznanac
Ali je drukčije s onim kojiposvećuje dušu svoju i razmišljanje svoje Zakonu Svevišnjega, istražuje mudrost drevnu i bavi se proroštvima.2On pamti govore glasovitih muževa i prodire u tančine mudrih izreka;3istražuje skriveni smisao poslovica i bavi se tajnama prispodoba.4On služi među velikašima i viđa se u prisutnosti vladara, putuje po zemljama drugih naroda, iskušava dobro i zlo među ljudima.5U zoru srce svoje uzdiže Gospodu, Stvoritelju svome, moli se pred Svevišnjim: na molitvu otvara usta i moli milost za grijehe svoje.6Ako to veliki Gospod hoće, napunja ga duhom razbora i on daždi riječima mudrosti i molitvom slavi Gospoda.7Gospod upravlja savjetom i spoznajom njegovom, a on razmišlja o otajstvima Gospodnjim.8On izlaže pouku koju je primio i hvali se Zakonom Saveza Gospodnjeg.9Mnogi hvale umnost njegovu, nikad neće u zaborav pasti niti će mu spomen ikad propasti, nego će mu ime živjeti od pokoljenja do pokoljenja.10Narodi će proglasiti mudrost njegovu i hvalom će ga slaviti zajednica.11Ako dugo živi, ime mu nadvisuje tisuće ostalih, a ako umre, i to će dostajati. Knjiga Sirahova, 39,1		 Ali je drukčije s onim koji posvećuje dušu svoju i razmišljanje svoje Zakonu Svevišnjega, istražuje mudrost drevnu i bavi se proroštvima.
882 Zvijezde
9Sjaj je zvijezda ljepota neba, blistav ures visinama Gospodnjim.10Po zapovijedi Svetoga, kako on odredi, one miruju i ne zamaraju se nikad od straže svoje. Knjiga Sirahova, 43,10		 Po zapovijedi Svetoga, kako on odredi, one miruju i ne zamaraju se nikad od straže svoje.
883 Mojsije
Od njega je potekao čovjekčestit koji je našao milost pred svima, drag Bogu i ljudima, Mojsije, blagoslovljena spomena!2Podijelio mu slavu kao i svetima i učinio ga moćnim, na užas neprijateljima.3Na njegovu je riječ znamenja zaustavio i ukrijepio ga pred licem kraljeva; dao mu zapovijedi za narod njegov i otkrio mu nešto od svoje slave.4Zbog njegove vjernosti i poniznosti posveti ga, izabra ga jedinog između sviju ljudi;5dopusti mu da čuje glas njegov i uvede ga u tamu; dade mu zapovijedi licem u lice, Zakon života i spoznaje, da Jakova uči Savezu i Izraela naredbama njegovim. Knjiga Sirahova, 45,2		 Podijelio mu slavu kao i svetima i učinio ga moćnim, na užas neprijateljima.
884 Knjiga Sirahova, 45,4 Zbog njegove vjernosti i poniznosti posveti ga, izabra ga jedinog između sviju ljudi;
885 Aron
6Potom uzvisi Arona, sveca poput Mojsija, brata njegova, iz plemena Levijeva.7Vječni Savez sklopi s njim i dade mu svećeništvo naroda. Usreći ga odjećom ukrasnom, obuče ga u odoru slave.8Odjenu ga dičnim savršenstvom i opremi bogatom odjećom: gaćama, haljom i oplećkom.9Obloži ga mogranjem i brojnim zvončićima zlatnim uokolo, da zveckaju pri koračanju njegovu, da im se u Svetištu čuje zvon na opomenu sinovima naroda njegova.10I svetu odjeću od zlata, grimiznu, svu izvezenu; oplećak sudački, Urim i Tumim, od upletena purpura, djelo vješta rukotvorca;11drago kamenje, urezano kao pečatnjaci u zlatnu okovu, djelo draguljara, kao opomenu s natpisom urezanim, prema broju plemena Izraelovih.12I krunu zlatnu na kapi, ukrašenu pečatom posvete, ures vrhunski, djelo veličanstveno, ukrase, očima u nasladu.13Nitko nikad sličnih nije vidio, i nikada ih nije tuđinac oblačio, nego samo sinovi njegovi i odvjeci njegovi zauvijek.14Njegove žrtve potpuno se spaljuju, trajno, dvaput svakog dana.15Njemu Mojsije dade svećeničku vlast i svetim ga uljem pomaza, i to mu bijaše vječni Savez i potomstvu njegovu sve dok nebesa traju, da mu služi i bude svećenikom i da blagoslivlja narod u ime Gospodnje.16Izabra ga između svih živih da mu prinosi žrtvu i tamjan, da mu pali miris ugodni za spomen i da očišća sinove Izraelove.17Još mu svoje zapovijedi dade i povjeri mu odredbe Zakona da pouči Jakova naredbama njegovim, da prosvijetli Izraela njegovim Zakonom.18Ali se na njega razgnjeviše neprijatelji i pozavidješe mu u pustinji, ljudi Datanovi i Abiramovi, Korah i njegovi u mržnji i gnjevu.19I vidje Gospod i rasrdi se i uništi ih žarom svoje srdžbe. Posla na njih čudesa i sažeže ih plamenim ognjem.20I umnoži tako slavu Aronu i dade mu baštinu njegovu, odredi mu pretilinu prvina, prije svega kruha u izobilju.21Tako se oni hrane žrtvama Gospodnjim, koje Gospod pokloni njemu i potomstvu njegovu.22Samo u zemlji on baštine nema, nema svog dijela među narodom, jer Gospod je njegov dio i baština. Knjiga Sirahova, 45,9		 Obloži ga mogranjem i brojnim zvončićima zlatnim uokolo, da zveckaju pri koračanju njegovu, da im se u Svetištu čuje zvon na opomenu sinovima naroda njego
886 Knjiga Sirahova, 45,10 I svetu odjeću od zlata, grimiznu, svu izvezenu; oplećak sudački, Urim i Tumim, od upletena purpura, djelo vješta rukotvorca;
887 Knjiga Sirahova, 45,12 I krunu zlatnu na kapi, ukrašenu pečatom posvete, ures vrhunski, djelo veličanstveno, ukrase, očima u nasladu.
888 Knjiga Sirahova, 45,15 Njemu Mojsije dade svećeničku vlast i svetim ga uljem pomaza, i to mu bijaše vječni Savez i potomstvu njegovu sve dok nebesa traju, da mu služi i bude svećenikom i da blagoslivlja narod u ime Gospodnje.
889 Pinhas
23I Pinhas, sin Eleazarov, treći je po slavi zbog revnosti svoje u strahu Gospodnjem. Jer kad se narod pobunio, postojan je bio i plemenito smiona srca, i tako je stekao oproštenje Izraelu.24Zato bi Savez mira zapečaćen s njim, da bude poglavar Svetišta i naroda svoga te njemu i potomstvu njegovu pripadne dostojanstvo velikog svećeništva za sva vremena.25Učinio je Savez i s Davidom, sinom Jišaja, iz plemena Judina, ali baština kraljevska od oca samo jednom sinu ostaje, dok baština Aronova ostaje svemu potomstvu njegovu.26Zato neka vam sada Gospod mudrost u srce posadi da narodu njegovu pravedno sudite, da vrline predačke nikad ne nestanu i da slava njihova prijeđe na potomke njihove. Knjiga Sirahova, 45,24		 Zato bi Savez mira zapečaćen s njim, da bude poglavar Svetišta i naroda svoga te njemu i potomstvu njegovu pripadne dostojanstvo velikog svećeništva za sva vremena.
890 Knjiga Sirahova, 47,8 U svakome svom djelu slavio je Svetog Svevišnjeg riječima hvale; pjevao je svim srcem svojim i ljubio Tvorca svoga.
891 David
2Kao što se pretilina odlučuje od pričesnice, tako bi David odabran od sinova Izraelovih.3Igraše se s lavom kao s jarićima i s medvjedima kao s janjcima;4zar nije još kao dječak ubio diva i skinuo sramotu s naroda kad je iz praćke bacio kamen i slomio oholost Golijata?5Jer i on prizva Boga Svevišnjega, koji mu je dao snagu desnici, da obori junaka vješta bojevima i podigne jakost narodu svome.6Zato mu je dana slava od deset tisuća, i slavljahu ga dok blagoslivljaše Gospoda, i ponudiše mu krunu slavnu,7jer on svuda porazi neprijatelje i uništi protivnike Filistejce i slomi silu njihovu do današnjega dana.8U svakome svom djelu slavio je Svetog Svevišnjeg riječima hvale; pjevao je svim srcem svojim i ljubio Tvorca svoga.9Pred žrtvenik je postavio glazbala da zvucima njihovim zasladi pjesmu.10Blagdanima je sjajnost dodao i savršeno uresio svetkovine, proslavljao sveto ime Gospodnje, i Svetište je odzvanjalo već od zore.11Zato mu Gospod grijehe oprosti i podiže dovijeka silu njegovu i dade mu Savez kraljevski, slavni prijestol u Izraelu. Knjiga Sirahova, 47,10		 Blagdanima je sjajnost dodao i savršeno uresio svetkovine,
892 Knjiga Sirahova, 47,10 proslavljao sveto ime Gospodnje,
893 Knjiga Sirahova, 47,10 i Svetište je odzvanjalo već od zore.
894 Salomon
12Mudar ga je sin naslijedio, koji se, zbog njega, nadaleko proširio.13Salomon kraljevaše u vrijeme mirno, i Bog mu dade mir odasvuda, da je uzmogao sazdati Dom imenu njegovu i podići vječno Svetište.14Kako li si mudar bio za svoje mladosti i prepun spoznaje poput rijeke!15Prekrio si zemlju umom svojim i ispunio je tajanstvenim izrekama.16Ime ti se pročulo do dalekih otoka i stekao si ljubav svojim mirom.17Začudio si svijet pjesmama svojim, pričama, poslovicama i odgovorima.18U ime Gospodina Boga, koji se Bogom Izraela zove, nakupio si zlata kao kositra i namnožio srebra kao olova.19A slabine si svoje potom priklonio ženama i postao rob svoga tijela.20Ljagom si okaljao slavu svoju i oskvrnuo svoj rod, navukao si gnjev na porod svoj, i nevolju svojim potomcima.21Kraljevstvo se nadvoje rascijepilo: i od Efrajima izađe pobunjena vlast.22Ipak Bog nije odbacio milosti svoje, niti je pogazio riječi svoje: izabranika svoga nije lišio potomstva te nije istrijebio roda onom koji ga je ljubio, već je dao Ostatak Jakovu i domu Davidovu korijen od njega. Knjiga Sirahova, 47,13		 Salomon kraljevaše u vrijeme mirno, i Bog mu dade mir odasvuda, da je uzmogao sazdati Dom imenu njegovu i podići vječno Svetište.
895 Ezekija
17Ezekija utvrdi grad svoj i dovede vodu sred njega, željezom prokopa pećine i sagradi spremišta vodena.18Za vijeka se njegova diže Sanherib i posla Rabsaka, koji diže ruku na Sion i u oholosti svojoj huljaše.19Tada su im drhtala srca i ruke i podnosili su muke kao žene u trudovima;20ali prizvaše milostivog Boga i podigoše ruke svoje prema njemu. I Sveti je s neba brzo uslišio njihov glas i spasio ih rukom Izaijinom,21razbio je logor asirski, i njegov ih anđeo sve pobi. Knjiga Sirahova, 48,20		 ali prizvaše milostivog Boga i podigoše ruke svoje prema njemu. I Sveti je s neba brzo uslišio njihov glas i spasio ih rukom Izaijinom,
896 Posljednji kraljevi i proroci
4Osim Davida, Ezekije i Jošije, svi ostali gomilahu opačinu na opačinu. Jer napustiše Zakon Svevišnjega, nestalo je kraljeva judejskih.5Snagu svoju dadoše drugima i slavu svoju tuđinskom narodu.6Spališe sveti izabrani Grad i opustošiše ceste njegove,7po riječi Jeremijinoj, jer ga zlostavljahu, iako bijaše prorok posvećen u utrobi materinoj, da istrijebi i obara, zatire, ali i da sagradi i utvrđuje.8Ezekiel je vidio prizor slave koji mu je Bog pokazao na kolima kerubinskim.9Jer se sjetio neprijatelja pred likom nevremena, na korist onih koji se drže putova pravednih.10A što se tiče dvanaest proroka, procvale im kosti iz rake njihove, jer su utješili Jakova i izbavili ga vjerom i nadom. Knjiga Sirahova, 49,6		 Spališe sveti izabrani Grad i opustošiše ceste njegove,
897 Knjiga Sirahova, 49,7 po riječi Jeremijinoj, jer ga zlostavljahu, iako bijaše prorok posvećen u utrobi materinoj, da istrijebi i obara, zatire, ali i da sagradi i utvrđuje.
898 Zerubabel i Jošua
11Kako proslaviti Zerubabela? On bijaše kao pečatnjak na desnici.12A takav bi i Jošua, sin Josedekov: oni u svoje vrijeme sagradiše Dom i podigoše Gospodu sveti Hram, određen za vječnu slavu. Knjiga Sirahova, 49,12		 A takav bi i Jošua, sin Josedekov: oni u svoje vrijeme sagradiše Dom i podigoše Gospodu sveti Hram, određen za vječnu slavu.
899 Veliki svećenik šimun
. Šimun, Sin Onijin, veliki svećenik, za svoga je života popravio Dom, u svoje je vrijeme učvrstio Hram.2Položio temelje dvostruke visine i visoka kruništa oko Svetišta.3U njegovo je vrijeme vodeno spremište iskopano, jezero poput mora golemo.4U brizi da narod izbavi od propasti, utvrdio je grad protiv opsade.5Kako li krasan bješe, okružen gomilom ljudi, kad bi izašao iza zastora Doma?6Kao zvijezda Danica među oblacima i kao mjesec pun;7kao sunce koje obasjava Hram Svevišnjega i kao sjajna duga na blistavim oblacima;8kao ruža u proljetne dane i kao ljiljan kraj izvora; kao grana tamjanova za žara ljetnoga9 i kao plamen i kad u kadionici; kao vrč od kovana zlata, optočen mnogovrsnim dragim kamenjem;10kao maslina puna plodova i kao čempres što se diže u oblake.11Kad bi na se metnuo krasnu odjeću i obukao se u divne haljine, i kad bi se uspinjao na sveti žrtvenik i ispunio trijem Svetišta svojim veličanstvom;12kad je primao žrtvene dijelove iz ruku svećenika, a sam stajao kod ognjišta oltarskog okružen vijencem braće svoje kao mladi cedar libanonski: okruživahu ga kao grane palmove13 svi sinovi Aronovi u slavi svojoj, sa prinosima Gospodnjim na rukama, pred svim zborom Izraelovim.14Dok je on vršio službu kod oltara, prinosili su po redu prinose Svevišnjem, Svevladaru;15pružio bi ruku svoju za posudom i prolio soka od grožđa, izlivši ga na podnožje oltarsko za ugodni miris Svevišnjem Kralju svega.16Klicali bi tad sinovi Aronovi i trubili u trublje od tučene kovine i ječali jekom silnom u spomen pred Svevišnjim.17I tada bi sav narod odjednom pao na zemlju ničice da se pokloni Gospodu, Svevladaru, Bogu Svevišnjem.18A pjevači bi zapjevali pjesme hvalbenice: sladak bijaše zvuk mnoštva tih glasova,19dok se narod utjecao Bogu Svevišnjem moleći se pred Milosrdnim dok se ne bi svršila služba Gospodnja i obred priveo kraju.20Potom bi sišao i podigao ruke svoje nad svim zborom sinova Izraelovih da blagoslov Gospodnji svojim usnama izusti i prodiči se njegovim imenom.21I još jednom svi bi pali ničice da prime blagoslov Svevišnjeg. Knjiga Sirahova, 50,2		 Položio temelje dvostruke visine i visoka kruništa oko Svetišta.
900 Knjiga Sirahova, 50,11 Kad bi na se metnuo krasnu odjeću i obukao se u divne haljine, i kad bi se uspinjao na sveti žrtvenik i
901 Knjiga Sirahova, 50,11 ispunio trijem Svetišta svojim veličanstvom;
902 Pjesma o traženju mudrosti
13Kad još bijah mladić, prije svojih putovanja molio sam otvoreno za mudrost u molitvama.14Pred vratima Svetišta za nju sam molio i do posljednjeg ću dana tragati za njom.15Od njena cvata pa do sazrela grozda radovalo joj se srce moje. Noga je moja kročila pravim putem i tražio sam mudrost od svoje mladosti.16Prignuvši malo uho, naučih je i stekoh mnogu pouku.17Po njoj uznapredovah i slavu ću dati onomu koji me podari mudrošću.18Jer odlučih u djelo je provesti, žarko za dobrom tragah i neću se stidjeti.19Duša se moja za nju borila, pomno sam se držao Zakona. Pružao sam ruke prema nebu i oplakivao što je ne poznam.20Usmjerih svoju dušu prema njoj i nađoh je u čistoći. Od početka joj posvetih svoje srce, i neću nikad biti napušten.21I utroba mi uzdrhta od čežnje za njom, i stoga stekoh valjano blago.22Za plaću mi je Gospod jezik podario: njime ću ga slaviti.23Priđite k meni, vi nepoučeni, u mojoj školi sjedite.24Zašto da u tom oskudijevate, i da vam duše toliko žeđaju?25Otvorih svoja usta i rekoh: Kupujte je bez novaca,26podmetnite vrat svoj pod njen jaram i neka vam duše prihvate pouku. Tko je traži - blizu mu je, i čovjek odan nalazi je.27Pogledajte očima svojim: kako sam se malo trudio, a mnogo spokoja stekao.28Kupujte pouku velikom svotom novca, njome ćete steći mnogo zlata.29Nek' se duša vaša raduje u milosrđu Gospodnjem, i nikad se ne stidite hvaliti ga.30Učinite djelo svoje prije određena vremena: u svoje vrijeme dat će vam on vašu plaću. Mudrost Isusa, sina Sirahova. Knjiga Sirahova, 51,14		 Pred vratima Svetišta za nju sam molio i do posljednjeg ću dana tragati za njom.
903 Knjiga Sirahova, 51,20 Usmjerih svoju dušu prema njoj i nađoh je u čistoći. Od početka joj posvetih svoje srce, i neću nikad biti napušten.
904 Protiv vjerskog licemjerja
10Čujte riječ Jahvinu, glavari sodomski, poslušaj zakon Boga našega, narode gomorski! 11što će mi mnoštvo žrtava vaših? - govori Jahve. - Sit sam ovnujskih paljenica i pretiline gojne teladi. I krv mi se ogadi bikova, janjaca i jaradi. 12Kad mi lice vidjet' dolazite, tko od vas ište da gazite mojim predvorjima? 13Prestanite mi nositi ništavne prinose, kad mi omrznu. Mlađaka, subote i sazive - ne podnosim zborovanja i opačine. 14Mlađake i svetkovine vaše iz sve duše mrzim - teški su mi, podnijet' ih ne mogu! 15Kad na molitvu ruke širite, je od vas oči odvraćam. Molitve samo množite, ja vas ne slušam. Ruke su vam u krvi ogrezle, 16operite se, očistite. Uklonite mi s očiju djela opaka, prestanite zlo činiti!17Učite se dobrim djelima: pravdi težite, ugnjetenom pritecite u pomoć, siroti pomozite do pravde, za udovu se zauzmite. 18Hajde, dakle, da se pravdamo, govori Jahve. Budu l' vam grijesi kao grimiz, pobijeljet će poput snijega; kao purpur budu li crveni, postat će kao vuna. 19Htjednete l' me poslušati, uživat ćete plodove zemaljske. 20U buntovništvu ako ustrajete, proždrijet će vas mač. Tako usta Jahvina govorahu. Izaija, 1,14		 Mlađake i svetkovine vaše iz sve duše mrzim - teški su mi, podnijet' ih ne mogu!
905 Protiv svetoga drveća
29Da, stidjet ćete se zbog hrastova što ih sad obožavate i crvenjet ćete zbog gajeva u kojima sad uživate. 30Jer, bit ćete poput hrasta osušena lišća i poput gaja u kojem vode nema. 31Junak će biti kučina, a iskra djelo njegovo, zajedno će izgorjeti, a nikoga da ugasi. Izaija, 1,29		 Protiv svetoga drveća
906 Ostatak Jeruzalema
2U onaj će dan izdanak Jahvin biti na diku i na slavu, a plod zemlje na ponos i ures spašenima u Izraelu.3Koji ostanu na Sionu i prežive u Jeruzalemu, zvat će se sveti i bit će upisani da u Jeruzalemu žive. Izaija, 4,3		 Koji ostanu na Sionu i prežive u Jeruzalemu, zvat će se sveti i bit će upisani da u Jeruzalemu žive.
907 Kletve
8Jao vama koji kuću kući primičete i polje s poljem sastavljate, dok sve mjesto ne zauzmete te postanete jedini u zemlji.9Na uši moje reče Jahve nad Vojskama: Doista, mnoge će kuće opustjeti, velike i lijepe, bit će bez žitelja.10Deset rali vinograda dat će samo bačvicu, mjera sjemena dat će samo mjericu.11Jao onima što već jutrom na uranku žestokim se pićem zalijevaju i kasno noću sjede vinom raspaljeni.12Na gozbama im harfe i citare, bubnjevi i frule uz vino, a za djelo Jahvino ne mare, ne gledaju djelo ruku njegovih.13Stoga će u ropstvo narod moj odvesti, jer nema razumnosti, odličnici njegovi od gladi će umirati, puk njegov od žeđi će gorjeti.14Da, Podzemlje će razvaliti ždrijelo, razjapit će ralje neizmjerne da se u njih strmoglave odličnici mu i mnoštvo sa svom grajom i veseljem!15Smrtnik će nikom poniknuti, ponizit' se čovjek, oborit će se pogled silnih.16Jahve nad Vojskama uzvisit će se sudom, i Bog će sveti otkrit' svetost svoju.17Jaganjci će pasti kao na pašnjacima, a jarci će brstiti po ruševinama bogataškim.18Jao onima koji na se krivnju vuku volovskom užadi i grijeh kolskim konopcem -19onima što govore: Neka pohiti, neka poteče s djelom svojim da bismo ga vidjeli, neka se približi i završi naum Sveca Izraelova da bismo znali!20Jao onima koji zlo dobrom nazivaju, a dobro zlom, koji od tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu, koji gorko slatkim čine, a slatko gorkim!21Jao onima koji su mudri u svojim očima i pametni sami pred sobom!22Jao onima koji su jaki u vinu i junaci u miješanju jakih pića;23onima koji za mito brane krivca, a pravedniku uskraćuju pravdu!24Zato, kao što plameni jezici proždiru slamu i kao što nestaje suha trava u plamenu, tako će korijen njihov istrunuti, poput praha razletjet' se pupoljak njihov, jer odbaciše Zakon Jahve nad Vojskama i prezreše riječ Sveca Izraelova. Izaija, 5,16		 Jahve nad Vojskama uzvisit će se sudom, i Bog će sveti
908 Izaija, 5,16 otkrit' svetost svoju.
909 Izaija, 6,1 One godine kad umrije kralj Uzija, vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju visoku i uzvišenu. Skuti njegova plašta ispunjahu Svetište.
910 Izaijin poziv
One godine kad umrije kralj Uzija, vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju visoku i uzvišenu. Skuti njegova plašta ispunjahu Svetište. 2Iznad njega stajahu serafi; svaki je imao po šest krila: dva krila da zakloni lice, dva da zakrije noge, a dvama je krilima letio. 3I klicahu jedan drugome: Svet! Svet! Svet Jahve nad Vojskama! Puna je sva zemlja Slave njegove! 4Od gromka glasa onih koji klicahu stresoše se dovraci na pragovima, a Dom se napuni dimom. 5Rekoh: Jao meni, propadoh, jer čovjek sam nečistih usana, u narodu nečistih usana prebivam, a oči mi vidješe Kralja, Jahvu nad Vojskama! 6Jedan od serafa doletje k meni: u ruci mu žerava koju uze kliještima sa žrtvenika; 7dotače se njome mojih usta i reče: Evo, usne je tvoje dotaklo, krivica ti je skinuta i grijeh oprošten.8Tad čuh glas Gospodnji: Koga da pošaljem? I tko će nam poći? Ja rekoh: Evo me, mene pošalji!9On odgovori: Idi i reci tom narodu: 'Slušajte dobro, al' nećete razumjeti, gledajte dobro, al' nećete spoznati.'10Otežaj salom srce tom narodu, ogluši mu uši, zaslijepi oči, da očima ne vidi, da ušima ne čuje i srcem da ne razumije kako bi se obratio i ozdravio.11Ja rekoh: Dokle, o Gospode? On mi odgovori: Dok gradovi ne opuste i ne ostanu bez žitelja, dok kuće ne budu bez ikoga živa, i zemlja ne postane pustoš,12dok Jahve daleko ne protjera ljude. Haranje veliko pogodit će zemlju,13i ostane li u njoj još desetina, i ona će biti zatrta poput duba kad ga do panja posijeku. Panj će njihov biti sveto sjeme. Izaija, 6,3		 I klicahu jedan drugome: Svet!
911 Izaija, 6,3 Svet!
912 Izaija, 6,3 Svet Jahve nad Vojskama! Puna je sva zemlja Slave njegove!
913 Izaija, 6,13 i ostane li u njoj još desetina, i ona će biti zatrta poput duba kad ga do panja posijeku. Panj će njihov biti sveto sjeme.
914 Jahve kamen spoticanja
11Jer, ovako mi reče Jahve, kad me rukom uhvatio i opomenuo da ne idem putem kojim narod ovaj ide:12Ne zovite urotom sve što narod ovaj urotom zove; ne bojte se čega se on boji i nemajte straha.13Jahve nad Vojskama - on jedini nek' vam svet bude; jedino se njega bojte, strah od njega nek' vas prožme.14On će vam biti zamka i kamen spoticanja i stijena posrtanja za obje kuće Izraelove, zamka i mreža svim Jeruzalemcima.15Mnogi će od njih posrnuti, pasti, razbiti se, zaplesti se, uhvatiti. Izaija, 8,13		 Jahve nad Vojskama - on jedini nek' vam svet bude; jedino se njega bojte, strah od njega nek' vas prožme.
915 12I kad dovrši Gospod sve djelo svoje na gori Sionu i u Jeruzalemu, kaznit će plod ohola srca kralja asirskog i drskost njegovih ponositih očiju. 13Jer reče: Učinih snagom svoje ruke i mudrošću svojom, jer sam uman; uklonih međe narodima i blaga njihova opljačkah, kao junak oborih one što sjede na prijestoljima.14Ruka moja kao gnijezda zgrabi bogatstva naroda. Kao što se kupe ostavljena jaja, zemlju svu sam pokupio i nikog ne bi krilima da zalepeće, kljun otvori, zapijuče.15Zar se hvali sjekira povrh onog koji njome siječe? Hoće li se oholit' pila povrh onog koji njome pili? K'o da šiba maše onim koji je podiže, il' štap diže onog koji drvo nije;16Jahve nad Vojskama poslat će stoga gojaznima njegovim skončanje, slavu će mu ognjem potpaliti, kao što se vatra potpiruje.17Svjetlost Izraelova bit će poput ognja, Svetac njegov kao plamen koji će zapalit' i proždrijeti drač njegov i trnje njegovo u jednome danu.18I krasotu njegovih šuma i voćnjaka uništit će od srčike do kore, ona će biti k'o bolesnik što se trne;19ostatak stabala šumskih bit će lako izbrojiti - dijete će ih lako popisati. Izaija, 10,17 Svjetlost Izraelova bit će poput ognja, Svetac njegov kao plamen koji će zapalit' i proždrijeti drač njegov i trnje njegovo u jednome danu.
916 Dolazak pravednoga kralja
Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit' iz njegova korijena.2Na njemu će duh Jahvin počivat', duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg.3Prodahnut će ga strah Gospodnji: neće suditi po viđenju, presuđivati po čuvenju,4već po pravdi će sudit' ubogima i sud prav izricat' bijednima na zemlji. šibom riječi svoje ošinut će silnika, a dahom iz usta ubit' bezbožnika.5On će pravdom opasati bedra, a vjernošću bokove.6Vuk će prebivati s jagnjetom, ris ležati s kozlićem, tele i lavić zajedno će pasti, a djetešce njih će vodit'.7Krava i medvjedica zajedno će pasti, a mladunčad njihova skupa će ležati, lav će jesti slamu k'o govedo.8Nad rupom gujinom igrat će se dojenče, sisanče će ruku zavlačiti u leglo zmijinje.9Zlo se više neće činiti, neće se pustošiti na svoj svetoj gori mojoj: zemlja će se ispuniti spoznajom Jahvinom kao što se vodom pune mora. Izaija, 11,9		 Zlo se više neće činiti, neće se pustošiti na svoj svetoj gori mojoj: zemlja će se ispuniti spoznajom Jahvinom kao što se vodom pune mora.
917 Izaija, 12,6 Kličite i radujte se, stanovnici Siona, jer je velik među vama Svetac Izraelov!
918 Protiv Babilona
Proroštvo o Babilonu koje vidje Izaija, sin Amosov.2Na goletnu brdu dignite zastavu, vičite im iz sveg grla. Mašite rukom neka dođu na vrata kneževska.3Zapovijed dadoh svetim svojim ratnicima, gnjevu svom pozvah svoje junake koji slave veličanstvo moje.4Čuj! Žagor na gorama kao od silna naroda. Čuj! Buka kraljevstava, sakupljenih naroda. To Jahve nad Vojskama za boj vojsku pregleda.5Iz daleka kraja, s granica neba dolaze oni - Jahve i oruđa gnjeva njegova - da svu zemlju poharaju.6Kukajte, jer je blizu Jahvin dan, k'o pohara dolazi od Svemoćnog.7I sve ruke stog' malakšu ... Svako ljudsko srce klone,8strava ih je obrvala, trudovi boli već ih spopadaju i grče se k'o rodilja. U prepasti jedan drugog motre, lica su im poput plamena.9Dolazi nesmiljeni Jahvin dan - gnjev i jarost - da u pustoš zemlju prometne, da istrijebi iz nje grešnik Izaija, 13,3		 Zapovijed dadoh svetim svojim ratnicima, gnjevu svom pozvah svoje junake koji slave veličanstvo moje.
919 Tužaljka nad Moabom
6Čuli smo za nadutost Moaba, nadutost preveliku, za ponos, oholost i uznositost; isprazno je njegovo hvastanje.7Zato kuka Moab, nad Moabom svi jauču, za kolačima grožđanim iz Kir Heresa jauču posve slomljeni.8Jer uvenuše nasadi hešbonski, trsje sibmansko, i lišće su mu pomlatili gospodari naroda. Sezaše do Jazera, zamicaše u pustinju; izdanci mu dosezahu sve do mora.9Zato plačem za trsjem sibmanskim kao što plače Jazer, suzama te ja zalijevam, Hešbone i Elealo! Nad plodovima tvojim, nad jematvom, krik se začu;10nestade iz voćnjaka veselja i radosti. U vinogradima ne pocikuje se, ne kliče se od radosti; ne masti se vino u kaci, zamuknu podvikivanje.11Zato utroba moja za Moabom poput harfe dršće, a grudi mi za Kir Herešom.12Zaludu se pokazuje Moab, umara se na uzvišicama dolazeći u svetište da se moli: ništa postići neće. Izaija, 16,12		 Zaludu se pokazuje Moab, umara se na uzvišicama dolazeći u svetište da se moli: ništa postići neće.
920 Obraćenje Egipta i Asirije
16U onaj će dan Egipćani postati kao žene, drhtat će i strepiti od zamaha ruke Jahve nad Vojskama kojom će zamahnuti na njih. 17Zemlja će Judina biti na užas Egiptu; kad god je se sjeti, strah će ga obuzeti zbog onoga što je Jahve nad Vojskama protiv njega naumio. 18U onaj će se dan u zemlji egipatskoj pet gradova što govore kanaanskim jezikom zakleti Jahvi nad Vojskama; jedan će se od njih zvati Ir Hahres. 19U onaj će dan biti žrtvenik Jahvin usred zemlje egipatske i stup posvećen Jahvi blizu granice njegove. 20To će Jahvi nad Vojskama biti znak i svjedočanstvo u egipatskoj zemlji. Kad zazovu Jahvu protiv tlačitelja, on će im poslati spasitelja i vođu da ih izbavi. 21I objavit će se Jahve Egipćanima, i u onaj će dan Egipćani spoznati Jahvu; služit će mu žrtvama i prinosima, zavjetovat će se i izvršavati zavjete. 22Jahve će teško udariti Egipćane, ali će ih iscijeliti; obratit će se oni Jahvi i on će ih uslišiti i iscijeliti. 23U onaj će dan ići cesta od Egipta do Asirije. Asirci će dolaziti u Egipat, a Egipćani u Asiriju. Egipat i Asirija služit će Jahvi. 24U onaj će dan Izrael, treći s Egiptom i Asirijom, biti blagoslovljen usred zemlje. 25Jahve nad Vojskama blagoslovit će ga: Nek' je blagoslovljen, reći će, moj narod egipatski, djelo mojih ruku Asirija i baština moja Izrael. Izaija, 19,19		 U onaj će dan biti žrtvenik Jahvin usred zemlje egipatske i stup posvećen Jahvi blizu granice njegove.
921 Tir u ropstvu
15Dogodit će se, u onaj dan, da će Tir biti zaboravljen sedamdeset godina, kao dani jednoga kralja. A poslije sedamdeset godina Tiru će biti kao bludnici iz pjesme:16Uzmi citaru i skići se gradom, bludnice zaboravljena! Sviraj lijepo, pjevaj mnogo, da te se spomenu! 17Poslije sedamdeset godina pohodit će Jahve Tir. I grad će opet dobivati svoju plaću bludničku. Podavat će se bludu sa svim kraljevstvima svijeta na licu zemlje. 18Ali će njegova dobit i plaća biti posvećena Jahvi; neće se zgrtati ni čuvati, nego će njegova dobit biti za one koji prebivaju pred Jahvom da imaju hrane do sita i doličnu odjeću. Izaija, 24,18		 Ali će njegova dobit i plaća biti posvećena Jahvi; neće se zgrtati ni čuvati, nego će njegova dobit biti za one koji prebivaju pred Jahvom da imaju hrane do sita i doličnu odjeću.
922 Proroštvo
12Jahve će u dan onaj klasje vrijeći od Eufrata do Potoka egipatskog, i bit ćete pobrani jedan po jedan, djeco Izraelova.13U onaj dan zatrubit će velika trublja, i doći će izgubljeni u zemlji asirskoj, i koji bijahu izgnani u zemlju egipatsku, i poklonit će se Jahvi na Svetoj gori, u Jeruzalemu. Izaija, 27,13		 U onaj dan zatrubit će velika trublja, i doći će izgubljeni u zemlji asirskoj, i koji bijahu izgnani u zemlju egipatsku, i poklonit će se Jahvi na Svetoj gori, u Jeruzalemu.
923 Protiv zlih savjetnika
15Teško onima koji se od Jahve kriju da bi svoje sakrili namjere i koji u mraku djeluju i zbore: Tko nas vidi i tko nas pozna?16Kolike li naopakosti vaše! Cijeni li se glina kao lončar, pa da djelo rekne svome tvorcu: NIje me on načinio? Ili lonac da rekne lončaru: On ne razumije ništa?17Neće li se naskoro Libanon u voćnjak pretvoriti, a voćnjak izroditi u šumu?18I čut će u onaj dan gluhi riječi knjige; oslobođene mraka i tmine, oči će slijepih vidjeti.19A siromasi će se opet radovati u Jahvi, najbjedniji će klicat' Svecu Izraelovu,20jer neće više biti silnika, nestat će podsmjevača, istrijebit će se svi koji zlo snuju:21oni koji riječju druge okrivljuju, oni koji na vratima sucu postavljaju zamku i nizašto obaraju pravednika.22Zato ovako govori Jahve, Bog kuće Jakovljeve, koji otkupi Abrahama: Neće se odsad više stidjeti Jakov i više mu neće lice blijedjeti,23jer kad vidi usred sebe djelo mojih ruku, svetit će ime moje. Svetit će Sveca Jakovljeva, bojat će se Boga Izraelova.24Zabludjeli duhom urazumit će se, a oni što mrmljaju primit će pouku. Izaija, 29,23		 jer kad vidi usred sebe djelo mojih ruku, svetit će ime moje.
924 Izaija, 29,23 Svetit će Sveca Jakovljeva, bojat će se Boga Izraelova.
925 Oporuka
8Ded napiši na ploču i zapiši u knjigu da vremenima budućim svjedočanstvo ostane.9Ovo je narod odmetnički, sinovi lažljivi, sinovi koji neće da slušaju Zakon Jahvin.10Vidovitima oni govore: Okanite se viđenja! a vidiocima: Ne prorokujte istinu! Govorite nam što je ugodno, opsjene nam prorokujte!11Skrenite s puta, zastranite sa staze, uklonite nam s očiju Sveca Izraelova!12Stog' ovako zbori Svetac Izraelov: Jer riječ ovu odbacujete, a uzdate se u opačinu i prijevaru i na njih se oslanjate,13grijeh će vam taj biti poput pukotine, visoko na zidu izbočene, koja prijeti rušenjem.14Da se sruši k'o što se glinen sud razbije, slupan nemilice, te mu se među krhotinama ne nađe ni rbine, žerave da uzmeš s ognjišta il' zagrabiš vode iz studenca.15Jer ovako govori Jahve Gospod, Svetac Izraelov: Mir i obraćenje - spas vam je, u smirenu uzdanju snaga je vaša. Ali vi ne htjedoste.16Rekoste: 'Ne! Pobjeći ćemo na konjima!' - i zato, bježat ćete! 'Na brzim ćemo konjima jahati!' - i zato, bit će brži vaši neprijatelji!17Pobjeći će vas tisuća kad jedan zaprijeti, zaprijete li petorica, u bijeg ćete nagnut' dok vas ne preostane k'o kopljača na vrhu gore il' na brijegu zastava.18Al' Jahve čeka čas da vam se smiluje, i stog izgleda da vam milost iskaže, jer Jahve je Bog pravedan - blago svima koji njega čekaju. Izaija, 30,12		 Stog' ovako zbori Svetac Izraelov: Jer riječ ovu odbacujete, a uzdate se u opačinu i prijevaru i na njih se oslanjate,
926 Izaija, 30,15 Jer ovako govori Jahve Gospod, Svetac Izraelov: Mir i obraćenje - spas vam je, u smirenu uzdanju snaga je vaša. Ali vi ne htjedoste.
927 Božji sud
Nek' se uzraduje pustinja,zemlja sasušena, neka kliče stepa, nek' ljiljan procvjeta.2Nek' bujno cvatom cvate, da, neka od veselja kliče i nek' se raduje. Dana joj je slava Libanona, divota Karmela i šarona; oni će vidjeti slavu Jahvinu, divotu Boga našega.3Ukrijepite ruke klonule, učvrstite koljena klecava!4Recite preplašenim srcima: Budite jaki, ne bojte se! Evo Boga vašega, odmazda dolazi, Božja naplata, on sam hita da nas spasi!5Sljepačke će oči progledati, uši će se gluhih otvoriti,6tad će hromi skakati k'o jelen, njemakov će jezik klicati. Jer će u pustinji provreti voda, i u stepi potoci,7sažgana će zemlja postat' jezero, a tlo žedno - izvori. U brlozima gdje ležahu čaglji izrast će rogoz i trska.8Bit će ondje čista cesta, a zvat će se Sveti put: nitko nečist njime neće proći, bezumnici njime neće lutati.9Ondje neće više biti lava, nit' će onud zvijer prolaziti, već će hodit' samo otkupljeni,10 vraćati se otkupljenici Jahvini. Doći će u Sion kličuć' od radosti, s veseljem vječnim na čelima; pratit će ih radost i veselje, pobjeći će bol i jauci. Izaija, 35,8		 Bit će ondje čista cesta, a zvat će se Sveti put: nitko nečist njime neće proći, bezumnici njime neće lutati.
928 Božja veličina
12Tko je šakom izmjerio more i nebesa premjerio pedljem? Tko je mjericom izmjerio zemlju i planine na mjerila, a tezuljom bregove?13Tko je pokrenuo duh Jahvin, koji ga je uputio savjetnik?14S kim se on posvjetova, tko je njemu mudrost ulio, naučio ga putovima pravde? Tko li ga je naučio znanju, pokazao mu put k umnosti?15Gle, narodi su kao kap iz vjedra, vrijede kao prah na tezulji. Otoci, gle, lebde poput truna!16Libanon je malen za lomaču, a zvijeri njegovih nema dosta za paljenicu.17Svi narodi k'o ništa su pred njim, ništavilo su njemu i praznina.18S kime ćete prispodobit' Boga? I s kakvim ga likom usporedit'?19Ljevač lijeva idol, zlatar ga pozlaćuje i lijeva od srebra lančiće.20Siromah za prinos bira drvo koje ne trune; i vješta traži umjetnika. da mu načini kip nepomičan.21Zar ne znate? Zar niste čuli? Nije li vam odiskona otkriveno? Zar niste shvatili tko zasnova zemlju?22On stoluje vrh kruga zemaljskoga kom su stanovnici poput skakavaca. Kao zastor nebesa je razastro, kao šator za stan razapeo.23On obraća u ništa knezove, uništava suce zemaljske.24Tek što su zasađeni, tek što su posijani, tek što im stabljika u zemlju korijen pruži, on puhne na njih i oni posahnu, vihor ih k'o pljevu raznese.25S kime ćete mene prispodobit', tko mi je ravan? - kaže Svetac.26Podignite oči i gledajte: tko je to stvorio? Onaj koji na broj izvodi vojsku njihovu i koji ih sve zove po imenu. Izaija, 40,25		 S kime ćete mene prispodobit', tko mi je ravan? - kaže Svetac.
929 Bog je s Izraelom
8Ti, Izraele, slugo moja, Jakove, kog sam izabrao, potomče Abrahama, mojega ljubimca!9Ti koga uzeh s krajeva zemlje i pozvah s rubova njenih, ti kome rekoh: Ti si sluga moj, izabrao sam te i nisam te odbacio.10Ne boj se jer ja sam s tobom; ne obaziri se plaho jer ja sam Bog tvoj. Ja te krijepim i pomažem ti, podupirem te pobjedničkom desnicom.11Gle, postidjet će se i smesti svi koji su na tebe bjesnjeli, bit će uništeni i propast će oni što se s tobom parbiše!12Tražit ćeš svoje protivnike, ali ih nećeš naći. Bit će uništeni, svedeni na ništa oni koji protiv tebe vojuju.13Jer ja, Jahve, Bog tvoj, krijepim desnicu tvoju i kažem ti: Ne boj se, ja ti pomažem.14Ne boj se, Jakove, crviću, Izraele, ličinko, ja sam pomoć tvoja - riječ je Jahvina - Svetac Izraelov tvoj je otkupitelj.15Gle, činim te mlatilom oštrim, novim, dvostrukih zubaca; mlatit ćeš i satirati brda, u prah ćeš pretvoriti bregove.16Vijat ćeš ih, vjetar će ih odnijeti, vihor će ih raspršiti. A ti ćeš kliktati u Jahvi, dičit ćeš se Svecem Izraelovim. Izaija, 41,14		 Ne boj se, Jakove, crviću, Izraele, ličinko, ja sam pomoć tvoja - riječ je Jahvina - Svetac Izraelov tvoj je otkupitelj.
930 Čuda novog Izlaska
17Ubogi i bijedni vodu traže, a nje nema! Jezik im se osuši od žeđi. Ja, Jahve, njih ću uslišiti, ja, Bog Izraelov, ostavit' ih neću.18U goleti bregova otvorit ću rijeke i posred dolova izvore. Pustinju ću pretvoriti u močvaru, a u vrela sušnu zemlju.19Posadit ću u pustinji cedar, bagrem, mirtu i maslinu. Stepu ću pošumiti čempresom, brijestom i šimširom zajedno.20Nek' svi vide i nek' znaju, nek' promisle i nek' shvate: ruka Jahvina to učini, Svetac Izraelov stvori sve. Izaija, 41,20		 Nek' svi vide i nek' znaju, nek' promisle i nek' shvate: ruka Jahvina to učini, Svetac Izraelov stvori sve.
931 Oslobođenje Izraela
Sada ovako govori Jahve,koji te stvorio, Jakove, koji te sazdao, Izraele: Ne boj se, jer ja sam te otkupio; imenom sam te zazvao: ti si moj!2Kad preko vode prelaziš, s tobom sam; ili preko rijeke, neće te preplaviti. Pođeš li kroz vatru, nećeš izgorjeti, plamen te opaliti neće.3Jer ja sam Jahve, Bog tvoj, Svetac Izraelov, tvoj spasitelj. Za otkupninu tvoju dajem Egipat, mjesto tebe dajem Kuš i šebu.4Jer dragocjen si u mojim očima, vrijedan si i ja te ljubim. Stog i dajem ljude za tebe i narode za život tvoj.5Ne boj se jer ja sam s tobom. S istoka ću ti dovest' potomstvo i sabrat ću te sa zapada.6Reći ću sjeveru: 'Daj mi ga!' a jugu 'Ne zadržavaj ga!' Sinove mi dovedi izdaleka i kćeri moje s kraja zemlje,7sve koji se mojim zovu imenom i koje sam na svoju slavu stvorio, koje sam sazdao i načinio. Izaija, 43,3		 Jer ja sam Jahve, Bog tvoj, Svetac Izraelov, tvoj spasitelj. Za otkupninu tvoju dajem Egipat, mjesto tebe dajem Kuš i šebu.
932 Uništenje Babilona
14Ovako govori Jahve, otkupitelj vaš, Svetac Izraelov: Radi vas poslah protiv Babilona, oborit ću prijevornice zatvorima i Kaldejci će udarit u kukanje.15Ja sam Jahve, Svetac vaš, stvoritelj Izraelov, kralj vaš! Izaija, 43,14		 Ovako govori Jahve, otkupitelj vaš, Svetac Izraelov: Radi vas poslah protiv Babilona, oborit ću prijevornice zatvorima i Kaldejci će udarit u kukanje.
933 Izaija, 43,15 Ja sam Jahve, Svetac vaš, stvoritelj Izraelov, kralj vaš!
934 Nezahvalnost Izraelova
22Ali me ti, Jakove, nisi zazvao, niti si se zamorio oko mene, Izraele!23Nisi mi prinosio ovce za paljenicu, nisi me častio žrtvama. A ja te silio nisam na prinose, nisam ti dodijavao ištući kada.24Nisi mi kupovao za novac trsku, nisi me sitio salom svojih žrtava; nego si me grijesima svojim mučio, bezakonjem svojim dosađivao mi.25A ja, ja radi sebe opačine tvoje brišem i grijeha se tvojih ne spominjem.26Podsjeti me, zajedno se sporimo, govori ti da se opravdaš.27Prvi je otac tvoj sagriješio, posrednici tvoji od mene se odmetnuli,28 knezovi su tvoji oskvrnuli Svetište. Tad izručih Jakova prokletstvu, i poruzi Izraela. Izaija, 43,28		 knezovi su tvoji oskvrnuli Svetište. Tad izručih Jakova prokletstvu, i poruzi Izraela.
935 Moć Jahvina
9Jao onome tko raspravlja s tvorcem svojim, a sud je među glinenim sudovima! Kaže li glina lončaru: što radiš? ili djelo njegovo: Kljast si!10Jao onom koji kaže ocu: što si rodio? Ili ženi: što si na svijet dala?11Ovako govori Jahve, Svetac Izraelov, njegov tvorac: Zar je vaše da me o mojoj djeci pitate i da mi nad djelom ruku mojih zapovijedate?12Ja sam načinio zemlju i čovjeka na njoj stvorio; svojim sam rukama razapeo nebesa i zapovijedam svim vojskama njihovim.13Ja sam ga podigao da pobijedi i poravnao sam mu sve putove. On će obnoviti moj Grad i sužnje moje vratiti bez otkupnine i naknade. Tako kaže Jahve nad Vojskama. Izaija, 45,11		 Ovako govori Jahve, Svetac Izraelov, njegov tvorac: Zar je vaše da me o mojoj djeci pitate i da mi nad djelom ruku mojih zapovijedate.
936 Plač nad Babilonom
Spusti se, sjedni u prašinu,djevice, kćeri babilonska! Sjedni na zemlju, bez prijestolja, kćeri kaldejska! Jer, neće te više zvati nježnom i tankoćutnom.2Uzmi mlin i melji brašno! Skini prijevjes, podigni skut, razgali bedra, prijeđi preko rijeke!3Nek' se golotinja tvoja otkrije, nek' se sramota tvoja pokaže! Ja ću se osvetiti, odvraćat' me nitko neće.4Otkupitelj naš, ime mu je Jahve nad Vojskama, Svetac Izraelov, kaže:5Sjedi šutke, u mrak se povuci, kćeri kaldejska. Jer, neće te više zvati vladaricom kraljevstava.6Razgnjevih se na svoj narod, oskvrnuh svoju baštinu. Tebi ih u ruke izručih, a ti im ne iskaza milosti. Na starce si stavljala jaram svoj preteški.7Govorila si: 'Dovijeka gospodaricom ću ostati.' Nikad nisi to k srcu uzela ni pomislila kako će se završiti.8A sad poslušaj, razvratnice, koja sjediš bezbrižno i u srcu svom govoriš: 'Ja, i nitko drugi! Nikad neću obudovjeti, neću djece izgubiti!'9Stići će te oboje, za tren, u isti dan! Izgubit ćeš djecu, obudovjet ćeš! Punom će te mjerom snaći oboje, pokraj svega tvojeg vračanja i množine tvojih zaklinjanja!10U zloću si se svoju uzdala, govorila si: 'Nitko me ne vidi!' Mudrost tvoja i znanje zavedoše te. U svom si srcu govorila: 'Ja i nitko drugi!'11Zlo će te snaći - nećeš ga presresti; oborit će se na te nesreća - nećeš je odvratiti; doći će na te propast iznenada - nećeš je predvidjeti.12Ustraj, dakle, u svojim zaklinjanjima i u tolikim svojim čaranjima, oko kojih si se trudila od mladosti. Možda će ti biti od koristi? Možda ćeš s njima strah utjerati?13Izmoriše te mnogi tvoji savjetnici! Nek' ustanu samo da te spase oni koji premjeravaju nebesa, koji promatraju zvijezde i koji svakog mjeseca proriču ono što će te snaći.14Gle, oni će biti poput pljeve, oganj će ih sažeći. Ni sami sebe neće izbaviti iz zagrljaja plamenoga. Neće ostat' ni žerave da se tko ogrije, ni ognjišta da uza nj posjedne!15Takvi će ti biti vrači tvoji, oko kojih si se trudila od mladosti! Poći će svaki svojim putem, i nikog neće biti da te spasi. Izaija, 47,4		 Otkupitelj naš, ime mu je Jahve nad Vojskama, Svetac Izraelov, kaže:
937 Jahve - jedini gospodar budućnosti
Čujte ovo, kućo Jakovljeva,vi koji se zovete imenom Izraelovim i koji ste izišli iz voda Judinih! Vi koji se Jahvinim imenom kunete i slavite Boga Izraelova, ali ne u istini i pravdi.2Jer vi se nazivate po Svetome gradu i oslanjate se na Boga Izraelova, Jahve nad Vojskama njemu je ime.3Dogođaje prošle odavna sam navijestio, iz mojih su izišli usta i ja sam ih objavio, učinih brzo, i zbi se.4Jer znao sam da si tvrdokoran, da ti je šija žila gvozdena i čelo da ti je mjedeno.5Zato sam ti već onda navijestio, javio ti prije nego što se zbilo, da ne bi rekao: Moj kip učini to, rezani moj lik i ljeveni kip zapovjediše tako!6Čuo si i vidio sve to; zar ne priznaješ? A sada navijestit ću ti nešto novo, otajno, što još ne znaš;7ovog je trena stvoreno, a ne odavna, o tome dosad nisi ništa čuo, da ne bi rekao: Znao sam.8Nisi o tome čuo ni znao, niti se uho tvoje prije otvorilo, jer znadoh da ćeš se iznevjeriti i da te od utrobe majčine zovu otpadnikom.9Radi imena svoga odgađah svoj gnjev, radi časti svoje susprezah se da te ne uništim.10Gle, pročistio sam te poput srebra, iskušao te u talioniku nevolje.11Sebe radi činih tako, sebe radi! Ta zar da se ime moje obeščasti? Slave svoje drugome ne d Izaija, 48,2		 Jer vi se nazivate po Svetome gradu i oslanjate se na Boga Izraelova, Jahve nad Vojskama njemu je ime.
938 Namjere Jahvine s Izraelom
17Ovako govori Jahve, otkupitelj tvoj, Svetac Izraelov: Ja, Jahve, Bog tvoj, tvojem dobru te učim, vodim te putem kojim ti je ići.18O, da si pazio na zapovijedi moje, kao rijeka sreća bi tvoja bila, a pravda tvoja kao morski valovi!19Potomstva bi tvojeg bilo kao pijeska, a poroda utrobe tvoje kao njegovih zrnaca! Nikad ti se ime ne bi zatrlo niti izbrisalo preda mnom! Izaija, 48,17		 Ovako govori Jahve, otkupitelj tvoj, Svetac Izraelov: Ja, Jahve, Bog tvoj, tvojem dobru te učim, vodim te putem kojim ti je ići.
939 Slavni povratak
7Ovako govori Jahve, otkupitelj Izraelov, Svetac njegov, onome kog preziru i odbacuju narodi, sluzi silničkome: Kad vide, dići će se kraljevi, bacit će se ničice knezovi, zbog Jahve, koji je vjernost svoju pokazao, Sveca Izraelova, koji te izabrao.8Ovako govori Jahve: U vrijeme milosti ja ću te uslišiti, u dan spasa ja ću ti pomoći. Sazdao sam te i postavio za Savez narodu, da zemlju podignem, da nanovo razdijelim baštinu opustošenu,9da kažeš zasužnjenima: 'Iziđite!' a onima koji su u tami: 'Dođite na svjetlo!' Oni će pasti uzduž svih putova, i paša će im biti po svim goletima.10Neće više gladovat' i žeđati, neće ih mučiti žega ni sunce, jer vodit će ih onaj koji im se smiluje, dovest će ih k izvorima vode.11Sve gore svoje obratit će u putove, i ceste će se moje povisiti.12Gle, jedni dolaze izdaleka, drugi sa sjevera i sa zapada, a neki iz zemlje sinimske.13Kličite, nebesa, veseli se, zemljo, podvikujte, planine, od veselja; jer Jahve tješi narod svoj, on je milosrdan nevoljnima.14Sion reče: Jahve me ostavi, Gospod me zaboravi.15Može li žena zaboravit' svoje dojenče, ne imat' sućuti za čedo utrobe svoje? Pa kad bi koja i zaboravila, tebe ja zaboraviti neću.16Gle, u dlanove sam te svoje urezao, zidovi tvoji svagda su mi pred očima.17Obnovitelji tvoji hitaju, rušioci tvoji i pustošitelji odlaze od tebe.18Obazri se oko sebe i pogledaj: sabiru se svi i dolaze k tebi. Života mi moga - riječ je Jahvina - svima ćeš se njima zaodjenuti k'o nakitom, i njima ćeš se k'o nevjesta ukrasiti!19Jest, tvoje ruševine, tvoje razvaline i tvoja zemlja poharana pretijesna će biti žiteljima tvojim kad se udalje oni što te zatirahu.20Opet će na tvoje uši reći sinovi kojih si bila lišena: 'Pretijesno mi je mjesto ovo, makni se da se mogu smjestiti.'21I ti ćeš se u srcu svom zapitati: 'Tko mi rodi sve ove? Bijah bez djece, neplodna, prognana i odbačena, pa tko ih podiže? Bijah, eto, sama ostala, a oni gdje su bili?'22Ovako govori Gospod Jahve: Evo, dajem rukom znak narodima i zastavu svoju dižem plemenima. Vratit će ti u naručju sinove, nosit će ti kćeri na plećima.23Kraljevi će biti tvoji skrbnici, a kneginje im tvoje dojkinje. Klanjat će ti se licem do zemlje i prah će lizat s tvojih nogu. I znat ćeš da sam ja Jahve: koji se u me uzdaju, neće se posramiti.24Može li se otet plijen junaku? Može li sužanj pobjeć pobjedniku?25Da, ovako govori Jahve: Bit će oduzet sužanj junaku, pobjeći će plijen pobjedniku! S onima koji se s tobom spore ja ću se sporiti, tvoju djecu ja ću izbaviti;26tlačiteljima ću tvojim dati njihovo meso za jelo i svojom krvlju opit će se kao moštom. I znat će svako tijelo da sam ja Jahve, Spasitelj tvoj, i da je tvoj okupitelj Silni Jakovljev. Izaija, 49,7		 Ovako govori Jahve, otkupitelj Izraelov, Svetac njegov, onome kog preziru i odbacuju narodi, sluzi silničkome: Kad vide, dići će se kraljevi, bacit će se ničice knezovi, zbog Jahve, koji je vjernost svoju pokazao, Sveca Izraelova, koji te izabrao.
940 Probudi se! Probudi se!Odjeni se snagom, Sione! Odjeni se najsjajnijim haljinama, Jeruzaleme, grade sveti, jer više neće k tebi ulaziti neobrezani i nečisti.2Otresi prah sa sebe, ustani, izgnani Jeruzaleme! Skini okov sa svog vrata, izgnana kćeri sionska. Izaija, 52,1 Probudi se! Probudi se!Odjeni se snagom, Sione! Odjeni se najsjajnijim haljinama, Jeruzaleme, grade sveti, jer više neće k tebi ulaziti neobrezani i nečis
941 Buđenje Jahve i Jeruzalema
7Kako su ljupke po gorama noge glasonoše radosti koji oglašava mir, nosi sreću, i spasenje naviješta govoreć Sionu: Bog tvoj kraljuje!8Čuj, stražari ti glas podižu, zajedno svi kliču od radosti, jer na svoje oči vide gdje se na Sion vraća Jahve.9Radujte se, kličite, razvaline jeruzalemske, jer je Jahve utješio narod svoj i otkupio Jeruzalem.10Ogolio je Jahve svetu svoju mišicu pred očima svih naroda, da svi krajevi zemaljski vide spasenje Boga našega.11Odlazite, odlazite, iziđite odatle, ne dotičite ništa nečisto! Iziđite iz njegove sredine! Očistite se, vi koji nosite posude Jahvine!12Jer nećete izići u hitnji, niti ćete ići bježeći, jer će vam prethodnica biti Jahve, a zalaznica Bog Izraelov! Izaija, 52,10		 Ogolio je Jahve svetu svoju mišicu pred očima svih naroda, da svi krajevi zemaljski vide spasenje Boga našega
942 Ljubav Jahvina
4Ne boj se, nećeš se postidjeti; na srami se, nećeš se crvenjeti. Zaboravit ćeš sramotu svoje mladosti i više se nećeš spominjati rugla udovištva svoga.5Jer suprug ti je tvoj Stvoritelj, ime mu je Jahve nad Vojskama; tvoj je Otkupitelj Svetac Izraelov, Bog zemlje svekolike on se zove.6Jest, k'o ženu ostavljenu, u duši ucviljenu, Jahve te pozvao. Zar se smije otpustiti žena svoje mladosti, pita Bog tvoj.7Za kratak trenutak ostavih tebe, al' u sućuti velikoj opet ću te prigrliti.8U provali srdžbe sakrih načas od tebe lice svoje, al' u ljubavi vječnoj smilovah se tebi, govori Jahve, tvoj Otkupitelj.9Bit će mi k'o za Noinih dana, kad se zakleh da vode Noine neće više preplaviti zemlju; tako se zaklinjem da se više neću na tebe srditi nit' ću ti prijetiti.10Nek' se pokrenu planine i potresu brijezi, al' se ljubav moja neće odmać' od tebe, nit' će se pokolebati moj Savez mira Izaija, 54,5		 Jer suprug ti je tvoj Stvoritelj, ime mu je Jahve nad Vojskama; tvoj je Otkupitelj Svetac Izraelov, Bog zemlje svekolike on se zove.
943 Jahve prihvaća obrednike
Ovako govori Jahve: Držite se prava i činite pravdu, jer će uskoro doći moj spas i objaviti se moja pravednost. 2Blago čovjeku koji čini tako i sinu čovječjem što se toga pridržava: koji poštuje subotu da je ne oskvrni i koji ruke svoje čuva od svakoga zla djela. 3Neka sin tuđinčev koji je prionuo uz Jahvu ne govori: Jamačno će me Jahve odvojiti od svojega naroda. Neka uškopljenik ne govori: Ja sam, evo, tek suho drvo. 4Jer ovako govori Jahve: S uškopljenicima koji obdržavaju subotu, koji izabiru što je meni drago i ostanu postojani u Savezu mome - 5podići ću u kući svojoj i među svojim zidovima spomenik i ime, bolje nego sinovima i kćerima, dat ću im vječno ime koje neće biti iskorijenjeno. 6A sinove tuđinske koji pristadoše uz Jahvu da mu služe i da ljube ime Jahvino i da mu budu službenici, koji poštuju subotu i ne oskvrnjuju je i postojani su u Savezu mome, 7njih ću dovesti na svoju svetu goru i razveseliti u svojem Domu molitve. Njihove žrtve paljenice i klanice bit će ugodne na mojem žrtveniku, jer će se Dom moj zvati Dom molitve za sve narode. 8Riječ je Gospoda Jahve koji sabire raspršene Izraelce: Sabrat ću ih još povrh onih koji su već sabrani. Izaija, 56,7		 njih ću dovesti na svoju svetu goru i razveseliti u svojem Domu molitve. Njihove žrtve paljenice i klanice bit će ugodne na mojem žrtveniku, jer će se Dom moj zvati Dom molitve za sve narode.
944 Proročka tužaljka protiv idolopoklonstva
6Dio je tvoj među oblucima potočnim, oni, oni su baština tvoja. Njima izlijevaš ljevanicu, njima prinosiš darove! Zar da se time ja utješim?7Na gori visokoj, uzdignutoj, svoj si ležaj postavila i popela se onamo da prinosiš žrtvu klanicu.8Za vrata i dovratke metnula si spomen svoj; daleko od mene svoj ležaj raskrivaš, penješ se na nj i širiš ga. Pogađala si se s onima s kojima si voljela lijegati, sve si više bludničila s njima gledajuć' im mušku snagu.9S uljem za Molekom trčiš, s pomastima mnogim, nadaleko posla glasnike svoje, strovali ih u Podzemlje.10Iscrpljena si od tolikih lutanja, al' nisi rekla: Beznadno je! Snagu si svoju nanovo našla te nisi sustala.11Koga si se uplašila i pobojala da si se iznevjerila, da se više nisi mene spominjala, niti si me k srcu uzimala? šutio sam, zatvarao oči, zato me se nisi bojala.12Ali ću objavit' o tvojoj pravdi i djela ti tvoja neće koristiti.13Kad uzmeš vikati, nek' te izbave kipovi koje si skupila, sve će ih vjetar raznijeti, vihor će ih otpuhnuti. A tko se u me uzda, baštinit će zemlju i zaposjest će svetu goru moju. Izaija, 57,13		 Kad uzmeš vikati, nek' te izbave kipovi koje si skupila, sve će ih vjetar raznijeti, vihor će ih otpuhnuti. A tko se u me uzda, baštinit će zemlju i zaposjest će svetu goru moju.
945 Pjesma utjehe
14Govorit će se: Naspite, naspite, poravnajte put! Uklonite zapreke s puta mog naroda! 15Jer ovako govori Višnji i Uzvišeni, koji vječno stoluje i ime mu je Sveti: U prebivalištu visokom i svetom stolujem, ali ja sam i s potlačenim i poniženim, da oživim duh smjernih, da oživim srca skrušenih. 16Jer neću se prepirati dovijeka ni vječno se ljutiti: preda mnom bi podlegao duh i duše što sam ih stvorio. 17Zbog grijeha lakomosti njegove razgnjevih se, udarih ga i sakrih se rasrđen. Ali on okrenu za srcem svojim 18i vidjeh putove njegove. Izliječit ću ga, voditi i utješit' one što s njime tuguju - 19stavit ću hvalu na usne njihove. Mir, mir onom tko je daleko i tko je blizu, govori Jahve, ja ću te izliječiti. 20Al' opaki su poput mora uzburkanog koje se ne može smiriti, valovi mu mulj i blato izmeću. 21Nema mira grešnicima! govori Bog moj. Izaija, 57,15		 Jer ovako govori Višnji i Uzvišeni, koji vječno stoluje i ime mu je Sveti:
946 Izaija, 57,15 U prebivalištu visokom i svetom stolujem, ali ja sam i s potlačenim i poniženim, da oživim duh smjernih, da oživim srca skrušenih.
947 O šabatu
13Zadržiš li nogu da ne pogaziš subotu i u sveti dan ne obavljaš poslove; nazoveš li subotu milinom a časnim dan Jahvi posvećen; častiš li ga odustajuć' od puta, bavljenja poslom i pregovaranja - 14tad ćeš u Jahvi svoju milinu naći, i ja ću te provesti po zemaljskim visovima, dat ću ti da uživaš u baštini oca tvog Jakova, jer Jahvina su usta govorila. Izaija, 58,13		 Zadržiš li nogu da ne pogaziš subotu i u sveti dan ne obavljaš poslove; nazoveš li subotu milinom a časnim dan Jahvi posvećen; častiš li ga odustajuć' od puta, bavljenja poslom i pregovaranja -
948 10Zidine će tvoje obnoviti stranci i kraljevi njihovi služit će ti. U svojoj srdžbi ja sam te udario, al' u svojoj naklonosti opet ti se smilovah. 11Vrata će tvoja biti otvorena svagda, ni danju ni noću neće se zatvarati, da propuste k tebi bogatstva naroda s kraljevima koji ih vode. 12Jer propast će narod i kraljevstvo koje ti ne bude htjelo služiti, i ti će se narodi sasvim zatrti. 13K tebi će doći slava Libanona, čempresi, jele i brijestovi skupa, da ukrase prostor mojega Svetišta, podnožje će moje proslaviti! 14K tebi će, sagnuti, dolaziti sinovi tvojih tlačitelja, pred noge ti padat' koji te prezirahu. Nazivat će te Gradom Jahvinim, Sionom Sveca Izraelova. 15Zato što si bio ostavljen, omražen, izbjegavan, učinit ću te vječnim ponosom, radošću od koljena do koljena. 16Ti ćeš sisati mlijeko naroda, sisat ćeš grudi kraljeva. I znat ćeš da sam ja, Jahve, Spasitelj tvoj, Silni Jakovljev, tvoj Otkupitelj. Izaija, 60,13 K tebi će doći slava Libanona, čempresi, jele i brijestovi skupa, da ukrase prostor mojega Svetišta, podnožje će moje proslaviti!
949 Druga pjesma o uskrsnuću Jeruzalema
Sionu za ljubav neću šutjeti,Jeruzalema radi neću mirovati dok pravda njegova ne zasine k'o svjetlost, dok njegovo spasenje ne plane k'o zublja.2I puci će vidjet' tvoju pravednost, i tvoju slavu svi kraljevi; prozvat će te novim imenom što će ga odrediti usta Jahvina.3U Jahvinoj ćeš ruci biti kruna divna i kraljevski vijenac na dlanu Boga svog.4Neće te više zvati Ostavljenom ni zemlju tvoju Opustošenom, nego će te zvati Moja milina, a zemlju tvoju Udata, jer ti si milje Jahvino i zemlja će tvoja imat' supruga.5Kao što se mladić ženi djevicom, tvoj će se graditelj tobom oženiti; i kao što se ženik raduje nevjesti, tvoj će se Bog tebi radovati.6Na zidine tvoje, Jeruzaleme, stražare sam postavio: ni danju ni noću ne smiju zašutjeti. O, vi koji podsjećate Jahvu, vama nema počinka!7I ne dajte mu mira dok ne obnovi Jeruzalem, dok ga opet slavom na zemlji ne učini.8Zakle se Gospod desnicom i mišicom svojom snažnom: Neću više dati žita tvoga za hranu neprijateljima. Neće više tuđinci piti tvoga vina o kojem si teško radio.9Neka ga jedu oni koji su ga želi i neka hvale Jahvu, neka ga piju oni što su ga trgali u predvorju mojega Svetišta! Izaija, 62,9		 Neka ga jedu oni koji su ga želi i neka hvale Jahvu, neka ga piju oni što su ga trgali u predvorju mojega Svetišta!
950 Završna pjesma
10Prođite, prođite kroz vrata, poravnajte put narodu! Nasipajte, nasipajte cestu, uklonite s nje kamenje. Podignite stijeg narodima!11Evo, Jahve oglasuje do nakraj zemlje: Recite kćeri sionskoj: Evo, dolazi tvoj spasitelj. Evo, s njim naplata njegova i njegova nagrada ispred njega!12Oni će se zvati 'Sveti narod', 'Otkupljenici Jahvini'. A tebe će zvati 'Traženi' - 'Grad neostavljeni'. Izaija, 62,12		 Oni će se zvati 'Sveti narod', 'Otkupljenici Jahvini'. A tebe će zvati 'Traženi' - 'Grad neostavljeni'.
951 Psalam
7Slavit ću ljubav Jahvinu, slavna djela njegova - za sve što nam Jahve učini, za veliku dobrotu domu Izraelovu što nam je iskaza u svojoj samilosti, u obilju svoje ljubavi.8Reče: Dosta, oni su narod moj, sinovi koji se neće iznevjeriti! I on im posta Spasiteljem u svim njihovim tjeskobama.9Nije slao poslanika ni anđela nego ih je sam spasio. U svojoj ljubavi i samilosti sam ih je otkupio, podigao ih i nosio u sve dane od davnine.10Ali se oni odmetnuše, ožalostiše sveti Duh njegov. Zato im je postao neprijatelj i sam je na njih zavojštio.11Spomenuše se tad davnih dana i sluge njegova Mojsija: Gdje li je onaj koji izvuče iz vode pastira stada svojega? Gdje je onaj koji udahnu u njega Duh svoj sveti?12Koji je Mojsijevu desnicu vodio veličanstveno svojom mišicom, koji vodu pred njima razdvoji i steče sebi ime vječno;13koji ih provede dnom bezdana kao konja po pustinji i nisu se spoticali?14Poput stoke što silazi u dolinu, Duh Jahvin vodio ih počivalištu. Tako si ti vodio narod svoj i slavno ime sebi stekao.15Pogledaj s nebesa i vidi iz prebivališta svoga svetog i slavnog. Gdje li je ljubomora tvoja i snaga? Zar se susteglo ganuće tvog srca i samilost tvoja prema meni? Ah, sućuti nam svoje ne ustegni,16 jer Otac si naš! Abraham nas ne poznaje i ne spominje nas se Izrael; Jahve, ti si naš Otac, Otkupitelj naš - ime ti je oduvijek.17Zašto, o Jahve, zašto nas puštaš da lutamo daleko od tvojih putova, zašto si dao da nam srce otvrdne da se tebe više ne bojimo? Vrati se, radi slugu svojih i radi plemena što su tvoja baština!18Zašto bezbožnici gaze tvoje Svetište, a neprijatelji naši blate tvoju svetinju?19Odavna postadosmo kao oni kojima više ne vladaš i koji tvoje ime više ne nose. O, da razdreš nebesa i siđeš, da ime svoje objaviš neprijateljima: pred licem tvojim tresla bi se brda, pred tobom bi drhtali narodi, Izaija, 63,10		 Ali se oni odmetnuše, ožalostiše sveti Duh njegov. Zato im je postao neprijatelj i sam je na njih zavojštio.
952 Psalam
7Slavit ću ljubav Jahvinu, slavna djela njegova - za sve što nam Jahve učini, za veliku dobrotu domu Izraelovu što nam je iskaza u svojoj samilosti, u obilju svoje ljubavi.8Reče: Dosta, oni su narod moj, sinovi koji se neće iznevjeriti! I on im posta Spasiteljem u svim njihovim tjeskobama.9Nije slao poslanika ni anđela nego ih je sam spasio. U svojoj ljubavi i samilosti sam ih je otkupio, podigao ih i nosio u sve dane od davnine.10Ali se oni odmetnuše, ožalostiše sveti Duh njegov. Zato im je postao neprijatelj i sam je na njih zavojštio.11Spomenuše se tad davnih dana i sluge njegova Mojsija: Gdje li je onaj koji izvuče iz vode pastira stada svojega? Gdje je onaj koji udahnu u njega Duh svoj sveti?12Koji je Mojsijevu desnicu vodio veličanstveno svojom mišicom, koji vodu pred njima razdvoji i steče sebi ime vječno;13koji ih provede dnom bezdana kao konja po pustinji i nisu se spoticali?14Poput stoke što silazi u dolinu, Duh Jahvin vodio ih počivalištu. Tako si ti vodio narod svoj i slavno ime sebi stekao.15Pogledaj s nebesa i vidi iz prebivališta svoga svetog i slavnog. Gdje li je ljubomora tvoja i snaga? Zar se susteglo ganuće tvog srca i samilost tvoja prema meni? Ah, sućuti nam svoje ne ustegni,16 jer Otac si naš! Abraham nas ne poznaje i ne spominje nas se Izrael; Jahve, ti si naš Otac, Otkupitelj naš - ime ti je oduvijek.17Zašto, o Jahve, zašto nas puštaš da lutamo daleko od tvojih putova, zašto si dao da nam srce otvrdne da se tebe više ne bojimo? Vrati se, radi slugu svojih i radi plemena što su tvoja baština!18Zašto bezbožnici gaze tvoje Svetište, a neprijatelji naši blate tvoju svetinju?19Odavna postadosmo kao oni kojima više ne vladaš i koji tvoje ime više ne nose. O, da razdreš nebesa i siđeš, da ime svoje objaviš neprijateljima: pred licem tvojim tresla bi se brda, pred tobom bi drhtali narodi, Izaija, 63,11		 Spomenuše se tad davnih dana i sluge njegova Mojsija: Gdje li je onaj koji izvuče iz vode pastira stada svojega? Gdje je onaj koji udahnu u njega Duh svoj sveti?
953 Izaija, 63,15 Pogledaj s nebesa i vidi iz prebivališta svoga svetog i slavnog. Gdje li je ljubomora tvoja i snaga? Zar se susteglo ganuće tvog srca i samilost tvoja prema meni? Ah, sućuti nam svoje ne ustegni,
954 Izaija, 63,18 Zašto bezbožnici gaze tvoje Svetište,
955 Izaija, 63,18 a neprijatelji naši blate tvoju svetinju?
956 Jer lice si svoje od nas sakrio i predao nas u ruke zločinima našim.7Pa ipak, naš si otac, o Jahve: mi smo glina, a ti si naš lončar - svi smo mi djelo ruku tvojih.8Ne srdi se, Jahve, odveć žestoko, ne spominji se bez prestanka naše krivice. De pogledaj - ta svi smo mi narod tvoj!9Opustješe sveti gradovi tvoji, Sion pustinja posta, i pustoš Jeruzalem.10Dom, svetinja naša i ponos naš, u kom te oci naši slavljahu, ognjem izgori i sve su nam dragocjenosti opljačkane.11Zar ćeš se na sve to, Jahve, sustezati, zar ćeš šutjet' i ponižavati nas odveć žestoko? Izaija, 64,9 Opustješe sveti gradovi tvoji, Sion pustinja posta, i pustoš Jeruzalem.
957 Izaija, 64,10 Dom, svetinja naša i ponos naš, u kom te oci naši slavljahu, ognjem izgori i sve su nam dragocjenosti opljačka
958 Budućnost Jeruzalema
Potražiše me koji ne pitahuza me, nađoše me koji me ne tražahu; rekoh: Evo me! Evo me! narodu koji ne prizivaše ime moje.2Svagda sam pružao ruku narodu odmetničkom, koji hodi putem zlim, za mislima svojim,3narodu koji me bez prestanka u lice srdi: žrtvuju po vrtovima, kad prinose na opekama,4na grobovima stanuju i noće na skrovitim mjestima, jedu svinjetinu, meću u zdjele jela nečista.5I još govore: Ukloni se! Ne prilazi mi da te ne posvetim. Oni su mi dim u nosu, oganj što gori povazdan.6Evo, sve je napisano preda mnom: neću ušutjet' dok im ne platim, dok im ne platim u njedra,7za bezakonja vaša i vaših otaca, sva zajedno - govori Jahve. Koji su prinosili kad na gorama i pogrđivali me na brežuljcima - izmjerit ću im u krilo plaću za djela prijašnja.8Ovako govori Jahve:Kao što o soku u grozdu vele: 'Ne uništavajte ga, u njemu je blagoslov!' tako ću učiniti i ja radi slugu svojih, neću sve uništiti.9Izvest ću iz Jakova potomstvo, a iz Jude baštinika gora svojih; baštinit će ih odabranici moji, i moje će se sluge ondje naseliti.10šaron će postati pašnjak ovcama, a nizina akorska počivalište govedima - narodu mojem koji mene traži.11A vi koji ste Jahvu ostavili, koji ste zaboravili Svetu goru moju, koji pripremate stol Gadu, koji Meniju naljev lijevate,12za mač sam vas odredio - past ćete ničice da vas kolj Izaija, 65,5		 I još govore: Ukloni se! Ne prilazi mi da te ne posvetim. Oni su mi dim u nosu, oganj što gori povazdan.
959 Izaija, 65,11 A vi koji ste Jahvu ostavili, koji ste zaboravili Svetu goru moju, koji pripremate stol Gadu, koji Meniju naljev lijevate,
960 Prijašnje se više neće spominjati niti će vam na um dolaziti.18Veselite se i dovijeka kličite zbog onoga što ja stvaram; jer, evo, od Jeruzalema stvaram klicanje, od naroda njegova radost.19I klicat ću nad Jeruzalemom, radovat' se nad svojim narodom. U njemu više neće čuti ni plača ni vapaja.20U njemu više neće biti novorođenčeta koje živi malo dana ni starca koji ne bi godina svojih navršio: najmlađi će umrijet' kao stogodišnjak, a tko ne doživi stotinu godina prokletim će se smatrati.21Gradit će kuće i stanovat' u njima, saditi vinograde i uživati rod njihov.22Neće se više graditi da drugi stanuju ni saditi da drugi uživa: vijek naroda moga bit će k'o vijek drveta, izabranici moji dugo će uživati plodove ruku svojih.23Neće se zalud mučiti i neće rađati za smrt preranu, jer će oni s potomcima svojim biti rod blagoslovljenika Jahvinih.24Prije nego me zazovu, ja ću im se odazvat'; još će govoriti, a ja ću ih već uslišiti.25Vuk i jagnje zajedno će pasti, lav će jesti slamu k'o govedo; al' će se zmija prahom hraniti. Nitko neće činiti zla ni štete na svoj Svetoj gori mojoj - govori Jahve. Izaija, 65,25 Vuk i jagnje zajedno će pasti, lav će jesti slamu k'o govedo; al' će se zmija prahom hraniti. Nitko neće činiti zla ni štete na svoj Svetoj gori mojoj - govori Jahve.
961 Protiv poganskih misterija
17Oni koji se posvećuju i čiste u vrtovima iza onog jednog u sredini, koji jedu svinjetinu, nečisto i miševe - svi će zajedno izginuti, riječ je Jahvina.18Ja dobro poznajem njihova djela i namjere nj Izaija, 66,17		 Oni koji se posvećuju i čiste u vrtovima iza onog jednog u sredini, koji jedu svinjetinu, nečisto i miševe - svi će zajedno izginuti, riječ je Jahvin
962 Jahvina Slava među narodima
Dolazim da saberem sve puke i jezike, i oni će doći i vidjeti moju Slavu! 19Postavit ću im znak i poslat ću preživjele od njih k narodima u Taršiš, Put, Lud, Mošek, Roš, Tubal i Javan - k dalekim otocima koji nisu čuli glasa o meni ni vidjeli moje Slave - i oni će naviještati Slavu moju narodima. 20I dovest će svu vašu braću između svih naroda kao prinos Jahvi - na konjima, na bojnim kolima, nosilima, na mazgama i jednogrbim devama - na Svetu goru svoju u Jeruzalemu - govori Jahve - kao što sinovi Izraelovi prinose prinos u čistim posudama u Domu Jahvinu. 21I uzet ću sebi između njih svećenike, levite - govori Jahve.22Jer, kao što će nova nebesa i zemlja nova, koju ću stvoriti, trajati preda mnom - riječ je Jahvina - tako će vam ime i potomstvo trajati.23Od mlađaka do mlađaka, od subote do subote, dolazit će svi ljudi da se poklone pred licem mojim - govori Jahve.24Izlazeći, gledat ću trupla ljudi koji se od mene odmetnuše: crv njihov neće umrijeti i njihov se oganj neće ugasiti - bit će na gadost svim ljudima. Izaija, 66,20		 I dovest će svu vašu braću između svih naroda kao prinos Jahvi - na konjima, na bojnim kolima, nosilima, na mazgama i jednogrbim devama - na Svetu goru svoju u Jeruzalemu - govori Jahve - kao što sinovi Izraelovi prinose prinos u čistim posudama u Domu Jahvinu.
963 Poziv Jeremijin
4Dođe mi riječ Jahvina:5Prije nego što te oblikovah u majčinoj utrobi, ja te znadoh; prije nego što iz krila majčina izađe, ja te posvetih, za proroka svim narodima postavih te.6A ja rekoh: Ah, Gospode Jahve, gle, ja ne umijem govoriti: dijete sam.7A Jahve mi odvrati: Ne govori: 'Dijete sam!' Već idi k onima kojima te šaljem i reci sve ono što ću ti narediti.8Ne boj ih se: jer ja sam s tobom da te izbavim, riječ je Jahvina.9I tada Jahve pruži ruku, dotače se usta mojih i reče: Evo, u usta tvoja stavljam riječi svoje.10Gle: postavljam te danas nad narode i kraljevstva, da istrebljuješ i rušiš, da zatireš i ništiš, da gradiš i sadiš. 11I dođe mi riječ Jahvina: što vidiš, Jeremija? A ja ću: Vidim granu bademovu. 12Tada mi Jahve reče: Dobro vidiš, jer ja bdim nad riječima svojim da ih ispunim! 13I dođe mi riječ Jahvina: što vidiš? A ja ću: Vidim uzavrio lonac, a otvor mu gleda na sjever. 14I Jahve mi reče: Sa sjevera buknut će zlo protiv svih stanovnika ove zemlje.15Jer evo, ja ću sazvati sva sjeverna kraljevstva - riječ je Jahvina. I ona će doći: svako će od njih staviti svoje prijestolje pred ulaz vrata Jeruzalema, protiv svih zidina njegovih, i protiv svih gradova judejskih.16I sudit ću im za sve opačine njihove; zato što me ostaviše, zato što kadiše drugim bogovima i klanjahu se djelima ruku svojih.17Ti bedra svoja sad opaši, ustaj, pa ćeš im govoriti sve što ću tebi zapovjediti. Ne dršći pred njima, da ne bih morao učiniti da uzdršćeš pred njima.18Danas te, evo, postavljam kao grad utvrđeni, kao stup željezni, k'o zidinu brončanu protiv sve zemlje: protiv kraljeva i knezova judejskih, svećenika i naroda ove zemlje.19I borit će se s tobom, al' te neće nadvladati, jer ja sam s tobom da te izbavim, riječ je Jahvina. Jeremija, 1,5		 Prije nego što te oblikovah u majčinoj utrobi, ja te znadoh; prije nego što iz krila majčina izađe, ja te posvetih, za proroka svim narodima postavih te.
964 Otpadništvo Izraelovo
I dođe mi riječ Jahvina: 2Idi i vičiu uši Jeruzalemu: Ovako govori Jahve: Spominjem se mladosti tvoje privržene, ljubavi tvoje vjereničke: ti pođe za mnom u pustinju, po zemlji gdje se ne sije.3Izrael bijaše Jahvi svetinja, prvina plodova njegovih; tko god od njih jeđaše, bijaše kažnjen; zlo ga snađe - riječ je Jahvina.4Čujte riječ Jahvinu, dome Jakovljev, i svi rodovi doma Izraelova.5Ovako govori Jahve: 'Kakvu nepravdu nađoše oci vaši na meni te se udaljiše od mene? Za ispraznošću pođoše, te sami isprazni postadoše.6Ne pitahu: Gdje je Jahve koji nas izvede iz zemlje egipatske te nas vođaše kroz pustinju, po zemlji pustoj, jedva prohodnoj, po zemlji suhoj i mračnoj, po zemlji kojom nitko ne prolazi, nit' se tko nastanjuje?'7U zemlju vinograda i maslinika ja vas dovedoh, da se hranite plodom i dobrotom njezinom. Ali tek što uđoste, zemlju moju oskvrnuste i baštinu moju u gnusobu pretvoriste.8Svećenici ne govorahu: 'Gdje je Jahve? Jeremija, 2,3		 Izrael bijaše Jahvi svetinja, prvina plodova njegovih; tko god od njih jeđaše, bijaše kažnjen; zlo ga snađe - riječ je Jahvina.
965 Još o najezdi
Bježite, sinovi Benjaminovi,isred Jeruzalema! U Tekoi zatrubite u rog, na Bet Hakeremu podignite bojni stijeg! Jer sa Sjevera se nadvija nesreća, propast velika.2Može li se Kći sionska usporedit' s nježnom tratinom?3K njoj dolaze pastiri sa stadima. Svud oko nje razapeše šatore, svaki pase na dijelu svome.4S njome zametnite sveti boj! Na noge! Navalimo usred dana! Jao nama, jer se dan naginje k zapadu, a večernje sjene duljaju!5Na noge! Navalimo usred noći, razrušimo dvore njene!6Jer ovako zbori Jahve nad Vojskama: Oborite stabla njena, podignite nasip oko Jeruzalema, to je grad laži, u njemu je sve samo tlačenje.7Kao što iz studenca izvire voda, tako iz njega opačina izvire. U njemu se čuje samo nasilje i pustošenje, preda mnom su svagda bolesti i rane.8Popravi se, Jeruzaleme, da mi se duša od tebe ne odvrati, da te ne pretvorim u pustoš, u zemlju nenastanjenu.9Ovako govori Jahve nad Vojskama: Paljetkuj, paljetkuj kao lozu Ostatak Izraelov! Poput berača pruži ruke među čokote!10Komu treba da govorim, koga da opomenem da me saslušaju? Gle, uho im je neobrezano stog ne mogu čuti. Gle, riječ Jahvina postade im porugom, nije im mila Jeremija, 6,4		 S njome zametnite sveti boj! Na noge! Navalimo usred dana! Jao nama, jer se dan naginje k zapadu, a večernje sjene duljaju!
966 Pravo čašćenje Boga
a) Napad na Hram
Ovo je riječ što dođe Jeremiji od Gospodina: 2Stani pred vrata Doma Jahvina, objavi ondje ovu riječ. Reci: Čujte riječ Jahvinu, svi Judejci koji ulazite na ova vrata da se poklonite Jahvi. 3Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: 'Popravite svoje putove i djela svoja, pa ću boraviti s vama na ovome mjestu. 4Ne uzdajte se u lažne riječi: 'Svetište Jahvino! Svetište Jahvino! Svetište Jahvino!' 5Ali ako zaista popravite svoje putove i djela svoja i ako zaista budete činili što je pravo, svatko prema bližnjemu svome, 6ako ne budete tlačili stranca, sirote i udovice i ne budete prolijevali krvi nedužne na ovome mjestu, ako ne budete trčali za tuđim bogovima na svoju nesreću - 7boravit ću s vama na ovome mjestu, u zemlji koju sam dao vašim ocima zauvijek. 8Ali se vi uzdate u lažne i beskorisne riječi! 9Zar da kradete, ubijate, činite preljub, krivo se zaklinjete, palite tamjan Baalu i trčite za tuđim bogovima kojih ne poznajete, 10a onda da dolazite i stojite preda mnom u Domu ovome koji nosi moje ime i govorite: 'Spašeni smo!' i da nakon toga opet činite nedjela i opačine? 11Zar je Dom ovaj, koji se zove mojim imenom, u vašim očima pećina razbojnička? Ali ja dobro vidim - riječ je Jahvina. Jeremija, 7,4		 Ne uzdajte se u lažne riječi: 'Svetište Jahvino!
967 Jeremija, 7,4 Svetište Jahvino!
968 Jeremija, 7,4 Svetište Jahvino!'
969 Prigovor posjetiocima Hrama
15što li će draga moja u Domu mome? Kuje zle osnove. Hoće li pretilina i meso posvećeno ukloniti zlo od tebe? Mogu li te stoga proglasiti čistom?16Zelena maslina lijepa uzrasta, tako te Jahve nazva. A sada uz prasak veliki plamenom sažiže njeno lišće; spaljene su grane njene. 17Jahve nad Vojskama, koji te bijaše posadio, nesreću ti namijeni zbog zločina što ga učini dom Izraelov i dom Judin kadeći Baalu da bi mene razgnjevili. Jeremija, 11,15		 što li će draga moja u Domu mome? Kuje zle osnove. Hoće li pretilina i meso posvećeno ukloniti zlo od tebe? Mogu li te stoga proglasiti čistom?
970 Pouzdanje u Hram i u Jahvu
12Slavan prijestol dignut od davnina, to je naše sveto mjesto.13O Jahve, nado Izraela, svi koji te ostave postidjet će se, koji se odmetnu od tebe bit će u prah upisani, jer ostaviše Izvor žive vode. Jeremija, 17,12		 Slavan prijestol dignut od davnina, to je naše sveto mjesto.
971 Svetkovanje subote
19Ovako mi reče Jahve: Idi i stani na vrata Sinova naroda na koja ulaze i izlaze kraljevi judejski i na sva vrata jeruzalemska. 20Reci im: Čujte riječ Jahvinu, vi, kraljevi judejski i svi Judejci i Jeruzalemci koji prolazite kroz ova vrata. 21Ovako govori Jahve: 'Čuvajte se ako vam je život mio i ne nosite tereta u dan subotnji, i ne unosite ga na vrata jeruzalemska. 22I ne nosite bremena iz kuće u dan subotnji, i nikakva posla ne radite, nego svetkujte dan subotnji, kao što sam zapovjedio vašim ocima. 23Oni me ne poslušaše i ne prikloniše uha svojega, nego tvrdovrato ne poslušaše i ne prihvatiše nauka. 24A vi, ako me poslušate - riječ je Jahvina - i ako ne budete nosili bremena na vrata ovoga grada, nego budete svetkovali dan subotnji, ne radeći nikakva posla, 25tada će na vrata ovoga grada ulaziti kraljevi koji sjede na prijestolju Davidovu, koji se voze kolima i jašu na konjima, oni i njihovi časnici, Judejci i Jeruzalemci, i ovaj će grad ostati dovijeka. 26I dolazit će iz gradova judejskih, iz okolice Jeruzalema, iz zemlje Benjaminove i iz šefele, iz Gorja i iz Negeba, da prinesu paljenice, klanice, prinosnice i kad i da prinesu žrtvu zahvalnicu u Domu Jahvinu. 27Ali ako me ne poslušate te ne budete svetkovali dan subotnji, i ako budete nosili bremena ulazeći na vrata jeruzalemska u dan subotnji, tada ću potpaliti oganj na vratima njegovim: i plamen će proždrijeti dvore jeruzalemske, i neće se ugasiti.' Jeremija, 17,19		 Svetkovanje subote
972 Jeremija, 17,22 I ne nosite bremena iz kuće u dan subotnji, i nikakva posla ne radite, nego svetkujte dan subotnji, kao što sam zapovjedio vašim ocima.
973 Jeremija, 17,24 A vi, ako me poslušate - riječ je Jahvina - i ako ne budete nosili bremena na vrata ovoga grada, nego budete svetkovali dan subotnji, ne radeći nikakva posla,
974 Jeremija, 17,27 Ali ako me ne poslušate te ne budete svetkovali dan subotnji, i ako budete nosili bremena ulazeći na vrata jeruzalemska u dan subotnji, tada ću potpaliti oganj na vratima njegovim: i plamen će proždrijeti dvore jeruzalemske, i neće se ugasiti.
975 Zbirka izreka protiv lažnih proroka
9Prorocima. Srce je u meni skrhano, dršću mi kosti, sličan sam pijancu, čovjeku kojim vino ovlada, pred licem Jahvinim i njegovim svetim riječima:10Jer zemlja je puna preljubnika; zbog tih se ljudi zemlja u crno zavila, a ispaše u pustinji sagorješe. Njihova je trka zloba, a moć im je nepravda.11Da, i prorok i svećenik zlikovci su, čak i u Domu svome nađoh im pakost - riječ je Jahvina.12Stog' će im se puti prometnuti u tlo klizavo: u mraku će posrtati i padati. Jer ja ću na njih svaliti nesreću u godine kazne njihove - riječ je Jahvina.13I u proroka Samarije vidjeh mnoge ludosti: prorokuju u Baalovo ime i zavode narod moj izraelski.14Ali u proroka jeruzalemskih vidjeh strahote: preljub, prijevarne putove, jačaju ruke zločincima, te se nitko od zločina svojih ne obraća. Svi su mi oni kao Sodoma, a žitelji kao Gomora!15I zato Jahve nad Vojskama ovako govori o prorocima: Evo, nahranit ću ih pelinom i napojiti vodom zatrovanom, jer od proroka jeruzalemskih potječe pokvara u svoj zemlji. Jeremija, 23,9		 Prorocima. Srce je u meni skrhano, dršću mi kosti, sličan sam pijancu, čovjeku kojim vino ovlada, pred licem Jahvinim i njegovim svetim riječima:
976 27I reci im: Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: 'Pijte! Opijte se! Bljujte! Padnite da se više ne dignete od mača koji ću pustiti među vas.' 28Ako ne bi htjeli uzeti pehar iz tvoje ruke da piju, reci im: 'Ovako govori Jahve nad Vojskama: Morate piti! 29Jer, evo, ja sam počeo kažnjavati grad koji se zove mojim imenom. A vi zar da prođete bez kazne? Ne, nećete ostati nekažnjeni, jer ću sam dozvati mač da udari na sve stanovnike zemlje' - riječ je Jahve nad Vojskama. 30Ti im, dakle, prorokuj sve riječi ove i reci im: 'Jahve reče sa visine, iz svetoga stana grmi glasom, riče iza glasa protiv pašnjaka svoga, podvikuje kao oni što grožđe gaze. Do svih stanovnika zemlje31 dopire bojni klik - do nakraj svijeta - jer Jahve se parbi s narodima, izlazi na sud sa svakim tijelom, bezbožnike će maču izručiti - riječ je Jahvina.32Ovako govori Jahve nad Vojskama: Evo, nesreća već zahvaća narod za narodom; nevrijeme strašno već se prolama s krajeva zemlje.' 33U onaj dan bit će pobijenih Jahvinih s jednoga kraja svijeta do drugoga. Za njima nitko neće naricati, niti će ih tko pokupiti i sahraniti; ostat će kao gnoj po zemlji.34Kukajte, pastiri, i vičite, valjajte se po prašini, vodiči stada, jer vam se ispuniše dani za klanje, popadat ćete ko ovnovi izabrani.35Više nema utočišta pastirima, niti spasa vodičima stada.36Čuj, kako vapiju pastiri, kako kukaju vodiči stada, jer Jahve pustoši pašnjak njihov,37mirna su pasišta poharana od jarosna gnjeva Jahvina.38Lav ostavlja guštaru jer će zemlja njihova opustjeti od mača pustošničkog, od jarosnog gnjeva Jahvina. Jeremija, 25,30 Ti im, dakle, prorokuj sve riječi ove i reci im: 'Jahve reče sa visine, iz svetoga stana grmi glasom, riče iza glasa protiv pašnjaka svoga, podvikuje kao oni što grožđe gaze. Do svih stanovnika zemlj
977 I Judeja će biti obnovljena
23Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: U zemlji Judinoj, kad promijenim njezinu sudbinu, u njezinim će se gradovima ovako govoriti: 'Blagoslovio te Jahve, prebivalište Pravednosti, Goro sveta!' 24I u njoj će se opet nastaniti Judeja sa svim svojim gradovima, ratari i oni što idu za stadima, 25jer ja ću okrijepiti dušu iscrpljenu, obilno nahraniti dušu klonulu. 26Kao ono: 'Čim se probudih, pogledah: sladak li bijaše sanak moj!' Jeremija, 31,23		 Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: U zemlji Judinoj, kad promijenim njezinu sudbinu, u njezinim će se gradovima ovako govoriti: 'Blagoslovio te Jahve, prebivalište Pravednosti, Goro sveta!'
978 Obnova i veličina Jeruzalema
38Evo dolaze dani - riječ je Jahvina - kada će grad Jahvin biti opet sazidan, od Kule Hananelove do Vrata ugaonih. 39I još će se dalje protegnuti mjerničko uže, pravo do brežuljka Gareba, a onda okrenuti prema Goi. 40I sva dolina trupla i pepela, i sva polja do potoka Kidrona, do ugla Konjskih vrata na istoku, bit će svetinja Jahvina. I neće više biti razaranja ni prokletstva. Jeremija, 31,40		 I sva dolina trupla i pepela, i sva polja do potoka Kidrona, do ugla Konjskih vrata na istoku, bit će svetinja Jahvina. I neće više biti razaranja ni prokletstva.
979 44Kaznit ću Bela babilonskog, iz ralja mu otet što je progutao. Neće više k njemu hrliti narodi, srušit će se babilonske zidine.45Izađi iz njega, narode moj! Nek' svaki spasi život svoj od jarosnoga gnjeva Jahvina!46Neka vam srce ne klone! Ne bojte se glasa što se zemljom šire, jedne godine ovakvi, druge onakvi, i što u zemlji vlada nasilje, te silnik za silnikom ustaje.47Jer evo dolaze dani kada ću kazniti kipove babilonske, i sva će mu se zemlja postidjeti, i svi će mu pobijeni ležat' posred grada.48Tada će nad Babilonom klicati nebo i zemlja i sve što je na njima, jer će sa sjevera navaliti na grad, zatornici njegovi - riječ je Jahvina!49I Babilon mora pasti za pobijene Izraelce, kao što su za Babilon padali pobijeni po svem svijetu.50Vi što umakoste maču, idite, ne ostajte ovdje. Spominjite se Jahve u zemlji dalekoj, i neka vam Jeruzalem bude na srcu:51'Stidjeli smo se slušajuć' sramotu, rumenilo nam prekrilo lice kad ono tuđinci nahrupiše u Svetište Doma Jahvina.'52Zato, evo, dolaze dani - riječ je Jahvina - kad ću kazniti kipove njegove i po svoj će mu zemlji stenjat' ranjenici.53Da se Babilon popne do neba, da se utvrdi na visu nedostupnu, na moju će zapovijed na nj navalit' pustošnici - riječ je Jahvina.54Čujte vapaj iz Babilona, i strašan poraz iz zemlje kaldejske!55Jer sam Jahve pustoši Babilon, on stišava strašnu buku njegovu: bučili su vali njegovi k'o vode velike, razlijegala se huka njihova.56Jest, pustošnik dođe na Babilon, uhvaćeni su ratnici njegovi, lukovi im polomljeni. Zaista, Jahve je Bog osvetnik koji plaća po zasluzi!57Opojit ću mu knezove i mudrace, vojvode, namjesnike i ratnike: da zaspe vječnim snom pa se više ne probude - govori Kralj, ime mu je Jahve nad Vojskama. Jeremija, 51,51 'Stidjeli smo se slušajuć' sramotu, rumenilo nam prekrilo lice kad ono tuđinci nahrupiše u Svetište Doma Jahvina.'
980 Prva tužaljka
Kako osamljena sjedi prijestolnica, nekoć naroda puna; postade kao udovica, nekoć velika među narodima. Vladarica nad pokrajinama, na tlaku sad ide.2Noći provodi gorko plačući, suzama pokriva obraze. Nikog nema da je utješi, od svih koji su je ljubili. Svi je prijatelji iznevjeriše i postaše joj neprijatelji.3Izagnan je Juda, u nevolji je i u progonstvu teškom. Sad živi među poganima, ne nalazi počinka. Svi ga gonitelji sustižu u tjesnacima.4Putovi sionski tuguju jer nitko ne dolazi na svetkovine. Sva su vrata razvaljena, svećenici uzdišu, ucviljene su djevice njegove, a on je pun gorčine.5Tlačitelji njegovi sada gospodare, neprijatelji likuju: Jahve ga ucvili zbog grijeha njegovih premnogih. Djeca mu otišla u izgnanstvo pred tlačiteljem.6Povukla se od Kćeri sionske sva slava njezina. Knezovi joj postadoše k'o ovnovi koji paše ne nalaze; nemoćni vrludaju ispred goniča.7Jeruzalem se spominje dana bijede i lutanja, kad mu narod dušmanu u ruke pade a nitko mu pomoći ne pruži. Tlačitelji ga gledahu smijući se njegovoj propasti.8Teško sagriješi Jeruzalem, postade kao nečistoća ženina. Svi što ga štovahu, sada ga preziru: jer vidješe golotinju njegovu. On samo plače i natrag se okreće.9Skuti su mu uprljani, nije ni sanjao što ga čeka. Duboko je pao, a nikog da ga tješi. Pogledaj, Jahve, moju nevolju: jer neprijatelj likuje.10Neprijatelj poseže rukom za svim dragocjenostima njegovim. Gledao je gdje pogani provaljuju u njegovo Svetište, oni kojima si zabranio i pristup u svoj zbor.11Sav narod njegov jeca, tražeći kruha; svi daju dragulje za hranu da bi ponovo živnuli. Evo, Jahve, pogledaj kako sam prezren.12Svi vi što putem prolazite, pogledajte i vidite ima li boli kakva je bol kojom sam ja pogođen, kojom me Jahve udari u dan žestokog gnjeva svoga!13S visine pusti oganj, utjera ga u kosti moje. Pred noge mrežu mi razape i tako me nauznak obori; ucvili me, ožalosti za sva vremena.14Natovario me mojim grijesima, rukom ih svojom pritegnuo; na vrat mi ih navalio, snagu mi oduzeo. Predao me Gospod u ruke njihove, ne mogu se uspraviti.15Sve junake iz moje sredine Gospod odbaci: digao je zbor protiv mene da uništi uzdanicu moju. U tijesku izgazi Gospod mene, djevicu, kćerku Judinu.16Zato moram plakati, oči mi suze liju, jer daleko je od mene moj tješitelj da mi duh povrati. Sinovi su moji poraženi, odveć silan bijaše neprijatelj.17Sion pruža ruke: nema mu tješitelja. Jahve je protiv Jakova sa svih strana pozvao tlačitelje; i tako Jeruzalem postade među njima strašilo.18Jahve, on je pravedan; jer riječi se njegovoj protivih. Oh, čujte, narodi svi, gledajte moju bol: djevice moje, moji mladići, svi odoše u izgnanstvo!19Pozvah sve ljubavnike svoje, ali me oni prevariše. Moji svećenici i starješine pogiboše u gradu tražeći hrane da bi ponovo živnuli.20Pogledaj, Jahve, u kakvoj sam tjeskobi, moja utroba strepi, srce mi se u grudima grči jer bijah opako prkosan! Vani mač pokosi moje sinove, a unutra - smrt.21Čuj kako stenjem: nema mi tješitelja! Svi neprijatelji čuju za moju nesreću i likuju što si to učinio! Daj da dođe dan što si ga objavio, da njima bude kao meni.22Neka se pokaže sva njina zloća pred licem tvojim, a onda postupaj s njima kao što si sa mnom postupio za sve grijehe moje! Jer samo uzdišem, a srce moje tuguje. Tužaljke, 1,4		 Putovi sionski tuguju jer nitko ne dolazi na svetkovine. Sva su vrata razvaljena, svećenici uzdišu, ucviljene su djevice njegove, a on je pun gorčine.
981 Tužaljke, 1,10 Neprijatelj poseže rukom za svim dragocjenostima njegovim. Gledao je gdje pogani provaljuju u njegovo Svetište, oni kojima si zabranio i pristup u svoj zbor.
982 Druga tužaljka
Kako mrakom zastrije Gospodu svom gnjevu Kćer sionsku. S neba na zemlju baci slavu Izraelovu! I ne sjeti se podnožja svoga u dan gnjeva svojega!2Bez milosti Gospod satrije sve stanove Jakovljeve, u svom gnjevu razori tvrđave kćeri Judine; sa zemljom je sravnio i prokleo kraljevstvo i njegove knezove.3U rasplamtjelom gnjevu svojem razbi svu snagu Izraelovu, povuče svoju desnicu pred neprijateljem; u Jakovu raspiri plamen ognjeni koji sve uokolo proždire.4Nategao je luk k'o neprijatelj, kao dušman ispružio desnicu, ubijajući sve što mu drago bijaše. Na šator Kćeri sionske sasu k'o oganj gnjev svoj jarosni.5K'o neprijatelj Gospod bijaše: razorio je Izraela, razorio sve dvore njegove, porušio njegove utvrde, umnožio kćeri Judinoj uzdisaje i jecaje.6Kao vrtu razvali mu sjenicu, razori mjesto sastanka. Baci Jahve u zaborav svetkovine i subote na Sionu; u gnjevu svojem prezre kralja i svećenika.7Svoj oltar je Gospod odbacio, zgadilo mu se Svetište njegovo. U ruke neprijatelja je predao bedeme svoje i dvorove. Bučili su u Domu Jahvinu, kao u dan blagdanji.8Jahve naumi razvaliti zidove Kćeri sionske. Nape uže mjerničko, ne ustegnu ruku od rušenja. Predziđe, zidine zavi u tugu: oronuše zajedno.9Vrata njina utonuše u zemlju, on im je razbio zasune; kralj i knezovi su među pucima, Zakona nema! Tužaljke, 2,7		 Svoj oltar je Gospod odbacio, zgadilo mu se Svetište njegovo. U ruke neprijatelja je predao bedeme svoje i dvorove. Bučili su u Domu Jahvinu, kao u dan blagdanji
983 8U sav glas viči Gospodu, jecaj, Kćeri sionska! Neka k'o potok teku tvoje suze danju i noću. Ne daj počinka sebi, neka se zjenica oka tvoga ne odmori.19Ustani, viči noću za svake promjene straže. K'o vodu izlij srce pred licem Gospodnjim, k njemu podiži ruke i traži milost za svoju nejačad koja od glada obamire po uglovima ulica.20Pogledaj, Jahve, i vidi kome si to učinio. Zar žene da jedu porod svoj, djecu što njišu u naručju? Zar moradoše biti poklani u Svetištu Gospodnjem svećenici i proroci?21U uličnoj prašini leže djeca i starci; moje djevice i moji mladići od mača padoše. Ti ih pomori u dan gnjeva svojega, ti ih pokla nemilice.22Ti si, kao na dan svečani, sa svih strana sazvao užase moje. U dan gnjeva Jahvina nitko nije preživio, nitko se nije spasio. One koje sam odnjihala i odgojila neprijatelj moj sve je istrijebio Tužaljke, 2,20 Pogledaj, Jahve, i vidi kome si to učinio. Zar žene da jedu porod svoj, djecu što njišu u naručju? Zar moradoše biti poklani u Svetištu Gospodnjem svećenici i proroci?
984 Četvrta tužaljka
Jao, potamnje zlato,to suho zlato! Sveto se kamenje prosu na uglovima svih ulica.2Sinovi sionski, nekoć cijenjeni kao najčišće zlato, ah, sada ih cijene kao sudove glinske, kao djelo ruku lončarevih!3Čak i šakali pružaju dojke i doje mladunčad, ali kćeri naroda moga postaše okrutne kao nojevi u pustinji.4Jezik dojenčeta za nepce se lijepi od žeđi. Djeca vape za kruhom, a nikog da im ga pruži.5Oni što se nekoć sladiše biranim jelima ginu po ulicama; nekoć nošeni u grimizu, sada se valjaju po buništu.6Veći bijaše zločin Kćeri naroda moga od grijeha Sodome, što u tren oka bi razorena, a ničija se ruka ne diže na nju.7Njeni mladići bijahu nekoć čišći od snijega, bjelji od mlijeka, od koralja rumenija bijahu im tijela, lice glatko k'o safir.8Sad im je obraz crnji od čađe, ne prepoznaju se više na ulici. Koža im se lijepi za kosti, suha kao drvo.9Kako su sretni oni što ih mač probode, sretniji od onih koje pomori glad; koji padaju, iscrpljeni, jer im nedostaju plodovi zemljini.10Žene, tako nježne, kuhaše djecu svoju, njima se hraniše za propasti Kćeri naroda moga.11Jahve je utolio svoj bijes, izlio jarosnu srdžbu svoju, na Sionu raspirio požar što sažiže i same temelje njegove.12Nisu vjerovali kraljevi zemaljski ni svekoliko stanovništvo zemlje da će ugnjetač i neprijatelj ući na vrata jeruzalemska -13zbog grijeha svojih proroka, zbog bezakonja svećenika koji usred grada prolijevahu krv pravednika!14K'o slijepi teturahu ulicama, omašteni krvlju, te nitko nije smio da se takne odjeće njihove.15Natrag, nečisti! - viču im. Natrag! Ne dirajte! I tada pobjegoše poganima, al' ne smjedoše ondje ostati.16Raspršilo ih lice Jahvino, on ih više nije gledao. Ne poštuju više svećenika, ne sažaljuju staraca.17Već nam oči iščilješe iščekujući pomoć, ali uzalud; s kula naših zureć' u daljinu očekivasmo narod koji nas ne može spasiti.18Vrebaju nam na korake da ne hodamo po trgovima svojim. Bliži nam se kraj, navršili nam se dani, naš konac dolazi.19Naši gonitelji bijahu brži od orlova na nebu; u planini nas ganjahu, u pustinji dočekivahu u zasjedi.20Naš životni dah, Jahvin pomazanik, pade u njihove jame - on za koga govorasmo: U sjeni njegovoj živjet ćemo među narodima.21Raduj se i veseli se, Kćeri edomska, ti koja živiš u zemlji Usu: doći će i do tebe čaša, opit ćeš se i razgoliti.22Tvoj grijeh je iskupljen, Kćeri sionska, neće te više u izgnanstvo voditi. Kaznit će opačinu tvoju, Kćeri edomska, razotkriti grijehe tvoje. Tužaljke, 4,1		 Jao, potamnje zlato,to suho zlato! Sveto se kamenje prosu na uglovima svih ulica.
985 Molitva za smilovanje
11A sada, Gospode, Bože Izraelov, koji si snažnom rukom izveo narod svoj iz Egipta znamenjima i čudesima, velikom snagom i ispruženom desnicom, proslavivši tako ime svoje do dana današnjega: 12mi smo sagriješili, bezbožni smo bili i nepravedni pred svim tvojim zapovijedima, Gospode, Bože naš! 13Neka se odvrati gnjev tvoj od nas, jer smo samo malen ostatak među narodima kamo si nas raspršio. 14Usliši, Gospode, molitvu našu i vapaj: izbavi nas poradi sebe i udijeli nam milost svoju, pred licem onih koji su nas u sužanjstvo odveli, 15da sva zemlja zna da si ti Gospod, Bog naš, jer Izrael i njegov rod nosi tvoje ime. 16Obazri se, Gospode, iz svetoga svoga prebivališta i svrni misao na nas, prikloni uho i poslušaj, 17otvori oči i pogledaj: ta mrtvi u podzemnom svijetu - kojima je iz utrobe oduzet dah - ne, oni više ne kazuju slave i pravednosti Gospodnje; 18samo duša ojađena, koja hodi pognuto i iznemoglo, ugaslih očiju, duša pregladnjela, Gospode, iskazuje tvoju slavu i pravednost! Baruh, 2,16		 Obazri se, Gospode, iz svetoga svoga prebivališta i svrni misao na nas, prikloni uho i poslušaj,
986 17Kako bih vam mogla ja pomoći?18Samo onaj koji dovede na vas ove nevolje izbavit' vas može iz ruku neprijatelja.19Idite, djeco, otiđite svojim putem! Ja ostajem napuštena, samotna;20skinuh haljinu mira, odjenuh se u kostrijet svojih vapaja: sve dane svoje zazivat ću Vječnoga.21Ohrabrite se, djeco, zavapite Bogu: on će vas izbaviti iz nasilja, iz ruku neprijatelja.22Jer u Vječnog se uzdam, on će vas spasiti; od Svetoga očekujem radost: uskoro na vas će se smilovati, Vječni, Spasitelj vaš.23S tugom i plačem vidjeh vas gdje odlazite, ali Bog će vas meni vratiti s radošću i klicanjem za sva vremena.24Kao što susjede sionske vidješe gdje vas zasužnjuju, tako će naskoro vidjeti gdje će vas izbaviti Bog, koji će doći u velikoj slavi i sjaju Vječnoga.25Djeco moja, podnesite pokaranje što se obori na vas od Boga. Neprijatelj te progonio, al' uskoro vidjet ćeš njegovu propast, na njegovu ćeš šiju staviti nogu.26Moja su nježna djeca hodila grubim putovima, otjerana kao stado što ga ote neprijatelj.27Ohrabrite se, djeco, zavapite Bogu: Onaj koji vas stavi na kušnju, on će vas se spomenuti.28Ako vam je misao, zastranivši, bila daleko od Boga, vratite se i tražite ga revnošću deseterostrukom.29Jer onaj koji je na vas nesreću doveo, vašim će spasenjem vratiti vam vječnu radost.30Ohrabri se, Jeruzaleme, utješit će te onaj koji ti dade ime.31Jao onima koji te zlostavljaju, koji se vesele tvojoj propasti!32Jao gradovima kojima su tvoja djeca robovala, teško onom koji ti odvede sinove!33Jer kao što je uživao u tvojemu padu i tvojoj se propasti radovao, tako će tugovati nad svojim opustošenjem.34Neće se veseliti mnogome pučanstvu, obijest će mu se preobratit' u tugovanje,35od Vječnoga na nj će doći oganj za mnogo dana, i za dugo vrijeme bit će stan zlodusima.36Obazri se na istok, Jeruzaleme, vidi radost što ti dolazi od Boga.37Evo, vraćaju ti se sinovi koje si vidio gdje odlaze, sabiru se u tebi od istoka do zapada na zapovijed Svetoga i kliču u slavu Božju. Baruh, 4,22 Jer u Vječnog se uzdam, on će vas spasiti; od Svetoga očekujem radost: uskoro na vas će se smilovati, Vječni, Spasitelj vaš
987 Baruh, 4,35 Evo, vraćaju ti se sinovi koje si vidio gdje odlaze, sabiru se u tebi od istoka do zapada na zapovijed Svetoga i kliču u slavu Božju.
988 Skini, Jeruzaleme, haljinu tugovanja i nesreće, odjeni se zauvijek ljepotom slave Božje,2ogrni se plaštem Božje pravednosti, stavi na glavu vijenac slave Vječnoga;3jer Bog hoće pokazati sjaj tvoj svemu pod nebom 4i zasvagda ti hoće dati ime: 'Mir pravednosti' i 'Slava bogoljubnosti'.5Ustani, Jeruzaleme, stani na visoko i obazri se na istok: Pogledaj! Djeca se tvoja sabiru, od istoka do zapada, na zapovijed Svetoga, radujuć' se što ih se spomenuo Bog.6Otišli su od tebe pješice, vodio ih neprijatelj, a gle, Bog ih tebi vraća nošene u slavlju, kao djecu kraljevsku.7I naredi Bog: neka se snize sve visoke gore i vječne klisure; nek' se doline ispune i poravna zemlja da Izrael čvrsto kroči u sjaju slave Božje.8A šume i sva stabla mirisna činit će sjenu Izraelu po Božjoj zapovijedi;9jer Bog će voditi Izraela u radosti, u svjetlu njegove slave, prateć' ga milosrđem svojim i pravednošću. Baruh, 5,5 Ustani, Jeruzaleme, stani na visoko i obazri se na istok: Pogledaj! Djeca se tvoja sabiru, od istoka do zapada, na zapovijed Svetoga, radujuć' se što ih se spomenuo Bog.6
989 Evo i mene protiv tebe! Izvršit ću sud svoj nad tobom na oči svih naroda. 9Zbog tvojih gadosti učinit ću s tobom što još ne učinih nikada nit ću ikad učiniti: 10posred tebe očevi će jesti sinove, a sinovi očeve; izvršit ću sud svoj nad tobom i sav ostatak tvoj predati svim vjetrovima! 11Života mi moga! - riječ je Jahve Gospoda - svakojakim grozotama i gadostima ti uistinu oskvrnu moje Svetište. I ja ću sada brijati i oko se moje neće sažaliti i neću se smilovati: 12trećina će tvojih žitelja posred tebe od kuge skončati i od gladi umrijeti; trećina će oko tebe od mača pasti; trećinu ću predati vjetrovima - i mač ću svoj trgnuti na njih! 13Tako ću iskaliti gnjev svoj i smirit će se jarost moja kad im se osvetim. I kad iskalim jarost svoju nad njima, spoznat će da sam to ja, Jahve, u ljubomori svojoj bio rekao. 14Opustošit ću te, izvrgnut ću te ruglu naroda koji te okružuju, na oči svim prolaznicima. 15Da, bit ćeš na ruglo i sramotu, opomena i užas okolnim narodima kad izvršim protiv tebe sve svoje sudove kažnjavajući gnjevno, jarosno. Ja, Jahve, rekoh! 16I kad na vas pustim ljute strijele gladi što zatiru, koje ću pustiti na vas da vas uništim i glađu zatrem - uništit ću vam i posljednju pričuvu kruha. 17A povrh gladi pustit ću na vas i divlje zvijeri koje će ti djecu rastrgati; kuga će te i krv preplaviti: pod mač ću te svoj okrenuti. Ja, Jahve, rekoh! Ezekiel, 5,11 Života mi moga! - riječ je Jahve Gospoda - svakojakim grozotama i gadostima ti uistinu oskvrnu moje Svetište. I ja ću sada brijati i oko se moje neće sažaliti i neću se smilovati:
990 15Vani - mač, a unutra - kuga i glad! I tko je u polju, od mača će poginuti, a tko u gradu, glad će ga i kuga uništiti. 16Koji uteku, sklonit će se u gore kao dolinski golubovi, a ja ću ih sve istrijebiti, svakoga zbog bezakonja njegova, 17i sve će ruke klonuti, a koljena će svima malaksati. 18U kostrijet će se odjenuti, trepet će ih obuzeti, sva će lica sramota pokriti, sve će im glave oćelavjeti! 19Srebro svoje pobacat će na ulice, a zlato će smatrati izmetom: u dan srdžbe Jahvine ni srebro ni zlato neće ih izbaviti, duše im neće moći nasititi ni trbuha napuniti, jer se o to spotakoše na grijeh. 20Uzoholiše se zbog divnoga nakita svojega; od njega napraviše kumire - grozote i gadosti svoje: zato im ga pretvorih u izmet. 21Dat ću ga u ruke tuđincima da oplijene, razgrabe i oskvrnu. 22Odvratit ću od njih lice svoje: i neka se samo oskvrnjuje moja dragocjenost, neka u nju uđu provalnici i neka je oskvrnu! 23Spremaj lance, jer je zemlja puna krvi i zločina koji zaslužuju smrt i grad prepun nasilja! 24Zato ću dovesti najgore narode da baštine njihove domove. Slomit ću oholost nasilnika, i svetišta njihova bit će oskvrnjena. 25Dolazi tjeskoba! Tražit će mir, a mira biti neće! 26Dolazit će nevolja za nevoljom, jedna zla vijest za drugom! I tražit će se viđenje u proroka; u svećenika neće više biti Zakona ni u starješina savjeta! 27Kralj će protužiti, a kneza će spopasti užas i ruke će puku zadrhtati, jer ću ih nagraditi prema putovima njihovim i sudit ću im prema sudovima njihovim. I znat će da sam ja Jahve. Ezekiel, 7,24 Zato ću dovesti najgore narode da baštine njihove domove. Slomit ću oholost nasilnika, i svetišta njihova bit će oskvrnjena.
991 6I reče mi: Sine čovječji, vidiš li što oni ovdje čine? Velike su to gnusobe što ih dom Izraelov ovdje čini, samo da me udalji iz mojega Svetišta. A vidjet ćeš i gorih gnusoba! 7I povede me do vrata predvorja. Pogledah, i gle: u zidu pukotina. 8I reče mi: Sine čovječji, probij taj zid! Probih zid, a ono - ulaz! 9I reče mi: Uđi i pogledaj strahovite gadosti što se ovdje čine! 10Uđoh i pogledah. I gle, svakojake slike gmazova i gnusnih životinja - sve kumiri doma Izraelova, našarani na zidu, svuda uokolo. 11A pred tim kumirima sedamdesetorica ljudi od starješina doma Izraelova, i među njima i šafanov sin Jaazanija. I svakome od njih u ruci kadionica iz koje se podiže oblak kada miomirisnoga. Ezekiel, 8,6 I reče mi: Sine čovječji, vidiš li što oni ovdje čine? Velike su to gnusobe što ih dom Izraelov ovdje čini, samo da me udalji iz mojega Svetišta. A vidjet ćeš i gorih gnusoba!
992 Kazna
Tada zagrmje na moje uši i reče: Kazne grada! Priđite svaka sa svojim zatornim oružjem u ruci! 2I gle, dođoše šestorica ljudi s gornjih vrata, što su okrenuta k sjeveru, svaki sa svojim zatornim oružjem u ruci. Među njima bijaše i jedan odjeven u lan, s pisarskim priborom za pojasom. Uđoše oni i stadoše uz tučani žrtvenik. 3A Slava Boga Izraelova vinu se s kerubina, nad kojima lebdijaše, prema pragu Doma. I pozva čovjeka odjevena u lan, koji imaše za pojasom pisarski pribor, 4te mu reče: Prođi gradom Jeruzalemom i znakom 'tau' obilježi čela sviju koji tuguju i plaču zbog gnusoba što se u njemu čine! 5A drugima reče na moje uši: Pođite za njim gradom i ubijajte bez milosrđa. Oči vaše neka se ne sažale i nemajte smilovanja. 6Pobijte starce, mladiće, djevojke, djecu i žene; istrijebite ih sve do posljednjega. Ali na kome bude znak 'tau', njega ne dirajte. Počnite od mojega Svetišta! I oni počeše od starješina koji stajahu pred Domom. 7I reče im: Oskvrnite Dom moj i napunite mu predvorje truplima! Krenite! I oni iziđoše te zaredaše ubijati gradom. 8Dok su oni klali, ja ostadoh, bacih se ničice i zavapih: Jao, Jahve Gospode! Zar ćeš zaista uništiti sve što preostade od Izraela da iskališ svoj gnjev nad Jeruzalemom? 9Reče mi: Veoma je veliko bezakonje doma Izraelova i doma Judina; zemlja je puna krvi, a grad krcat zločina. Govore: 'Jahve je ostavio zemlju! Ne vidi Jahve!' 10I zato se moje oči neće sažaliti i neću im se smilovati: djela ću im njihova oboriti na glavu! 11I gle, čovjek odjeven u lan, koji imaše za pojasom pisarski pribor, javi vijesti: Učinih kako si mi zapovjedio! Ezekiel, 9,6		 Pobijte starce, mladiće, djevojke, djecu i žene; istrijebite ih sve do posljednjega. Ali na kome bude znak 'tau', njega ne dirajte. Počnite od mojega Svetišta! I oni počeše od starješina koji stajahu pred Domom.
993 Novi savez obećan izgnanicima
15Sine čovječji, tvojoj braći, i tvojim rođacima, i svem domu Izraelovu Jeruzalemci govore: 'Daleko ste od Jahve! Nama je ova zemlja dana u posjed!' 16Zato im reci: Ovako govori Jahve Gospod: 'Ako ih i odagnah među daleke narode, ako ih i rasprših po zemljama, ja ću im sam uskoro biti Svetište u zemljama u kojima se nalaze.' 17Stoga im reci: Ovako govori Jahve Gospod: 'Sabrat ću vas iz naroda, vratit ću vas iz zemalja u kojima ste bili raspršeni i dat ću vam opet zemlju Izraelovu! 18I kad se u nju vrate, istrijebit će iz nje sve grozote i gadosti. 19I ja ću im dati novo srce i nov ću duh udahnuti u njih: iščupat ću iz njih njihovo kameno srce i stavit ću u njih srce od mesa, 20da hode po mojim naredbama i da čuvaju i vrše sve moje zakone. I bit će oni moj narod, a ja Bog njihov! 21A onima kojima srce hodi za grozotama i gadostima oborit ću na glavu njihov put' - riječ je Jahve Gospoda. Ezekiel, 11,16		 Zato im reci: Ovako govori Jahve Gospod: 'Ako ih i odagnah među daleke narode, ako ih i rasprših po zemljama, ja ću im sam uskoro biti Svetište u zemljama u kojima se nalaze.
994 8Ali se oni odvrgoše od mene i ne htjedoše me poslušati: nijedan ne odbaci gadosti koje mu oči zaniješe i ne okani se kumira egipatskih. Tad odlučih izliti gnjev svoj na njih i iskaliti srdžbu na njima u zemlji egipatskoj. 9Ali radi imena svojega - da se ne kalja na oči naroda među kojima obitavahu i pred kojima im bijah objavio da ću ih izvesti - 10izvedoh ih iz zemlje egipatske i odvedoh ih u pustinju; 11i dadoh im svoje uredbe i objavih svoje zakone, koje svatko mora vršiti da bi živio; 12dadoh im i svoje subote, kao znak između sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posvećujem. Ezekiel, 20,12 dadoh im i svoje subote, kao znak između sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posvećujem.
995 13Ali se i u pustinji dom Izraelov odmetnu od mene: nisu hodili po mojim uredbama; odbaciše moje zakone, koje svatko mora vršiti da bi živio; subote moje oskvrnjivahu. I zato odlučih u pustinji gnjev svoj na njih izliti da ih zatrem. 14Ali ni toga ne učinih radi svojeg imena, da se ono ne kalja pred narodima kojima ih naočigled izvedoh. 15Ali im se zakleh u pustinji da ih neću uvesti u zemlju koju sam im bio dao, u zemlju kojom teče med i mlijeko, od svih zemalja najljepšu, 16jer odbaciše moje zakone, i ne hodiše po mojim uredbama, i subote moje oskvrnjivahu, a srce im iđaše za njihovim kumirima. 17Oči se moje ipak sažališe da ih ne zatrem. I tako ih u pustinji ne uništih, 18nego rekoh sinovima njihovim u pustinji: 'Ne hodite po uredbama svojih otaca, ne čuvajte zakona njihovih i ne kaljajte se kumirima njihovim! 19Ja sam Jahve, Bog vaš! Po uredbama mojim hodite, čuvajte i vršite moje zakone 20i svetkujte moje subote, neka one budu znak između mene i vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve, Bog vaš!' Ezekiel, 20,20 i svetkujte moje subote, neka one budu znak između mene i vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve, Bog vaš!'
996 39'A vi, dome Izraelov' - ovako govori Jahve Gospod - 'samo idite i dalje služite svaki svom kumiru! Jednom ćete, kunem vas se, poslušati i nećete više kaljati moje sveto ime svojim prinosima i kumirima: 40na Svetoj gori mojoj, na visokoj gori Izraelovoj - riječ je Jahve Gospoda - služit će mi sav dom Izraelov, u svojoj zemlji. Ondje će mi oni omiljeti i ondje ću iskati vaše podizanice i prinose vaših prvina sa svim svetinjama. 41Omiljet ćete mi kao miris ugodan kad vas izvedem iz naroda i skupim iz zemalja u kojima bjeste rasijani. I na vama ću očitovati svetost svoju naočigled svih naroda. 42Tada ćete znati da sam ja Jahve, kada vas dovedem u zemlju Izraelovu, u zemlju koju se zakleh dati očevima vašim. 43Ondje ćete se spomenuti svih svojih putova i nedjela kojima se okaljaste: sami ćete sebi omrznuti zbog nedjela što ih počiniste. 44I tada ćete spoznati da sam ja Jahve kad, radi imena svojega, ne postupim s vama po zloći vaših putova ni po vašim pokvarenim djelima, dome Izraelov! Tako govori Jahve Gospod!' Ezekiel, 20,39 'A vi, dome Izraelov' - ovako govori Jahve Gospod - 'samo idite i dalje služite svaki svom kumiru! Jednom ćete, kunem vas se, poslušati i nećete više kaljati moje sveto ime svojim prinosima i kumirima:
997 Ezekiel, 20,40 na Svetoj gori mojoj, na visokoj gori Izraelovoj - riječ je Jahve Gospoda - služit će mi sav dom Izraelov, u svojoj zemlji.
998 Ezekiel, 20,40 Ondje će mi oni omiljeti i ondje ću iskati vaše podizanice i prinose vaših prvina sa svim svetinjama.
999 Ezekiel, 20,41 Omiljet ćete mi kao miris ugodan kad vas izvedem iz naroda i skupim iz zemalja u kojima bjeste rasijani. I na vama ću očitovati svetost svoju naočigled svih naroda.
1000 6I dođe mi riječ Jahvina: 7Sine čovječji, okreni lice prema Jeruzalemu i prospi besjedu protiv njegova Svetišta i prorokuj protiv zemlje Izraelove. 8Reci zemlji Izraelovoj: 'Ovako govori Jahve Gospod: Evo me na te! Trgnut ću mač iz korica, istrijebit ću iz tebe sve - i pravedna i bezbožna! 9Da iz tebe istrijebim pravedna i bezbožna, trgnut ću evo mač iz korica na svako tijelo, od sjevera do juga. 10I svako će tijelo spoznati da sam ja, Jahve, isukao mač svoj iz korica i da ga više neću u njih vratiti! 11A ti, sine čovječji, kukaj kao da su ti sva rebra polomljena, kukaj gorko, njima na oči! 12Ako li te zapitaju: 'što toliko kukaš?' reci im: 'Zbog vijesti koja stiže, od koje će sva srca zamrijeti i sve ruke klonuti, svaki duh biti utučen i svako koljeno klecati. Evo, dolazi, već je tu!' Tako govori Jahve Gospod. Ezekiel, 21,7 Sine čovječji, okreni lice prema Jeruzalemu i prospi besjedu protiv njegova Svetišta i prorokuj protiv zemlje Izraelove.
1001 I dođe mi riječ Jahvina: 2Sine čovječji, hoćeš li suditi, hoćeš li suditi gradu krvničkom? Pokaži mu sve gnusobe njegove! 3Reci: 'Ovako govori Jahve Gospod: Grade što u sebi krv toliku prolijevaš i što svuda sebi kumire praviš da se okaljaš, kucnu čas tvoj: 4krvlju što je proli ti sagriješi i kumirima koje napravi ti se okalja, skrativši tako dane svoje i ubrzavši svoje godine. I zato ću te sada učiniti sramotom među narodima, ruglom po svim zemljama. 5I koji su ti blizu i koji su ti daleko, podrugivat će se tebi: 'O sramotno ime, grade pokvareni!' 6Eto, knezovi izraelski - svaki na svoju ruku - u tebi krv prolijevaju. 7I u tebi se više ne poštuje ni otac ni majka, došljake tlače, siročad i udovice u tebi zlostavljaju! 8Svetinje moje prezireš, subote oskvrnjuješ. 9U tebi su klevetnici zbog kojih se krv prolijeva; u tebi se po gorama blaguje, posred tebe čine sramote. 10U tebi se raskriva sramota očeva, u tebi siluju žene dok su nečiste. 11Jedan čini gadost sa ženom susjeda svoga, drugi djelom sramotnim oskvrnjuje snahu svoju, a treći u tebi siluje sestru, kćerku oca svoga. Ezekiel, 22,8 Svetinje moje prezireš, subote oskvrnjuješ.
1002 23Dođe mi riječ Jahvina: 24Sine čovječji, reci još: 'Ti si zemlja još neočišćena, koju još ne opra kiša dana jarosnoga! 25Knezovi njezini, poput lavova što riču i plijen razdiru, ljude proždiru, otimlju im blago i dragocjenosti, množeći udovice usred nje. 26Svećenici njezini ne poštuju mog Zakona i oskvrnjuju moje svetinje, ne razlikujući sveto od nesvetoga, ne učeći se lučiti nečisto od čistoga. Zanemarili su subote moje, bez časti sam u njihovoj sredini. 27Starješine njezine, poput vukova što plijen razdiru i krv prolijevaju, upropašćuju ljude, lakomi na dobitak. 28A proroci njezini sve to premazuju bjelilom i prekrivaju ispraznim viđenjima i lažnim proricanjima zboreći: 'Ovako govori Jahve Gospod!' - a Jahve to ne reče. 29Imućnici pak čine svakojaka nasilja i otimačine, siromaha i bijednika ugnjetavaju, a došljaka bespravno tlače. 30Tražio sam među njima nekoga da podigne zidine i stane na proboje preda me u obranu zemlje, da je ne zatrem, i ne nađoh nikoga. 31I zato izlih na njih gnjev svoj pa ih zatrijeh ognjem svoje jarosti; putove im njihove na glavu oborih' - riječ je Jahve Gospoda. Ezekiel, 22,26 Svećenici njezini ne poštuju mog Zakona i oskvrnjuju moje svetinje,
1003 Ezekiel, 22,26 ne razlikujući sveto od
1004 Ezekiel, 22,26 nesvetoga, ne učeći se lučiti nečisto od čistoga. Zanemarili su subote moje, bez časti sam u njihovoj sredini.
1005 36I još mi reče Jahve: Sine čovječji, hoćeš li suditi Oholi i Oholibi, pokazati im njihove gadosti? 37Preljub počiniše, ruke su im okrvavljene, s kumirima svojim preljub učiniše, djecu koju mi porodiše provedoše kroz oganj da ih proguta. 38Još mi i ovo učiniše: onoga dana obeščastiše moje Svetište i subote moje oskvrnuše. 39Jer istoga dana kad djecu svoju kumirima klaše, u Svetište moje dođoše da ga obeščaste. Eto, tako uradiše usred Doma mojega. 40Slale su čak po muškarce izdaleka, i oni bi im pohrlili čim bi glasnici k njima stigli. A ti se za njih kupala, oči svoje mazala i nakitom se kitila. 41A potom bi sjedala na raskošnu postelju pred kojom stol prostrt bijaše na koji si stavljala moj tamjan i moje ulje. 42Tu se čulo pocikivanje bezbrižnog društva zbog velikog mnoštva dovedena sa svih strana pustinje; stavljali su ženama na ruke narukvice i na glavu vijence prekrasne. 43I rekoh: 'Sa ženom ogrezlom u preljubu još blud tjeraju, i sama se ona još bludu odaje!' 44Prilaze joj kao kakvoj bludnici! Da, prilazili su k Oholi i Oholibi, pokvarenicama. 45Zato će im pravednici suditi kao što se sudi preljubnicama i onima koji krv prolijevaju, jer - one su preljubnice, ruke su im okrvavljene. Ezekiel, 22,38 Još mi i ovo učiniše: onoga dana obeščastiše moje Svetište i subote moje oskvrnuše.
1006 Ezekiel, 22,39 Jer istoga dana kad djecu svoju kumirima klaše, u Svetište moje dođoše da ga obeščaste. Eto, tako uradiše usred Doma mojega.
1007 Iskušenje prorokovo
15I dođe mi riječ Jahvina: 16Sine čovječji, evo, nenadanom smrću oduzet ću ti radost očinju! Ne tuguj, ne plači i ne roni suza! 17Jecaj tiho, ali ne žali kao što se za mrtvima žali! I povij oko glave povez, a na noge obuj sandale. Ne prekrivaj brade i ne jedi žalobničke pogače. 18Ujutro tako prorokovah narodu, a uveče mi žena umrije te sutradan uradih kao što mi bijaše zapovjeđeno. 19Narod me na to zapita: Nećeš li nam reći što znači za nas to što ti radiš? 20Ja im odgovorih: Dođe mi riječ Jahvina: 21Reci domu Izraelovu: Ovako govori Jahve Gospod: Evo, oskvrnut ću svoje Svetište, vaš ponos snažni, radost vam očinju i čežnju duše vaše! I sinovi i kćeri koje ostaviste, od mača će pasti! 22Tada ćete uraditi kao što i ja uradih: nećete prekrivati brade i nećete jesti žalobničke pogače! 23Povit ćete povez oko glave i obuti na noge sandale! I nećete više tugovati ni plakati, nego ćete čiljeti zbog svojih nedjela i jecati jedan za drugim! 24A Ezekiel će vam biti primjer: učinit ćete sve što je i on činio. Kad se to zbude, spoznat ćete da sam ja Jahve!' 25A ti, sine čovječji, doista u dan kad im oduzmem snagu, dičnu radost njihovu, radost im očinju, slast duše njihove, sinove i kćeri njihove - 26u taj će dan k tebi stići bjegunac da ti to dojavi! 27U taj će se dan tvoja usta otvoriti, i ti ćeš tom bjeguncu progovoriti; nećeš više biti nijem. I tako ćeš im biti znak. I oni će spoznati da sam ja Jahve! Ezekiel, 24,21		 Reci domu Izraelovu: Ovako govori Jahve Gospod: Evo, oskvrnut ću svoje Svetište, vaš ponos snažni, radost vam očinju i čežnju duše vaše! I sinovi i kćeri koje ostaviste, od mača će pasti!
1008 Protiv Amonaca
I dođe mi riječ Jahvina: 2Sine čovječji, okreni lice k sinovima Amonovim te prorokuj protiv njih! 3Reci sinovima Amonovim: 'Poslušajte riječ Jahve Gospoda! Ovako govori Jahve Gospod: Zato što vi klicaste 'ha, ha!' nad mojim Svetištem kad ono bijaše oskvrnuto, i nad zemljom Izraelovom kad ona bijaše opustošena, i nad domom Judinim kad odlažaše u izgnanstvo, 4predat ću vas, evo, u posjed sinovima Istoka da usred vas razapnu svoje šatore, udare svoja prebivališta. Oni neka jedu tvoje plodove i piju mlijeko tvoje! 5Od Rabe ću pašnjake za deve načiniti, a u zemlji Amonovih sinova torove ću za ovce podići. I znat ćete da sam ja Jahve!' 6Jer ovako govori Jahve Gospod: 'Zato što si pljeskao rukama i udarao nogama i svom se dušom radovao nad zemljom Izraelovom, 7ja ću, evo, ruku na te podići i kao plijen te predati narodima! Istrijebit ću te iz naroda, iskorijeniti iz zemalja! Zatrijet ću te! I znat ćeš da sam ja Jahve! Ezekiel, 25,3		 Reci sinovima Amonovim: 'Poslušajte riječ Jahve Gospoda! Ovako govori Jahve Gospod: Zato što vi klicaste 'ha, ha!' nad mojim Svetištem kad ono bijaše oskvrnuto, i nad zemljom Izraelovom kad ona bijaše opustošena, i nad domom Judinim kad odlažaše u izgnanstvo,
1009 Pad tirskoga kralja
11I dođe mi riječ Jahvina: 12Sine čovječji, zakukaj tužaljku nad tirskim kraljem. Reci mu: 'Ovako govori Jahve Gospod: Gle, ti bješe uzor savršenstva, pun mudrosti i čudesno lijep!13U Edenu, vrtu Božjem, ti življaše, resio te dragulj svaki, sard, topaz i dijamant, krizolit, oniks i jaspis, safir, smaragd i zlato. Načinjeni bjehu bubnjevi i frule, na dan ti rođenja bjehu pripravljeni.14Postavih te kao raskriljena keruba zaštitnika: bio si na svetoj gori Božjoj, hodio si posred ognjena kamenja.15Savršen bješe na putima svojim od dana svojega rođenja dok ti se u srcu ne zače opačina.16Obilno trgujući, napuni se nasiljem i sagriješi. Zato te zbacih s gore Božje, istrgoh te, kerube zaštitniče, isred ognjenoga kamenja.17Srce ti se uzoholi zbog ljepote tvoje, mudrost svoju odnemari zbog svojega blaga! Na zemlju te bacih i predah te zemaljskim kraljevima da te prezirno gledaju.18Mnoštvom svog bezakonja, nepoštenim trgovanjem oskvrnu svoja svetišta! Pustih oganj posred tebe da te proždre. Pretvorih te na zemlji u pepeo na oči onih što te motre.19Svi koji te poznaju među narodima zgroziše se nad tobom! Jer ti strašilo posta, nestade zauvijek.' Ezekiel, 28,14		 Postavih te kao raskriljena keruba zaštitnika: bio si na svetoj gori Božjoj, hodio si posred ognjena kamenja.
1010 Ezekiel, 28,18 Mnoštvom svog bezakonja, nepoštenim trgovanjem oskvrnu svoja svetišta! Pustih oganj posred tebe da te proždre. Pretvorih te na zemlji u pepeo na oči onih što te motre
1011 Protiv Sidona
20I dođe mi riječ Jahvina: 21Sine čovječji, okreni lice k Sidonu, prorokuj protiv njega. 22Reci: 'Ovako govori Jahve Gospod: Evo me protiv tebe, Sidone, proslavit ću se usred tebe! I znat će se da sam ja Jahve kada nad njim sud izvršim i svetost svoju pokažem u njemu.23I poslat ću na nj kugu i krv po ulicama njegovim; i mrtvi će posred njega padati od mača, koji ti odasvud prijeti, i znat će se tada da sam ja Jahve. Ezekiel, 28,22		 Reci: 'Ovako govori Jahve Gospod: Evo me protiv tebe, Sidone, proslavit ću se usred tebe! I znat će se da sam ja Jahve kada nad njim sud izvršim i svetost svoju pokažem u njemu.
1012 Izrael oslobođen drugih naroda
24I više neće biti domu Izraelovu trna što ranjava nit' žaoke što razdire među svima uokolo koji ga preziru! I znat će se da sam ja Jahve!' 25Ovako govori Jahve Gospod: A kad skupim sav dom Izraelov između naroda po kojima su razasuti, očitovat ću u njima svoju svetost pred očima naroda. I nastanit će se u svojoj zemlji što je dadoh sluzi svome Jakovu. 26I u njoj će živjeti u miru, gradit će domove i saditi vinograde. Živjet će u pouzdanju dok budem izvršivao svoj sud nad svima koji ih naokolo prezirahu. I znat će da sam ja Jahve, Bog njihov. Ezekiel, 28,25		 Ovako govori Jahve Gospod: A kad skupim sav dom Izraelov između naroda po kojima su razasuti, očitovat ću u njima svoju svetost pred očima naroda. I nastanit će se u svojoj zemlji što je dadoh sluzi svome Jakovu.
1013 13Ovako govori Jahve Gospod: A što se o tebi govori: 'Ti si zemlja koja ljude proždire i svojem narodu djecu otima' - 14ti više nećeš ljude proždirati ni narodu svome djece otimati - riječ je Jahve Gospoda. 15Ne dam da više slušaš rug pogana, ne dam da više budeš na sramotu narodima: nećeš više narodu svojem djece otimati - riječ je Jahve Gospoda. 16Dođe mi riječ Jahvina: 17Sine čovječji, kad dom Izraelov još življaše u svojoj zemlji, oskvrnu je svojim nedjelima i svojim putovima. Putovi njihovi bijahu preda mnom kao nečistoća žene nečiste. 18I zato na njih izlih gnjev svoj zbog krvi što je proliše i zbog kumira kojima je oskvrnuše. 19Rasprših ih među narode i rasijah po zemljama. Sudio sam im prema putovima i nedjelima njihovim. 20Ali u narodima među koje dođoše, među svim narodima u koje dospješe, oskvrnjivahu moje sveto ime, jer o njima se govorilo: 'To je Jahvin narod, a morade otići iz zemlje Jahvine!' 21I meni se sažali moje sveto ime što ga dom Izraelov obeščasti u narodima među koje dođe. Ezekiel, 36,20 Ali u narodima među koje dođoše, među svim narodima u koje dospješe, oskvrnjivahu moje sveto ime, jer o njima se govorilo: 'To je Jahvin narod, a morade otići iz zemlje Jahvine!'
1014 Ezekiel, 36,21 I meni se sažali moje sveto ime što ga dom Izraelov obeščasti u narodima među koje dođe.
1015 22Reci zato domu Izraelovu: 'Ovako govori Jahve Gospod: što činim, ne činim radi vas, dome Izraelov, nego radi svetoga imena svojega, koje vi oskvrnuste među narodima u koje dođoste. 23Ja ću posvetiti ime svoje veliko koje vi oskvrnuste posred naroda u koje dođoste! I znat će narodi da sam ja Jahve - riječ je Jahve Gospoda - kad na vama, njima naočigled, pokažem svetost svoju. 24Tada ću vas sabrati iz svih naroda i skupiti iz svih zemalja, natrag vas dovesti u vašu zemlju. 25Poškropit ću vas vodom čistom da se očistite. Očistit ću vas od svih vaših nečistoća i od svih kumira vaših. 26Dat ću vam novo srce, nov duh udahnut ću u vas! Izvadit ću iz tijela vašega srce kameno i dat ću vam srce od mesa. 27Duh svoj udahnut ću u vas da hodite po mojim zakonima i da čuvate i vršite moje naredbe. 28I nastanit ćete se u zemlji koju dadoh vašim ocima, i bit ćete moj narod, a ja ću biti vaš Bog. 29Izbavit ću vas od svih vaših nečistoća i dozvat ću žito i umnožiti ga, i nikad vas više neću izvrći gladi. 30Umnožit ću plod drveća i rod njiva da ne podnosite više zbog gladi sramotu među narodima. 31I tada ćete se spomenuti zlih putova i nedjela svojih, i sami ćete sebe omrznuti zbog bezakonja i gadosti svojih. 32A što činim, znajte dobro, ne činim radi vas - riječ je Jahve Gospoda! Postidite se i posramite zbog putova svojih, dome Izraelov!' 33Ovako govori Jahve Gospod: 'A kad vas očistim od svih bezakonja vaših, napučit ću opet vaše gradove i sagraditi razvaline; 34opustjela zemlja, nekoć pustinja naočigled svakom prolazniku, bit će opet obrađena. 35Tada će se reći: 'Evo zemlje što bijaše pusta, a postade kao vrt edenski! Gle gradova što bijahu pusti, same razvaline i ruševine, a sada su utvrđeni i napučeni!' 36I narodi oko vas koji preostanu znat će da ja, Jahve, razvaljeno opet gradim, i što bi opustošeno, opet sadim. Ja, Jahve, rekoh i učinit ću!' 37Ovako govori Jahve Gospod: Još će ovo moliti dom Izraelov: da im ljudstvo namnožim kao stada. 38Kao svetim stadima, kao stadima blagdanskih dana u Jeruzalemu, gradovi, nekoć razvaline, napučit će se ljudstvom. I znat će da sam ja Jahve. Ezekiel, 36,22 Reci zato domu Izraelovu: 'Ovako govori Jahve Gospod: što činim, ne činim radi vas, dome Izraelov, nego radi svetoga imena svojega, koje vi oskvrnuste među narodima u koje dođoste.
1016 Ezekiel, 36,23 Ja ću posvetiti ime svoje veliko koje vi oskvrnuste posred naroda u koje dođoste!
1017 Ezekiel, 36,23 I znat će narodi da sam ja Jahve - riječ je Jahve Gospoda - kad na vama, njima naočigled, pokažem svetost svoju.
1018 Ezekiel, 36,38 Kao svetim stadima, kao stadima blagdanskih dana u Jeruzalemu, gradovi, nekoć razvaline, napučit će se ljudstvom. I znat će da sam ja Jahve.
1019 20Oba drveta na koja to napišeš neka ti budu u ruci, njima naočigled. 21I reci im: 'Ovako govori Jahve Gospod: Evo, skupit ću sinove Izraelove iz naroda u koje dođoše, skupit ću ih odasvud i odvesti ih u zemlju njihovu. 22I načinit ću od njih jedan narod u zemlji, u gorama Izraelovim, i bit će im svima jedan kralj, i oni više neće biti dva naroda i neće više biti razdijeljeni na dva kraljevstva. 23I neće se više kaljati svojim kumirima, ni svojim grozotama, ni opačinama. Izbavit ću ih od svih njihovih nevjera kojima zgriješiše i očistit ću ih, i oni će biti moj narod, a ja njihov Bog. 24I sluga moj David bit će im kralj i svima će im biti jedan pastir. Živjet će po mojim zakonima, čuvajući i vršeći moje naredbe. 25Boravit će u zemlji koju dadoh sluzi svome Jakovu, u kojoj življahu oci vaši: u njoj će stanovati oni i njihovi sinovi, i sinovi sinova njihovih dovijeka. I moj sluga David bit će im knez dovijeka. 26Sklopit ću s njima savez mira; bit će to Savez vječan s njima. Utvrdit ću ih i razmnožiti i postavit ću Svetište svoje zauvijek među njih. 27Moj će šator biti među njima i ja ću biti Bog njihov, a oni narod moj! 28I kad Svetište moje bude zauvijek među njima, znat će svi narodi da sam ja Jahve, koji posvećujem Izraela.' Ezekiel, 37,26 Sklopit ću s njima savez mira; bit će to Savez vječan s njima. Utvrdit ću ih i razmnožiti i postavit ću Svetište svoje zauvijek među njih.
1020 Ezekiel, 37,28 I kad Svetište moje bude zauvijek među njima,
1021 Ezekiel, 37,28 znat će svi narodi da sam ja Jahve, koji posvećujem Izraela.'
1022 14Zato prorokuj, sine čovječji, i reci Gogu: 'Ovako govori Jahve Gospod: U onaj dan kad narod moj izraelski bude spokojno živio, ti ćeš se podići! 15Doći ćeš iz svoga sjedišta, s krajnjega sjevera, ti i s tobom mnogo naroda, sve samih konjanika, silno mnoštvo, golema vojska. 16Navalit ćeš na Izraela, narod moj, kao oblak kad pokrije zemlju. U posljednje dane dovest ću te na svoju zemlju da me narodi upoznaju, kad na tebi, Gože, njima naočigled, pokažem svetost svoju.' 17Ovako govori Jahve Gospod: 'Nisi li ti onaj o kome sam govorio, u davne dane, preko slugu svojih, proroka Izraelovih, koji u ono vrijeme prorokovaše da ću te na njih dovesti? 18U onaj dan kad Gog navali na zemlju Izraelovu - riječ je Jahve Gospoda - gnjev će mi iz nosa planuti. 19U ljubomori svojoj i u ognju jarosti svoje odlučih: U onaj dan bit će silan potres u zemlji Izraelovoj. 20I trest će se poda mnom ribe morske i ptice nebeske, poljske zvijeri i gmazovi što gmižu po zemlji i svi ljudi što žive na njoj. Planine će se razvaliti, vrleti popadati i sve se zidine porušiti! 21I po svim svojim gorama pozvat ću na njega mač - riječ je Jahve Gospoda - s mačem će se brat na brata dići! 22Sudit ću mu kugom i krvlju. I spustit ću silan pljusak, i kamenje tuče, oganj i sumpor na nj, na njegove čete i na mnogi narod koji bude s njime. 23I uzveličat ću se, posvetiti i objaviti pred svim narodima, i znat će da sam ja Jahve.' Ezekiel, 38,16 Navalit ćeš na Izraela, narod moj, kao oblak kad pokrije zemlju. U posljednje dane dovest ću te na svoju zemlju da me narodi upoznaju, kad na tebi, Gože, njima naočigled, pokažem svetost svoju.'
1023 Ezekiel, 38,23 I uzveličat ću se, posvetiti i objaviti pred svim narodima, i znat će da sam ja Jahve.'
1024 Sine čovječji, prorokuj protiv Goga i reci: 'Ovako govori Jahve Gospod: Evo me na te, Gože, veliki kneže Mešeka i Tubala! 2Namamit ću te i povesti, podići te s krajnjega sjevera i dovesti na gore Izraelove. 3Izbit ću ti luk iz lijeve ruke i prosuti strijele iz tvoje desnice. 4Na gorama ćeš Izraelovim pasti, ti i sve tvoje čete i narodi koji budu s tobom: pticama grabljivicama, svemu krilatom, i zvijerima dadoh te za hranu. 5Na otvorenom ćeš polju pasti, jer ja tako rekoh - riječ je Jahve Gospoda. 6Poslat ću oganj na Magog i na sve koji spokojno žive na otocima - i znat će da sam ja Jahve. 7A svoje sveto ime objavit ću posred naroda svoga izraelskoga i neću dati da se više oskvrnjuje moje sveto ime! I znat će svi narodi da sam ja, Jahve, Svetac Izraelov. 8Evo dolazi i biva - riječ je Jahve Gospoda! To je dan o kojem sam govorio! 9Izići će stanovnici izraelskih gradova, naložiti vatru i spaliti oružje, štitove, štitiće, lukove i strelice, koplja i sulice - ložit će njima vatru sedam godina. 10Neće nositi drva iz polja ni sjeći u šumama, nego će vatru oružjem ložiti. I oplijenit će one koji su njih plijenili, opljačkati one koji su njih pljačkali - riječ je Jahve Gospoda. Ezekiel, 39,7 A svoje sveto ime objavit ću posred naroda svoga izraelskoga i
1025 Ezekiel, 39,7 neću dati da se više oskvrnjuje moje sveto ime!
1026 Ezekiel, 39,7 I znat će svi narodi da sam ja, Jahve, Svetac Izraelov.
1027 Zaključak
21'Tako ću se proslaviti među narodima, i svi će narodi vidjeti sud koji ću izvršiti i ruku što ću je na njih podići. 22Znat će dom Izraelov da sam ja, Jahve, Bog njihov - od toga dana zauvijek. 23I znat će narodi da dom Izraelov bijaše odveden u ropstvo zbog svojih nedjela: iznevjerio mi se, pa sakrih lice svoje od njih i predadoh ih njihovim neprijateljima u ruke da od mača poginu. 24Postupih s njima po nečistoći njihovoj i nedjelima te sakrih lice svoje od njih.' 25Stoga ovako govori Jahve Gospod: 'Sad ću vratiti roblje Jakovljevo i pomilovati sav dom Izraelov - ljubomoran na ime svoje sveto, 26oprostit ću im svu sramotu i nevjeru kojom mi se iznevjeriše dok još spokojno življahu u zemlji i nikoga ne bijaše da ih straši. 27A kad ih dovedem iz naroda i skupim iz zemalja dušmanskih i na njima, naočigled mnogih naroda, svetost svoju pokažem, 28znat će da sam ja Jahve, Bog njihov, koji ih u izgnanstvo među narode odvedoh i koji ih opet skupljam u njihovu zemlju, ne ostavivši ondje nijednoga od njih. 29I nikada više neću kriti lica od njih, jer ću duh svoj izliti na dom Izraelov' - riječ je Jahve Gospoda. Ezekiel, 39,25		 Stoga ovako govori Jahve Gospod: 'Sad ću vratiti roblje Jakovljevo i pomilovati sav dom Izraelov - ljubomoran na ime svoje sveto,
1028 Ezekiel, 39,27 A kad ih dovedem iz naroda i skupim iz zemalja dušmanskih i na njima, naočigled mnogih naroda, svetost svoju pokažem,
1029 Glavni dio Doma: Hekal i Debir
Zatim me povede u Hekal. Izmjeri mu polustupove: bijahu široki šest lakata s jedne i šest lakata s druge strane. 2Vrata bijahu široka deset lakata: sa svake strane po jedno krilo od pet lakata. A zatim izmjeri Hekal: bijaše dugačak četrdeset, a širok dvadeset lakata. 3Onda uđe i izmjeri polustupove vrata: dva lakta; zatim vrata: šest lakata; pa širinu vrata: sedam lakata. 4Izmjeri zatim unutrašnji prostor: dužina dvadeset lakata, širina ispred Hekala dvadeset lakata. I reče mi: To je Svetinja nad svetinjama. Ezekiel, 41,4		 Izmjeri zatim unutrašnji prostor: dužina dvadeset lakata, širina ispred Hekala dvadeset lakata. I reče mi: To je Svetinja
1030 Ezekiel, 41,4 nad svetinjama.
1031 Drveni oltar
22Pred Svetištem nešto kao žrtvenik od drveta: tri lakta visok, dva lakta dugačak i dva lakta širok. Uglovi mu, podnožje i stranice bijahu od drveta. I čovjek mi reče: Evo stola koji je pred licem Jahvinim! Ezekiel, 41,22		 Pred Svetištem nešto kao žrtvenik od drveta: tri lakta visok, dva lakta dugačak i dva lakta širok. Uglovi mu, podnožje i stranice bijahu od drveta. I čovjek mi reče: Evo stola koji je pred licem Jahvinim!
1032 Vrata Doma
23I Hekal i Svetište imahu po dvoja vrata, 24a svaka vrata po dva krila što se obrtahu: dva krila u jednih i dva krila u drugih vrata. 25A na vratima Hekala bijahu izdjeljani kerubini i palme, kao što bijahu izdjeljani i po zidovima. Izvana pred trijemom bijaše drvena nadstrešnica. 26Prozori s rešetkama i palme bijahu s jedne i s druge strane na trijemu, u pobočnim prostorijama Doma i na nadstrešnici. Ezekiel, 41,23		 I Hekal i Svetište imahu po dvoja vrata,
1033 10Po širini zida predvorja prema istoku, pred ograđenim prostorom i pred samim zdanjem, bijaše još prostorija. 11Pred njima bijaše prolaz kao ispred klijeti smještenih prema sjeveru: jednake dužine i jednake širine; i svi im izlazi, raspored i vrata bijahu jednaki. 12Bili su kao ulazi u klijeti što bijahu prema jugu: ulaz na početku svakog prolaza, nasuprot zidu zdanja, prema istoku onomu tko bi u njih ulazio. 13I reče mi: Sjeverne i južne prostorije ispred ograđenog prostora jesu prostorije Svetišta: ondje svećenici koji prilaze Jahvi blaguju najveće svetinje. Oni će ovdje odlagati najveće svetinje, prinose, okajnice i naknadnice, jer je to mjesto sveto. 14A kad svećenici budu ulazili, neće izlaziti iz Svetišta u vanjsko predvorje, nego će tu ostavljati odjeću u kojoj bijahu službu služili, jer je sveta, i oblačiti drugu odjeću da bi se mogli približiti mjestu određenu za narod. Ezekiel, 42,13 I reče mi: Sjeverne i južne prostorije ispred ograđenog prostora jesu prostorije Svetišta:
1034 Ezekiel, 42,13 ondje svećenici koji prilaze Jahvi blaguju najveće svetinje.
1035 Ezekiel, 42,13 Oni će ovdje odlagati najveće svetinje, prinose,
1036 Ezekiel, 42,13 okajnice i naknadnice, jer je to mjesto sveto.
1037 Ezekiel, 42,14 A kad svećenici budu ulazili, neće izlaziti iz Svetišta u vanjsko predvorje,
1038 Ezekiel, 42,14 nego će tu ostavljati odjeću u kojoj bijahu službu služili, jer je sveta, i oblačiti drugu odjeću da bi se mogli približiti mjestu određenu za narod.
1039 Mjere predvorja
15Izmjerivši unutrašnjost Doma, izvede me na istočna vrata i izmjeri sve uokolo. 16Mjeračkom trskom izmjeri istočnu stranu: bijaše pet stotina trska, mjeračkih trska, 17a zatim se okrenu i izmjeri sjevernu stranu: bijaše pet stotina trska, mjeračkih trska. 18Tada se okrenu na južnu stranu i izmjeri: pet stotina trska, mjeračkih trska. 19Potom se okrenu na zapadnu stranu i izmjeri: pet stotina trska, mjeračkih trska. 20On izmjeri zid na sve četiri strane uokolo: bijaše pet stotina trska dugačak i pet stotina širok. Odvajao je sveto mjesto od nesvetoga. Ezekiel, 42,20		 On izmjeri zid na sve četiri strane uokolo: bijaše pet stotina trska dugačak i pet stotina širok. Odvajao je sveto mjesto
1040 Ezekiel, 42,20 od nesvetoga.
1041 Povratak Slave Jahvine
Zatim me povede k vratima što gledaju na istok. 2I gle, Slava Boga Izraelova dolazi od istoka; šum joj kao šum velikih voda: i zemlja se sjala od slave njegove. 3To viđenje koje gledah bijaše kao viđenje što ga vidjeh kad dođoh da uništim grad i kao viđenje koje vidjeh na rijeci Kebaru. Padoh ničice. 4A Slava Jahvina uđe u Dom na vrata koja gledaju na istok. 5Tada me duh podiže i odvede u unutrašnje predvorje. I gle: Dom bijaše pun Slave Jahvine. 6I čuh glas koji mi iz Doma govori, a kraj mene netko stajaše. 7I reče mi: Sine čovječji, ovo je mjesto mojega prijestolja, ovo je mjesto stopa mojih nogu: ovdje ću, posred sinova Izraelovih, prebivati zauvijek. Izraelov dom neće više oskvrnjivati moje sveto ime - ni oni ni njihovi kraljevi - svojim bludništvom i truplima svojih kraljeva: 8stavili su svoj prag do moga, svoje dovratnike do mojih, tako da je bio samo zid između mene i njih, i oskvrnjivali su moje sveto ime gnusobama koje počiniše. I zato ih zatrijeh u svojem gnjevu. 9Sada će oni ukloniti daleko od mene svoje bludništvo i trupla svojih kraljeva, a ja ću zauvijek prebivati posred njih. 10Sine čovječji, pokaži domu Izraelovu ovaj Dom da se posrame sa svojih bezakonja. Neka mu izmjere razmjere. 11Ako se posrame zbog svega što učiniše, opiši im Dom i njegove razmjere, njegove izlaze i ulaze, sve njegovo obličje, sve propise i sve zakone; upoznaj ih i nacrtaj im da vide i da čuvaju i provedu sve njegovo obličje i sve propise o njemu. 12A ovo je zakon za Dom: navrh gore, sav prostor uokolo, bit će najsvetija svetinja. Ezekiel, 43,7		 I reče mi: Sine čovječji, ovo je mjesto mojega prijestolja, ovo je mjesto stopa mojih nogu: ovdje ću, posred sinova Izraelovih, prebivati zauvijek. Izraelov dom neće više oskvrnjivati moje sveto ime - ni oni ni njihovi kraljevi - svojim bludništvom i truplima svojih kraljeva:
1042 Ezekiel, 43,8 stavili su svoj prag do moga, svoje dovratnike do mojih, tako da je bio samo zid između mene i njih, i oskvrnjivali su moje sveto ime gnusobama koje počiniše. I zato ih zatrijeh u svojem gnjevu.
1043 Ezekiel, 43,12 A ovo je zakon za Dom: navrh gore, sav prostor uokolo, bit će najsvetija
1044 Ezekiel, 43,12 svetinja.
1045 Ezekiel, 43,18 Posveta žrtvenika
1046 Posveta žrtvenika
18I reče mi: Sine čovječji, ovako govori Jahve Gospod: 'Ovo su propisi žrtveni po kojima se u svoje vrijeme mora podići žrtvenik da se na njemu prinose paljenice i da se po njemu škropi krvlju. 19Svećenicima levitima, potomcima Sadokovim, koji pristupaju k meni da mi služe - riječ je Jahve Gospoda - dat ćeš june za žrtvu okajnicu. 20Uzet ćeš njegove krvi i njome pomazati četiri roga žrtvišta i četiri ugla pojasa i obrub sve uokolo da okajnicom pomiriš žrtvenik. 21Zatim uzmi june i spali ga na odijeljenom mjestu Doma, izvan Svetišta. 22Sutradan prinesi jarca bez mane kao okajnicu, neka se njime okaje žrtvenik kao što je okajan junetom. 23A kad ga okaješ, prinesi junca bez mane i ovna bez mane iz stada: 24prikaži ih pred Jahvom, a svećenici neka ih pospu solju i neka ih prinesu kao paljenicu Jahvi. 25Sedam dana svaki dan prinesi jednog jarca za grijeh; i neka se prinese june i ovan iz stada, oba bez mane. 26Sedam dana neka se pomiruje žrtvenik i neka se čisti i posvećuje. 27Pošto se navrše ti dani, od osmoga dana unapredak neka svećenici žrtvuju na žrtveniku vaše paljenice i pričesnice; i omiljet ćete mi' - riječ je Jahve Gospoda. Ezekiel, 43,21		 Zatim uzmi june i spali ga na odijeljenom mjestu Doma, izvan Svetišta.
1047 Ezekiel, 43,26 Sedam dana neka se pomiruje žrtvenik i neka se čisti i posvećuje.
1048 Upotreba istočnih vrata
Potom me odvede natrag k izvanjskim vratima Svetišta, koja gledaju na istok: bijahu zatvorena. 2I reče mi Jahve: Ova će vrata biti zatvorena; neka se ne otvaraju i nitko neka ne ulazi na njih, jer ja, Jahve, Bog Izraelov, kroz njih prođoh - zato neka budu zatvorena. 3Samo knez, jer je knez, smije sjesti tu i blagovati pred Jahvom; tada neka uđe kroz trijem vrata i istim putem neka izađe. Ezekiel, 44,1		 Potom me odvede natrag k izvanjskim vratima Svetišta, koja gledaju na istok: bijahu zatvorena
1049 Pravilo o upotrebi Doma
4Zatim me odvede k sjevernim vratima pred Dom. Pogledah, i gle: Slava Jahvina bijaše napunila Dom Jahvin. Padoh ničice. 5Jahve mi reče: Sine čovječji, pomno pripazi, dobro gledaj i pažljivo poslušaj što ću ti reći o svim uredbama Doma Jahvina i o svim njegovim zakonima. Dobro pazi tko smije ući u Dom i tko je iz Svetišta odijeljen. 6Reci rodu odmetničkom, domu Izraelovu: 'Ovako govori Jahve Gospod: Previše je već vaših gnusoba, dome Izraelov! 7Uvodili ste tuđince, neobrezana srca i neobrezana tijela, te su ušli u moje Svetište i oskvrnuli moj Dom dok ste vi prinosili moj kruh i pretilinu i krv; i tako ste raskinuli moj Savez svim tim gnusobama. 8Niste sami čuvali moje svetinje, nego ste njih namjestili namjesto sebe kao čuvare u mojem Svetištu.' 9Ovako govori Jahve Gospod: 'Nijedan tuđinac, neobrezana srca i neobrezana tijela, da više ne ulazi u moje Svetište - nijedan tuđinac koji živi među sinovima Izraelovim. Ezekiel, 44,5		 Jahve mi reče: Sine čovječji, pomno pripazi, dobro gledaj i pažljivo poslušaj što ću ti reći o svim uredbama Doma Jahvina i o svim njegovim zakonima. Dobro pazi tko smije ući u Dom i tko je iz Svetišta odijeljen.
1050 Ezekiel, 44,7 Uvodili ste tuđince, neobrezana srca i neobrezana tijela, te su ušli u moje Svetište i oskvrnuli moj Dom dok ste vi prinosili moj kruh i pretilinu i krv; i tako ste raskinuli moj Savez svim tim gnusobama.
1051 Ezekiel, 44,8 Niste sami čuvali moje svetinje,
1052 Ezekiel, 44,8 nego ste njih namjestili namjesto sebe kao čuvare u mojem Svetištu.'
1053 Ezekiel, 44,9 Ovako govori Jahve Gospod: 'Nijedan tuđinac, neobrezana srca i neobrezana tijela, da više ne ulazi u moje Svetište - nijedan tuđinac koji živi među sinovima Izraelovim.
1054 Dužnosti levita
10A leviti koji su se udaljili od mene, kad je ono Izrael odlutao od mene za svojim kumirima, snosit će svoje bezakonje. 11Služit će u Svetištu samo kao stražari na vratima Doma i kao posluga Domu: klat će narodu paljenice i druge žrtve i bit će mu na službu. 12Služili su im pred njihovim kumirima i tako naveli Dom Izraelov na bezakonje. Zato podigoh ruku na njih - riječ je Jahve Gospoda - da snose svoje bezakonje. 13Više neće pristupati k meni da mi služe kao svećenici i neće više prilaziti mojim najsvetijim svetinjama, nego će snositi svoju sramotu i gnusobe koje počiniše. 14Postavit ću ih da u Domu rade svaki posao i sve što treba u njemu svršiti. Ezekiel, 44,10		 Služit će u Svetištu samo kao stražari na vratima Doma i kao posluga Domu: klat će narodu paljenice i druge žrtve i bit će mu na službu.
1055 Ezekiel, 44,13 Više neće pristupati k meni da mi služe kao svećenici i neće više prilaziti mojim najsvetijim
1056 Ezekiel, 44,13 svetinjama, nego će snositi svoju sramotu i gnusobe koje počiniše.
1057 Pravila o svećenicima
15Svećenici leviti, potomci Sadokovi, koji su mi vjerno služili u mojem Svetištu kad su ono sinovi Izraelovi odlutali od mene - oni smiju pristupati k meni da mi služe: služit će preda mnom prinoseći mi pretilinu i krv - riječ je Jahve Gospoda. 16Oni smiju ulaziti u moje Svetište i pristupati k mojem stolu da mi služe i da vrše službu. 17Kad budu ulazili na vrata unutrašnjega predvorja, neka obuku lanene haljine: neka ne bude na njima ništa vuneno kad služe na vratima unutrašnjega predvorja i Doma. 18Na glavama neka nose lanene kape, oko bokova gaće lanene: neka se ne pašu ničim od čega bi se znojili. 19Kad izlaze u vanjsko predvorje k narodu, neka svuku haljine u kojima su služili i neka ih ostave u prostorijama Svetišta, a neka obuku druge haljine, da ne posvete puk svojim haljinama. 20I neka ne briju glave, a ni bujne kose neka ne puštaju, nego neka strigu kosu. 21I nijedan svećenik, kad mu je poći u unutrašnje predvorje, neka ne pije vina. 22Neka se ne žene udovicom ili puštenicom nego samo djevojkom iz roda Izraelova ili udovicom svećenikovom. 23Neka mi narod uče razlikovati sveto od nesvetoga, lučiti nečisto od čistoga. 24U parnicama oni neka budu suci: neka sude po mojim zakonima; i neka čuvaju zakone i uredbe o svim mojim blagdanima i neka svetkuju moje subote. 25K mrtvacu neka ne prilaze da se ne okaljaju; samo za ocem i za majkom, za sinom i kćerju, za bratom i sestrom još neudatom smiju se okaljati. 26Pošto se nakon toga koji očisti, neka mu se broji sedam dana: 27a onda kad uđe u Svetište, u unutrašnje predvorje da služi u Svetištu, neka prinese žrtvu okajnicu - riječ je Jahve Gospoda. 28Njima ne pripada nikakva baština - ja sam njihova baština; i zato im ne dajte nikakva posjeda u Izraelu - ja sam posjed njihov. 29Hranit će se od žrtava prinosnica, okajnica i naknadnica, i sve zavjetovano u Izraelu njima pripada. 30Najbolje od svih vaših prvina i od svih vaših prinosa koje ćete prinositi pripada svećenicima; njima ćete davati i najbolje brašno, da blagoslov počiva na vašim domovima. 31Svećenici ne smiju jesti mesa od uginulih i razderanih životinja - bilo od ptica ili stoke. Ezekiel, 44,15		 Svećenici leviti, potomci Sadokovi, koji su mi vjerno služili u mojem Svetištu kad su ono sinovi Izraelovi odlutali od mene - oni smiju pristupati k meni da mi služe: služit će preda mnom prinoseći mi pretilinu i krv - riječ je Jahve Gospoda.
1058 Ezekiel, 44,16 Oni smiju ulaziti u moje Svetište i pristupati k mojem stolu da mi služe i da vrše službu.
1059 Ezekiel, 44,19 Kad izlaze u vanjsko predvorje k narodu, neka svuku haljine u kojima su služili i neka ih ostave u prostorijama Svetišta,
1060 Ezekiel, 44,19 a neka obuku druge haljine, da ne posvete puk svojim haljinama.
1061 Ezekiel, 44,23 Neka mi narod uče razlikovati sveto od
10562 Ezekiel, 44,23 nesvetoga, lučiti nečisto od čistoga.
1063 Ezekiel, 44,24 U parnicama oni neka budu suci: neka sude po mojim zakonima; i neka čuvaju zakone i uredbe o svim mojim blagdanima i neka svetkuju moje subote.
1064 Ezekiel, 44,27 a onda kad uđe u Svetište,
1065 Ezekiel, 44,27 u unutrašnje predvorje da služi u Svetištu, neka prinese žrtvu okajnicu - riječ je Jahve Gospoda.
1066 Podjela zemlje: Jahvin dio
Kad budete zemlju ždrijebom dijelili u baštinu, prinesite kao prinos pridržan Jahvi jedan sveti dio zemlje, dugačak dvadeset i pet tisuća lakata, širok deset tisuća; to neka bude sveto područje uzduž i poprijeko. 2Od toga neka bude za Svetište četvorina od pet stotina lakata i čistina od deset lakata uokolo. 3Od toga područja izmjeri u dužinu dvadeset i pet tisuća lakata, a u širinu deset tisuća: tu neka bude Svetište - Svetinja nad svetinjama. 4Taj sveti dio zemlje pripada svećenicima koji služe u Svetištu i koji pristupaju k Jahvi da mu služe: tu neka im bude mjesto za kuće; i to neka je sveto mjesto koje pripada Svetištu. 5Dvadeset i pet tisuća u dužinu i deset tisuća u širinu neka bude levitima koji služe Domu: neka ondje sagrade gradove u kojima će stanovati. 6Za posjed gradu dodijelite pet tisuća lakata u širinu i dvadeset i pet tisuća lakata u dužinu usporedo sa svetim područjem: to će pripadati svemu domu Izraelovu. Ezekiel, 45,1		 Kad budete zemlju ždrijebom dijelili u baštinu, prinesite kao prinos pridržan Jahvi jedan sveti dio zemlje, dugačak dvadeset i pet tisuća lakata, širok deset tisuća;
1067 Ezekiel, 45,1 to neka bude sveto područje uzduž i poprijeko.
1068 Ezekiel, 45,2 Od toga neka bude za Svetište četvorina od pet stotina lakata i čistina od deset lakata uokolo.
1069 Ezekiel, 45,3 Od toga područja izmjeri u dužinu dvadeset i pet tisuća lakata, a u širinu deset tisuća: tu neka bude Svetište -
1070 Ezekiel, 45,3 Svetinja
1071 Ezekiel, 45,3 nad svetinjama.
1072 Ezekiel, 45,4 Taj sveti dio zemlje pripada svećenicima
1073 Ezekiel, 45,4 koji služe u Svetištu i koji pristupaju k Jahvi da mu služe: tu neka im bude mjesto za kuće; i
1074 Ezekiel, 45,4 to neka je sveto mjesto
1075 Ezekiel, 45,4 koje pripada Svetištu.
1076 Ezekiel, 45,6 Za posjed gradu dodijelite pet tisuća lakata u širinu i dvadeset i pet tisuća lakata u dužinu usporedo sa svetim područjem: to će pripadati svemu domu Izraelovu.
1077 Knežev dio
7Knezu pripada dio s obje strane svetoga područja i gradskoga posjeda - duž svetoga područja i duž gradskoga posjeda - od zapadne strane prema zapadu i od istočne strane prema istoku, a dužina neka bude jednaka svakom tom dijelu, od zapadne do istočne granice. 8To neka bude njegova zemlja, posjed u Izraelu, da knezovi više ne tlače narod moj i da zemlju dadu domu Izraelovu po plemenima.' 9Ovako govori Jahve Gospod: 'Dosta je, knezovi Izraelovi! Okanite se nasilja i pljačke i vršite zakon i pravdu; izbavite narod moj od svojih tražbina - riječ je Jahve Gospoda. 10Mjerite pravom mjerom: pravom efom i pravim batom. 11Efa i bat neka jednako hvataju: bat neka iznosi desetinu homera i efa desetinu homera - neka im mjera bude prema homeru. 12šekel neka bude dvadeset gera; mina neka vam bude dvadeset šekela, dvadeset i pet šekela i petnaest šekela. Ezekiel, 45,7		 Knezu pripada dio s obje strane svetoga područja i gradskoga posjeda -
1078 Ezekiel, 45,7 duž svetoga područja i duž gradskoga posjeda - od zapadne strane prema zapadu i od istočne strane prema istoku, a dužina neka bude jednaka svakom tom dijelu, od zapadne do istočne granice.
1079 Prinosi i žrtve
13Ovo je prinos koji ćete prinositi: šestinu efe od svakoga homera pšenice i šestinu efe od svakoga homera ječma. 14A za ulje ova je uredba: desetina bata od svakoga kora - deset bata jedan je kor. 15Od svakoga stada od dvije stotine ovaca sa sočnih izraelskih pašnjaka po jednu ovcu za žrtvu prinosnicu, paljenicu i pričesnicu - vama za pomirenje - riječ je Jahve Gospoda. 16Sav narod zemlje duguje ovaj prinos knezu Izraelovu. 17A knez je dužan davati žrtve paljenice, prinosnice i ljevanice za svetkovine i za mlađake, za subote i blagdane doma Izraelova: on neka se postara za okajnicu, za pomirnicu, prinosnicu, paljenicu i pričesnicu za pomirenje doma Izraelova.' Ezekiel, 45,17		 A knez je dužan davati žrtve paljenice, prinosnice i ljevanice za svetkovine i za mlađake, za subote i blagdane doma Izraelova: on neka se postara za okajnicu, za pomirnicu, prinosnicu, paljenicu i pričesnicu za pomirenje doma Izraelova.'
1080 Svetkovanje Pashe
18Ovako govori Jahve Gospod: 'Prvoga mjeseca, prvoga dana u mjesecu, uzmi june bez mane i okaj njime Svetište. 19Svećenik neka uzme krvi te žrtve okajnice i neka njome pomaže dovratnike Doma i sva četiri ugla pojasa žrtveničkoga i dovratnike vrata unutrašnjega predvorja. 20Tako neka učini i sedmoga dana istoga mjeseca za svakoga koji je sagriješio iz slabosti i neznanja. Tako ćete dovršiti pomirenje Doma. 21Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, svetkujte Pashu, sedmodnevni blagdan, kad se blaguju beskvasni hljebovi. 22Toga dana neka knez za se i za sav puk zemlje prinese june za okajnicu. 23Sedam dana blagdana neka prinosi za paljenicu Jahvi sedam junčića i sedam ovnova bez mane - svaki dan tih sedam dana - i svaki dan jarca kao okajnicu. 24A kao prinosnicu neka prinese efu po svakom juncu i efu po ovnu i hin ulja na svaku efu. Ezekiel, 45,18		 Svetkovanje Pashe
1081 Ezekiel, 45,18 Ovako govori Jahve Gospod: 'Prvoga mjeseca, prvoga dana u mjesecu, uzmi june bez mane i okaj njime Svetište.
1082 Ezekiel, 45,21 Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, svetkujte Pashu, sedmodnevni blagdan, kad se blaguju beskvasni hljebovi.
1083 Svetkovanje Blagdana sjenica 25Sedmoga mjeseca, petnaestoga dana u mjesecu, neka o blagdanu isto toliko prinosi sedam dana: isto toliko okajnica, paljenica, prinosnica i ulja.' Ezekiel, 45,25 Svetkovanje Blagdana sjenica
1084 Svetkovanje subote i mlađaka
Ovako govori Jahve Gospod: 'Vrata unutrašnjega predvorja, koja gledaju na istok, neka budu zatvorena šest radnih dana, a neka se otvaraju u dan subotnji; i u dan mlađaka neka se otvaraju. 2Knez neka ulazi kroz njihov trijem i neka stane kod dovratnika; svećenici će tada prinijeti njegovu paljenicu i pričesnicu, a on će se pokloniti na pragu vrata i izaći. Neka se vrata ne zatvaraju do večeri. 3Na ulazu istih vrata subotom i na mlađake klanjat će se Jahvi puk zemlje. 4Paljenica koju će knez subotom prinositi Jahvi neka bude: šest jaganjaca bez mane, ovan bez mane. 5A prinosnica neka bude efa po ovnu, a po jaganjcu koliko i kako tko može i hin ulja po efi. 6Na dan mlađaka neka se prinese june bez mane, šest jaganjaca i ovan bez mane. 7A za prinosnicu neka se prinese efa po junetu, efa po ovnu, a po jaganjcu koliko tko može i hin ulja po efi. Ezekiel, 46,1		 Svetkovanje subote i mlađaka
1085 Razni propisi
8Kad knez bude ulazio, neka ulazi kroz trijem vrata i istim putem neka izlazi. 9A kad puk zemlje o blagdanima dolazi pred Jahvu, onaj koji na sjeverna vrata uđe da se pokloni neka izađe na južna, a tko uđe na južna neka izađe na sjeverna: neka se ne vraća na vrata na koja je ušao, nego neka izađe na suprotna. 10I knez neka bude s njima: kad oni ulaze, neka i on uđe i neka izađe kad oni izlaze. 11O blagdanima i svetkovinama neka se kao prinosnica prinese efa po juncu i efa po ovnu, a po jaganjcu koliko tko može i hin ulja po efi. 12Kad knez želi prinijeti dobrovoljnu paljenicu ili dobrovoljnu pričesnicu Jahvi, neka mu se otvore vrata koja gledaju na istok, pa neka prinese paljenicu i svoju pričesnicu kao na dan subotnji; potom neka iziđe, a kad iziđe, neka se zatvore vrata. 13Svaki dan prinijet ćeš Jahvi za paljenicu janje od godine, bez mane; prinijet ćeš ga svako jutro. 14A kao prinosnicu na nj prinesi svako jutro šestinu efe i trećinu hina ulja da se poškropi najfinije brašno; to neka bude svagdašnji prinos Jahvi po vječnoj uredbi. 15Treba dakle prinijeti jagnje, prinosnicu i ulje svako jutro kao svagdašnju žrtvu paljenicu.' 16Ovako govori Jahve Gospod: 'Dadne li knez dar komu svom sinu od svoje baštine, taj će dar pripasti njima u posjed kao baština. 17Ako li od svoje baštine dade dar komu svom sluzi, tome će to pripadati do otpusne godine, a potom neka se vrati knezu; baština pripada samo kneževim sinovima. 18Knez ne smije prisvojiti ništa od baštine naroda, pljačkajući narodni posjed. Sinovima svojim neka dade baštinu od svojega posjeda, da se ne raspe narod potjeran sa svojega posjeda.' 19Zatim me odvede kroz ulaz kraj vrata, u svećeničke prostorije Svetišta što gledaju na sjever. I gle: ondje, u dnu, prema zapadu, jedan prostor! 20I reče mi: Ovo je mjesto gdje će svećenici kuhati žrtve naknadnice i okajnice i žrtvu pomirnicu, gdje će peći prinosnice da ih ne iznose u vanjsko predvorje te ne posvete naroda. 21Potom me izvede u vanjsko predvorje i provede kraj četiri ugla predvorja, i gle, u svakom uglu predvorja bijaše malo predvorje. 22Ta mala predvorja u četiri ugla predvorja bijahu četrdeset lakata dugačka, trideset široka - sva četiri istih razmjera; 23sva četiri zidom opasana, a pod zidom sve uokolo bijahu sagrađena ognjišta. 24I reče mi: To su kuhinje gdje će sluge Doma kuhati puku žrtve. Ezekiel, 46,11		 O blagdanima i svetkovinama neka se kao prinosnica prinese efa po juncu i efa po ovnu, a po jaganjcu koliko tko može i hin ulja po efi.
1086 Ezekiel, 46,19 Zatim me odvede kroz ulaz kraj vrata, u svećeničke prostorije Svetišta što gledaju na sjever. I gle: ondje, u dnu, prema zapadu, jedan prostor!
1087 Ezekiel, 46,20 I reče mi: Ovo je mjesto gdje će svećenici kuhati žrtve naknadnice i okajnice i žrtvu pomirnicu, gdje će peći prinosnice da ih ne iznose u vanjsko predvorje te ne posvete naroda.
1088 Hramski izvor
Zatim me odvede natrag k vratima Doma. I gle: voda izvirala ispod praga Doma, prema istoku - jer pročelje Doma bijaše prema istoku - i voda otjecaše ispod desne strane Doma, južno od žrtvenika. 2Zatim me izvede na sjeverna vrata i provede me uokolo vanjskim putem k vanjskim vratima koja gledaju na istok. I gle, voda izvirala s desne strane. 3Čovjek pođe prema istoku s užetom u ruci, izmjeri tisuću lakata i prevede me preko vode, a voda mi sezaše do gležanja. 4Ondje opet izmjeri tisuću lakata i provede me preko vode, a voda bijaše do koljena. I opet izmjeri tisuću lakata i prevede me preko vode što bijaše do bokova. 5Opet izmjeri tisuću lakata, ali ondje bijaše potok koji ne mogoh prijeći jer je voda nabujala te je trebalo plivati: bijaše to potok koji se ne može prijeći. 6I upita me: Vidiš li, sine čovječji? I odvede me natrag, na obalu potoka. 7I kad se vratih, gle, na obali s obje strane mnoga stabla. 8I reče mi: Ova voda teče u istočni kraj, spušta se u Arabu i teče u more; a kad se u more izlije, vode mu ozdrave. 9I kuda god potok protječe, sve živo što se miče oživi; i bit će vrlo mnogo riba, jer kamo god dođe ova voda, sve ozdravi i oživi - kuda god protječe ovaj potok. 10I ribari će ribariti duž mora: od En Gedija do En Eglajima sušit će se mreže; i bit će vrlo mnogo svakovrsnih riba kao u Velikom moru. 11A močvare onoga mora i njegove bare neće ozdraviti: bit će za sol. 12Duž potoka na obje strane rast će svakovrsne voćke: lišće im neće otpadati i s njih neće nestajati ploda; svakog će mjeseca roditi novim plodom jer im voda dotječe iz Svetišta. Plod će njihov biti za jelo, a lišće za lijek'. Ezekiel, 47,12		 Duž potoka na obje strane rast će svakovrsne voćke: lišće im neće otpadati i s njih neće nestajati ploda; svakog će mjeseca roditi novim plodom jer im voda dotječe iz Svetišta. Plod će njihov biti za jelo, a lišće za lijek'.
1089 Podjela zemlje
A ovo su imena plemena: od krajnjega sjevera put Hetlona prema Ulazu u Hamat i Haser Enon, od damaščanskoga kraja na sjeveru duž Hamata, od istoka do zapada - dio Danov. 2Uz područje Danovo, od istoka do zapada - dio Ašerov. 3Uz područje Ašerovo, od istoka do zapada - dio Naftalijev. 4Uz područje Naftalijevo, od istoka do zapada - dio Manašeov. 5Uz područje Manašeovo, od istoka do zapada - dio Efrajimov. 6Uz područje Efrajimovo, od istoka do zapada - dio Rubenov. 7Uz područje Rubenovo, od istoka do zapada - dio Judin. 8Uz područje Judino, od istoka do zapada neka bude pridržano područje koje ćete Jahvi prinijeti: dvadeset i pet tisuća lakata u širinu, a u dužinu kao svaki drugi dio, od istoka do zapada. U sredini neka bude Svetište. 9To pridržano područje koje ćete Jahvi prinijeti neka bude dugačko dvadeset i pet tisuća lakata, široko deset tisuća. 10To sveto, prineseno područje za svećenike neka bude na sjeveru dvadeset i pet tisuća lakata; prema zapadu široko deset tisuća, prema istoku široko deset tisuća; prema jugu dugačko dvadeset i pet tisuća. U sredini neka bude Jahvino Svetište. 11A posvećenim svećenicima, potomcima Sadokovim, koji su mi vjerno služili i nisu, kao leviti, zastranili kad su ono zastranili sinovi Izraelovi: 12njima će pripasti dio od toga najsvetijeg područja zemlje, uz područje levitsko. 13A levitima, baš kao i području svećeničkom: dvadeset i pet tisuća lakata u dužinu i deset tisuća lakata u širinu - ukupno dvadeset i pet tisuća lakata u dužinu, deset tisuća u širinu. 14Od toga se ništa ne smije prodati ni zamijeniti; ne smije se ni na koga prenijeti ta prvina zemlje, jer je Jahvi posvećena. Ezekiel, 48,8		 Uz područje Judino, od istoka do zapada neka bude pridržano područje koje ćete Jahvi prinijeti: dvadeset i pet tisuća lakata u širinu, a u dužinu kao svaki drugi dio, od istoka do zapada. U sredini neka bude Svetište.
1090 Ezekiel, 48,10 To sveto, prineseno područje za svećenike neka bude na sjeveru dvadeset i pet tisuća lakata; prema zapadu široko deset tisuća, prema istoku široko deset tisuća; prema jugu dugačko dvadeset i pet tisuća.
1091 Ezekiel, 48,10 U sredini neka bude Jahvino Svetište.
1092 Ezekiel, 48,11 A posvećenim svećenicima, potomcima Sadokovim, koji su mi vjerno služili i nisu, kao leviti, zastranili kad su ono zastranili sinovi Izraelovi:
1093 Ezekiel, 48,12 njima će pripasti dio od toga najsvetijeg područja zemlje, uz područje levitsko.
1094 Ezekiel, 48,14 Od toga se ništa ne smije prodati ni zamijeniti; ne smije se ni na koga prenijeti ta prvina zemlje, jer je Jahvi posvećena.
1095 15Pet tisuća lakata u širinu, što ostane od onih dvadeset i pet tisuća, neka bude opće područje: za grad, za naselje i za čistinu. Grad neka bude u sredini. 16Evo mjera: sa sjevera četiri tisuće i pet stotina lakata; s juga četiri tisuće i pet stotina; s istoka četiri tisuće i pet stotina; sa zapada četiri tisuće i pet stotina. 17A čistina oko grada: dvije stotine i pedeset lakata prema sjeveru, dvije stotine i pedeset prema jugu, dvije stotine i pedeset prema istoku, dvije stotine i pedeset prema zapadu. 18što ostane u dužinu, duž svetoga područja - deset tisuća lakata prema istoku i deset tisuća prema zapadu, duž svetoga područja - to neka bude za uzdržavanje onih koji služe gradu. 19Ti koji služe gradu uzimat će se iz svih plemena Izraelovih. 20Sve, dakle, pridržano područje - dvadeset i pet tisuća lakata sa dvadeset i pet tisuća, u četverokut - prinijet ćete Jahvi: i sveto područje i posjed gradski. 21Knezu pripada što preostane: s obje strane svetoga područja i posjeda gradskoga - prema istoku dvadeset i pet tisuća lakata, prema istočnoj strani, i prema zapadu dvadeset i pet tisuća lakata, prema zapadnoj strani, usporedo s drugim područjima - sve je to kneževo. A u sredini je sveto područje i Svetište Doma. 22Od levitskoga posjeda i od posjeda gradskoga - koje je usred kneževa - i između Judina i Benjaminova područja: kneževo je. 23Ostala plemena: od istoka do zapada - dio Benjaminov. 24Uz područje Benjaminovo, od istoka do zapada - dio šimunov. 25uz područje šimunovo, od istoka do zapada - dio Jisakarov. 26Uz područje Jisakarovo, od istoka do zapada - dio Zebulunov. 27Uz područje Zebulunovo, od istoka do zapada - dio Gadov. 28Uz područje Gadovo, na južnoj strani, prema jugu, ide granica od Tamara do Meripskih voda i Kadeša, pa potokom prema Velikome moru. 29To je zemlja koju ćete ždrijebom razdijeliti u baštinu plemenima Izraelovim, to su njihovi dijelovi - riječ je Jahve Gospoda. Ezekiel, 48,18 što ostane u dužinu, duž svetoga područja - deset tisuća lakata prema istoku i deset tisuća prema zapadu,
1096 Ezekiel, 48,18 duž svetoga područja - to neka bude za uzdržavanje onih koji služe gradu.
1097 Ezekiel, 48,20 Sve, dakle, pridržano područje - dvadeset i pet tisuća lakata sa dvadeset i pet tisuća, u četverokut - prinijet ćete Jahvi: i sveto područje i posjed gradski.
1098 Ezekiel, 48,21 Knezu pripada što preostane: s obje strane svetoga područja i posjeda gradskoga - prema istoku dvadeset i pet tisuća lakata, prema istočnoj strani, i prema zapadu dvadeset i pet tisuća lakata, prema zapadnoj strani, usporedo s drugim područjima - sve je to kneževo.
1099 Ezekiel, 48,21 A u sredini je sveto područje
1100 Ezekiel, 48,21 i Svetište Doma.
1101 Postavljanje zlatnoga kipa
Kralj Nabukodonozor odredi da se načini zlatni kip, visok šezdeset lakata i širok šest, i da ga postave u ravnici Duri, u pokrajini babilonskoj. 2Kralj Nabukodonozor pozva satrape, namjesnike, upravitelje, savjetnike, rizničare, suce i zakonoznance i sve namjesnike pokrajina da dođu na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor. 3Tada se sakupiše satrapi, namjesnici, upravitelji, savjetnici, rizničari, suci i zakonoznanci i svi namjesnici pokrajinske vlasti na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor. I stadoše pred kip što podiže Nabukodonozor. 4Glasnik proglasi: O narodi, plemena i jezici, evo što vam se naređuje: 5u času kad začujete zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, bacite se na tlo i poklonite se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor! 6Tko se ne baci na tlo i ne pokloni, bit će smjesta bačen u peć užarenu. 7Zato, čim začuše zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciše se na tlo svi narodi, plemena i jezici klanjajući se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor. Daniel, 3,2		 Kralj Nabukodonozor pozva satrape, namjesnike, upravitelje, savjetnike, rizničare, suce i zakonoznance i sve namjesnike pokrajina da dođu na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor.
1102 Daniel, 3,3 Tada se sakupiše satrapi, namjesnici, upravitelji, savjetnici, rizničari, suci i zakonoznanci i svi namjesnici pokrajinske vlasti na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor. I stadoše pred kip što podiže Nabukodonozor.
1103 Azarjina molitva
24I hodahu posred plamena hvaleći Boga, slaveći Gospoda. 25Stavši Azarja otvori usta i pomoli se usred ognja ovako: 26Blagoslovljen i hvaljen budi, Gospode, Bože otaca naših, i neka ime tvoje bude slavljeno dovijeka! 27Pravedan si u svemu što učini nama, sva su tvoja djela istinita, svi tvoji putovi pravi, svi tvoji sudovi istina. 28Po pravdi si presudio u svemu što si poslao na nas i na sveti grad otaca naših, Jeruzalem: zbog naših si grijeha ovako postupio s nama, u istini i pravednosti. 29Zgriješili smo i počinili bezakonje odmetnuvši se od tebe, sagriješili teško; ne slušasmo naredbe tvoje. Daniel, 3,28		 Po pravdi si presudio u svemu što si poslao na nas i na sveti grad otaca naših, Jeruzalem: zbog naših si grijeha ovako postupio s nama, u istini i pravednosti.
1104 (46)Kraljeve sluge koje ih bijahu bacile u peć neprestano poticahu oganj zemnim uljem, smolom, kučinama i vinjagom, 47tako te plamen lizaše četrdeset i devet lakata iznad peći. 48Buknuvši, spali Kaldejce koji se nađoše oko peći. 49No Anđeo Gospodnji siđe u peć k Azarji i njegovim drugovima; izagna plamen ognja iz peći 50te usred peći puhaše kao rosni lahor, a oganj ih ne dodirnu niti im zadade bol ili kakvu neugodnost.Pjesma triju mladića (51)Tada sva trojica zapjevaše u peći jednim glasom, slaveći i blagoslivljajući Boga:(52)Blagoslovljen budi, Gospodine, Bože otaca naših, hvaljen i uzvisivan dovijeka! Blagoslovljeno, slavno i sveto ime tvoje, hvaljeno i uzvisivano dovijeka!(53)Blagoslovljen budi u Domu svete slave svoje, hvaljen i slavljen dovijeka!(54)Blagoslovljen budi na prijestolju kraljevstva svoga, hvaljen i uzvisivan dovijeka!(55)Blagoslovljen, ti što istražuješ bezdane i sjediš nad kerubima, hvaljen i uzvisivan dovijeka!(56)Blagoslovljen budi na svodu nebeskom, hvaljen i slavljen dovijeka!(57)Sva djela Gospodnja, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka! Daniel, 3,52 Blagoslovljen budi, Gospodine, Bože otaca naših, hvaljen i uzvisivan dovijeka! Blagoslovljeno, slavno i sveto ime tvoje, hvaljeno i uzvisivano dovijeka!
1105 Daniel, 3,53 Blagoslovljen budi u Domu svete slave svoje, hvaljen i slavljen dovijeka!
1106 Sluge Gospodnje, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!(86)Dusi i duše pravednih, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!(87)Sveti i ponizni srcem, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!(88)Hananijo, Azarjo, Mišaele, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka! Jer on nas je spasio od Podzemlja, on nas je istrgao iz ruke smrti, on nas je izbavio iz peći užarene, on nas je izbavio iz plamena.(89)Slavite Gospoda jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova!(90)Svi štovatelji Gospodnji, blagoslivljajte Boga nad bogovima, hvalite i zahvaljujte, jer vječna je ljubav njegova! Daniel, 3,87 Sveti i ponizni srcem, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
1107 Nabukodonozor pripovijeda svoj san
Ja, Nabukodonozor, življah mirno u svojoj kući i sretno u svojoj palači, 2kad vidjeh sanju koja me uplašila. Utvare i viđenja što su mi se na mom ležaju vrzla po glavi uznemiriše me. 3I naredih: neka mi pozovu sve mudrace babilonske da mi kažu što sanja znači. 4Dođoše gataoci, čarobnici, zvjezdari i tumači znakova: ja im rekoh svoju sanju, a oni mi ne znadoše reći njezino značenje. 5Tada dođe preda me Daniel, koji je nazvan Baltazar prema imenu moga boga, i u komu prebiva duh Boga Svetoga. Ja mu pripovjedih svoju sanju: 6Baltazare, starješino gatalaca, znam da u tebi prebiva duh Boga Svetoga i da ti nijedna tajna nije preteška: evo sanje što je imah: daj mi njezino značenje. 7Evo viđenja što mi se na postelji vrzlo po glavi: Pogledam, kad evo jedno stablo usred zemlje vrlo veliko.8Stablo poraste, postade snažno, visina mu doseže nebo, vidjelo se s krajeva zemlje.9Krošnja mu bijaše lijepa, plodovi obilni; na njemu je bilo hrane za sve, u njegovoj sjeni počivaše zvijerje poljsko, na njegovim se granama gnijezdile ptice nebeske i svako se tijelo hranilo od njega.10Ja promatrah viđenja što su mi se na mojoj postelji vrzla po glavi kad, evo, Stražar, Svetac, silazi s neba,11 silnim glasom viče: 'Posijecite stablo, okrešite mu grane, počupajte mu lišće, pobacajte plodove! Daniel, 4,5		 Tada dođe preda me Daniel, koji je nazvan Baltazar prema imenu moga boga, i u komu prebiva duh Boga Svetoga. Ja mu pripovjedih svoju sanju:
1108 Daniel, 4,6 Baltazare, starješino gatalaca, znam da u tebi prebiva duh Boga Svetoga i da ti nijedna tajna nije preteška: evo sanje što je imah: daj mi njezino značenje.
1109 Daniel, 4,10 Ja promatrah viđenja što su mi se na mojoj postelji vrzla po glavi kad, evo, Stražar, Svetac, silazi s neba,
1110 U zemlji ostavite panj i korijenje u gvozdenim i mjedenim okovima, u travi poljskoj! Neka ga pere rosa nebeska, i travu zemaljsku neka dijeli sa zvijerjem poljskim!13Neka mu se promijeni srce čovječje, srce životinjsko nek' mu se dade! Sedam vremena neka prođe nad njim!14Tako su presudili Stražari, tako su odlučili Sveci, da sve živo upozna kako Svevišnji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim: on ga daje kome hoće i postavlja nad njim najnižega od ljudi!' 15Ovo je sanja što je vidjeh ja, kralj Nabukodonozor. A ti, Baltazare, reci mi njezino značenje, jer mi nijedan od mudraca moga kraljevstva to ne može reći; ti možeš, jer u tebi je duh Boga Svetoga. Daniel, 4,15 Ovo je sanja što je vidjeh ja, kralj Nabukodonozor. A ti, Baltazare, reci mi njezino značenje, jer mi nijedan od mudraca moga kraljevstva to ne može reći; ti možeš, jer u tebi je duh Boga Svetoga.
1111 Daniel tumači san
16Tada se Daniel, nazvan Baltazar, načas smete i prestraši u svojim mislima. Kralj reče: Baltazare, ne daj se zbuniti ovom sanjom i njezinim značenjem! Baltazar odgovori: Gospodaru moj, ova sanja neka bude tvojim dušmanima i njezino značenje tvojim mrziteljima! 17Stablo koje si vidio, veliko i snažno, koje seže sve do neba i vidi se po svoj zemlji, 18krošnje lijepe i plodova obilnih na kojem bijaše hrane za sve i pod kojim počiva zvijerje poljsko, a na njegovim se granama gnijezde ptice nebeske: 19to si ti, o kralju, koji si velik i moćan, veličina ti se povećala i dosegla do neba, a tvoja vlast do krajeva zemlje. 20A što je vidio kralj kako Stražar, Svetac, silazi s neba te govori: 'Posijecite stablo, raskomadajte ga, no njegov panj i korijenje ostavite u zemlji, u gvozdenim i mjedenim okovima, u travi poljskoj, neka ga pere rosa nebeska i dio neka mu bude sa zvijerjem poljskim dok ne prođe sedam vremena nad njim' - 21ovo je značenje, o kralju, odluka Svevišnjega što će se ispuniti na mom gospodaru kralju:22Izagnat će te iz društva ljudi i sa životinjama ćeš poljskim boraviti; hranit ćeš se travom kao goveda, tebe će prati rosa nebeska; sedam će vremena proći nad tobom dok ne upoznaš da Svevišnji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim i da ga daje kome on hoće.23A što se reklo 'Ostavite panj i korijenje stabla' - tvoje će se kraljevstvo obnoviti čim spoznaš da Nebesa imaju svu vlast. 24Zato, kralju, neka ti bude mio moj savjet: iskupi svoje grijehe pravednim djelima i svoja bezakonja milosrđem prema siromasima, da bi ti potrajala sreća. Daniel, 4,20		 A što je vidio kralj kako Stražar, Svetac, silazi s neba te govori: 'Posijecite stablo, raskomadajte ga, no njegov panj i korijenje ostavite u zemlji, u gvozdenim i mjedenim okovima, u travi poljskoj, neka ga pere rosa nebeska i dio neka mu bude sa zvijerjem poljskim dok ne prođe sedam vremena nad njim' -
1112 Oskvrnuće svetog suđa
Kralj Baltazar priredi veliku gozbu tisući svojih velikaša; s njima je pio vino. 2Opijen vinom, Baltazar naredi da se donese zlatno i srebrno suđe koje njegov otac Nabukodonozor bijaše oteo iz jeruzalemskog Svetišta, pa da iz njega pije kralj, njegovi velikaši, njegove žene i suložnice. 3Donesoše dakle zlatno i srebrno suđe oteto iz Božjega doma u Jeruzalemu i stadoše piti iz njega kralj i njegovi velikaši, njegove žene i suložnice. 4Pili su vino i slavili svoje bogove od zlata i srebra, mjedi i željeza, drva i kamena. Daniel, 5,1		 Oskvrnuće svetog suđa
1113 Daniel, 5,2 Opijen vinom, Baltazar naredi da se donese zlatno i srebrno suđe koje njegov otac Nabukodonozor bijaše oteo iz jeruzalemskog Svetišta, pa da iz njega pije kralj, njegovi velikaši, njegove žene i suložnice.
1114 Kraljičin savjet
10Kraljica, čuvši riječi kralja i velikaša, uđe u gozbenu dvoranu i reče: Kralju, živ bio dovijeka! Neka se tvoje misli ne uznemiruju i tvoje lice neka ne blijedi! 11Ima u tvome kraljevstvu čovjek u kome prebiva duh Boga Svetoga. Još za vremena tvoga oca nađe se u njemu svjetlo, razum i mudrost slična mudrosti bogova. I zato ga kralj Nabukodonozor, otac tvoj, imenova starješinom čarobnika, gatalaca, zvjezdara i mudraca. 12Budući da se u tom Danielu - koga kralj bijaše nazvao Baltazarom - našao duh izvanredan, znanje, bistrina, vještina da tumači sanje, da rješava zagonetke i da razrješuje teškoće, pozovi stoga Daniela i on će ti kazati značenje. Daniel, 5,11		 Ima u tvome kraljevstvu čovjek u kome prebiva duh Boga Svetoga. Još za vremena tvoga oca nađe se u njemu svjetlo, razum i mudrost slična mudrosti bogova. I zato ga kralj Nabukodonozor, otac tvoj, imenova starješinom čarobnika, gatalaca, zvjezdara i mudraca.
1115 Anđeo tumači viđenje
15Meni, Danielu, smete se zbog toga sav duh, viđenja mi se vrzoše glavom, svega me prestraviše. 16Pristupih jednome od onih koji stajahu ondje i zamolih ga da mi rekne istinu o svemu tome. On mi odgovori i kaza mi značenje: 17One četiri goleme nemani jesu četiri kralja koji će se dići na zemlji. 18Ali će od njih kraljevstvo preuzeti Sveci Svevišnjega i oni će ga posjedovati za vijeke vjekova. 19Zaželjeh tada saznati istinu o četvrtoj nemani, onoj koja se razlikovaše od svih drugih, bila izvanredno strašna, imala gvozdene zube i mjedene pandže i koja je žderala i mrvila i nogama gazila što preostajaše; 20i o deset rogova što bijahu na njezinoj glavi, i o drugom rogu koji poraste dok tri prva otpadoše - o rogu koji imaše oči i usta što govorahu velike hule i koji bijaše veći nego drugi rogovi. 21I gledao sam kako ovaj rog ratuje protiv Svetaca te ih nadvladava, 22dok ne dođe Pradavni, koji dosudi pravdu Svecima Svevišnjega, i dok ne dođe vrijeme kad Sveci zaposjedoše kraljevstvo. 23On reče: Četvrta neman bit će četvrto kraljevstvo na zemlji, različito od svih kraljevstava. Progutat će svu zemlju, zgazit' je i smrviti.24A deset rogova: Od ovoga kraljevstva nastat će deset kraljeva, a iza njih će se podići jedan drugi različit od onih prvih - i oborit će tri kralja.25On će huliti na Svevišnjega, zatirati Svece Svevišnjega; pomišljat će da promijeni blagdane i Zakon, i Sveci će biti predani u njegove ruke na jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena.26Tada će sjesti Sud, vlast mu oduzeti, razoriti, sasvim uništiti.27A kraljevstvo, vlast i veličanstvo pod svim nebesima dat će se puku Svetaca Svevišnjega. Kraljevstvo njegovo kraljevstvo je vječno, i sve vlasti služit će mu i pokoravati se njemu.28Ovdje se završava izvještaj. Ja, Daniel, bijah vrlo potresen u svojim mislima i lice mi problijedje, ali sve ovo sačuvah u srcu svojemu. Daniel, 7,21		 I gledao sam kako ovaj rog ratuje protiv Svetaca te ih nadvladava,
1116 Daniel, 7,22 dok ne dođe Pradavni, koji dosudi pravdu Svecima Svevišnjega,
1117 Daniel, 7,22 i dok ne dođe vrijeme kad Sveci zaposjedoše kraljevstvo.
1118 Daniel, 7,27 A kraljevstvo, vlast i veličanstvo pod svim nebesima dat će se puku Svetaca Svevišnjega. Kraljevstvo njegovo kraljevstvo je vječno, i sve vlasti služit će mu i pokoravati se njemu.
1119 Mali rog
9Iz jednoga od njih izbi malen rog, ali taj silno poraste prema jugu i istoku, prema Divoti. 10On poraste sve do Nebeske vojske, obori na zemlju neke iz Vojske i od zvijezda pa ih zgazi nogama. 11Poraste sve do Zapovjednika Vojske, oduze mu svagdašnju žrtvu i razori mu njegovo Sveto mjesto. 12Vojska se digla na žrtvu svagdašnju zbog opačine, na zemlju oborila istinu i uspje u svemu što činjaše. Daniel, 8,11		 Poraste sve do Zapovjednika Vojske, oduze mu svagdašnju žrtvu i razori mu njegovo Sveto mjesto.
1120 Trajanje kušnja
13Tada čuh gdje jedan Svetac govori, a drugi Svetac upita onoga koji govoraše: Dokle će trajati ovo viđenje o svagdašnjoj žrtvi i o opačini što pustoši i gazi Svetište i Vojsku? 14Odgovori: Još dvije tisuće i tri stotine večeri i jutara; tada će Svetište biti očišćeno. Daniel, 8,13		 Tada čuh gdje jedan Svetac govori,
1121 Daniel, 8,13 a drugi Svetac upita onoga koji govoraše:
1122 Daniel, 8,13 Dokle će trajati ovo viđenje o svagdašnjoj žrtvi i o opačini što pustoši i gazi Svetište i Vojsku?
1123 Daniel, 8,14 Odgovori: Još dvije tisuće i tri stotine večeri i jutara; tada će Svetište biti očišćeno.
1124 Tumačenje viđenja
15Kad sam ja, Daniel, gledajući ovo viđenje, tražio da ga razumijem, gle, preda me stade kao neki čovjek. 16Začuh glas čovječji gdje viče preko Ulaja: Gabriele, objasni mu to viđenje! 17On pođe onamo gdje stajah i kad mi se približi, strah me obuze i padoh na lice. On mi reče: Sine čovječji, razumij: jer ovo je viđenje za vrijeme posljednje. 18On još govoraše, a ja se onesvijestih, padoh na zemlju. On me dotače i uspravi na mom mjestu. 19I reče: Evo, kazat ću ti što će doći na kraju gnjeva, najavljeni svršetak. 20Ovan što si ga vidio - njegova dva roga - to su kraljevi Medije i Perzije. 21Rutavi jarac jest kralj Grčke; veliki rog među njegovim očima jest prvi kralj; 22slomljeni rog i četiri roga što izbiše na njegovu mjestu, to su četiri kraljevstva što će izići iz njegova naroda, ali neće imati njegovu moć.23I potkraj njihova kraljevanja, kad bezakonici navrše mjeru, ustat će kralj, drzak i lukav.24Njegova će moć porasti, ali ne svojom snagom; nesmiljeno će pustošiti, uspijevat će u svojim pothvatima, zatirat' junake i narod Svetaca.25Zbog njegove lukavosti prijevara će uspijevati u njegovoj ruci. On će se uznijeti u svome srcu, iz čista mira upropastit će mnoge. Suprotstavit će se Knezu nad knezovima, ali će - ne rukom - biti skršen.26Viđenje o večerima i jutrima o kojem je bilo govora istinito je; no ti ga zapečati, jer je za daleke dane. 27Tada ja, Daniel, obnemogoh i bijah bolestan više dana. Zatim ustadoh da vršim kraljevske poslove. Bijah smeten zbog viđenja, no nitko to nije dokučio. Daniel, 8,24		 Njegova će moć porasti, ali ne svojom snagom; nesmiljeno će pustošiti, uspijevat će u svojim pothvatima, zatirat' junake i narod Svetaca.
1125 11Sav je Izrael prestupio Zakon tvoj, odmetnuo se ne slušajući tvoj glas. Zato se na nas izlila kletva i prokletstvo, kako je zapisano u Zakonu Mojsija, sluge Božjega - jer sagriješismo protiv Njega. 12Izvršio je prijetnje kojima je zaprijetio nama i sucima koji su nam sudili: svalio je na nas tešku nesreću te se ne dogodi pod nebom što se dogodi u Jeruzalemu. 13Sva ova nesreća, kao što je zapisano u Zakonu Mojsijevu, došla je na nas, a mi nismo umilostivili lice Jahve, Boga svojega: nismo se obratili od svojih bezakonja pa da prionemo uz istinu tvoju. 14Jahve je bdio nad nesrećom, on je dovede na nas. Jer je pravedan Jahve, Bog naš, u svim djelima koja učini, a mi nismo slušali glas njegov. 15A sada, Gospode, Bože naš, koji si moćnom svojom rukom izveo narod svoj iz zemlje egipatske - i time sebi stekao ime koje traje do danas: mi sagriješismo, mi zlo učinismo. 16Gospode, po svoj pravednosti svojoj odvrati svoj gnjev i svoju jarost od Jeruzalema, grada svojega, Svete gore svoje, jer zbog naših grijeha i zlodjela naših otaca Jeruzalem i tvoj narod ruglo su svima koji nas okružuju. Daniel, 9,16 Gospode, po svoj pravednosti svojoj odvrati svoj gnjev i svoju jarost od Jeruzalema, grada svojega, Svete gore svoje, jer zbog naših grijeha i zlodjela naših otaca Jeruzalem i tvoj narod ruglo su svima koji nas okružuju.
1126 Danielova molitva za izbavljenje naroda
17A sada poslušaj, o Bože naš, molitvu sluge svoga i usrdne molbe njegove. Neka tvoje lice zasja nad svetištem tvojim opustošenim - zbog tebe, Gospode! 18Prikloni uho svoje, Bože moj, i slušaj! Otvori oči te pogledaj našu pustoš i grad koji se tvojim zove imenom! Jer mi te ne molimo zbog svoje pravednosti, već zbog velikih smilovanja tvojih. 19Gospode, čuj! Gospode, oprosti! Gospode, poslušaj i čini! Ne oklijevaj - zbog sebe, Bože moj, jer se tvojim imenom zove grad tvoj i narod tvoj! Daniel, 9,17		 A sada poslušaj, o Bože naš, molitvu sluge svoga i usrdne molbe njegove. Neka tvoje lice zasja nad svetištem tvojim opustošenim - zbog tebe, Gospode!
1127 Anđeo Gabriel tumači proroštvo
20Ja sam još govorio, moleći se i priznavajući grijehe svoje i grijehe svog naroda Izraela i usrdno zaklinjući Jahvu, svoga Boga, za Svetu goru Boga svoga. 21Dok sam dakle ja još govorio moleći se, onaj čovjek Gabriel, koga vidjeh na početku viđenja, doletje u brzu letu, dotače me se u vrijeme večernjeg prinosa 22i pouči me: Daniele, evo me: dođoh da te poučim. 23Od početka tvoje molitve izišla je riječ, i ja dođoh da ti je navijestim. Ti si miljenik. Pazi dobro na riječ, razumij viđenje. Daniel, 9,20		 Ja sam još govorio, moleći se i priznavajući grijehe svoje i grijehe svog naroda Izraela i usrdno zaklinjući Jahvu, svoga Boga, za Svetu goru Boga svoga.
1128 Objava o sedamdeset sedmica
24Sedamdeset je sedmica određeno tvom narodu i tvom svetom gradu da se dokrajči opačina, da se stavi pečat grijehu, da se zadovolji za bezakonje, da se uvede vječna pravednost, da se stavi pečat viđenju i prorocima, da se pomaže Sveti nad svetima.25Znaj i razumij: Od časa kad izađe riječ 'Neka se vrate i neka opet sagrade Jeruzalem' pa do Kneza Pomazanika: sedam sedmica, a onda šezdeset i dvije sedmice, i bit će opet sagrađeni trg i opkop, i to u teško vrijeme.26A poslije šezdeset i dvije sedmice bit će Pomazanik pogubljen, ali ne za sebe. Narod jednog kneza koji će doći razorit će Grad i Svetište: svršetak im je u propasti, a do svršetka rat i određena pustošenja.27I sklopit će savez s mnogima za jednu sedmicu: a u polovici sedmice prestat će žrtva i prinos: na vrhu Hrama bit će grozota pustoši sve do svršetka, dok se određeno pustošenje ne obori na pustošnika. Daniel, 9,24		 Sedamdeset je sedmica određeno tvom narodu i tvom svetom gradu
1129 Daniel, 9,24 da se dokrajči opačina, da se stavi pečat grijehu, da se zadovolji za bezakonje, da se uvede vječna pravednost, da se stavi pečat viđenju i prorocima, da se pomaže Sveti
1130 Daniel, 9,24 nad svetima.
1131 Daniel, 9,26 A poslije šezdeset i dvije sedmice bit će Pomazanik pogubljen, ali ne za sebe. Narod jednog kneza koji će doći razorit će Grad i Svetište: svršetak im je u propasti, a do svršetka rat i određena pustošenja.
1132 Antioh Epifan
21Na njegovo će se mjesto uzdići nitkov kome ne pripada kraljevska čast. Ali on će iznenada doći i spletkama se domoći kraljevstva. 22Pred njim će biti preplavljene i skršene navalne snage i sam knez Saveza. 23Unatoč sporazumu s njime, izdajnički će navaliti i svladati ga s malo ljudi. 24Iznenada će upasti u bogate pokrajine i postupat će kako nisu postupali njegovi očevi ni očevi njegovih otaca, rasipajući među svoje plijen, pljačku i bogatstvo, smišljat će osnove protiv tvrdih gradova, ali samo za neko vrijeme. 25Pokrenut će, s velikom vojskom, svoju snagu i hrabrost protiv kralja Juga. Kralj Juga krenut će u rat s mnogom i moćnom vojskom, ali neće izdržati, jer će se protiv njega skovati spletke. 26I oni koji jeđahu za njegovim stolom skršit će ga: njegova će vojska biti uništena i mnogi će posječeni popadati. 27Oba će kralja smišljati zlo; sjedeći za istim stolom, govorit će laži jedan drugome: ali neće uspjeti, jer je svršetak odložen do određenog vremena. 28Vratit će se on u svoju zemlju s velikim blagom; srcem protiv svetoga Saveza, učinit će svoje i vratiti se u svoju zemlju. 29U određeno vrijeme opet će krenuti protiv Juga, ali sada neće biti kao prvi put. 30Kitimski će brodovi navaliti na njega, i on će se uplašiti. Vratit će se, bjesnjeti protiv svetoga Saveza i opet će se sporazumjeti s onima koji napustiše sveti Savez. Daniel, 11,28		 Vratit će se on u svoju zemlju s velikim blagom; srcem protiv svetoga Saveza, učinit će svoje i vratiti se u svoju zemlju.
1133 Daniel, 11,30 Kitimski će brodovi navaliti na njega, i on će se uplašiti. Vratit će se, bjesnjeti protiv svetoga Saveza i
1134 Daniel, 11,30 opet će se sporazumjeti s onima koji napustiše sveti Savez.
1135 Progon Židova
31Čete će njegove doći i oskvrnuti svetište-tvrđu, dokinut' svagdašnju žrtvu i ondje postaviti grozotu pustoši. 32Svojim će spletkama navesti na otpad one koji se ogrešuju o Savez, ali ljudi koji ljube Boga ostat će postojani i vršit će svoje. 33Umnici u narodu poučavat će mnoštvo, ali će ih jedno vrijeme zatirati mačem i ognjem, izgnanstvom i pljačkanjem. 34Dok ih budu zatirali, samo će im nekolicina pomagati, a mnogi će im se pridružiti prijevarno. 35Od umnika neki će pasti, da se prokušaju, probrani, čisti do vremena svršetka, jer još nije došlo određeno vrijeme. Daniel, 11,31		 Čete će njegove doći i oskvrnuti svetište-tvrđu, dokinut' svagdašnju žrtvu i ondje postaviti grozotu pustoši.
1136 SVRŠETAK PROGONITELJA
40U vrijeme svršetka kralj će se Juga zaratiti s njime; kralj će Sjevera navaliti na nj svojim kolima, svojim konjanicima i svojim mnogim brodovima. Provalit će u zemlje i proći njima poput poplave. 41Prodrijet će u Divotu i mnogi će pasti. Njegovim će rukama izmaći Edom i Moab i glavnina sinova Amonovih. 42Pružit će svoju ruku za zemljama: Egipat mu neće izmaći. 43On će se domoći zlatnog i srebrnog blaga i svih dragocjenosti Egipta. Pratit će ga Libijci i Etiopljani. 44Ali će ga uznemiriti vijesti s istoka i sa sjevera te će poći vrlo gnjevan da uništi i zatre mnoštvo. 45Postavit će svoje dvorske šatore između mora i Svete gore Divote. Ali će i njemu doći kraj, i nitko mu neće pomoći. Daniel, 11,45		 Postavit će svoje dvorske šatore između mora i Svete gore Divote. Ali će i njemu doći kraj, i nitko mu neće pomoći.
1137 Zapečaćeno proročanstvo
4A ti, Daniele, drži u tajnosti ove riječi i zapečati ovu knjigu do vremena svršetka! Mnogi će tumarati, i bezakonja će rasti. 5Ja, Daniel, pogledah, kad eno: druga dvojica stajahu jedan s jedne, drugi s druge strane rijeke. 6Jedan upita čovjeka odjevena u lanene haljine koji stajaše iznad voda rijeke: Kada će doći kraj tim čudesima? 7Začuh čovjeka odjevena u lanene haljine, koji stajaše iznad voda rijeke; on podiže k nebu desnicu i ljevicu, kunući se Vječno živim. Nakon jednog vremena, dva vremena i pola vremena - kada dođe kraj rasulu snage svetoga naroda - sve će se to svršiti. 8Ja slušah, ali ne razumjeh, pa upitah: Gospodaru, kako će to svršiti? 9On reče: Idi, Daniele, ove su riječi tajne i zapečaćene do vremena svršetka. 10Mnogi će se očistiti, ubijeliti i prokušati; a bezbožnici će i dalje biti bezbožni; bezbožnici se neće urazumjeti, a umnici će razumjeti. 11Od časa kad bude dokinuta svagdašnja žrtva i postavljena grozota pustoši: tisuću dvjesta i devedeset dana. 12Blago onomu koji dočeka i dosegne tisuću trista trideset i pet dana! 13A ti idi i otpočini; ustat ćeš da primiš svoju baštinu na kraju dana. Daniel, 12,7		 Začuh čovjeka odjevena u lanene haljine, koji stajaše iznad voda rijeke; on podiže k nebu desnicu i ljevicu, kunući se Vječno živim. Nakon jednog vremena, dva vremena i pola vremena - kada dođe kraj rasulu snage svetoga naroda - sve će se to svršiti.
1138 Danielov sud
42Suzana povika iza glasa: Bože vječni, ti koji poznaješ tajne, koji znaš sve prije negoli se zbude, 43ti znadeš da su lažno svjedočili protiv mene. I evo umrijet' mi je, a da ne učinih ništa od onoga što je njihova pakost izmislila protiv mene. 44Gospod usliši njezin vapaj. 45Dok su je vodili u smrt, probudi Bog sveti duh mladog momčića Daniela. 46On povika iza glasa: Ja sam čist od krvi njezine! 47Sav se narod okrenu prema njemu i zapita: što si to kazao? 48Stade posred njih i reče: Tako li ste ludi, sinovi Izraelovi? Bez istrage i bez uvida u istinu osudiste kćer Izraelovu? 49Vratite se u sudnicu, jer lažno ovi svjedočiše protiv nje. 50Sav se narod brzo vrati, a starješine mu rekoše: Dođi, sjedni među nas i reci nam, jer tebi Bog dade starješinstvo! Daniel, 13,45		 Dok su je vodili u smrt, probudi Bog sveti duh mladog momčića Daniela.
1139 Jahve i njegova nevjerna žena
4Podignite tužbu, podignite, protiv majke svoje, jer ona mi nije više žena, a ja joj muž više nisam. Nek' odbaci od sebe bludničenja i preljube izmeđ' svojih dojki,5da je golu ne svučem te učinim da bude k'o na dan rođenja; da je ne obratim u pustinju, da je u zemlju suhu ne obratim i žeđu ne umorim.6Ja joj djece neću milovati, jer djeca su to bludnička.7Da, bludu se odala mati njihova, sramotila se ona koja ih zače. Da, rekla je: 'Trčat ću za svojim milosnicima, za njima koji mi daju kruh moj i vodu, vunu moju i lan, ulje i piće moje.'8Stoga ću put joj trnjem zagraditi, zidom opkoliti, da ne nađe više svojih staza.9I trčat će za milosnicima, ali ih stići neće, tražit će ih, al' ih neće pronaći. Tada će reći: 'Idem se vratiti prvome mužu, jer sretnija bijah prije nego sada.'10I ona nije razumjela da joj ja davah i žito i mošt i ulje, da je ja obasipah srebrom i zlatom od kojega načiniše baale.11Stoga ću uzeti natrag svoje žito u svoje vrijeme i svoj mošt u pravi čas; oduzet ću svoju vunu i svoj lan kojima je imala pokriti golotinju svoju;12sad ću joj otkriti sramotu na oči njenih milosnika, i nitko je iz moje neće izbaviti ruke.13Učinit ću kraj svim njenim veseljima, svetkovinama, mlađacima, subotama i svim blagdanima njezinim.14Opustošit ću joj čokote i smokve za koje je govorila: 'To je plaća što mi je dadoše moji milosnici.' Obratit ću ih u šikarje, i životinje će ih poljske obrstiti. Hošea, 2,13		 Učinit ću kraj svim njenim veseljima, svetkovinama, mlađacima, subotama i svim blagdanima njezinim
1140 Nevolje izgnanstva
Ne raduj se, Izraele,ne kliči k'o drugi narodi; bludu se oda, jer, ostavivši Boga svoga, zavolio si plaću bludničku po svim gumnima žitnim.2Ni gumno ni kaca neće ih hraniti, i mlado će ih vino prevariti.3Neće više živjeti u zemlji Jahvinoj, Efrajim će se vratiti u Egipat i nečista će jela jesti u Asuru.4Neće više Jahvi lijevati vina, nit' će mu prinositi žrtve svoje; kruh će im biti kao kruh žalosti, i nečist će biti tko ga bude jeo; jer njihov je kruh samo za njih, neće ući u Dom Jahvin.5što ćete činiti na dan blagdanski, na dan svetkovine Jahvine?6Jer, evo gdje odoše pred pustošenjem; prihvatit će ih Egipat, sahraniti Memfis, srebrna im blaga kopriva će baštiniti, šatore će njihove obrasti trnje Hošea, 9,5		 što ćete činiti na dan blagdanski, na dan svetkovine Jahvine?
1141 Kazna za zločin u Baal Peoru
10Kao grožđe u pustinji nađoh ja Izraela, kao rani plod na smokvi vidjeh oce vaše; oni dođoše u Baal Peor, posvetiše se sramoti i postadoše grozote kao ljubimci njihovi.11Odletje poput ptice slava Efrajimova: od rođenja, od utrobe, od začeća.12Ako i podignu svoje sinove, oduzet ću ih prije dobi muževne, da, teško njima kada ih ostavim!13Efrajim je k'o da gledam Tir na njivi posađen, al' će Efrajim djecu svoju voditi na klanje.14Daj im, o Jahve! A što da im dadeš? Daj im krilo jalovo, dojke usahle Hošea, 9,10		 Kao grožđe u pustinji nađoh ja Izraela, kao rani plod na smokvi vidjeh oce vaše; oni dođoše u Baal Peor, posvetiše se sramoti i postadoše grozote kao ljubimci njihovi.
1142 Ljubav je jača
7Narod je moj sklon otpadu; i premda ga k Višnjem dozivlju, nitko da ga podigne.8Kako da te dadem, Efrajime, kako da te predam, Izraele! Kako da te dadem kao Admu, da učinim s tobom kao Sebojimu? Srce mi je uznemireno, uzavrela mi sva utroba:9neću više gnjevu dati maha, neću opet zatirati Efrajima, jer ja sam Bog, a ne čovjek: Svetac posred tebe - neću više gnjevan dolaziti! Hošea, 11,7		 neću više gnjevu dati maha, neću opet zatirati Efrajima, jer ja sam Bog, a ne čovjek: Svetac posred tebe - neću više gnjevan dolaziti!
1143 Poziv na pokoru i molitvu
13Svećenici, opašite kostrijet i tužite! Službenici žrtvenika, naričite! Dođite, prenoćite u kostrijeti, službenici Boga mojeg! Jer iz Doma Boga našeg nesta prinosnice i ljevanice!14Naredite sveti post, proglasite zbor svečani; starješine, saberite sve stanovnike zemlje u kuću Jahve, Boga svojeg. Zavapijte Jahvi:15 Jao dana! Jer Jahvin dan je blizu i dolazi k'o pohara od Svevišnjeg.16Ne iščeznu li hrana pred našim očima? Nije li nestalo radosti i sreće iz Doma Boga našega?17Istrunu zrnje pod grudama; puste su žitnice, porušene spreme jer žita nesta.18Kako li stoka uzdiše! Krda goveda podivljala lutaju jer im nema paše. Čak i stada ovaca kaznu podnose.19Tebi, Jahve, vapijem: oganj popali pašnjake pustinjske, plamen sažga sva stabla poljska.20Čak i zvijeri čeznu za tobom, jer presušiše potoci, oganj popali pašnjake pustinjske. Joel, 1, 14		 Naredite sveti post, proglasite zbor svečani; starješine, saberite sve stanovnike zemlje u kuću Jahve, Boga svojeg. Zavapijte Jahvi:
1144 Dan Jahvin i sadašnja nesreća
Uzbuna na Dan Jahvin
Trubite u trubu na Sionu!Dižite uzbunu na svetoj mi gori! Neka svi stanovnici zemlje dršću, jer dolazi Jahvin dan. Da, on je blizu.2Dan pun mraka i tmine, dan oblačan i crn. K'o zora po gorama se prostire narod jak i mnogobrojan, kakva ne bje nikad prije, niti će ga igda biti do vremena najdaljih. Joel, 2,1		 Trubite u trubu na Sionu!Dižite uzbunu na svetoj mi gori! Neka svi stanovnici zemlje dršću, jer dolazi Jahvin dan. Da, on je blizu.
1145 Poziv na pokoru
12Al' i sada - riječ je Jahvina - vratite se k meni svim srcem svojim posteć', plačuć' i kukajuć'.13Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se Jahvi, Bogu svome, jer on je nježnost sama i milosrđe, spor na ljutnju, a bogat dobrotom, on se nad zlom ražali.14Tko zna neće li se opet ražaliti, neće li blagoslov ostaviti za sobom! Prinose i ljevanice Jahvi, Bogu našemu!15Trubite u trubu na Sionu! Sveti post naredite, oglasite zbor svečani,16narod saberite, posvetite zbor. Saberite starce, sakupite djecu, čak i nejač na prsima. Neka ženik iziđe iz svadbene sobe a nevjesta iz odaje.17Između trijema i žrtvenika neka tuže svećenici, sluge Jahvine. Neka mole: Smiluj se, Jahve, svojem narodu! Ne prepusti baštine svoje sramoti, poruzi naroda. Zašto da se kaže među narodima: Gdje im je Bog? Joel, 2,15		 Trubite u trubu na Sionu! Sveti post naredite, oglasite zbor svečani,
1146 Joel, 2,15 narod saberite, posvetite zbor. Saberite starce, sakupite djecu, čak i nejač na prsima. Neka ženik iziđe iz svadbene sobe a nevjesta iz odaje.
1147 Joel, 4,9 Razglasite ovo među narodima! Posvetite se za rat! Dižite junake! Naprijed, navalite, svi ratnici!
1148 Jahvin dan
15Sunce i mjesec pomrčaše, zvijezde potamnješe.16Jahve grmi sa Siona, glas diže iz Jeruzalema; nebo se i zemlja tresu. Ali je Jahve utočište svome narodu i zaštita sinovima Izraela.17Znat ćete tada da sam ja Jahve vaš Bog što stoluje na Sionu, svetoj gori svojoj. Jeruzalem će biti svetište, tuđinac više neće kroza nj proći. Joel, 4,17		 Znat ćete tada da sam ja Jahve vaš Bog što stoluje na Sionu, svetoj gori svojoj.
1149 Joel, 4,17 Jeruzalem će biti svetište, tuđinac više neće kroza nj proći.
1150 Izrael
6Ovako govori Jahve: Za tri zločina Izraela, za četiri zločina, odluka je neopoziva: jer prodavahu pravednika za srebro i nevoljnika za sandale;7jer gaze po glavi siromahu i sirotinju na zlo vode; sin i otac k istoj djevojci idu da oskvrnu moje sveto ime;8i na haljinama u zalog uzetima leže kraj svakoga žrtvenika; i piju vino oglobljenih u Domu Boga svojega.9Ja pred njima istrijebih Amorejce visoke k'o cedar, jake poput hrašća, ja uništih i plod na njima i korijen pod njima.10Ja vas izvedoh iz zemlje egipatske i četrdeset vas godina vodih po pustinji da zaposjednete zemlju amorejsku.11Ja podigoh proroke izmeđ' vaših sinova i nazirejce među vašim mladićima. Nije li tako, sinovi Izraelovi? - riječ je Jahvina.12Al' vi nagnaste nazirejce da vino piju, a prorocima zapovjediste: 'Ne prorokujte!'13Gle, ja vas prignječujem o tlo pod vama, k'o što vršalice gnječe klasje;14neće biti bijega brzu, jaka neće učvrstiti snaga, junak se neće spasiti,15strijelac se neće održati, hitri trkač pobjeć' neće, nit' će jahač umaći,16najsrčaniji će ratnici bježat' nagi onog dana - riječ je Jahvina. Amos, 2,7		 jer gaze po glavi siromahu i sirotinju na zlo vode; sin i otac k istoj djevojci idu da oskvrnu moje sveto ime;
1151 Protiv Samarijanki
Počujte ovu riječ, krave bašanske,što boravite na samarijskoj gori, tlačite potrebite, ugnjetavate siromahe, govorite muževima: Donesi da pijemo!2Zakle se Jahve Gospod svetošću svojom: Dolaze vam, evo, dani kad će vas izvlačiti kukama, a posljednju od vas ostima.3Kroz pukotine ćete izlaziti, ne obziruć' se nikamo, i biti bačene prema Hermonu - riječ je Jahvina. Amos, 4,2		 Zakle se Jahve Gospod svetošću svojom: Dolaze vam, evo, dani kad će vas izvlačiti kukama, a posljednju od vas ostima.
1152 Treće viđenje: Visak
7Evo što mi Jahve Gospod pokaza: gle, čovjek stoji na zidu, u ruci mu visak.8što vidiš, Amose? - upita me Jahve. Visak, rekoh. Tada Gospod reče: Evo, izmjerit ću viskom svoj narod izraelski; neću ga više štedjeti.9Razorit će se uzvišice Izakove, opustjeti svetišta izraelska, i s mačem ću ustati na kuću Jeroboamovu. 10Amasja, svećenik betelski, poruči izraelskom kralju Jeroboamu: Amos se urotio protiv tebe usred doma Izraelova; zemlja ne može više podnijeti njegovih riječi. 11Jer ovako on govori: 'Jeroboam će poginuti od mača, a Izrael će iz svoje zemlje u izgnanstvo.' 12Amasja reče Amosu: Odlazi, vidioče! Bježi u zemlju Judinu, ondje jedi kruh i ondje prorokuj! 13Ali u Betelu da više nisi prorokovao, jer ovo je kraljevsko svetište, kraljevski hram. 14Nisam bio prorok ni proročki sin - odgovori Amos Amasji - bio sam stočar i gajio sam divlje smokve: 15ali me Jahve uze od stada i Jahve mi reče: 'Idi, prorokuj mojemu narodu Izraelu.' 16Sada čuj riječ Jahvinu. Ti veliš: 'Ne prorokuj protiv Izraela, ne proriči protiv doma Izakova.'17Zato ovako govori Jahve: 'Tvoja će žena bludničit' po gradu, sinovi tvoji i kćeri od mača će pasti, tvoja će se zemlja užetom razdijeliti, a ti ćeš umrijeti na nečistu tlu, i Izrael će otići u izgnanstvo iz svoje zemlje.' Amos, 7,9		 Razorit će se uzvišice Izakove, opustjeti svetišta izraelska, i s mačem ću ustati na kuću Jeroboamovu.
1153 Amos, 7,13 Ali u Betelu da više nisi prorokovao, jer ovo je kraljevsko svetište, kraljevski hram.
1154 Navješataj tajnovite kazne: tame i žalosti
9Toga ću dana - riječ je Jahve Gospoda - učiniti da sunce zapadne u podne, i pomračit ću zemlju u po bijela dana.10Okrenut ću svetkovine vaše u kuknjavu i sve vaše pjevanje u tužaljku; obući ću u kostrijet svako bedro, oćelavit ću svaku glavu. Bit će kao kad se tuži za jedincem, i što ostane, bit će kao dan gorčine. Amos, 8,10		 Okrenut ću svetkovine vaše u kuknjavu i sve vaše pjevanje u tužaljku; obući ću u kostrijet svako bedro, oćelavit ću svaku glavu. Bit će kao kad se tuži za jedincem, i što ostane, bit će kao dan gorčine.
1155 Peto viđenje: Razorenje Svetišta
Vidjeh Gospoda gdje stoji krajžrtvenika i govori: Udari u glavice stupova, neka se pragovi zatresu! Svima ću satrti glave, što ostane, pod mač ću udariti. Nijedan neće uteći, nitko se neće spasiti.2Zariju li se i u Podzemlje, iščupat će ih ruka moja. Popnu li se i na nebo, odande ću ih skinuti.3Ako se sakriju i navrh Karmela, naći ću ih i pohvatati. Ako se od mog pogleda na dno morsko skriju, zapovjedit ću Zmaju da ih proždre.4Ako i u izgnanstvo odu pred neprijateljem, naredit ću maču da ih sasiječe; upravit ću oči na njih, ali na nesreću, ne na dobro. Amos, 9,1		 Peto viđenje: Razorenje Svetišta
1156 Osveta Izraelova
16Jest, kako vi piste na svetoj mi gori, pit će svi narodi bez oduška, pit će i iskapiti - i bit će k'o da ih nigda bilo nije.17Al' na gori Sionu bit će spasenici - postat će sveta - i dom će Jakovljev baštiniti svoju baštinu.18Dom će Jakovljev biti oganj, dom Josipov plamen, dom Ezavljev strnjika. Potpalit će ga i proždrijeti, i od doma Ezavljeva nitko neće ostati - riječ je Jahvina. Obadija, 1,16		 Jest, kako vi piste na svetoj mi gori, pit će svi narodi bez oduška, pit će i iskapiti - i bit će k'o da ih nigda bilo nije.
1157 Obadija, 1,17 Al' na gori Sionu bit će spasenici - postat će sveta - i dom će Jakovljev baštiniti svoju baštinu.
1158 Jona izbavljen
Jahve zapovjedi velikoj ribi da proguta Jonu. Tri dana i tri noći ostade Jona u ribljoj utrobi. 2Iz utrobe riblje stade Jona moliti Jahvu, Boga svojega. 3On reče: Iz nevolje svoje zavapih Jahvi, i on me usliša; iz utrobe Podzemlja zazvah, i ti si mi čuo glas.4Ti me baci moru u dubine, i voda me opteče. Sve poplave tvoje i valovi oboriše se na me.5Pomislih: odbačen sam ispred očiju tvojih. Al' ipak oči upirem svetom Hramu tvojem.6Vode me do grla okružiše, bezdan me opkoli. Trave mi glavu omotaše,7 siđoh do korijena planina. Nada mnom se zatvoriše zauvijek zasuni zemljini. Al' ti iz jame izvadi život moj, o Jahve, Bože moj.8Samo što ne izdahnuh kad se spomenuh Jahve, i molitva se moja k tebi vinula, prema svetom Hramu tvojemu.9Oni koji štuju isprazna ništavila milost svoju ostavljaju.10A ja ću ti s pjesmom zahvalnicom žrtvu prinijeti. što se zavjetovah, ispunit ću. Spasenje je od Gospoda. 11Tada Jahve zapovjedi ribi i ona izbljuva Jonu na obalu. Jona, 2,5		 Pomislih: odbačen sam ispred očiju tvojih. Al' ipak oči upirem svetom Hramu tvojem.
1159 Jona, 2,8 Samo što ne izdahnuh kad se spomenuh Jahve, i molitva se moja k tebi vinula, prema svetom Hramu tvojemu.
1160 Sud Samariji
2Čujte, narodi, vi svi! Slušaj, zemljo, i sve što te ispunja! Gospod Jahve protiv vas će svjedočiti - Gospod iz svetoga Hrama svojega!3Jer evo: Jahve izlazi iz svetoga mjesta svojega, silazi i hodi po visovima zemaljskim.4Gore se rastapaju pod njegovim koracima i doline rasijedaju kao vosak pred ognjem, kao voda što se razlijeva niz obronak.5Sve je to za zločinstvo Jakovljevo i za grijehe doma Izraelova. Koje je zločinstvo Jakovljevo? Nije li Samarija? što su uzvišice Judine? Nije li Jeruzalem?6Učinit ću od Samarije kamenu gomilu u polju, ledinu za vinograd. Zavaljat ću kamenje njezino u dolinu, otkrit ću joj temelje.7Razbit će se svi njeni kipovi, sva će joj se plaća bludnička ognjem spaliti, raskomadat ću sve njene idole, jer su od bludničke plaće nakupljeni, i opet će postati plaćom bludničkom. Mihej, 1,2		 Čujte, narodi, vi svi! Slušaj, zemljo, i sve što te ispunja! Gospod Jahve protiv vas će svjedočiti - Gospod iz svetoga Hrama svojega!
1161 Mihej, 1,3 Jer evo: Jahve izlazi iz svetoga mjesta svojega, silazi i hodi po visovima zemaljskim.
1162 Protiv proroka najamnika
5Ovako govori Jahve protiv proroka koji moj narod zavode: Ako imaju zalogaj u zubima, proglašuju: 'Mir!' Ali protiv onoga koji im ništa ne stavlja u usta naviještaju sveti rat.6Zato ćete imati noć mjesto vaših viđenja i tminu mjesto proricanja. Zaći će sunce tim prorocima i dan će za njih pomrčati.7Tada će se posramiti vidovnjaci i zblaniti vračari. Svi će oni pokriti gubice, jer odgovora Božjeg neće biti.8Ali ja sam pun snage i duha Jahvina, pun pravde i jakosti da objavim Jakovu opačinu njegovu, Izraelu njegov grijeh. Mihej, 3,5		 Ovako govori Jahve protiv proroka koji moj narod zavode: Ako imaju zalogaj u zubima, proglašuju: 'Mir!' Ali protiv onoga koji im ništa ne stavlja u usta naviještaju sveti rat.
1163 Judeji
Gledajte, preko gora hrli glasnik,on naviješta: Spasenje! Svetkuj svoje blagdane, Judo, ispuni svoje zavjete, jer Belijal više neće prolaziti po tebi, on je sasvim zatrt.3Da, Jahve će obnoviti vinograd Jakovljev i vinograd Izraelov. Pljačkaši ih opljačkali, mladice im potrl Nahum, 2,1		 Gledajte, preko gora hrli glasnik,on naviješta: Spasenje! Svetkuj svoje blagdane, Judo, ispuni svoje zavjete, jer Belijal više neće prolaziti po tebi, on je sasvim zatrt.
1164 Ti si pijan od sramote, ne od slave! Pij samo i pokazuj kapicu. Dolazi ti pehar iz desnice Jahvine i sramota na slavu tvoju!17Nasilje nad Libanonom tebe će prestraviti, pokolj zvijeri, jer si ljudsku krv prolio, poharao zemlju, grad i njegove žitelje.19Jao onom tko komadu drva kaže: Probudi se! Kamenu nijemom: Preni se! On da prorokuje? Optočen može biti i zlatom i srebrom, ali nikakva daha životnog nema u njemu.18Čemu koristi tesan lik da ga umjetnik teše? Čemu lijevan lik, lažno proroštvo, da se tvorac njegov u nj pouzdaje oblikujuć' nijeme kipove?20Ali je Jahve u svojem svetom Hramu: nek' zemlja sva zašuti pred njime! Habakuk, 2,20 Ali je Jahve u svojem svetom Hramu: nek' zemlja sva zašuti pred njime!
1165 Molitva. Od proroka Habakuka.Na način tužbalice.
2Jahve, čuo sam za slavu tvoju, Jahve, tvoje mi djelo ulijeva jezu! Ponovi ga u naše vrijeme! Otkrij ga u naše vrijeme! U gnjevu se svojem smilovanja sjeti!3Bog stiže iz Temana, a Svetac s planine Parana! Veličanstvo njegovo zastire nebesa, zemlja mu je puna slave.4Sjaj mu je k'o svjetlost, zrake sijevaju iz njegovih ruku, ondje mu se krije sila.5Kuga pred njim ide, groznica ga sustopice prati.6On stane, i zemlja se trese, on pogleda, i dršću narodi. Tad se raspadoše vječne planine, bregovi stari propadoše, njegove su staze od vječnosti.7Prestrašene vidjeh kušanske šatore, čadore što dršću u zemlji midjanskoj.8Jahve, planu li tvoj gnjev na rijeke ili jarost tvoja na more te jezdiš na svojim konjima, na pobjedničkim bojnim kolima?9Otkrivaš svoj luk i otrovnim ga strijelama sitiš. Bujicama rasijecaš tlo,10 planine dršću kad te vide, navaljuje oblaka prolom, bezdan diže svoj glas. Habakuk, 3,3		 Bog stiže iz Temana, a Svetac s planine Parana! Veličanstvo njegovo zastire nebesa, zemlja mu je puna slave.
1166 Protiv štovanja stranih bogova
4Podignut ću ruku na Judu i na sve stanovnike Jeruzalema i istrijebit ću iz ovoga mjesta ostatak Baalov, ime služitelja idolskih sa svećenicima njegovim;5one koji se klanjaju na krovovima vojsci nebeskoj, one koji se klanjaju pred Jahvom a zaklinju se Milkomom;6one koji su se odmetnuli od Jahve, koji ne traže Jahvu i nimalo za nj ne mare.7Tišina pred Jahvom Gospodom, jer je dan Jahvin blizu! Da, Jahve je prigotovio žrtvu, posvetio je svoje uzvanike Sefanija, 1,7		 Tišina pred Jahvom Gospodom, jer je dan Jahvin blizu! Da, Jahve je prigotovio žrtvu, posvetio je svoje uzvanike.
1167 Protiv upravljača naroda
Teško nepokornom, okaljanom,nasilničkom gradu!2On nikada nije čuo poziva, nikada nije prihvatio pouku; Jahvi on se nikada nije povjerio; svome Bogu nije se nikada približio.3Njegovi su knezovi usred njega - lavovi koji riču; njegovi su suci - vuci večernji koji do jutra nisu kosti glodali;4proroci su njegovi - razmetljivci, puki lažljivci, svećenici njegovi skvrne Svetište, krše Zakon.5Usred njega, Jahve je pravedan - on ne čini nepravde; svako jutro iznosi svoju pravicu, u praskozorje ne izostaje; ali bezbožnik srama ne poznaje. Sefanija, 3,4		 proroci su njegovi - razmetljivci, puki lažljivci, svećenici njegovi skvrne Svetište, krše Zakon.
1168 Skromni Ostatak Izraela
11U onaj dan nećeš se sramiti svih svojih nedjela koja si protiv mene počinio, jer ću ukloniti iz tebe tvoje ohole hvalisavce; i nećeš se više šepiriti na Svetoj gori mojoj,12jer ću pustiti da u tebi opstane samo skroman i čedan narod, i u imenu Jahvinu tražit će okrilje13 Ostatak Izraelov. Oni neće više činiti nepravdu, neće više govoriti laži; u njihovim ustima neće se više naći jezik prijevarni. Moći će pasti i odmarati se, i nitko im neće smetati. Sefanija, 3,11		 U onaj dan nećeš se sramiti svih svojih nedjela koja si protiv mene počinio, jer ću ukloniti iz tebe tvoje ohole hvalisavce; i nećeš se više šepiriti na Svetoj gori mojoj,
1169 Savjetovanje sa svećenicima
10Dvadeset i četvrtoga dana devetoga mjeseca, druge godine kralja Darija, dođe riječ Jahvina preko proroka Hagaja: 11Ovako govori Jahve nad Vojskama. Pitaj svećenike što kaže Zakon i reci: 12'Kad bi tko u skutu svoje haljine nosio posvećeno meso, ili bi se skutom dotakao kruha, jela, vina, ulja ili kakve god hrane, bi li to postalo sveto?' Svećenici odgovoriše: Ne! 13Hagaj dalje upita: Kad bi netko koji se onečistio dodirnuvši mrtvaca dotakao nešto od onoga, bi li to postalo nečisto? Svećenici odgovoriše: Bilo bi nečisto. 14Onda Hagaj ovako reče: Takav je i ovaj puk, takav je ovaj narod preda mnom - riječ je Jahvina - takvo je svako djelo ruku njihovih, i sve što ovdje prinose: sve je nečisto Hagaj, 2,12		 Kad bi tko u skutu svoje haljine nosio posvećeno meso,
1170 Hagaj, 2,12 ili bi se skutom dotakao kruha, jela, vina, ulja ili kakve god hrane, bi li to postalo sveto?' Svećenici odgovoriše: Ne!
1171 Obećanje žetve
15A sada, promislite u srcu, od današnjega dana unapredak: Prije negoli se poče stavljati kamen na kamen u Jahvinu Svetištu,16kakvi ono bijaste? Dolažaste hrpi od dvadeset mjerica, a bješe ih samo deset! Dolažaste kaci da zahvatite pedeset mjerica, a bješe ih samo dvadeset!17Udarao sam snijeću, medljikom i gradom svako djelo vaših ruku, ali nikoga nema k meni - riječ je Jahvina.18Stoga dobro pripazite od današnjeg dana unapredak - od dvadeset i četvrtoga dana devetoga mjeseca, kad se stao graditi Hram Jahvin, pripazite dobro19ima li još žita u žitnici? Ni vinova loza ni smokva, ni mogranj ni maslina nisu rađali! Al' od ovog dana ja ću blagosloviti. Hagaj, 2,15		 A sada, promislite u srcu, od današnjega dana unapredak: Prije negoli se poče stavljati kamen na kamen u Jahvinu Svetištu,
1172 Treće viđenje: Mjerač
5Podigoh oči i vidjeh. I gle: čovjek, a u ruci mu mjeračko uže. 6Upitah ga: Kamo ideš? Odgovori mi: Da izmjerim Jeruzalem i da vidim koliko je širok a koliko dug. 7I gle, anđeo koji je govorio sa mnom stajaše nepomično, a drugi mu iziđe u susret 8i reče mu: Trči, reci onome mladiću ovako: Jeruzalem će biti kao otvoren grad radi mnoštva ljudi i stoke koji će biti u njemu. 9A ja ću mu - riječ je Jahvina - biti ognjen zid unaokolo i Slava njegova sred njega.10Hej! Hej! Bježite iz zemlje sjeverne - riječ je Jahvina - jer u sva četiri vjetra nebeska razasuo sam vas - riječ je Jahvina!11Hej, Sione, koji živiš kod kćeri babilonske, spasi se!12Ovako govori Jahve nad Vojskama, čija me Slava izaslala k narodima koji su vas opljačkali: Tko vas dira, dira mi zjenicu oka.13Gle, ruku dižem na njih da plijenom budu svojim robovima. Znat ćete tako da me posla Jahve nad Vojskama!14Kliči i raduj se, kćeri sionska, jer evo, dolazim usred tebe prebivat' - riječ je Jahvina.15U onaj dan mnogi će narodi uz Jahvu prionuti i bit će narod moj, a ja ću prebivati usred tebe. Znat ćeš tako da me tebi posla Jahve nad Vojskama.16I Judeja će biti baština Jahvina, njegov dio u Svetoj zemlji, i on će opet izabrati Jeruzalem.17Tiho, ljudi svi, pred Jahvom, jer, evo, on ustaje iz svetoga Prebivališta svojega! Zaharija, 2,16		 I Judeja će biti baština Jahvina, njegov dio u Svetoj zemlji, i on će opet izabrati Jeruzalem.
1173 Zaharija, 2,17 Tiho, ljudi svi, pred Jahvom, jer, evo, on ustaje iz svetoga Prebivališta svojega!
1174 Zavjetna kruna
9I dođe mi riječ Jahvina: 10Uzmi prinose od izgnanika - od Heldaja, Tobije i Jedaje - i pođi danas i uđi u dom Jošije, sina Sefanijina, koji je došao iz Babilona. 11Uzmi srebra i zlata, načini krunu i stavi na glavu Jošui, sinu Josadakovu, velikom svećeniku. 12I reci mu: 'Ovako govori Jahve nad Vojskama: Evo čovjeka komu je ime Izdanak; ispod njega će proklijati i on će sazdati Svetište Jahvino. 13On će sazdati Svetište Jahvino i proslaviti se. On će sjediti i vladati na prijestolju. A do njega će na prijestolju biti svećenik. Sklad savršen bit će među njima. 14A kruna neka ostane u Jahvinu Svetištu za spomen Heldaju, Tobiji, Jedaji i Jošiji, sinu Sefanijinu. 15I oni koji su daleko doći će i sazdat će Svetište Jahvino. Znat ćete tako da me Jahve nad Vojskama k vama poslao.' To će se zbiti ako zaista posluš Zaharija, 6,12		 I reci mu: 'Ovako govori Jahve nad Vojskama: Evo čovjeka komu je ime Izdanak; ispod njega će proklijati i on će sazdati Svetište Jahvino.
1175 Zaharija, 6,13 On će sazdati Svetište Jahvino i proslaviti se. On će sjediti i vladati na prijestolju. A do njega će na prijestolju biti svećenik. Sklad savršen bit će među njima.
1176 Zaharija, 6,14 A kruna neka ostane u Jahvinu Svetištu za spomen Heldaju, Tobiji, Jedaji i Jošiji, sinu Sefanijinu.
1177 Zaharija, 6,15 I oni koji su daleko doći će i sazdat će Svetište Jahvino. Znat ćete tako da me Jahve nad Vojskama k vama poslao.' To će se zbiti ako zaista poslušate glas Jahve, Boga svojega.
1178 Spas u Mesiji
I dođe mi riječ Jahvina:2Ovako govori Jahve nad Vojskama: 'Ljubavlju ljubomornom za Sion izgaram i gnjevom velikim plamtim za nj! Vraćam se u Sion, prebivati hoću sred Jeruzalema.'3Ovako govori Jahve nad Vojskama: 'Jeruzalem će se zvati Gradom vjernosti i Gorom Jahve nad Vojskama, Gorom svetosti.'4Ovako govori Jahve nad Vojskama: 'Starci i starice opet će posjedati po trgovima jeruzalemskim, svatko sa štapom u ruci zbog starosti prevelike.5A gradski će se trgovi ispuniti dječacima i djevojčicama koji će se igrati na njegovim trgovima.'6Ovako govori Jahve nad Vojskama: 'Ako to bude čudo u očima Ostatka u dane one, zar će to biti čudo i u mojim očima' - riječ je Jahve nad Vojskama.7Ovako govori Jahve nad Vojskama: 'Evo spasit ću svoj narod iz zemlje istočne i iz zemlje sunčanog zapada.8Ja ću ih dovesti da se nastane usred Jeruzalema. I bit će mi narod a ja ću im biti Bog u vjernosti i pravdi.' 9Ovako Govori Jahve nad Vojskama: 'Neka ojačaju ruke vama koji ovih dana slušate riječi ove iz usta proroka koji prorokuje od dana kada bjehu položeni temelji Domu Jahve nad Vojskama da bi se opet sagradilo Svetište. 10Jer, prije ovih dana ne bijaše nadnice za čovjeka niti nadnice za živinče; niti bijaše mira od neprijatelja onome koji je izlazio ni onome koji je dolazio; puštao sam ljude jedne protiv drugih. 11Ali sada, neću biti prema Ostatku ovog naroda kao minulih dana - riječ je Jahve nad Vojskama - 12nego ću posijati mir: loza će roditi grožđem, zemlja će davati usjeve, a nebo će davati rosu svoju. Sve ću to dati Ostatku ovoga naroda. 13I kao što bijaste prokletstvo među narodima, dome Judin i dome Izraelov, tako ću vas spasiti da budete blagoslovom! Ne bojte se, nek' vam jake budu ruke!' Zaharija, 8,3		 Ovako govori Jahve nad Vojskama: 'Jeruzalem će se zvati Gradom vjernosti i Gorom Jahve nad Vojskama, Gorom svetosti.
1179 Zaharija, 8,9 Ovako Govori Jahve nad Vojskama: 'Neka ojačaju ruke vama koji ovih dana slušate riječi ove iz usta proroka koji prorokuje od dana kada bjehu položeni temelji Domu Jahve nad Vojskama da bi se opet sagradilo Svetište
1180 18Ako li pleme egipatsko ne uzađe i ne dođe, stići će ga isti udarac kojim će Jahve udariti narode koji ne bi uzašli svetkovati Blagdan sjenica. 19Takva će biti kazna Egiptu i svim narodima koji ne budu uzašli da svetkuju Blagdan sjenica. 20U onaj dan stajat će na konjskim praporcima 'Jahvi posvećen'; a u Domu Jahvinu bit će lonci kao žrtvene čaše pred žrtvenikom; 21i svaki će lonac u Jeruzalemu i u Judeji biti posvećen Jahvi nad Vojskama - svi koji budu htjeli žrtvovati uzimat će ih i kuhati u njima. I u dan onaj neće više biti trgovaca u Domu Jahve nad Vojskama. Zaharija, 14,18 Ako li pleme egipatsko ne uzađe i ne dođe, stići će ga isti udarac kojim će Jahve udariti narode koji ne bi uzašli svetkovati Blagdan sjenica.
1181 Zaharija, 14,19 Takva će biti kazna Egiptu i svim narodima koji ne budu uzašli da svetkuju Blagdan sjenica.
1182 Zaharija, 14,20 U onaj dan stajat će na konjskim praporcima 'Jahvi posvećen'; a u Domu Jahvinu bit će lonci kao žrtvene čaše pred žrtvenikom;
1183 Zaharija, 14,21 i svaki će lonac u Jeruzalemu i u Judeji biti posvećen Jahvi nad Vojskama - svi koji budu htjeli žrtvovati uzimat će ih i kuhati u njima. I u dan onaj neće više biti trgovaca u Domu Jahve nad Vojskama.
1184 . A sad vas opominjem,svećenici!2Ako ne budete poslušali,ako ne budete k srcu uzelida proslavite Ime moje -govori Jahve nad Vojskama -kletvu ću na vas svalitii proklet ću vaš blagoslov.I već ga proklehjer to niste k srcu uzeli.3I slomit ću vam ruku,bacit ću vam u lice izmetine,izmetine vaših svetkovina,i s njima ću vas splaviti.4Po tom ćete znati:to je bila moja opomenada ostane Savez moj s Levijem -govori Jahve nad Vojskama.5A moj Savez s njim,to bijaše život i mir -ja sam mu ih dao: bijaše to strah -i on me se bojao,Imena se moga plašio.6Zakon istine bijaše u njegovimustimai pakost mu ne kaljaše usana;u miru i pravičnosti hodio jesa mnomi mnoge je od grijeha odvratio.7Da, usne svećenikove treba dačuvaju znanje,a iz njegovih usta treba tražitiZakon:ta on je glasnik Jahve nadVojskama.8Ali vi ste s puta zašli,učinili ste da se mnogi o Zakonspotiču,raskinuli ste Savez Levijev -govori Jahve nad Vojskama.9Zato učinih da vas prezirui ponizuju svi narodijer se putova mojih vi držali niste,nego ste bili pristrani primjenjujućZakon. Malahija, 2,3 I slomit ću vam ruku,bacit ću vam u lice izmetine,izmetine vaših svetkovina,i s njima ću vas splaviti.
1185 Mješovita vjenčanja i razvodi
10Nemamo li svi jednog Oca?Nije li nas jedan Bog stvorio?Zašto smo onda jedan drugomenevjernite skvrnimo Savez svojih otaca?11Iznevjerio se Juda:učinili su sramotuu Izraelu i Jeruzalemu,jer Juda je oskvrnuo Svetinju,Jahvi dragu,i ženi se kćerju tuđega božanstva.12Svakog tko tako učini, ma tko bio on,nek iskorijeni Jahve iz šatoraJakovljevihi izmeđ onih koji prinose žrtvuJahvi nad Vojskama!13I ovo još vi činite:zalijevate suzama Jahvin žrtveniktužeći i ridajući,jer on više neće da se žr tvi prikloni,iz ruke mu vaše ona nije ugodna.14I vi pitate: Zašto?Zato što je Jahve bio svjedokizmeđu tebe i žene mladosti tvojekojoj si nevjeran premda ti drugarica bijašei žena tvoga saveza.15Nije li On načinio jedno jedino bićedahom životnim obdareno?A što to jedino biće traži?Božanski naraštaj!Poštuj dakle život svoji ne budi nevjeran ženi svojemladosti.16Jer ja mrzim otpuštanje žena -govori Jahve, Bog Izraelov -i onog koji nevjerom haljinesvoje kalja -govori Jahve nad Vojskama!Poštujte dakle život svoj,ne budite nevjerni! Malahija, 2,11		 Iznevjerio se Juda:učinili su sramotu u Izraelu i Jeruzalemu, jer Juda je oskvrnuo Svetinju,Jahvi dragu,i ženi se kćerju tuđega božanstva.
1186 Navještenje Josipu
18A rođenje Isusa Krista zbilo se ovako. Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nađe se trudna po Duhu Svetom. 19A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti. 20Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. 21Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih. 22Sve se to dogodilo da se ispuni što Gospodin reče po proroku: 23Evo, Djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu se ime Emanuel - što znači: S nama Bog! 24Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi anđeo Gospodnji: uze k sebi svoju ženu. 25I ne upozna je dok ne rodi sina. I nadjenu mu ime Isus. Matej, 1,18		 A rođenje Isusa Krista zbilo se ovako. Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nađe se trudna po Duhu Svetom.
1187 Matej, 1,20 Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga.
1188 Propovijedanje Ivana Krstitelja
U one dane pojavi se Ivan Krstitelj propovijedajući u Judejskoj pustinji: 2Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko! 3Ovo je uistinu onaj o kom proreče Izaija prorok: Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! 4Ivan je imao odjeću od devine dlake i kožnat pojas oko bokova; hranom mu bijahu skakavci i divlji med. 5Grnuo k njemu Jeruzalem, sva Judeja i sva okolica jordanska. 6Primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe. 7Kad ugleda mnoge farizeje i saduceje gdje mu dolaze na krštenje, reče im: Leglo gujinje! Tko li vas je samo upozorio da bježite od skore srdžbe? 8Donosite dakle plod dostojan obraćenja. 9I ne usudite se govoriti u sebi: 'Imamo oca Abrahama!' Jer, kažem vam, Bog iz ovoga kamenja može podići djecu Abrahamovu. 10Već je sjekira položena na korijen stablima. Svako dakle stablo koje ne donosi dobroga roda, siječe se i u oganj baca. 11Ja vas, istina, krstim vodom na obraćenje, ali onaj koji za mnom dolazi jači je od mene. Ja nisam dostojan obuće mu nositi. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. 12U ruci mu vijača, pročistit će svoje gumno i skupiti žito u svoju žitnicu, a pljevu spaliti ognjem neugasivim. Matej, 3,11		 Ja vas, istina, krstim vodom na obraćenje, ali onaj koji za mnom dolazi jači je od mene. Ja nisam dostojan obuće mu nositi. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.
1189 Kušnja u pustinji
Duh tada odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša. 2I propostivši četrdeset dana i četrdeset noći, napokon ogladnje. 3Tada mu pristupi napasnik i reče: Ako si Sin Božji, reci da ovo kamenje postane kruhom. 4A on odgovori: Pisano je: Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta. 5Đavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama 6i reče mu: Ako si Sin Božji, baci se dolje! Ta pisano je: Anđelima će svojim zapovjediti za tebe i na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen. 7Isus mu kaza: Pisano je također: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega! 8Đavao ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu 9pa mu reče: Sve ću ti to dati ako mi se ničice pokloniš. 10Tada mu reče Isus: Odlazi, Sotono! Ta pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi! 11Tada ga pusti đavao. I gle, anđeli pristupili i služili mu. Matej, 4,5		 Đavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama
1190 Prava molitva. Očenaš
7Kad molite, ne blebećite kao pogani. Misle da će s mnoštva riječi biti uslišani. 8Ne nalikujte na njih. Ta zna vaš Otac što vam treba i prije negoli ga zaištete. 9Vi, dakle, ovako molite: 'Oče naš, koji jesi na nebesima! Sveti se ime tvoje! 10Dođi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji! 11Kruh naš svagdanji daj nam danas! 12I opusti nam duge naše kako i mi otpustismo dužnicima svojim! 13I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zloga!' 14Doista, ako vi otpustite ljudima njihove prijestupke, otpustit će i vama Otac vaš nebeski. 15Ako li vi ne otpustite ljudima, ni Otac vaš neće otpustiti vaših prijestupaka. Matej, 6,9		 Vi, dakle, ovako molite: 'Oče naš, koji jesi na nebesima! Sveti se ime tvoje!
1191 Ne obeščaćujte svetinje! (Mt 7,6) 6Ne dajte svetinje psima! Niti svoga biserja bacajte pred svinje da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas. Matej, 7,6 Ne obeščaćujte svetinje! (Mt 7,6)
1192 Matej, 7,6 Ne dajte svetinje psima! Niti svoga biserja bacajte pred svinje da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas.
1193 Grijeh protiv istine
31Zato kažem vam: svaki će se grijeh i bogohulstvo oprostiti ljudima, ali rekne li tko bogohulstvo protiv Duha, neće se oprostiti. 32I rekne li tko riječ protiv Sina Čovječjega, oprostit će mu se. Ali tko rekne protiv Duha Svetoga, neće mu se oprostiti ni na ovom svijetu ni u budućem. Matej, 12,32		 I rekne li tko riječ protiv Sina Čovječjega, oprostit će mu se. Ali tko rekne protiv Duha Svetoga, neće mu se oprostiti ni na ovom svijetu ni u budućem.
1194 Prepirke o farizejskim predajama
Tada pristupe Isusu farizeji i pismoznanci iz Jeruzalema govoreći: 2Zašto tvoji učenici prestupaju predaju starih? Ne umivaju ruku prije jela! 3On im odgovori: A zašto vi prestupate zapovijed Božju radi svoje predaje? 4Ta reče Bog: Poštuj oca i majku! I: Tko prokune oca ili majku, smrću neka se kazni! 5A vi velite: 'Rekne li tko ocu ili majci: Pomoć koja te od mene ide neka bude sveti dar, 6ne treba da poštuje oca svoga ni majku svoju.' Tako dokinuste riječ Božju radi svoje predaje. 7Licemjeri, dobro prorokova o vama Izaija: 8Narod me ovaj usnama časti, a srce mu je daleko od mene. 9Uzalud me štuju naučavajući nauke - uredbe ljudske. 10Tada dozove mnoštvo i reče: Slušajte i razumijte! 11Ne onečišćuje čovjeka što ulazi u usta, nego što iz usta izlazi - to čovjeka onečišćuje. 12Tada pristupe k njemu učenici i kažu mu: Znaš li da su se farizeji sablaznili kad su čuli tu riječ? 13On im odgovori: Svaki nasad koji ne posadi Otac moj nebeski iskorijenit će se. 14Pustite ih! Slijepi su, vođe slijepaca! A ako slijepac slijepca vodi, obojica će u jamu pasti. 15Petar prihvati i reče mu: Protumači nam tu prispodobu! 16A on reče: I vi još uvijek ne razumijete? 17Ne shvaćate li: sve što ulazi na usta, ide u trbuh te se izbacuje u zahod. 18Naprotiv, što iz usta izlazi, iz srca izvire i to onečišćuje čovjeka. 19Ta iz srca izviru opake namisli, ubojstva, preljubi, bludništva, krađe, lažna svjedočanstva, psovke. 20To onečišćuje čovjeka; a jesti neopranih ruku ne onečišćuje čovjeka. Matej, 15,5		 A vi velite: 'Rekne li tko ocu ili majci: Pomoć koja te od mene ide neka bude sveti dar,
1195 Jao vama pismoznanci i farizeji!
13Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Zaključavate kraljevstvo nebesko pred ljudima; sami ne ulazite, a ne date ući ni onima koji bi htjeli. 14 15Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Obilazite morem i kopnom da pridobijete jednog sljedbenika. A kad ga pridobijete, promećete ga u sina paklenoga dvaput goreg od sebe. 16Jao vama! Slijepe vođe! Govorite: 'Zakune li se tko Hramom, nije ništa. Ali ako se zakune hramskim zlatom, veže ga zakletva.' 17Budale i slijepci! Ta što je veće: zlato ili Hram što posvećuje zlato? 18Nadalje: 'Zakune li se tko žrtvenikom, nije ništa. Ali ako se zakune darom što je na njemu, veže ga zakletva.' 19Slijepci! Ta što je veće: dar ili žrtvenik što dar posvećuje? 20Tko se dakle zakune žrtvenikom, kune se njime i svime što je na njemu. 21I tko se zakune Hramom, kune se njime i Onim koji u njemu prebiva. 22I tko se zakune nebom, kune se prijestoljem Božjim i Onim koji na njemu sjedi. 23Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Namirujete desetinu od metvice i kopra i kima, a propuštate najvažnije u Zakonu: pravednost, milosrđe, vjernost. Ovo je trebalo činiti, a ono ne propuštati. 24Slijepe vođe! Cijedite komarca, a gutate devu! 25Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Čistite čašu i zdjelu izvana, a iznutra su pune grabeža i pohlepe. 26Farizeju slijepi! Očisti najprije nutrinu čaše da joj i vanjština bude čista. 27 Jao vama pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Nalik ste na obijeljene grobove. Izvana izgledaju lijepi, a iznutra su puni mrtvačkih kostiju i svakojake nečistoće. 28Tako i vi izvana ljudima izgledate pravedni, a iznutra ste puni licemjerja i bezakonja. 29Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Gradite grobnice prorocima i kitite spomenike pravednicima 30te govorite: 'Da smo mi živjeli u dane otaca svojih, ne bismo bili njihovi sudionici u prolijevanju krvi proročke.' 31Tako sami protiv sebe svjedočite da ste sinovi ubojica proroka. 32Dopunite samo mjeru otaca svojih! Matej, 23,17		 Budale i slijepci! Ta što je veće: zlato ili Hram što posvećuje zlato?
1196 Matej, 23,19 Slijepci! Ta što je veće: dar ili žrtvenik što dar posvećuje?
1197 Razorenje Jeruzalema
15Kada dakle vidite da grozota pustoši, po proroštvu Daniela proroka, stoluje na svetome mjestu - tko čita, neka razumije: 16koji se tada zateknu u Judeji, neka bježe u gore; 17tko bude na krovu, neka ne silazi uzeti što iz kuće; 18i tko bude u polju, neka se ne okreće natrag da uzme haljinu! 19A jao trudnicama i dojiljama u one dane! 20I molite da bijeg vaš ne bude zimi ili subotom 21jer tada će biti velika tjeskoba kakve ne bijaše od početka svijeta sve do sada, a neće je ni biti. 22I kad se ne bi skratili dani oni, nitko se ne bi spasio. No poradi izabranih skratit će se dani oni. 23Ako vam tada tko rekne: 'Gle, evo Krista!' ili: 'Eno ga!' - ne povjerujte! 24Ustat će, doista, lažni kristi i lažni proroci i iznijeti znamenja velika i čudesa da, bude li moguće, zavedu i izabrane. 25Eto, prorekao sam vam. Matej, 24,15		 Kada dakle vidite da grozota pustoši, po proroštvu Daniela proroka, stoluje na svetome mjestu - tko čita, neka razumije:
1198 Isusova smrt
45Od šeste ure nasta tama po svoj zemlji - do ure devete. 46O devetoj uri povika Isus iza glasa: Eli, Eli, lema sabahtani? To će reći: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? 47A neki od nazočnih, čuvši to, govorahu: Ovaj zove Iliju. 48I odmah pritrča jedan od njih, uze spužvu, natopi je octom, natakne je na trsku i pruži mu piti. 49A ostali rekoše: Pusti da vidimo hoće li doći Ilija da ga spasi. 50A Isus opet povika iz glasa i ispusti duh. 51I gle, zavjesa se hramska razdrije odozgor dodolje, nadvoje; zemlja se potrese, pećine se raspukoše, 52grobovi otvoriše i tjelesa mnogih svetih preminulih uskrsnuše 53te iziđoše iz grobova nakon njegova uskrsnuća, uđoše u sveti grad i pokazaše se mnogima. 54A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj. 55A bijahu ondje i izdaleka promatrahu mnoge žene što su iz Galileje išle za Isusom poslužujući mu; 56među njima Marija Magdalena i Marija, Jakovljeva i Josipova majka, i majka sinova Zebedejevih. Matej, 27,52		 grobovi otvoriše i tjelesa mnogih svetih preminulih uskrsnuše
1199 Matej, 27,53 te iziđoše iz grobova nakon njegova uskrsnuća, uđoše u sveti grad i pokazaše se mnogima.
1200 Ukazanje u Galileji. Sveopće poslanje
16Jedanaestorica pođoše u Galileju na goru kamo im je naredio Isus. 17Kad ga ugledaše, padoše ničice preda nj. A neki posumnjaše. 18Isus im pristupi i prozbori: Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! 19Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga 20i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!I evo, ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta. Matej, 28,19		 Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga
1201 Propovijedanje Ivana Krstitelja
Početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega. 2Pisano je u Izaiji proroku: Evo šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da ti pripravi put. 3Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! 4Tako se pojavi Ivan: krstio je u pustinji i propovijedao krst obraćenja na otpuštenje grijeha. 5Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci: primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe. 6Ivan bijaše odjeven u devinu dlaku, s kožnatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim medom. 7I propovijedao je: Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. 8Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim. Marko, 1,7		 Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim.
1202 Poučavanje i čudo u kafarnaumskoj sinagogi
21I stignu u Kafarnaum. Odmah u subotu uđe on u sinagogu i poče naučavati. 22Bijahu zaneseni njegovim naukom. Ta učio ih je kao onaj koji ima vlast, a ne kao pismoznanci. 23A u njihovoj se sinagogi upravo zatekao čovjek opsjednut nečistim duhom. On povika: 24što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš? Znam tko si: Svetac Božji! 25Isus mu zaprijeti: Umukni i iziđi iz njega! 26Nato nečisti duh potrese njime pa povika iz svega glasa i iziđe iz njega. Marko, 1,24		 što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš? Znam tko si: Svetac Božji!
1203 Neodržive klevete
20I dođe Isus u kuću. Opet se skupi toliko mnoštvo da nisu mogli ni jesti. 21Čuvši to, dođoše njegovi da ga obuzdaju jer se govorilo: Izvan sebe je! 22I pismoznanci što siđoše iz Jeruzalema govorahu: Beelzebula ima, po poglavici đavolskom izgoni đavle. 23A on ih dozva pa im u prispodobama govoraše: Kako može Sotona Sotonu izgoniti? 24Ako se kraljevstvo u sebi razdijeli, ono ne može opstati. 25Ili: ako se kuća u sebi razdijeli, ona ne može opstati. 26Ako je dakle Sotona sam na sebe ustao i razdijelio se, ne može opstati, nego mu je kraj. 27Nitko, dakako, ne može u kuću jakoga ući i oplijeniti mu pokućstvo ako prije jakoga ne sveže. Tada će mu kuću oplijeniti! 28Doista, kažem vam, sve će se oprostiti sinovima ljudskima, koliki god bili grijesi i hule kojima pohule. 29No pohuli li tko na Duha Svetoga, nema oproštenja dovijeka; krivac je grijeha vječnoga. 30Jer govorahu: Duha nečistoga ima. Marko, 3,29		 No pohuli li tko na Duha Svetoga, nema oproštenja dovijeka; krivac je grijeha vječnoga.
1204 Umorstvo Ivana Krstitelja
14Dočuo to i kralj Herod jer se razglasilo Isusovo ime te se govorilo: Ivan Krstitelj uskrsnuo od mrtvih i zato čudesne sile djeluju u njemu. 15A drugi govorahu: Ilija je! Treći opet: Prorok, kao jedan od proroka. 16Herod pak na to govoraše: Uskrsnu Ivan kojemu ja odrubih glavu. 17Herod doista bijaše dao uhititi Ivana i svezati ga u tamnici zbog Herodijade, žene brata svoga Filipa, kojom se bio oženio. 18Budući da je Ivan govorio Herodu: Ne smiješ imati žene brata svojega!, 19Herodijada ga mrzila i htjela ga ubiti, ali nije mogla 20jer se Herod bojao Ivana; znao je da je on čovjek pravedan i svet pa ga je štitio. I kad god bi ga slušao, uvelike bi se zbunio, a rado ga je slušao. 21I dođe zgodan dan kad Herod o svom rođendanu priredi gozbu svojim velikašima, časnicima i prvacima galilejskim. 22Uđe kći Herodijadina i zaplesa. Svidje se Herodu i sustolnicima. Kralj reče djevojci: Zaišti od mene što god hoćeš i dat ću ti! 23I zakle joj se: što god zaišteš od mene, dat ću ti, pa bilo to i pol mojega kraljevstva. 24Ona iziđe pa će svojoj materi: što da zaištem? A ona će: Glavu Ivana Krstitelja! 25I odmah žurno uđe kralju te zaište: Hoću da mi odmah dadeš na pladnju glavu Ivana Krstitelja! 26Ožalosti se kralj, ali zbog zakletve i sustolnika na htjede je odbiti. 27Kralj odmah posla krvnika i naredi da donese glavu Ivanovu. On ode, odrubi mu glavu u tamnici, 28donese je na pladnju i dade je djevojci, a djevojka materi. 29Kad za to dočuše Ivanovi učenici, dođu, uzmu njegovo tijelo i polože ga u grob. Marko, 6,20		 jer se Herod bojao Ivana; znao je da je on čovjek pravedan i svet pa ga je štitio. I kad god bi ga slušao, uvelike bi se zbunio, a rado ga je slušao.
1205 Prepirka o farizejskim predajama
Skupe se oko njega farizeji i neki od pismoznanaca koji dođoše iz Jeruzalema. 2I opaze da neki njegovi učenici jedu kruh nečistih, to jest neopranih ruku. 3A farizeji i svi Židovi ne jedu ako prije temeljito ne operu ruke; drže se predaje starih. 4Niti s trga što jedu ako prije ne operu. Mnogo toga još ima što zbog predaje drže: pranje čaša, vrčeva i lonaca. 5Zato farizeji i pismoznanci upitaju Isusa: Zašto tvoji učenici ne postupaju po predaji starih, nego nečistih ruku blaguju? 6A on im reče: Dobro prorokova Izaija o vama, licemjeri, kad napisa: Ovaj me narod usnama časti, a srce mu je daleko od mene. 7Uzalud me štuju naučavajući nauke - uredbe ljudske. 8Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske. 9Još im govoraše: Lijepo! Dokidate Božju zapovijed da biste sačuvali svoju predaju. 10Mojsije doista reče: Poštuj oca svoga i majku svoju. I: Tko prokune oca ili majku, smrću neka se kazni. 11A vi velite: 'Rekne li tko ocu ili majci: Pomoć koja te od mene ide neka bude 'korban', to jest sveti dar', 12takvome više ne dopuštate ništa učiniti za oca ili majku. 13Tako dokidate riječ Božju svojom predajom, koju sami sebi predadoste. I još štošta tomu slično činite. 14Tada ponovno dozove mnoštvo i stane govoriti: Poslušajte me svi i razumijte! 15Ništa što izvana ulazi u čovjeka ne može ga onečistiti, nego što iz čovjeka izlazi - to ga onečišćuje. 16Tko ima uši da čuje, neka čuje! 17I kad od mnoštva uđe u kuću, upitaše ga učenici za prispodobu. 18I reče im: Tako? Ni vi ne razumijete? Ne shvaćate li da čovjeka ne može onečistiti što u nj ulazi 19jer mu ne ulazi u srce, nego u utrobu te izlazi u zahod? Tako on očisti sva jela. 20Još dometnu: što iz čovjeka izlazi, te onečišćuje čovjeka. 21Ta iznutra, iz srca čovječjega, izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, 22preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. 23Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka. Marko, 7,11		 A vi velite: 'Rekne li tko ocu ili majci: Pomoć koja te od mene ide neka bude 'korban', to jest sveti dar',
1206 Hoće li tko za mnom...
34Tada dozva narod i učenike pa im reče: Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom. 35Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene i evanđelja, spasit će ga. 36Ta što koristi čovjeku steći sav svijet, a životu svojemu nauditi? 37Ta što da čovjek dadne u zamjenu za život svoj? 38Doista, tko se zastidi mene i mojih riječi u ovom preljubničkom i grešničkom naraštaju - njega će se stidjeti i Sin Čovječji kada dođe u slavi Oca svoga zajedno sa svetim anđelima. Marko, 8,38		 Doista, tko se zastidi mene i mojih riječi u ovom preljubničkom i grešničkom naraštaju - njega će se stidjeti i Sin Čovječji kada dođe u slavi Oca svoga zajedno sa svetim anđelima.
1207 Krist, Sin i Gospodin Davidov
35A naučavajući u Hramu, uze Isus govoriti: Kako pismoznanci kažu da je Krist sin Davidov? 36A sam David reče u Duhu Svetome: Reče Gospod Gospodinu mojemu: 'Sjedni mi zdesna dok ne položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim!' 37Sam ga David zove Gospodinom. Kako mu je onda sin? Marko, 12,36		 A sam David reče u Duhu Svetome: Reče Gospod Gospodinu mojemu: 'Sjedni mi zdesna dok ne položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim!
1208 Početak nevolja
5Tada im Isus poče govoriti: Pazite da vas tko ne zavede. 6Mnogi će doći u moje ime i govoriti: Ja sam! I mnoge će zavesti. 7Kada pak čujete za ratove i za glasove o ratovima, ne uznemirujte se. Treba da se to dogodi, ali to još nije svršetak. 8Narod će ustati protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit će potresa po raznim mjestima, bit će gladi. To je početak trudova. 9Vi pak pazite sami na sebe. Predavat će vas vijećima i tući vas u sinagogama, pred upraviteljima i kraljevima stajat ćete zbog mene, njima za svjedočanstvo. 10A treba da se najprije svim narodima propovijeda evanđelje. 11Kad vas budu vodili na izručenje, ne brinite se unaprijed što ćete govoriti, nego govorite što vam bude dano u onaj čas. Ta niste vi koji govorite, nego Duh Sveti. 12Predavat će na smrt brat brata i otac sina. Djeca će ustajati na roditelje i ubijati ih. 13Svi će vas zamrziti zbog imena moga. Ali tko ustraje do svršetka, bit će spašen. Marko, 13,11		 Kad vas budu vodili na izručenje, ne brinite se unaprijed što ćete govoriti, nego govorite što vam bude dano u onaj čas. Ta niste vi koji govorite, nego Duh Sveti.
1209 Navještenje Krstiteljeva rođenja
5U dane Heroda, kralja judejskoga, bijaše neki svećenik imenom Zaharija iz razreda Abijina. Žena mu bijaše od kćeri Aronovih, a ime joj Elizabeta. 6Oboje bijahu pravedni pred Bogom: živjeli su besprijekorno po svim zapovijedima i odredbama Gospodnjim. 7No nisu imali djeteta jer Elizabeta bijaše nerotkinja, a oboje već poodmakle dobi. 8Dok je Zaharija jednom po redu svoga razreda obavljao svećeničku službu pred Bogom, 9ždrijebom ga zapade po bogoslužnom običaju da uđe u Svetište Gospodnje i prinese kad. 10Za vrijeme kađenice sve je ono mnoštvo naroda vani molilo. 11A njemu se ukaza anđeo Gospodnji. Stajao je s desne strane kadionoga žrtvenika. 12Ugledavši ga, Zaharija se prepade i strah ga spopade. 13No anđeo mu reče: Ne boj se, Zaharija! Uslišana ti je molitva: žena će ti Elizabeta roditi sina. Nadjenut ćeš mu ime Ivan. 14Bit će ti radost i veselje i rođenje će njegovo mnoge obradovati. 15Bit će doista velik pred Gospodinom. Ni vina ni drugoga opojnog pića neće piti. Duha Svetoga bit će pun već od majčine utrobe. 16Mnoge će sinove Izraelove obratiti Gospodinu, Bogu njihovu. 17Ići će pred njim u duhu i sili Ilijinoj da obrati srce otaca k sinovima i nepokorne k razumnosti pravednih te spremi Gospodinu narod pripravan. 18Nato Zaharija reče anđelu: Po čemu ću ja to razaznati. Ta star sam i žena mi poodmakle dobi. 19Anđeo mu odgovori: Ja sam Gabriel koji stojim pred Bogom. Poslan sam da govorim s tobom i da ti donesem ovu radosnu poruku. 20I evo, budući da nisi povjerovao mojim riječima, koje će se ispuniti u svoje vrijeme, zanijemjet ćeš i nećeš moći govoriti do dana dok se to ne zbude. 21Narod je iščekivao Zahariju i čudio se što se toliko zadržao u Svetištu. 22Kad je napokon izašao, nije im mogao ništa reći pa zaključiše da je u Svetištu imao viđenje. Nastojao im se doduše izraziti znakovima, ali osta nijem.23Kad se navršiše dani njegove službe, otiđe kući. 24Nakon tih dana zatrudnje Elizabeta, njegova žena. Krila se pet mjeseci govoreći: 25Evo, to mi je učinio Gospodin u dane kad mu se svidje skinuti s mene sramotu među ljudima. Luka, 1,9		 ždrijebom ga zapade po bogoslužnom običaju da uđe u Svetište Gospodnje i prinese kad.
1210 Luka, 1,15 Bit će doista velik pred Gospodinom. Ni vina ni drugoga opojnog pića neće piti. Duha Svetoga bit će pun već od majčine utrobe.
1211 Luka, 1,21 Narod je iščekivao Zahariju i čudio se što se toliko zadržao u Svetištu.
1212 Luka, 1,22 Kad je napokon izašao, nije im mogao ništa reći pa zaključiše da je u Svetištu imao viđenje. Nastojao im se doduše izraziti znakovima, ali osta nijem.
1213 Navještenje Isusova rođenja
26U šestome mjesecu posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret 27k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija. 28Anđeo uđe k njoj i reče: Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom! 29Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav. 30No anđeo joj reče: Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. 31Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. 32On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, 33i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. 34Nato će Marija anđelu: Kako će to biti kad ja muža ne poznajem? 35Anđeo joj odgovori: Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. 36A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. 37Ta Bogu ništa nije nemoguće! 38Nato Marija reče: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi! I anđeo otiđe od nje. Luka, 1,35		 Anđeo joj odgovori: Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti.
1214 Luka, 1,35 Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji.
1215 Marijin pohod Elizabeti
39Tih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. 40Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu. 41Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga 42i povika iz svega glasa: Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! 43Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? 44Gledaj samo! Tek što mi do ušiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radosti čedo u utrobi. 45Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina! Luka, 1,41		 Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga.
1216 Hvalospjev Marijin
46Tada Marija reče: Veliča duša moja Gospodina, 47klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, 48što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom. 49Jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo! 50Od koljena do koljena dobrota je njegova nad onima što se njega boje. 51Iskaza snagu mišice svoje, rasprši oholice umišljene. 52Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. 53Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne. 54Prihvati Izraela, slugu svoga, kako obeća ocima našim: 55spomenuti se dobrote svoje prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka. 56Marija osta s Elizabetom oko tri mjeseca, a onda se vrati kući. Luka, 1,49		 Jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo!
1217 Rođenje Ivana Krstitelja
57Elizabeti se međutim navršilo vrijeme da rodi. I porodi sina. 58Kad su njezini susjedi i rođaci čuli da joj Gospodin obilno iskaza dobrotu, radovahu se s njome. 59Osmoga se dana okupe da obrežu dječaka. Htjedoše ga prozvati imenom njegova oca - Zaharija, 60no mati se njegova usprotivi: Nipošto, nego zvat će se Ivan! 61Rekoše joj na to: Ta nikoga nema od tvoje rodbine koji bi se tako zvao. 62Tada znakovima upitaju oca kojim ga imenom želi prozvati. 63On zaiska pločicu i napisa Ivan mu je ime! Svi se začude, 64a njemu se umah otvoriše usta i jezik te progovori blagoslivljajući Boga. 65Strah obuze sve njihove susjede, a po svem su se Gorju judejskom razglašavali svi ti događaji. 66I koji su god čuli, razmišljahu o tome pitajući se: što li će biti od ovoga djeteta? Uistinu, ruka Gospodnja bijaše s njime. 67A Zaharija, otac njegov, napuni se Duha Svetoga i stade prorokovati: Luka, 1,67		 A Zaharija, otac njegov, napuni se Duha Svetoga i stade prorokovati:
1218 Hvalospjev Zaharijin
68Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i otkupi narod svoj! 69Podiže nam snagu spasenja u domu Davida, sluge svojega, 70kao što obeća na usta svetih proroka svojih odvijeka: 71spasiti nas od neprijatelja naših i od ruke sviju koji nas mrze; 72iskazati dobrotu ocima našim i sjetiti se svetog Saveza svojega, 73zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu: da će nam dati 74te mu, izbavljeni iz ruku neprijatelja, služimo bez straha 75u svetosti i pravednosti pred njim u sve dane svoje. 76A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati jer ćeš ići pred Gospodinom da mu pripraviš putove, 77da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu po otpuštenju grijeha njihovih, 78darom premilosrdnog srca Boga našega po kojem će nas pohoditi Mlado sunce s visine 79da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, da upravi noge naše na put mira. Luka, 1,70		 kao što obeća na usta svetih proroka
1219 Luka, 1,72 iskazati dobrotu ocima našim i sjetiti se svetog Saveza svojega,
1220 Luka, 1,75 u svetosti i pravednosti pred njim u sve dane svoje.
1221 Obrezanje i prikazanje u Hramu
21Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao anđeo prije njegova začeća. 22Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu - 23kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! - 24i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića. Luka, 2,23		 kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! -
1222 Šimunovo proroštvo
25Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. 26Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega. 27Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon, 28primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče: 29Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru! 30Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, 31koje si pripravio pred licem svih naroda: 32svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga. 33Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori. 34šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan - 35a i tebi će samoj mač probosti dušu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca! Luka, 2,25		 Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu.
1223 Luka, 2,26 Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega.
1224 Propovijedanje Ivana Krstitelja
Petnaeste godine vladanja cara Tiberija, dok je upravitelj Judeje bio Poncije Pilat, tetrarh Galileje Herod, a njegov brat Filip tetrarh Itureje i zemlje trahonitidske, i Lizanije tetrarh Abilene, 2za velikog svećenika Ane i Kajfe, dođe riječ Božja Ivanu, sinu Zaharijinu, u pustinji. 3On obiđe svu okolicu jordansku propovijedajući obraćeničko krštenje na otpuštenje grijeha 4kao što je pisano u Knjizi besjeda Izaije proroka: Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! 5Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i brežuljak neka se slegne! što je krivudavo, neka se izravna, a hrapavi putovi neka se izglade! 6I svako će tijelo vidjeti spasenje Božje. 7Govoraše dakle mnoštvu koje je dolazilo da se krsti: Leglo gujinje! Tko vas samo upozori da bježite od skore srdžbe? 8Donosite dakle plodove dostojne obraćenja. I nemojte početi u sebi govoriti: 'Imamo oca Abrahama!' Jer, kažem vam: Bog iz ovog kamenja može podići djecu Abrahamovu. 9Već je sjekira položena na korijen stablima: svako dakle stablo koje ne donosi dobra roda siječe se i u oganj baca. 10Pitalo ga mnoštvo: što nam je dakle činiti? 11On im odgovaraše: Tko ima dvije haljine, neka podijeli s onim koji nema. U koga ima hrane, neka učini isto tako. 12Dođoše krstiti se i carinici pa ga pitahu: Učitelju, što nam je činiti? 13Reče im: Ne utjerujte više nego što vam je određeno. 14Pitahu ga i vojnici: A nama, što je nama činiti? I reče im: Nikome ne činite nasilja, nikoga krivo ne prijavljujte i budite zadovoljni svojom plaćom. 15Narod bijaše u iščekivanju i svi se u srcu pitahu o Ivanu nije li on možda Krist. 16Zato im Ivan svima reče: Ja vas, istina, vodom krstim. Ali dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan odriješiti mu remenje na obući. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. 17U ruci mu vijača da pročisti gumno svoje i sabere žito u žitnicu svoju, a pljevu će spaliti ognjem neugasivim. 18I mnogim je drugim pobudama Ivan narodu navješćivao evanđelje. 19A Heroda je tetrarha Ivan prekorio zbog Herodijade, žene njegova brata i zbog svih njegovih zlodjela. 20Svemu tome nadoda Herod još i ovo: zatvori Ivana u tamnicu. Luka, 3,16		 Zato im Ivan svima reče: Ja vas, istina, vodom krstim. Ali dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan odriješiti mu remenje na obući. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.
1225 Isusovo krštenje
21Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus. I dok se molio, rastvori se nebo, 22siđe na nj Duh Sveti u tjelesnom obličju, poput goluba, a glas se s neba zaori: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina! Luka, 3, 21		 siđe na nj Duh Sveti u tjelesnom obličju, poput goluba, a glas se s neba zaori: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!
1226 Kušnja u pustinji
Isus se, pun Duha Svetoga, vratio s Jordana i Duh ga četrdeset dana vodio pustinjom, 2gdje ga je iskušavao đavao. Tih dana nije ništa jeo, te kad oni istekoše, ogladnje. 3A đavao mu reče: Ako si Sin Božji, reci ovom kamenu da postane kruhom. 4Isus mu odgovori: Pisano je: Ne živi čovjek samo o kruhu. 5I povede ga đavao na visoko, pokaza mu odjednom sva kraljevstva zemlje 6i reče mu: Tebi ću dati svu ovu vlast i slavu njihovu jer meni je dana i komu hoću, dajem je. 7Ako se dakle pokloniš preda mnom, sve je tvoje. 8Isus mu odgovori: Pisano je: Klanjaj se Gospodinu, Bogu svomu, i njemu jedinomu služi! 9Povede ga u Jeruzalem i postavi na vrh Hrama i reče mu: Ako si Sin Božji, baci se odavde dolje! 10Ta pisamo je: Anđelima će svojim zapovjediti za tebe da te čuvaju. 11I: Na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen. 12Odgovori mu Isus: Rečeno je: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega! 13Pošto iscrpi sve kušnje, đavao se udalji od njega do druge prilike. Luka, 4,1		 Isus se, pun Duha Svetoga, vratio s Jordana i Duh ga četrdeset dana vodio pustinjom,
1227 Naučava u Kafarnaumu i liječi opsjednutoga
31I siđe u Kafarnaum, grad galilejski. I poučavaše ih subotom 32te bijahu zaneseni njegovim naukom jer silna bijaše riječ njegova. 33A zatekao se u sinagogi čovjek s duhom nečistoga đavla. On povika u sav glas: 34Hej, što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš! Znam ja tko si ti: Svetac Božji. 35Isus mu zaprijeti: Umukni i iziđi iz njega! Nato đavao čovjeka obori u sredinu te iziđe iz njega ne naudiv mu ništa. 36I nasta opće zaprepaštenje te se među sobom razgovarahu: Kakve li riječi! S vlašću i snagom zapovijeda nečistim dusima te izlaze! 37I glas se o njemu širio po svim okolnim mjestima. Luka, 4,34		 Hej, što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš! Znam ja tko si ti: Svetac Božji.
1228 Uvjeti za nasljedovanje Isusa
23A govoraše svima: Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom. 24Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti. 25Ta što koristi čovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi? 26Doista, tko se zastidi mene i mojih riječi, toga će se i Sin Čovječji stidjeti kada dođe u slavi svojoj i Očevoj i svetih anđela. 27A kažem vam uistinu: neki od nazočnih neće okusiti smrti dok ne vide kraljevstva Božjega. Luka, 9,26		 Doista, tko se zastidi mene i mojih riječi, toga će se i Sin Čovječji stidjeti kada dođe u slavi svojoj i Očevoj i svetih anđela.
1229 Evanđelje objavljeno jednostavnima
21U taj isti čas uskliknu Isus u Duhu Svetom: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da, Oče! Tako se tebi svidjelo. 22Sve mi preda Otac moj i nitko ne zna tko je Sin - doli Otac; niti tko je Otac - doli Sin i onaj kome Sin hoće da objavi. 23Tada se okrene učenicima pa im nasamo reče: Blago očima koje gledaju što vi gledate! 24Kažem vam: mnogi su proroci i kraljevi htjeli vidjeti što vi gledate, ali nisu vidjeli; i čuti što vi slušate, ali nisu čuli! Luka, 10,21		 U taj isti čas uskliknu Isus u Duhu Svetom: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da, Oče! Tako se tebi svidjelo.
1230 Pouka o molitvi
Jednom je Isus na nekome mjestu molio. Čim presta, reče mu jedan od učenika: Gospodine, nauči nas moliti kao što je i Ivan naučio svoje učenike. 2On im reče: Kad molite, govorite: 'Oče! Sveti se ime tvoje! Dođi kraljevstvo tvoje! 3Kruh naš svagdanji daji nam svaki dan! 4I otpusti nam grijehe naše: ta i mi otpuštamo svakom dužniku svojem! I ne uvedi nas u napast!' 5I reče im: Tko to od vas ima ovakva prijatelja? Pođe k njemu o ponoći i rekne mu: 'Prijatelju, posudi mi tri kruha. 6Prijatelj mi se s puta svratio te nemam što staviti preda nj!' 7A onaj mu iznutra odgovori: 'Ne dosađuj mi! Vrata su već zatvorena, a dječica sa mnom u postelji. Ne mogu ustati da ti dadnem...' 8Kažem vam: ako i ne ustane da mu dadne zato što mu je prijatelj, ustat će i dati mu što god treba zbog njegove bezočnosti. 9I ja vama kažem: Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! 10Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu tko kuca, otvorit će se. 11A koji je to otac među vama: kad ga sin zaište ribu, zar će mu mjesto ribe zmiju dati? 12Ili kad zaište jaje, zar će mu dati štipavca? 13Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li će više Otac s neba obdariti Duhom Svetim one koji ga zaištu! Luka, 11,2		 On im reče: Kad molite, govorite: 'Oče! Sveti se ime tvoje! Dođi kraljevstvo tvoje!
1231 Luka, 11,13 Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li će više Otac s neba obdariti Duhom Svetim one koji ga zaištu!
1232 Protiv farizeja i zakonoznanaca
37Dok je on govorio, pozva ga neki farizej k sebi na objed. On uđe i priđe k stolu. 38Vidjevši to, farizej se začudi što se Isus prije objeda ne opra. 39A Gospodin mu reče: Da, vi farizeji čistite vanjštinu čaše u zdjele, a nutrina vam je puna grabeža i pakosti. 40Bezumnici! Nije li onaj koji načini vanjštinu načinio i nutrinu. 41Nego, dajte za milostinju ono iznutra i gle - sve vam je čisto. 42Ali jao vama, farizeji! Namirujete desetinu od metvice i rutvice i svake vrste povrća, a ne marite za pravednost i ljubav Božju. Ovo je trebalo činiti, a ono ne zanemariti. 43Jao vama farizeji! Volite prvo sjedalo u sinagogama i pozdrave na trgovima. 44Jao vama! Vi ste kao nezamjetljivi grobovi po kojima ljudi ne znajući hode. 45Nato će neki zakonoznanac: Učitelju, tako govoreći i nas vrijeđaš. 46A on reče: Jao i vama, zakonoznanci! Tovarite na ljude terete nepodnosive, a sami ni da ih se jednim prstom dotaknete. 47Jao vama! Podižete spomenike prorocima, a vaši ih oci ubiše. 48Zato ste svjedoci i sumišljenici djela svojih otaca: oni ih ubiše, a vi spomenike podižete! 49Zbog toga i kaza Mudrost Božja: 'Poslat ću k njima proroke i apostole. Neke će poubijati i prognati - 50da se od ovog naraštaja zatraži krv svih proroka prolivena od postanka svijeta, 51od krvi Abelove do krvi Zaharije, koji je pogubljen između žrtvenika i svetišta.' Da, kažem vam, tražit će se od ovoga naraštaja! 52Jao vama, zakonoznanci! Uzeste ključ znanja: sami ne uđoste, a spriječiste one koji htjedoše ući. 53Kad Isus izađe odande, stadoše pismoznanci i farizeji žestoko na nj navaljivati i postavljati mu mnoga pitanja 54vrebajući na nj, ne bi li štogod ulovili iz njegovih usta. Luka, 11,51		 od krvi Abelove do krvi Zaharije, koji je pogubljen između žrtvenika i svetišta.' Da, kažem vam, tražit će se od ovoga naraštaja!
1233 Priznati se Kristovim pred ljudima
8A kažem vam: tko se god prizna mojim pred ljudima, i Sin Čovječji priznat će se njegovim pred anđelima Božjim. 9A tko mene zaniječe pred ljudima, bit će zanijekan pred anđelima Božjim. 10I tko god rekne riječ na Sina Čovječjega, oprostit će mu se. Ali tko pohuli protiv Duha Svetoga, neće mu se oprostiti. 11Nadalje, kad vas budu dovodili pred sinagoge i poglavarstva i vlasti, ne budite zabrinuti kako ćete se ili čime braniti, što li reći! 12Ta Duh Sveti poučit će vas u taj čas što valja reći. Luka, 12,10		 I tko god rekne riječ na Sina Čovječjega, oprostit će mu se. Ali tko pohuli protiv Duha Svetoga, neće mu se oprostiti.
1234 Luka, 12,12 Ta Duh Sveti poučit će vas u taj čas što valja reći.
1235 Ivanovo svjedočanstvo
19A evo svjedočanstva Ivanova. Kad su Židovi iz Jeruzalema poslali k njemu svećenike i levite da ga upitaju: Tko si ti?, 20on prizna; ne zanijeka, nego prizna: Ja nisam Krist. 21Upitaše ga nato: što dakle? Jesi li Ilija? Odgovori: Nisam. Jesi li Prorok? Odgovori: Ne. 22Tada mu rekoše: Pa tko si da dadnemo odgovor onima koji su nas poslali? što kažeš sam o sebi? 23On odgovori: Ja sam glas koji viče u pustinji: Poravnite put Gospodnji!- kako reče prorok Izaija. 24A neki izaslanici bijahu farizeji. 25Oni prihvatiše riječ i upitaše ga: Zašto onda krstiš kad nisi Krist, ni Ilija, ni Prorok? 26Ivan im odgovori: Ja krstim vodom. Među vama stoji koga vi ne poznate - 27onaj koji za mnom dolazi, komu ja nisam dostojan odriješiti remenje na obući. 28To se dogodilo u Betaniji s onu stranu Jordana, gdje je Ivan krstio. 29Sutradan Ivan ugleda Isusa gdje dolazi k njemu pa reče: Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta! 30To je onaj o kojem rekoh: Za mnom dolazi čovjek koji je preda mnom jer bijaše prije mene! 31Ja ga nisam poznavao, ali baš zato dođoh i krstim vodom da se on očituje Izraelu. 32I posvjedoči Ivan: Promatrao sam Duha gdje s neba silazi kao golub i ostaje na njemu. 33Njega ja nisam poznavao, ali onaj koji me posla vodom krstiti reče mi: 'Na koga vidiš da Duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji krsti Duhom Svetim.' 34I ja sam to vidio i svjedočim: on je Sin Božji. Ivan, 1,33		 Njega ja nisam poznavao, ali onaj koji me posla vodom krstiti reče mi: 'Na koga vidiš da Duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji krsti Duhom Svetim.'
1236 Petrova ispovijest
67Reče stoga Isus dvanaestorici: Da možda i vi ne kanite otići? 68Odgovori mu šimun Petar: Gospodine, kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga! 69I mi vjerujemo i znamo: ti si Svetac Božji. 70Odgovori im Isus: Nisam li ja vas dvanaestoricu izabrao? A ipak, jedan je od vas đavao. 71Govoraše to o Judi, sinu šimuna Iškariotskoga, jednom od dvanaestorice, jer on ga je imao izdati. Ivan, 6,69		 I mi vjerujemo i znamo: ti si Svetac Božji.
1237 Obećanje Duha Svetoga
37U posljednji, veliki dan blagdana Isus stade i povika: Ako je tko žedan, neka dođe k meni! Neka pije 38koji vjeruje u mene! Kao što reče Pismo: 'Rijeke će žive vode poteći iz njegove utrobe!' 39To reče o Duhu kojega su imali primiti oni što vjeruju u njega. Tada doista ne bijaše još došao Duh jer Isus nije bio proslavljen. Ivan, 7,37		 Obećanje Duha Svetoga (Iv 7,37)
1238 VI. BLAGDAN POSVETE HRAMA
Isus se proglašava Sinom Božjim (Iv 10,22) 22Svetkovao se tada u Jeruzalemu Blagdan posvećenja. Bila je zima. 23Isus je obilazio Hramom po trijemu Salomonovu. 24Okružili ga Židovi i govorili mu: Dokle ćeš nam dušu držati u neizvjesnosti? Ako si ti Krist, reci nam otvoreno! 25Isus im odgovori: Rekoh vam pa ne vjerujete. Djela što ih ja činim u ime Oca svoga - ona svjedoče za mene. 26Ali vi ne vjerujete jer niste od mojih ovaca. 27Ovce moje slušaju glas moj; ja ih poznajem i one idu za mnom. 28Ja im dajem život vječni te neće propasti nikada i nitko ih neće ugrabiti iz moje ruke. 29Otac moj, koji mi ih dade, veći je od svih i nitko ih ne može ugrabiti iz ruke Očeve. 30Ja i Otac jedno smo. 31Židovi ponovno pograbiše kamenje da ga kamenuju. 32Isus im odgovori: Mnoga vam dobra djela Očeva pokazah. Za koje me od tih djela kamenujete? 33Odgovoriše mu Židovi: Zbog dobra te djela ne kamenujemo, nego zbog hule: što ti - čovjek - sebe Bogom praviš. 34Odgovori im Isus: Nije li pisano u vašem Zakonu: Ja rekoh: bogovi ste! 35Ako bogovima nazva one kojima je riječ Božja upravljena - a Pismo se ne može dokinuti - 36kako onda vi onome kog Otac posveti i posla na svijet možete reći: 'Huliš!' - zbog toga što rekoh: 'Sin sam Božji!' 37Ako ne činim djela Oca svoga, nemojte mi vjerovati. 38Ali ako činim, sve ako meni i ne vjerujete, djelima vjerujte pa uvidite i upoznajte da je Otac u meni i ja u Ocu. 39Nato ga ponovno nastojahu uhvatiti, ali im on izmaknu iz ruku. Ivan, 10,22		 VI. BLAGDAN POSVETE HRAMA
1239 Ivan, 10,22 Svetkovao se tada u Jeruzalemu
1240 Ivan, 10,22 Blagdan posvećenja. Bila je zima.
1241 Ivan, 10,38 kako onda vi onome kog Otac posveti i posla na svijet možete reći: 'Huliš!' - zbog toga što rekoh: 'Sin sam Božji!'
1242 Obećanje Duha
15Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati. 16I ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek: 17Duha Istine, kojega svijet ne može primiti jer ga ne vidi i ne poznaje. Vi ga poznajete jer kod vas ostaje i u vama je. 18Neću vas ostaviti kao siročad; doći ću k vama. 19Još malo i svijet me više neće vidjeti, no vi ćete me vidjeti jer ja živim i vi ćete živjeti. 20U onaj ćete dan spoznati da sam ja u Ocu svom i vi u meni i ja u vama. 21Tko ima moje zapovijedi i čuva ih, taj me ljubi; a tko mene ljubi, njega će ljubiti Otac moj, i ja ću ljubiti njega i njemu se očitovati. 22Kaže mu Juda, ne Iškariotski: Gospodine, kako to da ćeš se očitovati nama, a ne svijetu? 23Odgovori mu Isus: Ako me tko ljubi, čuvat će moju riječ pa će i Otac moj ljubiti njega i k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti. 24Tko mene ne ljubi, riječi mojih ne čuva. A riječ koju slušate nije moja, nego Oca koji me posla. 25To sam vam govorio dok sam boravio s vama. 26Branitelj - Duh Sveti, koga će Otac poslati u moje ime, poučavat će vas o svemu i dozivati vam u pamet sve što vam ja rekoh. 27Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje. Neka se ne uznemiruje vaše srce i neka se ne straši. 28Čuli ste, rekoh vam: 'Odlazim i vraćam se k vama.' Kad biste me ljubili, radovali biste se što idem Ocu jer Otac je veći od mene. 29Kazao sam vam to sada, prije negoli se dogodi, da vjerujete kad se dogodi. 30Neću više s vama mnogo govoriti jer dolazi knez svijeta. Protiv mene ne može on ništa. 31Ali neka svijet upozna da ja ljubim Oca i da tako činim kako mi je zapovjedio Otac. Ustanite, pođimo odavde! Ivan, 14,26		 Branitelj - Duh Sveti, koga će Otac poslati u moje ime, poučavat će vas o svemu i dozivati vam u pamet sve što vam ja
1243 Djelovanje Duha Svetoga
S početka vam ne rekoh ovo jer bijah s vama. 5A sada odlazim k onome koji me posla i nitko me od vas ne pita: 'Kamo ideš?' 6Naprotiv, žalošću se ispunilo vaše srce što vam ovo kazah. 7No kažem vam istinu: bolje je za vas da ja odem: jer ako ne odem, Branitelj neće doći k vama; ako pak odem, poslat ću ga k vama. 8A kad on dođe, pokazat će svijetu što je grijeh, što li pravednost, a što osuda: 9grijeh je što ne vjeruju u mene; 10pravednost - što odlazim k Ocu i više me ne vidite; 11a osuda - što je knez ovoga svijeta osuđen. 12Još vam mnogo imam kazati, ali sada ne možete nositi. 13No kada dođe on - Duh Istine - upućivat će vas u svu istinu; jer neće govoriti sam od sebe, nego će govoriti što čuje i navješćivat će vam ono što dolazi. 14On će mene proslavljati jer će od mojega uzimati i navješćivati vama. 15Sve što ima Otac, moje je. Zbog toga vam rekoh: od mojega uzima i - navješćivat će vama. Ivan, 16,4		 Djelovanje Duha Svetoga (Iv 16,4b)
1244 Isusova svećenička molitva
To Isus doreče, a onda podiže oči k nebu i progovori: Oče, došao je čas: proslavi Sina svoga da Sin proslavi tebe 2i da vlašću koju si mu dao nad svakim tijelom dade život vječni svima koje si mu dao. 3A ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao - Isusa Krista. 4Ja tebe proslavih na zemlji dovršivši djelo koje si mi dao izvršiti. 5A sada ti, Oče, proslavi mene kod sebe onom slavom koju imadoh kod tebe prije negoli je svijeta bilo. 6Objavio sam ime tvoje ljudima koje si mi dao od svijeta. Tvoji bijahu, a ti ih meni dade i riječ su tvoju sačuvali. 7Sad upoznaše da je od tebe sve što si mi dao 8jer riječi koje si mi dao njima predadoh i oni ih primiše i uistinu spoznaše da sam od tebe izišao te povjerovaše da si me ti poslao. 9Ja za njih molim; ne molim za svijet, nego za one koje si mi dao jer su tvoji. 10I sve moje tvoje je, i tvoje moje, i ja se proslavih u njima. 11Ja više nisam u svijetu, no oni su u svijetu, a ja idem k tebi. Oče sveti, sačuvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao i mi. 12Dok sam ja bio s njima, ja sam ih čuvao u tvom imenu, njih koje si mi dao; i štitio ih, te nijedan od njih ne propade osim sina propasti, da se Pismo ispuni. 13A sada k tebi idem i ovo govorim u svijetu da imaju puninu moje radosti u sebi. 14Ja sam im predao tvoju riječ, a svijet ih zamrzi jer nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta. 15Ne molim te da ih uzmeš sa svijeta, nego da ih očuvaš od Zloga. 16Oni nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta. 17Posveti ih u istini: tvoja je riječ istina. 18Kao što ti mene posla u svijet tako i ja poslah njih u svijet. 19I za njih posvećujem samog sebe da i oni budu posvećeni u istini. 20Ne molim samo za ove nego i za one koji će na njihovu riječ vjerovati u mene: 21da svi budu jedno kao što ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao. 22I slavu koju si ti dao meni ja dadoh njima: da budu jedno kao što smo mi jedno - 23ja u njima i ti u meni, da tako budu savršeno jedno da svijet upozna da si me ti poslao i ljubio njih kao što si mene ljubio. 24Oče, hoću da i oni koje si mi dao budu gdje sam ja, da i oni budu sa mnom: da gledaju moju slavu, slavu koju si mi dao jer si me ljubio prije postanka svijeta. 25Oče pravedni, svijet te nije upoznao, ja te upoznah; a i ovi upoznaše da si me ti poslao. 26I njima sam očitovao tvoje ime, i još ću očitovati, da ljubav kojom si ti mene ljubio bude u njima - i ja u njima. Ivan, 17,11		 Ja više nisam u svijetu, no oni su u svijetu, a ja idem k tebi. Oče sveti, sačuvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao i mi.
1245 Ivan, 17,17 Posveti ih u istini: tvoja je riječ istina.
1246 Ivan, 17,19 I za njih posvećujem samog sebe da i
1247 Ivan, 17,19 oni budu posvećeni u istini.
1248 Ivan, 20,22 To rekavši, dahne u njih i kaže im: Primite Duha Svetoga.
1249 Prvu sam knjigu, Teofile, sastavio o svemu što je Isus činio i učio 2do dana kad je uznesen pošto je dao upute apostolima koje je izabrao po Duhu Svetome. 3Njima je poslije svoje muke mnogim dokazima pokazao da je živ, četrdeset im se dana ukazivao i govorio o kraljevstvu Božjem. 4I dok je jednom s njima blagovao, zapovjedi im da ne napuštaju Jeruzalema, nego neka čekaju Obećanje Očevo koje čuste od mene: 5Ivan je krstio vodom, a vi ćete naskoro nakon ovih dana biti kršteni Duhom Svetim. Djela apostolska, 1,2 do dana kad je uznesen pošto je dao upute apostolima koje je izabrao po Duhu Svetome.
1250 Djela apostolska, 1,5 Ivan je krstio vodom, a vi ćete naskoro nakon ovih dana biti kršteni Duhom Svetim.
1251 Uzašašće
6Nato ga sabrani upitaše: Gospodine, hoćeš li u ovo vrijeme Izraelu opet uspostaviti kraljevstvo? 7On im odgovori: Nije vaše znati vremena i zgode koje je Otac podredio svojoj vlasti. 8Nego primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje. 9Kada to reče, bi uzdignut njima naočigled i oblak ga ote njihovim očima. 10I dok su netremice gledali kako on odlazi na nebo, gle, dva čovjeka stadoše kraj njih u bijeloj odjeći 11i rekoše im: Galilejci, što stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus koji je od vas uznesen na nebo isto će tako doći kao što ste vidjeli da odlazi na nebo. Djela apostolska, 1,8		 Nego primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.
1252 Izbor Matije
15U one dane ustade Petar među braćom - a bijaše sakupljenog naroda oko sto i dvadeset duša - i reče: 16Braćo! Trebalo je da se ispuni Pismo što ga na usta Davidova proreče Duh Sveti o Judi koji bijaše vođa onih što uhvatiše Isusa. 17A Juda se ubrajao među nas i imao udio u ovoj službi. 18On, eto, steče predio cijenom nepravednosti pa se stropošta, raspuče po sredini i razli mu se sva utroba. 19I svim je Jeruzalemcima znano da se onaj predio njihovim jezikom zove Akeldama, to jest Predio smrti. 20Pisano je doista u Knjizi psalama: Njegova kuća nek opusti, nek ne bude stanovnika u njoj! Njegovo nadgledništvo nek dobije drugi! 21Jedan dakle od ovih ljudi što bijahu s nama za sve vrijeme što je među nama živio Gospodin Isus - 22počevši od krštenja Ivanova pa sve do dana kad bi uzet od nas - treba da bude svjedokom njegova uskrsnuća. 23I postaviše dvojicu: Josipa koji se zvao Barsaba a prozvao se Just, i Matiju. 24Onda se pomoliše: Ti, Gospodine, poznavaoče svih srdaca, pokaži koga si od ove dvojice izabrao 25da primi mjesto ove apostolske službe kojoj se iznevjeri Juda da ode na svoje mjesto. 26Onda baciše kocke i kocka pade na Matiju; tako bi pribrojen jedanaestorici apostola. Djela apostolska, 1,16		 Braćo! Trebalo je da se ispuni Pismo što ga na usta Davidova proreče Duh Sveti o Judi koji bijaše vođa onih što uhvatiše Isusa.
1253 Pedesetnica - prvi Duhovi
Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. 2I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. 3I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. 4Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti. 5A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. 6Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smete jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. 7Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? 8Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? 9Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, 10Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, 11Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi - svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja. 12Svi su izvan sebe zbunjeno jedan drugog pitali: što bi to moglo biti? 13Drugi su pak, podrugujući se, govorili: Slatkog su se vina ponapili! Djela apostolska, 2,4		 Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti.
1254 Petrov govor
14A Petar zajedno s jedanaestoricom ustade, podiže glas i prozbori: Židovi i svi što boravite u Jeruzalemu, ovo znajte i riječi mi poslušajte: 15Nisu ovi pijani, kako vi mislite - ta istom je treća ura dana - 16nego to je ono što je rečeno po proroku Joelu:17U posljednje dane, govori Bog: Izlit ću Duha svoga na svako tijelo i proricat će vaši sinovi i kćeri, vaši će mladići gledati viđenja, a starci vaši sne sanjati. 18Čak ću i na sluge i sluškinje svoje izliti Duha svojeg u dane one i proricat će. 19Pokazat ću čudesa na nebugore i znamenja na zemlji dolje, krv i oganj i stupove dima. 20Sunce će se prometnut u tminu, a mjesec u krv prije nego svane Dan Gospodnji velik i slavan. 21I tko god prizove ime Gospodnje bit će spašen. 22Izraelci, čujte ove riječi: Isusa Nazarećanina, čovjeka kojega Bog pred vama potvrdi silnim djelima, čudesima i znamenjima koja, kao što znate, po njemu učini među vama - 23njega, predana po odlučenu naumu i promislu Božjem, po rukama bezakonika razapeste i pogubiste. 24Ali Bog ga uskrisi oslobodivši ga grozote smrti jer ne bijaše moguće da ona njime ovlada. 25David doista za nj kaže: Gospodin mi je svagda pred očima jer mi je zdesna da ne posrnem. 26Stog mi se raduje srce i kliče jezik, pa i tijelo mi spokojno počiva. 27Jer mi nećeš ostaviti dušu u Podzemlju ni dati da pravednik tvoj truleži ugleda. 28Pokazat ćeš mi stazu života, ispuniti me radošću lica svoga. 29Braćo, dopustite da vam otvoreno kažem: praotac je David umro, pokopan je i eno mu među nama groba sve do današnjeg dana. 30Ali kako je bio prorok i znao da mu se zakletvom zakle Bog plod utrobe njegove posaditi na prijestolje njegovo, 31unaprijed je vidio i navijestio uskrsnuće Kristovo: Nije ostavljen u Podzemlju niti mu tijelo truleži ugleda. 32Toga Isusa uskrisi Bog! Svi smo mi tomu svjedoci. 33Desnicom dakle Božjom uzvišen, primio je od Oca Obećanje, Duha Svetoga, i izlio ga kako i sami gledate i slušate. 34Ta David nije bio uznesen na nebesa, a veli: Reče Gospodin Gospodinu mojemu: 'Sjedi mi zdesna' 35dok ne položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim! 36Pouzdano dakle neka znade sav dom Izraelov da je toga Isusa kojega vi razapeste Bog učinio i Gospodinom i Kristom. Djela apostolska, 2,33		 Desnicom dakle Božjom uzvišen, primio je od Oca Obećanje, Duha Svetoga, i izlio ga kako i sami gledate i slušate.
1255 Prva obraćenja
37Kad su to čuli, duboko potreseni rekoše Petru i drugim apostolima: što nam je činiti, braćo? 38Petar će im: Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi i primit ćete dar, Duha Svetoga. 39Ta za vas je ovo obećanje i za djecu vašu i za sve one izdaleka, koje pozove Gospodin Bog naš. 40I mnogim je drugim riječima još svjedočio i hrabrio ih: Spasite se od naraštaja ovog opakog! 41I oni prigrliše riječ njegovu i krstiše se te im se u onaj dan pridruži oko tri tisuće duša. Djela apostolska, 2,38		 Petar će im: Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi i primit ćete dar, Duha Svetoga.
1256 Petrova besjeda
11Kako se pak on držao Petra i Ivana, sav se narod zapanjen strča k njima u trijem zvani Salomonov. 12Kada to vidje Petar, obrati se narodu: Izraelci, što se ovomu čudite? Ili što nas gledate kao da smo svojom snagom ili pobožnošću postigli da ovaj prohoda? 13Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naših, proslavi slugu svoga, Isusa kojega vi predadoste i kojega se odrekoste pred Pilatom kad već bijaše odlučio pustiti ga. 14Vi se odrekoste Sveca i Pravednika, a izmoliste da vam se daruje ubojica. 15Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih, čemu smo mi svjedoci. 16I po vjeri u njegovo ime, to je ime dalo snagu ovomu kojega gledate i poznate: vjera u Njega vratila je ovomu potpuno zdravlje naočigled vas sviju. 17I sada, braćo, znam da ste ono uradili iz neznanja kao i glavari vaši. 18Ali Bog tako ispuni što unaprijed navijesti po ustima svih proroka: da će njegov Pomazanik trpjeti. 19Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši 20pa od Gospodina dođu vremena rashlade te on pošalje vama unaprijed namijenjenog Pomazanika, Isusa. 21Njega treba da nebo pridrži do vremena uspostave svega što obeća Bog na usta svetih proroka svojih odvijeka. 22Mojsije tako reče: Proroka poput mene od vaše braće podignut će vam Gospodin, Bog vaš. Njega slušajte u svemu što vam god reče. 23I svaka duša koja ne posluša toga proroka, neka se iskorijeni iz naroda. 24I svi Proroci koji su - od Samuela dalje - govorili, također su navijestili ove dane. 25Vi ste sinovi proroka i Saveza koji sklopi Bog s ocima vašim govoreći Abrahamu: Potomstvom će se tvojim blagoslivljati sva plemena zemlje. 26Vama najprije podiže Bog Slugu svoga i posla ga blagoslivljati vas da se svatko obrati od opačina svojih. Djela apostolska, 3,21		 Njega treba da nebo pridrži do vremena uspostave svega što obeća Bog na usta svetih proroka svojih odvijeka.
1257 Petar i Ivan pred Vijećem
Dok su oni još govorili narodu, priđu im svećenici, hramski zapovjednik i saduceji, 2ozlovoljeni što uče narod i navješćuju - u Isusu - uskrsnuće od mrtvih; 3pograbe ih i bace u tamnicu do sutra jer već bijaše večer. 4Ipak mnogi od onih koji su čuli Riječ, povjerovaše te broj vjernika poraste nekako do pet tisuća. 5Sutradan se sastadoše u Jeruzalemu glavari, starješine i pismoznanci - 6i veliki svećenik Ana, i Kajfa, i Ivan, i Aleksandar, i svi od roda velikosvećeničkoga. 7Izvedoše apostole preda se pa ih stadoše ispitivati: Kojom snagom ili po kojem imenu vi to učiniste? 8Onda Petar pun Duha Svetoga reče: Glavari narodni i starješine! 9Zar mi danas odgovaramo zbog dobra djela učinjena bolesnu čovjeku? Po kome je ovaj spašen? 10Neka bude znano svima vama i svemu narodu Izraelovu: po imenu Isusa Krista Nazarećanina, kojega ste vi raspeli, a kojega Bog uskrisi od mrtvih! Po njemu ovaj stoji pred vama zdrav! 11On je onaj kamen koji vi graditelji odbaciste, ali koji postade kamen zaglavni. 12I nema ni u kome drugom spasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti. 13Kad vidješe neustrašivost Petrovu i Ivanovu, a znajući da su to ljudi nepismeni i neuki, bijahu u čudu; znali su ih, da bijahu s Isusom, ali 14videći gdje s njima stoji izliječeni čovjek, nisu mogli ništa protusloviti. 15Stoga zapovjediše da izađu iz vijećnice pa stadoše raspravljati: 16što ćemo s tim ljudima? Ta učinili su očit znak, poznat svim Jeruzalemcima, ne možemo ga nijekati; 17ali da se još više ne razglasi u narod, zaprijetimo im da nikomu živom o tom Imenu više ne govore. 18Pozvaše ih i zapovjediše im da podnipošto ne zbore niti naučavaju u ime Isusovo. 19Ali im Petar i Ivan odgovoriše: Sudite je li pred Bogom pravo slušati radije vas nego Boga. 20Mi doista ne možemo ne govoriti što vidjesmo i čusmo. 21Ali oni ne našavši kako da ih kazne, opet im zaprijete pa ih otpuste poradi naroda jer su svi slavili Boga zbog onoga što se dogodilo. 22Jer čovjeku na kom se dogodi čudo ozdravljenja bijaše više od četrdeset godina. Djela apostolska, 4,8		 Onda Petar pun Duha Svetoga reče: Glavari narodni i starješine!
1258 Molitva u progonstvu
23Otpušteni, odoše svojima i javiše što im rekoše veliki svećenici i starješine. 24Kad su oni to čuli, jednodušno podigoše glas k Bogu i rekoše: Gospodine, ti si stvorio nebo i zemlju i more i sve što je u njima!25Ti si na usta oca našega, sluge svoga Davida, po Duhu Svetom rekao: Zašto se bune narodi, zašto puci ludosti snuju? 26Ustaju kraljevi zemaljski, Knezovi se rote protiv Gospodina i protiv Pomazanika njegova. 27Rote se, uistinu, u ovome gradu na svetog Slugu tvoga Isusa, kog pomaza, rote se Herod i Poncije Pilat zajedno s narodima i pucima izraelskim28da učine što tvoja ruka i tvoja volja predodredi da se zbude.29I evo sada, Gospodine, promotri prijetnje njihove i daj slugama svojim sa svom smjelošću navješćivati riječ tvoju! 30Pruži ruku svoju da bude ozdravljenja, znamenja i čudesa po imenu svetoga Sluge tvoga Isusa. 31I pošto se pomoliše, potrese se mjesto gdje bijahu sabrani, i svi se napuniše Duha Svetoga te stanu navješćivati riječ Božju smjelo. Djela apostolska, 4,25		 Ti si na usta oca našega, sluge svoga Davida, po Duhu Svetom rekao: Zašto se bune narodi, zašto puci ludosti snuju?
1259 Djela apostolska, 4,27 Rote se, uistinu, u ovome gradu na svetog Slugu tvoga Isusa, kog pomaza, rote se Herod i Poncije Pilat zajedno s narodima i pucima izraelskim
1260 Djela apostolska, 4,30 Pruži ruku svoju da bude ozdravljenja, znamenja i čudesa po imenu svetoga Sluge tvoga I
1261 Djela apostolska, 4,31 I pošto se pomoliše, potrese se mjesto gdje bijahu sabrani, i svi se napuniše Duha Svetoga te stanu navješćivati riječ Božju smjelo.
1262 Ananija i Safira
Neki pak čovjek po imenu Ananija, zajedno sa svojom ženom Safirom proda imanje 2pa u dogovoru sa ženom odvoji nešto od utrška, a samo jedan dio donese i postavi pred noge apostolima. 3Petar mu reče: Ananija, zašto ti Sotona ispuni srce te si slagao Duhu Svetomu i odvojio od utrška imanja? 4Da je ostalo neprodano, ne bi li tvoje ostalo; i jednoć prodano, nije li u tvojoj vlasti? Zašto si se na takvo što odlučio? Nisi slagao ljudima, nego Bogu! 5Kako Ananija ču te riječi, sruši se i izdahnu. I silan strah spopade sve koji su to čuli. 6Nato ustanu mladići, poviju ga, iznesu i pokopaju. 7Nakon otprilike tri sata uđe njegova žena ne znajući što se dogodilo. 8Petar joj reče: Reci mi, jeste li za toliko dali imanje? Ona odgovori: Da, za toliko. 9A Petar će joj: što vam bi da se složiste iskušati Duha Gospodnjega? Eto na vratima nogu onih koji ti pokopaše muža! I tebe će iznijeti! 10Ona se umah sruši do njegovih nogu i izdahnu. Oni mladići uđu, nađu je mrtvu, iznesu je i pokopaju uz muža.11I silan strah spopade cijelu Crkvu i sve koji su to čuli. Djela apostolska, 5,3		 Petar mu reče: Ananija, zašto ti Sotona ispuni srce te si slagao Duhu Svetomu i odvojio od utrška imanja?
1263 Apostoli pred Vijećem
Uto stiže veliki svećenik i njegove pristaše, sazovu Vijeće i sve starješinstvo sinova Izraelovih pa pošalju u zatvor da ih dovedu. 22Kad stražari stigoše onamo, ne nađoše ih u tamnici pa se vrate i jave: 23Zatvor smo našli sa svom pomnjom zatvoren i čuvare na straži pred vratima, ali kad smo otvorili, nikoga unutra ne nađosmo. 24Kad su hramski zapovjednik i veliki svećenici čuli te riječi, u nedoumici su se pitali što bi to moglo biti. 25Nato netko pristigne i dojavi im: Eno, ljudi koje baciste u tamnicu, u Hramu stoje i uče narod. 26Tada zapovjednik sa stražarima ode te ih dovede - ne na silu jer se bojahu da ih narod ne kamenuje. 27Dovedoše ih i privedoše pred Vijeće. Veliki ih svećenik zapita: 28Nismo li vam strogo zabranili učiti u to Ime? A vi ste eto napunili Jeruzalem svojim naukom i hoćete na nas navući krv toga čovjeka. 29Petar i apostoli odvrate: Treba se većma pokoravati Bogu negoli ljudima! 30Bog otaca naših uskrisi Isusa kojega vi smakoste objesivši ga na drvo. 31Njega Bog desnicom svojom uzvisi za Začetnika i Spasitelja da obraćenjem podari Izraela i oproštenjem grijeha. 32I mi smo svjedoci tih događaja i Duh Sveti kojega dade Bog onima što mu se pokoravaju. 33Nato se oni razgnjeviše i htjedoše ih ubiti. 34Ali ustade u Vijeću neki farizej imenom Gamaliel, zakonoznanac, kojega je poštovao sav narod. On zapovjedi da ljude načas izvedu 35pa će vijećnicima: Izraelci, dobro promislite što ćete s tim ljudima. 36Ta prije nekog vremena podiže se Teuda tvrdeći da je netko, i uza nj prista oko četiri stotine ljudi. Bi smaknut i sve mu se pristaše razbjegoše i netragom ih nesta. 37Nakon toga se u dane popisa podiže Juda Galilejac i odvuče narod za sobom. I on propade i sve mu se pristaše raspršiše. 38I sad evo kanite se, velim vam, tih ljudi i otpustite ih. Jer ako je taj naum ili to djelo od ljudi, propast će; 39ako li je pak od Boga, nećete ga moći uništiti - da se i s Bogom u ratu ne nađete. Poslušaju ga 40pa dozovu apostole, išibaju ih, zapovjede im da ne govore u ime Isusovo pa ih otpuste. 41Oni pak odu ispred Vijeća radosni što bijahu dostojni podnijeti pogrde za Ime. 42I svaki su dan u Hramu i po kućama neprestance učili i navješćivali Krista, Isusa. Djela apostolska, 5,32		 I mi smo svjedoci tih događaja i Duh Sveti kojega dade Bog onima što mu se pokoravaju.
1264 Djela apostolska, 6,5 Prijedlog se svidje svemu mnoštvu pa izabraše Stjepana, muža puna vjere i Duha Svetoga, zatim Filipa, Prohora, Nikanora, Timona, Parmenu te antiohijskog pridošlicu Nikolu.
1265 Stjepan uhvaćen
8Stjepan je pun milosti i snage činio velika čudesa i znamenja u narodu. 9Nato se digoše neki iz takozvane sinagoge Slobodnjaka, Cirenaca, Aleksandrinaca te onih iz Cilicije i Azije pa počeše raspravljati sa Stjepanom, 10ali nisu mogli odoljeti mudrosti i Duhu kojim je govorio. 11Onda podmetnuše neke ljude koji rekoše: Čuli smo ga govoriti pogrdne riječi protiv Mojsija i Boga. 12Podjare i narod, starješine i pismoznance pa priđu, zgrabe ga i odvuku u Vijeće. 13Ondje namjestiše lažne svjedoke koji rekoše: Ovaj čovjek neprestance govori protiv svetog Mjesta i Zakona. 14Čuli smo ga doista govoriti: 'Isus Nazarećanin razvalit će ovo Mjesto i izmijeniti običaje koje nam predade Mojsije'. 15A svi koji su sjedili u Vijeću upriješe pogled u Stjepana te opaziše - lice mu kao u anđela. Djela apostolska, 6,13		 Ondje namjestiše lažne svjedoke koji rekoše: Ovaj čovjek neprestance govori protiv svetog Mjesta i Zakona.
1266 17Kako se bližilo vrijeme obećanja koje Bog obreče Abrahamu, rastao je u Egiptu narod i množio se 18dok ondje ne zavlada drugi kralj koji nije poznavao Josipa. 19Lukav prema rodu našemu, tlačio je on oce naše da bi djecu svoju izlagali da ne ostanu na životu. 20U taj se čas rodi Mojsije. Bijaše božanski lijep. Tri je mjeseca hranjen u kući očinskoj, 21a onda, kad je bio izložen, prigrli ga kći faraonova i othrani sebi za sina. 22Tako Mojsije, odgojen u svoj mudrosti egipatskoj, bijaše silan na riječima i djelima. 23Kad mu bijaše četrdeset godina, ponuka ga srce da pohodi braću svoju, sinove Izraelove. 24I kad vidje kako je jednomu nanesena nepravda, suprotstavi se i osveti zlostavljenoga ubivši Egipćanina. 25Mislio je da će braća njegova shvatiti kako će im Bog po njegovoj ruci pružiti spasenje, ali oni ne shvatiše. 26Sutradan se pojavi pred onima koji su se tukli te ih stade nagovarati da se izmire: 'Ljudi, braća ste! Zašto zlostavljate jedan drugoga?' 27Ali ga onaj što je zlostavljao svoga bližnjega odbi riječima: Tko te postavi glavarom i sucem nad nama? 28Kaniš li ubiti i mene kao što si jučer ubio onog Egipćanina? 29Na te riječi pobježe Mojsije i skloni se u zemlju midjansku, gdje mu se rodiše dva sina. 30Nakon četrdeset godina ukaza mu se Anđeo u pustinji brda Sinaja u rasplamtjeloj vatri jednoga grma. 31Opazivši to, zadivi se Mojsije viđenju. Dok je prilazio da bolje promotri, eto glasa Gospodnjega: 32Ja sam Bog Otaca tvojih, Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev. Sav preplašen, Mojsije se ne usudi pogledati. 33A Gospodin će mu: Izuj obuću s nogu! Jer mjesto na kojem stojiš, sveto je tlo. 34Vidio sam, vidio nevolju naroda svoga u Egiptu i uzdisaj mu čuo pa siđoh izbaviti ga. I sad hajde! šaljem te u Egipat! 35Toga Mojsija - kojega su se odrekli rekavši: Tko te postavi glavarom i sucem? - toga im Bog kao glavara i otkupitelja posla po Anđelu koji mu se ukaza u grmu. 36On ih izvede učinivši čudesa i znamenja u zemlji egipatskoj, u Crvenome moru i u pustinji kroz četrdeset godina. 37To je onaj Mojsije koji reče sinovima Izraelovim: Proroka poput mene od vaše braće podići će vam Bog. 38To je onaj koji za skupa u pustinji bijaše između Anđela što mu govoraše na brdu Sinaju i otaca naših; onaj koji je primio riječi životne da ih nama preda. 39Njemu se ne htjedoše pokoriti oci naši, nego ga odbiše i u srcima se svojima vratiše u Egipat 40rekavši Aronu: 'Napravi nam bogove koji će ići pred nama! Ta ne znamo što se dogodi s tim Mojsijem koji nas izvede iz zemlje egipatske.' 41Tele načiniše u dane one, prinesoše žrtvu tom kumiru i veseljahu se djelima ruku svojih. 42Bog se pak odvrati i prepusti ih da časte vojsku nebesku, kao što piše u Knjizi proročkoj: Prinosiste li mi žrtve i prinose četrdeset godina u pustinji, dome Izraelov? 43Poprimiste šator Molohov i zvijezdu boga Refana - likove koje napraviste da biste im se klanjali. Odvest ću vas stoga u progonstvo onkraj Babilona! 44Oci naši imahu u pustinji šator svjedočanstva kako odredi Onaj koji reče Mojsiju da se on načini po praliku koji je vidio. 45Taj su šator preuzeli oci naši i pod Jošuom ga unijeli u posjed s kojega Bog pred licem njihovim rastjera narode. Tako bijaše sve do dana Davida, 46koji je našao milost pred Bogom te molio da nađe boravište Bogu Jakovljevu. 47Istom Salomon izgradi mu Dom. 48Ali Svevišnji u rukotvorinama ne prebiva, kao što veli prorok: 49Nebesa su moje prijestolje, a zemlja podnožje nogama. Kakav dom da mi sagradite, govori Gospodin, i gdje da bude mjesto mog počinka? 50Nije li ruka moja načinila sve to? 51Tvrdovrati i neobrezanih srdaca i ušiju,vi se uvijek opirete Duhu Svetomu: kako oci vaši tako i vi! 52Kojega od proroka nisu progonili oci vaši? I pobiše one koji su unaprijed navijestili dolazak Pravednika čiji ste vi sada izdajice i ubojice, 53vi koji po anđeoskim uredbama primiste Zakon, ali ga se niste držali. 54Kad su to čuli, uskipješe u srcima i počeše škripati zubima na njega. 55Ali on, pun Duha Svetoga, uprije pogled u nebo i ugleda slavu Božju i Isusa gdje stoji zdesna Bogu 56pa reče: Evo vidim nebesa otvorena i Sina Čovječjega gdje stoji zdesna Bogu. 57Vičući iza glasa, oni zatisnuše uši i navališe jednodušno na njega. 58Izbaciše ga iz grada pa ga kamenovahu. Svjedoci odložiše haljine do nogu mladića koji se zvao Savao. 59I dok su ga kamenovali, Stjepan je zazivao: Gospodine Isuse, primi duh moj! 60Onda se baci na koljena i povika iza glasa: Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh! Kada to reče, usnu. Djela apostolska, 7,33 A Gospodin će mu: Izuj obuću s nogu! Jer mjesto na kojem stojiš, sveto je tlo.
1267 Djela apostolska, 7,51 Tvrdovrati i neobrezanih srdaca i ušiju,vi se uvijek opirete Duhu Svetomu: kako oci vaši tako i vi!
1268 Djela apostolska, 7,55 Ali on, pun Duha Svetoga, uprije pogled u nebo i ugleda slavu Božju i Isusa gdje stoji zdesna Bogu
1269 Šimun čarobnjak
9Čovjek se neki, imenom šimun, u gradu već duže bavio čarobnjaštvom i opčaravao narod tvrdeći da je neki veliki. 10Priklanjalo mu se sve, malo i veliko, te govorilo: Ovaj je Snaga Božja, zvana Velika. 11A priklanjahu mu se jer ih je duže vremena opčaravao svojim vradžbinama. 12Ali kad povjerovaše Filipu koji navješćivaše evanđelje o kraljevstvu Božjemu i o imenu Isusa Krista, krštavahu se - muževi i žene. 13Povjerova i šimun te se krsti i osta uz Filipa: bio je zanesen promatrajući znamenja i čudesa koja su se događala. 14Kad su apostoli u Jeruzalemu čuli da je Samarija prigrlila riječ Božju, poslaše k njima Petra i Ivana. 15Oni siđoše i pomoliše se za njih da bi primili Duha Svetoga. 16Jer još ni na koga od njih ne bijaše sišao; bijahu samo kršteni u ime Gospodina Isusa. 17Tada polagahu ruke na njih i oni primahu Duha Svetoga. 18Kad šimun vidje da se polaganjem ruku apostolskih daje Duh, ponudi apostolima novaca 19govoreći: Dajte i meni tu moć da svatko na koga položim ruke primi Duha Svetoga. 20Petar mu odvrati: Novac tvoj zajedno s tobom propao kad si mislio dar Božji novcima steći! 21Nema tebi ovdje dijela ni udjela jer tvoje srce nije pravo pred Bogom! 22Obrati se od te opakosti svoje i moli Gospodina ne bi li ti se kako oprostila namisao srca tvoga. 23Ta gledam te: žučju si gorak i nepravdom okovan.24šimun odgovori: Molite i vi za me Gospodina da me ne snađe ništa od toga što rekoste! 25Oni pak pošto posvjedočiše i dorekoše riječ Gospodnju, vratiše se u Jeruzalem navješćujući evanđelje mnogim selima samarijskim. Djela apostolska, 8,15		 Oni siđoše i pomoliše se za njih da bi primili Duha Svetoga.
1270 Djela apostolska, 8,17 Tada polagahu ruke na njih i oni primahu Duha Svetoga.
1271 Djela apostolska, 8,19 govoreći: Dajte i meni tu moć da svatko na koga položim ruke primi Duha Svetoga.
1272 Savlov poziv
Savao pak, sveudilj zadahnut prijetnjom i pokoljem prema učenicima Gospodnjim, pođe k velikomu svećeniku, 2zaiska od njega pisma za sinagoge u Damasku, da sve koje nađe od ovoga Puta, muževe i žene, okovane dovede u Jeruzalem. 3Kad se putujući približi Damasku, iznenada ga obasja svjetlost s neba. 4Sruši se na zemlju i začu glas što mu govoraše: Savle, Savle, zašto me progoniš? 5On upita: Tko si, Gospodine? A on će: Ja sam Isus kojega ti progoniš! 6Nego ustani, uđi u grad i reći će ti se što ti je činiti. 7Njegovi suputnici ostadoše bez riječi: čuli su doduše glas, ali ne vidješe nikoga. 8Savao usta sa zemlje. Otvorenih očiju nije ništa vidio pa ga povedu za ruku i uvedu u Damask. 9Tri dana nije vidio, nije jeo ni pio.10U Damasku bijaše neki učenik imenom Ananija. Njemu u viđenju reče Gospodin: Ananija! On se odazva: Evo me, Gospodine! 11A Gospodin će mu: Ustani, pođi u ulicu zvanu Ravna i u kući Judinoj potraži Taržanina imenom Savla. Eno, moli se; 12i u viđenju vidje čovjeka imenom Ananiju gdje ulazi i polaže na nj ruke da bi progledao. 13Ananija odgovori: Gospodine, od mnogih sam čuo o tom čovjeku kolika je zla tvojim svetima učinio u Jeruzalemu. 14On ima od velikih svećenika i punomoć okovati sve koji prizivlju ime tvoje. 15Gospodin mu odvrati: Pođi jer on mi je oruđe izabrano da ponese ime moje pred narode i kraljeve i sinove Izraelove. 16Ja ću mu uistinu pokazati koliko mu je za ime moje trpjeti. 17Ananija ode, uđe u kuću, položi na nj ruke i reče: Savle, brate! Gospodin, Isus koji ti se ukaza na putu kojim si išao, posla me da progledaš i napuniš se Duha Svetoga. 18I odmah mu s očiju spade nešto kao ljuske te on progleda pa usta, krsti se 19i uzevši hrane, okrijepi se. Djela apostolska, 9,13		 Ananija odgovori: Gospodine, od mnogih sam čuo o tom čovjeku kolika je zla tvojim svetima učinio u Jeruzalemu.
1273 Djela apostolska, 9,17 Ananija ode, uđe u kuću, položi na nj ruke i reče: Savle, brate! Gospodin, Isus koji ti se ukaza na putu kojim si išao, posla me da progledaš i napuniš se Duha Svetoga.
1274 Savlovo propovijedanje u Damasku
Nekoliko dana provede s učenicima u Damasku. 20te odmah stade po sinagogama propovijedati Isusa, da je on Sin Božji. 21Koji ga god slušahu, izvan sebe govorahu: Nije li ovo onaj koji je u Jeruzalemu istrebljivao sve koji Ime ovo prizivlju, pa i ovamo zato došao da ih okovane odvede pred velike svećenike? 22Savao pak, sve silniji, zbunjivaše Židove koji prebivahu u Damasku dokazujući: Ovo je Krist! 23Pošto je minulo podosta vremena, odluče Židovi pogubiti ga, 24ali Savao dozna za njihov naum. Nadzirahu i vrata danju i noću da bi ga pogubili, 25ali ga učenici noću uzeše i preko zidina oprezno spustiše u košari. 26Kad je Savao došao u Jeruzalem, gledao se pridružiti učenicima, ali ga se svi bojahu: nisu vjerovali da je učenik. 27Tada ga Barnaba uze i povede k apostolima te im pripovjedi kako je Savao na putu vidio Gospodina koji mu je govorio i kako je u Damasku smjelo propovijedao u ime Isusovo. 28Od tada se s njima slobodno kretao po Jeruzalemu i smjelo propovijedao u ime Gospodnje. 29Govorio je i raspravljao sa Židovima grčkog jezika pa i oni snovahu pogubiti ga.30Saznala to braća pa ga odvedoše u Cezareju i uputiše u Tarz. 31Crkva je po svoj Judeji, Galileji i Samariji uživala mir, izgrađivala se i napredovala u strahu Gospodnjem te rasla utjehom Svetoga Duha. Djela apostolska, 9,31		 Crkva je po svoj Judeji, Galileji i Samariji uživala mir, izgrađivala se i napredovala u strahu Gospodnjem te rasla utjehom Svetoga Duha.
1275 Petar ozdravlja Eneju
32Jednom Petar, obilazeći posvuda, siđe i k svetima u Lidi. 33Ondje nađe nekog čovjeka imenom Eneja, koji je osam godina ležao na postelji: bijaše uzet. 34Reče mu Petar: Eneja, ozdravlja te Isus Krist! Ustani i prostri sam sebi! On umah usta. 35Vidješe to svi žitelji Lide i šarona te se obratiše Gospodinu. Djela apostolska, 9,32		 Jednom Petar, obilazeći posvuda, siđe i k svetima u Lidi.
1276 Petar uskrisuje Tabitu
36U Jopi pak bijaše učenica imenom Tabita, što prevedeno znači Košuta. Bijaše ona bogata dobrim djelima i milostinjama što ih je dijelila. 37Upravo u one dane obolje i umrije. Pošto je operu, izlože je u gornjoj sobi. 38A kako je Lida blizu Jope, učenici čuše da je Petar ondje i poslaše k njemu dva čovjeka s molbom: Dođi k nama, ne oklijevaj! 39Petar usta i krenu s njima. Čim stiže, odvedoše ga u gornju sobu. Okružiše ga sve udovice te mu plačući pokazivahu haljine i odijela što ih je Košuta izrađivala dok je još bila s njima. 40Petar sve istjera van, kleknu, pomoli se pa se okrenu prema tijelu i reče: Tabita, ustani! Ona otvori oči, pogleda Petra i sjede. 41On joj pruži ruku i pridiže je. Onda pozove svete i udovice pa im je pokaza živu. 42Dozna se za to po svoj Jopi te mnogi povjerovaše u Gospodina.43Petar osta neko vrijeme u Jopi u nekog šimuna kožara. Djela apostolska, 9,41		 On joj pruži ruku i pridiže je. Onda pozove svete i udovice pa im je pokaza živu.
1277 Petar i Kornelije
U Cezareji bijaše neki čovjek imenom Kornelije, satnik takozvane italske čete, 2pobožan i bogobojazan sa svim svojim domom. Dijelio je mnoge milostinje narodu i bez prestanka se molio Bogu. 3U viđenju negdje oko devete ure dana ugleda on jasno anđela Božjega gdje dolazi k njemu i veli mu: Kornelije! 4Zagleda se u nj pa mu prestrašen reče: što je, Gospodine? A on njemu: Molitve su tvoje i milostinje uzišle kao žrtva podsjetnica pred Boga. 5Zato sada pošalji ljude u Jopu i dozovi šimuna koji se zove Petar. 6On je gost u nekog šimuna kožara čija je kuća uz more. 7Čim ode anđeo koji mu je govorio, pozove on dvojicu slugu i jednoga pobožna, privržena vojnika, 8sve im ispripovjedi i posla ih u Jopu. 9Sutradan, dok su oni putovali i približavali se gradu, oko šeste ure uziđe Petar na krov moliti. 10Ogladnje i zaželje se jela. Dok mu pripremahu, pade on u zanos. 11Gleda on nebo rastvoreno i posudu neku poput velika platna: uleknuta s četiri okrajka, silazi na zemlju. 12U njoj bijahu svakovrsni četveronošci, gmazovi zemaljski i ptice nebeske. 13I glas će mu neki: Ustaj, Petre! Kolji i jedi! 14Petar odvrati: Nipošto, Gospodine! Ta nikad još ne okusih ništa okaljano i nečisto. 15A glas će mu opet, po drugi put: što Bog očisti, ti ne zovi okaljanim! 16To se ponovi do triput, a onda je posuda ponesena na nebo. 17Dok se Petar dvoumio što bi imalo značiti viđenje koje vidje, eto ljudi koje je poslao Kornelije: pošto se raspitaše za šimunovu kuću, pojave se na vratima, 18zovnu te upitaju je li ondje ugošćen neki šimun, nazvan Petar. 19Dok je Petar sveudilj razmišljao o viđenju, reče mu Duh: Evo, neka te trojica traže. 20De ustani, siđi i pođi s njima ne skanjujući se jer ja sam ih poslao. 21Petar siđe k ljudima i reče: Evo me! Ja sam onaj kojega tražite! Zbog čega ste došli? 22Oni odgovore: Satnik Kornelije, muž pravedan i bogobojazan, za kojega svjedoči sav narod židovski, primi od svetog anđela naputak da te dozove u dom svoj i čuje od tebe riječi. 23Tada ih Petar pozva unutra i ugosti. Sutradan usta i krenu s njima; pratila ga neka braća iz Jope. 24Drugi dan stiže u Cezareju. Kornelije ih je čekao sazvavši rodbinu i prisne prijatelje. 25Kad je Petar ulazio, pohrli mu Kornelije u susret, padne mu k nogama i pokloni se. 26Petar ga pridigne govoreći: Ustani! I ja sam čovjek. 27I razgovarajući s njime, uđe i nađe sabrane mnoge 28te im reče: Vi znate kako je Židovu zabranjeno družiti se sa strancem ili k njemu ulaziti, ali meni Bog pokaza da nikoga ne zovem okaljanim ili nečistim. 29Stoga, pozvan, i dođoh bez pogovora. Da čujemo dakle zbog čega me pozvaste! 30Kornelije reče: Prije četiri dana baš u ovo doba, o devetoj uri, molio sam se u kući kad gle: čovjek neki u sjajnoj odjeći stane preda me 31i reče: 'Kornelije, uslišana ti je molitva i milostinje su tvoje spomenute pred Bogom! 32Pošalji dakle u Jopu i dozovi šimuna koji se zove Petar. On je gost u kući šimuna kožara uz more.' 33Odmah sam dakle poslao k tebi, a ti si dobro učinio što si došao. Evo nas dakle sviju pred Bogom da čujemo sve što ti zapovjedi Gospodin! 34Petar tada prozbori i reče: Sad uistinu shvaćam da Bog nije pristran, 35nego - u svakom je narodu njemu mio onaj koji ga se boji i čini pravdu. 36Riječ posla sinovima Izraelovim navješćujući im evanđelje: mir po Isusu Kristu; on je Gospodar sviju. 37Vi znate što se događalo po svoj Judeji, počevši od Galileje, nakon krštenja koje je propovijedao Ivan: 38kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaše s njime, prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao. 39Mi smo svjedoci svega što on učini u zemlji judejskoj i Jeruzalemu. I njega smakoše, objesivši ga na drvo! 40Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje - 41ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima - nama koji smo s njime zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih. 42On nam i naloži propovijedati narodu i svjedočiti: Ovo je onaj kojega Bog postavi sucem živih i mrtvih! 43Za nj svjedoče svi proroci: da tko god u nj vjeruje, po imenu njegovu prima oproštenje grijeha. Djela apostolska, 10,22		 Oni odgovore: Satnik Kornelije, muž pravedan i bogobojazan, za kojega svjedoči sav narod židovski, primi od svetog anđela naputak da te dozove u dom svoj i čuje od tebe riječi.
1278 Djela apostolska, 10,38 kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaše s njime, prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao.
1279 Krštenje prvih pogana
44Dok je Petar još govorio te riječi, siđe Duh Sveti na sve koji su slušali tu besjedu. 45A vjernici iz obrezanja, koji dođoše zajedno s Petrom, začudiše se što se i na pogane izlio dar Duha Svetoga. 46Jer čuli su ih govoriti drugim jezicima i veličati Boga. Tada Petar reče: 47Može li tko uskratiti vodu da se ne krste ovi koji su primili Duha Svetoga kao i mi? 48I zapovjedi da se krste u ime Isusa Krista. Tada ga zamole da ostane ondje nekoliko dana. Djela apostolska, 10,44		 Dok je Petar još govorio te riječi, siđe Duh Sveti na sve koji su slušali tu besjedu.
1280 Djela apostolska, 10,45 A vjernici iz obrezanja, koji dođoše zajedno s Petrom, začudiše se što se i na pogane izlio dar Duha Svetoga
1281 Djela apostolska, 10,47 Može li tko uskratiti vodu da se ne krste ovi koji su primili Duha Svetoga kao i mi?
1282 Petar se opravdava u Jeruzalemu
Dočuli apostoli i braća po Judeji da i pogani primiše riječ Božju 2pa kad Petar uziđe u Jeruzalem, uzeše mu obrezanici prigovarati: 3Ušao si, dobacivahu, k ljudima neobrezanima i jeo s njima! 4Onda započe Petar te im izloži sve po redu: 5Molio sam se, reče, u Jopi kadli u zanosu ugledam viđenje: posudu neku poput velika platna, uleknuta s četiri okrajka, gdje silazi s neba i dolazi do mene. 6Zagledah se, promotrih je i vidjeh četvoronošce zemaljske, zvijeri i gmazove te ptice nebeske. 7Začuh i glas koji mi govoraše: 'Ustaj, Petre! Kolji i jedi!' 8Ja odvratih: 'Nipošto, Gospodine! Ta nikad mi još ništa okaljano ili nečisto ne uđe u usta.' 9A glas će s neba po drugi put: 'što Bog očisti, ti ne zovi nečistim.' 10To se ponovi do triput, a onda se sve opet povuče na nebo. 11I odmah se, evo, pred kućom u kojoj bijah pojaviše tri čovjeka poslana iz Cezareje k meni. 12A Duh mi reče da pođem s njima ništa ne premišljajući. Sa mnom pođoše i ova šestorica braće te uđosmo u kuću tog čovjeka. 13On nam pripovjedi kako je u svojoj kući vidio anđela koji je stao preda nj i rekao: 'Pošalji u Jopu i dozovi šimuna nazvanog Petar; 14on će ti navijestiti riječi po kojima ćeš se spasiti ti i sav dom tvoj.' 15I kad počeh govoriti, siđe na njih Duh Sveti kao ono na nas u početku. 16Sjetih se tada riječi Gospodnje: 'Ivan je, govoraše on, krstio vodom, a vi ćete biti kršteni Duhom Svetim.' 17Ako im je dakle Bog dao isti dar kao i nama koji povjerovasmo u Gospodina Isusa Krista, tko sam ja da bih se smio oprijeti Bogu? 18Kad su to čuli, umiriše se te stadoše slaviti Boga govoreći: Dakle i poganima Bog dade obraćenje na život! Djela apostolska, 11,15		 I kad počeh govoriti, siđe na njih Duh Sveti kao ono na nas u početku.
1283 Djela apostolska, 11,16 Sjetih se tada riječi Gospodnje: 'Ivan je, govoraše on, krstio vodom, a vi ćete biti kršteni Duhom Svetim.'
1284 Crkva u Antiohiji
19Oni dakle što ih rasprši nevolja nastala u povodu Stjepana dopriješe do Fenicije, Cipra i Antiohije, nikomu ne propovijedajući Riječi doli samo Židovima. 20Neki su od njih bili Ciprani i Cirenci. Kad stigoše u Antiohiju, propovijedahu i Grcima navješćujući evanđelje: Gospodina, Isusa. 21Ruka Gospodnja bijaše s njima te velik broj ljudi povjerova i obrati se Gospodinu. 22Vijest o tome doprije do Crkve u Jeruzalemu pa poslaše Barnabu u Antiohiju. 23Kad on stiže i vidje milost Božju, obradova se te potaknu sve da u odlučnosti srca ostanu uz Gospodina. 24Ta bijaše to muž čestit, pun Duha Svetoga i vjere. Znatno se mnoštvo prikloni Gospodinu. 25Barnaba se zatim zaputi u Tarz potražiti Savla. 26Kad ga nađe, odvede ga u Antiohiju. Punu su se godinu dana sastajali u toj Crkvi i poučavali poveće mnoštvo te se u Antiohiji učenici najprije prozvaše kršćanima. Djela apostolska, 11,24		 Ta bijaše to muž čestit, pun Duha Svetoga i vjere. Znatno se mnoštvo prikloni Gospodinu.
1285 Barnabino i Savlovo poslanje
U antiohijskoj je Crkvi bilo proroka i učitelja: Barnaba, šimun zvani Niger, Lucije Cirenac, Manahen, suothranjenik Heroda četverovlasnika, i Savao. 2Dok su jednom obavljali službu Božju i postili, reče Duh Sveti: De mi odlučite Barnabu i Savla za djelo na koje sam ih pozvao. 3Onda su postili, molili, položili na njih ruke i otpustili ih. Djela apostolska, 13,2		 Dok su jednom obavljali službu Božju i postili, reče Duh Sveti: De mi odlučite Barnabu i Savla za djelo na koje sam ih pozvao.
1286 Na Cipru. Vračar Elim
4Poslani od Svetoga Duha siđu u Seleuciju, a odande odjedre na Cipar. 5Kad se nađoše u Salamini, navješćivahu riječ Božju u židovskim sinagogama. Imali su i Ivana za poslužitelja. 6Pošto pak prođoše sav otok do Pafa, nađoše nekog vračara, nazoviproroka, Židova, imenom Barjesu. 7On bijaše uz namjesnika Sergija Pavla, čovjeka razborita. Sergije dozva Barnabu i Savla te zaiska čuti riječ Božju, 8ali im se usprotivi Elim, Vračar - tako mu se ime prevodi - nastojeći odvratiti namjesnika od vjere. 9Savao pak, zvan i Pavao, pun Duha Svetoga, ošinu ga pogledom 10i reče: Pun svake lukavosti i prevrtljivosti, sine đavolski, neprijatelju svake pravednosti, zar nikako da prestaneš iskrivljavati ravne putove Gospodnje? 11Evo stoga sada ruke Gospodnje na tebi: oslijepljet ćeš i neko vrijeme nećeš gledati sunca! Odmah pade na nj mrak i tama te on glavinjajući stade tražiti ruke vodilje. 12Videći što se dogodilo, povjerova tada namjesnik, zanesen naukom Gospodnjim. Djela apostolska, 13,4		 Poslani od Svetoga Duha siđu u Seleuciju, a odande odjedre na Cipar.
1287 Djela apostolska, 13,9 Savao pak, zvan i Pavao, pun Duha Svetoga, ošinu ga pogledom
1288 26Braćo, sinovi roda Abrahamova, vi i oni koji se među vama Boga boje, nama je upravljena ova Riječ spasenja. 27Doista, žitelji Jeruzalema i glavari njihovi ne upoznaše njega ni riječi proročkih što se čitaju svake subote pa ih, osudivši ga, ispuniše. 28Premda ne nađoše nikakva razloga smrti, zatražiše od Pilata da ga smakne. 29Pošto pak izvršiše sve što je o njemu napisano, skinuše ga s drveta i položiše u grob. 30Ali Bog ga uskrisi od mrtvih. 31On se mnogo dana ukazivao onima koji s njim bijahu uzašli iz Galileje u Jeruzalem. Oni su sada njegovi svjedoci pred narodom. 32I mi vam navješćujemo evanđelje: obećanje dano ocima 33Bog je ispunio djeci, nama, uskrisivši Isusa, kao što je i pisano u Psalmu drugom: Ti si Sin moj, danas te rodih. 34Da ga pak uskrisi od mrtvih te se on više nikad neće vratiti u trulež, rekao je ovime: Dat ću vama svetinje Davidove, pouzdane. 35Zato i na drugome mjestu kaže: Nećeš dati da Svetac tvoj ugleda truleži. 36David doista, pošto u svom naraštaju posluži volji Božjoj, preminu, pridruži se ocima svojim i vidje trulež, 37a Onaj koga Bog uskrisi ne vidje truleži. 38/39Neka vam dakle braćo, znano bude: po Ovome vam se navješćuje oproštenje grijeha! Po Ovome se tko god vjeruje, opravdava od svega od čega se po Mojsijevu zakonu niste mogli opravdati! 40Pazite da se ne zbude što je rečeno u Prorocima: 41Obazrite se, preziratelji, snebijte se i nestanite! Jer djelo činim u dane vaše, djelo u koje ne biste vjerovali da vam ga tko ispriča. 42Na izlasku su ih molili da im iduće subote o tome govore. 43A pošto se skup raspustio, mnogi Židovi i bogobojazne pridošlice pođoše za Pavlom i Barnabom koji su ih nagovarali ustrajati u milosti Božjoj. 44Iduće se subote gotovo sav grad zgrnu čuti riječ Gospodnju. 45Kad su Židovi ugledali mnoštvo, puni zavisti psujući suprotstavljali su se onomu što je Pavao govorio. 46Na to im Pavao i Barnaba smjelo rekoše: Trebalo je da se najprije vama navijesti riječ Božja. Ali kad je odbacujete i sami sebe ne smatrate dostojnima života vječnoga, obraćamo se evo poganima. 47Jer ovako nam je zapovjedio Gospodin: Postavih te za svjetlost poganima, da budeš na spasenje do nakraj zemlje. 48Pogani koji su slušali radovali su se i slavili riječ Gospodnju te povjerovaše oni koji bijahu određeni za život vječni. 49Riječ se pak Gospodnja pronese po svoj onoj pokrajini. 50Ali Židovi potakoše ugledne bogobojazne žene i prvake gradske te zametnuše progon protiv Pavla i Barnabe pa ih izbaciše iz svoga kraja. 51Oni pak stresu prašinu s nogu protiv njih pa odu u Ikonij. 52A učenici su se ispunjali radošću i Duhom Svetim. Djela apostolska, 13,34 Da ga pak uskrisi od mrtvih te se on više nikad neće vratiti u trulež, rekao je ovime: Dat ću vama svetinje Davidove, pouzdane.
1289 Djela apostolska, 13,35 Zato i na drugome mjestu kaže: Nećeš dati da Svetac tvoj ugleda truleži
1290 A učenici su se ispunjali radošću i Duhom Svetim.
1291 Petrova besjeda
6Nato se apostoli i starješine sastanu da to razmotre. 7Nakon duge raspre ustade Petar i reče im: Braćo, vi znate kako me Bog od najprvih dana između vas izabra da iz mojih usta pogani čuju riječ evanđelja i uzvjeruju. 8I Bog, Poznavatelj srdaca, posvjedoči za njih: dade im Duha Svetoga kao i nama. 9Nikakve razlike nije pravio između nas i njih: vjerom očisti njihova srca. 10što dakle sada iskušavate Boga stavljajući učenicima na vrat jaram kojeg ni oci naši ni mi nismo mogli nositi? 11Vjerujemo, naprotiv: po milosti smo Gospodina Isusa spašeni, baš kao i oni. 12Nato sve mnoštvo umuknu. Slušali su Barnabu i Pavla koji pripovjedahu kolika je znamenja i čudesa Bog po njima učinio među poganima. 13Kad oni ušutješe, progovori Jakov: Poslušajte me, braćo! 14šimun je izložio kako se Bog već na početku pobrinu između pogana uzeti narod imenu svojemu. 15S time su u skladu riječi Proroka. Ovako je doista pisano: 16Nakon toga vratit ću se i opet podići pali šator Davidov, iz ruševina ga podići, opet ga sazidati 17da preostali ljudi potraže Gospodina i svi pogani na koje je zazvano ime moje, govori Gospodin, koji to 18obznanjuje odvijeka. 19Zato smatram da ne valja dodijavati onima koji se s poganstva obraćaju k Bogu, 20nego im poručiti da se uzdržavaju od mesa okaljana idolima, od bludništva, od udavljenoga i od krvi. 21Ta Mojsije od pradavnih naraštaja ima po gradovima propovjednike koji ga u sinagogama svake subote čitaju. Djela apostolska, 15,8		 I Bog, Poznavatelj srdaca, posvjedoči za njih: dade im Duha Svetoga kao i nama.
1292 Apostolsko pismo
22Tad apostoli i starješine zajedno sa svom Crkvom zaključe izabrati neke muževe između sebe i poslati ih u Antiohiju s Pavlom i Barnabom. Bijahu to Juda zvani Barsaba, i Sila, muževi vodeći među braćom. 23Po njima pošalju ovo pismo: Apostoli i starješine, braća, braći iz poganstva po Antiohiji, Siriji i Ciliciji - pozdrav! 24Budući da smo čuli kako vas neki od naših, ali bez našega naloga, nekakvim izjavama smetoše i duše vam uznemiriše, 25zaključismo jednodušno izabrati neke muževe i poslati ih k vama zajedno s našim ljubljenim Barnabom i Pavlom, 26ljudima koji su svoje živote izložili za ime Gospodina našega Isusa Krista. 27šaljemo vam dakle Judu i Silu. Oni će vam i usmeno priopćiti to isto. 28Zaključismo Duh Sveti i mi ne nametati vam nikakva tereta osim onoga što je potrebno: 29uzdržavati se od mesa žrtvovana idolima, od krvi, od udavljenoga i od bludništva. Budete li se toga držali, dobro ćete učiniti. Živjeli! Djela apostolska, 15,28		 Zaključismo Duh Sveti i mi ne nametati vam nikakva tereta osim onoga što je potrebno:
1293 Poziv u Makedoniju.
6Prođoše Frigiju i galacijski kraj jer ih je Duh Sveti spriječio propovijedati riječ u Aziji. 7 Kad su došli do Mizije, htjedoše u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov. 8Onda prođoše Miziju i siđoše u Troadu. 9Noću je Pavao imao viđenje: Makedonac neki stajaše i zaklinjaše ga: Prijeđi u Makedoniju i pomozi nam! 10Nakon viđenja nastojasmo odmah otputovati u Makedoniju, uvjereni da nas Bog zove navješćivati im evanđelje. Djela apostolska, 16,6		 Prođoše Frigiju i galacijski kraj jer ih je Duh Sveti spriječio propovijedati riječ u Aziji.
1294 Pavlova besjeda pred Areopagom
22Tada Pavao stade posred Areopaga i reče: Atenjani! U svemu ste, vidim, nekako veoma bogoljubni. 23Doista, prolazeći i promatrajući vaše svetinje nađoh i žrtvenik s natpisom: Nepoznatom Bogu. što dakle ne poznajete, a štujete, to vam ja navješćujem. 24Bog koji stvori svijet i sve na njemu, on, neba i zemlje Gospodar, ne prebiva u rukotvorenim hramovima; 25i ne poslužuju ga ljudske ruke, kao da bi što trebao, on koji svima daje život, dah i - sve. 26Od jednoga sazda cijeli ljudski rod da prebiva po svem licu zemlje; ustanovi određena vremena i međe prebivanja njihova 27da traže Boga, ne bi li ga kako napipali i našli. Ta nije daleko ni od koga od nas. 28U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo, kao što i neki od vaših pjesnika rekoše: Njegov smo čak i rod! 29Ako smo dakle rod Božji, ne smijemo smatrati da je božanstvo slično zlatu, srebru ili kamenu, liku isklesanu umijećem i maštom ljudskom. 30I ne obazirući se na vremena neznanja, nutka sada Bog ljude da se svi i posvuda obrate 31jer ustanovi Dan u koji će suditi svijetu po pravdi, po Čovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisivši ga od mrtvih. 32Kad čuše uskrsnuće od mrtvih, jedni se stadoše rugati, a drugi rekoše: Još ćemo te o tom slušati! 33Tako se Pavao povuče od njih. 34Neki ipak prionuše uza nj i povjerovaše; među njima i Dionizije Areopagit, neka žena imenom Damara i drugi s njima. Djela apostolska, 17,23		 Doista, prolazeći i promatrajući vaše svetinje nađoh i žrtvenik s natpisom: Nepoznatom Bogu. što dakle ne poznajete, a štujete, to vam ja navješćujem.
1295 Pavao u Efezu. Ivanovci
Dok je Apolon bio u Korintu, Pavao, pošto prođe gornje krajeve, dođe u Efez, nađe neke učenike 2pa ih upita: Jeste li primili Duha Svetoga kad ste povjerovali? Oni će mu: Ta ni čuli nismo da ima Duh Sveti. 3Nato će on: Kako ste onda kršteni? Krštenjem Ivanovim, odvrate oni. 4Nato će Pavao: Ivan je krstio krštenjem obraćenja govoreći narodu da vjeruje u Onoga koji za njim dolazi, to jest u Isusa. 5Čuvši to, krste se u ime Gospodina Isusa, 6pa kad Pavao položi na njih ruke, dođe Duh Sveti na njih te stanu govoriti drugim jezicima i prorokovati. 7Bijaše u svemu dvanaestak muževa. Djela apostolska, 19,2		 pa ih upita: Jeste li primili Duha Svetoga kad ste povjerovali?
1296 Djela apostolska, 19,2 Oni će mu: Ta ni čuli nismo da ima Duh Sveti.
1297 Djela apostolska, 19,6 pa kad Pavao položi na njih ruke, dođe Duh Sveti na njih te stanu govoriti drugim jezicima i prorokovati.
1298 Pobuna u Efezu
23Nekako u ono doba nasta nemalena pobuna protiv ovog Puta. 24Neki srebrar, imenom Demetrije, izrađivao je srebrne hramiće Artemidine i namicao obrtnicima nemalu dobit. 25Skupi on njih i sve koji su se bavili takvim poslom te im reče: Ljudi, vi znate, u ovom je umijeću naše blagostanje. 26A vidite i čujete da je taj Pavao ne samo u Efezu nego gotovo i u svoj Aziji uvjerio i preokrenuo poveliko mnoštvo govoreći da nema bogova rukama izdjeljanih. 27Tako prijeti opasnost ne samo da na zao glas dođe naše zanimanje, nego i to da se ništa neće držati do hrama velike božice Artemide te će nestati veličanstva one koju štuje sva Azija i sav svijet. 28Čuvši to, razgnjeve se pa poviču: Velika je Artemida efeška! 29Sav se grad uskomeša; jednodušno nahrupe u kazalište vukući sa sobom Makedonce Gaja i Aristarha, suputnike Pavlove. 30Kad je Pavao htio među narod, ne dopustiše mu učenici. 31Čak i neki azijarsi, njegovi prijatelji, poslaše k njemu i zamoliše da ne dolazi u kazalište. 32Jedni su izvikivali jedno, drugi drugo jer je skup bio uskomešan te mnogi nisu ni znali zašto su se strčali. 33Neki iz svjetine uputiše nekog Aleksandra jer su ga Židovi gurali naprijed. Aleksandar pak mahnu rukom i htjede se obraniti pred narodom. 34Ali kada doznaše da je Židov, udarahu gotovo dva sata svi u jedan glas: Velika je Artemida efeška! 35Onda tajnik umiri svjetinu pa reče: Efežani! Tko to od ljudi ne zna da je grad Efez čuvar hrama velike Artemide i kipa s neba palog? 36Budući dakle da je to neporecivo, valja da budete mirni te ništa brzopleto ne činite. 37Doveli ste ove ljude, a nisu ni svetokradice ni hulitelji naše božice. 38Ako pak Demetrije i njegovi obrtnici imaju protiv koga kakvu tužbu, sudovi se sastaju, a tu su i prokonzuli. Neka se tuže! 39Ištete li pak što drugo, u zakonitu će se skupu riješiti. 40Ta izlažemo se opasnosti da za ovo današnje budemo optuženi s pobune jer nema nikakva razloga kojim bismo mogli opravdati ovu strku. To rekavši, raspusti skup. Djela apostolska, 19,37		 Doveli ste ove ljude, a nisu ni svetokradice ni hulitelji naše božice.
1299 Oproštaj s efeškim starješinama u Miletu
17Ipak iz Mileta posla u Efez po starješine Crkve. 18Kad stigoše, reče im: Vi znate kako sam se sve vrijeme, od prvog dana kada stupih u Aziju, ponašao među vama: 19služio sam Gospodinu sa svom poniznošću u suzama i kušnjama koje me zadesiše zbog zasjeda židovskih; 20ništa korisno nisam propustio navijestiti vam i naučiti vas - javno i po kućama; 21upozoravao sam Židove i Grke da se obrate k Bogu i da vjeruju u Gospodina našega Isusa. 22A sad, evo, okovan Duhom idem u Jeruzalem. što će me u njemu zadesiti, ne znam, 23osim što mi Duh Sveti u svakom gradu jamči da me čekaju okovi i nevolje. 24Ali ni najmanje mi nije do života, samo da dovršim trku svoju i službu koju primih od Gospodina Isusa: svjedočiti za evanđelje milosti Božje. 25I sad, evo, znam: nećete više vidjeti lica moga, svi vi posred kojih prođoh propovijedajući Kraljevstvo. 26Zato vam u ovaj dan današnji jamčim: čist sam od krvi sviju 27jer nisam propustio navijestiti vam ništa od svega nauma Božjega. 28Pazite na sebe i na sve stado u kojem vas Duh Sveti postavi nadglednicima, da pasete Crkvu Božju koju steče krvlju svojom. 29Ja znam da će nakon mog odlaska među vas uljesti vuci okrutni koji ne štede stada, 30a između vas će samih ustati ljudi koji će iskrivljavati nauk da bi odvukli učenike za sobom. 31Zato bdijte imajući na pameti da sam tri godine bez prestanka noću i danju suze lijevajući urazumljivao svakoga od vas. 32I sada vas povjeravam Bogu i Riječi milosti njegove koja je kadra izgraditi vas i dati vam baštinu među svima posvećenima. 33Ni za čijim srebrom, zlatom ili ruhom nisam hlepio. 34Sami znate: za potrebe moje i onih koji su sa mnom zasluživale su ove ruke. 35U svemu vam pokazah: tako se trudeći treba se zauzimati za nemoćne i na pameti imati riječi Gospodina Isusa jer on reče: 'Blaženije je davati nego primati.' 36Kada to doreče, klekne te se zajedno sa svima njima pomoli. 37Tad svi briznuše u velik plač, obisnuše Pavlu oko vrata i stadoše ga cjelivati, 38ražalošćeni nadasve riječju koju im reče: da više neće vidjeti lica njegova. Zatim ga ispratiše na lađu. Djela apostolska, 20,23		 osim što mi Duh Sveti u svakom gradu jamči da me čekaju okovi i nevolje.
1300 Djela apostolska, 20,28 Pazite na sebe i na sve stado u kojem vas Duh Sveti postavi nadglednicima, da pasete Crkvu Božju koju steče krvlju svojom.
1301 Djela apostolska, 20,32 I sada vas povjeravam Bogu i Riječi milosti njegove koja je kadra izgraditi vas i dati vam baštinu među svima posvećenima.
1302 Iz Mileta u Jeruzalem
Pošto se otrgosmo od njih, zaplovismo. Jedreći ravno, stigosmo na Kos, a sutradan na Rod pa odande u Pataru. 2Kad nađosmo lađu za Feniciju, popesmo se i otplovismo. 3Kad bijasmo napomol Cipru, ostavismo ga slijeva jedreći prema Siriji. Pristadosmo u Tiru jer je ondje lađa imala iskrcati tovar. 4Pronađosmo učenike i ostadosmo ondje sedam dana. Oni po Duhu nagovarahu Pavla da ne uzlazi u Jeruzalem. 5Ali kad nam istekoše dani, ipak otputovasmo. Ispratiše nas svi, sa ženama i djecom, do izvan grada. Na žalu klekosmo i pomolismo se. 6Pozdravismo se, popesmo se na lađu, a oni se vratiše kući. 7Tako dovršismo plovidbu. Iz Tira stigosmo u Ptolemaidu. Pozdravili smo braću i ostali jedan dan u njih. 8Sutradan otputovasmo i stigosmo u Cezareju. Uđosmo u kuću Filipa evanđelista, jednog od sedmorice, i ostadosmo kod njega. 9On je imao četiri kćeri djevice koje su prorokovale. 10Kako smo se zadržali mnogo dana, siđe iz Judeje neki prorok imenom Agab, 11dođe k nama, uze Pavlov pojas, sveza sebi noge i ruke te reče: Ovo govori Duh Sveti: Čovjeka čiji je ovo pojas ovako će svezati Židovi u Jeruzalemu i predati u ruke pogana. 12Kada smo to čuli, stadosmo mi i mještani zaklinjati Pavla da ne uzlazi u Jeruzalem. 13Nato on odvrati: što plačete i parate mi srce? Ta spreman sam ne samo biti svezan nego i umrijeti u Jeruzalemu za ime Gospodina Isusa. 14A kako se nije dao nagovoriti, ušutjesmo rekavši: Gospodnja budi volja! Djela apostolska, 21,11		 dođe k nama, uze Pavlov pojas, sveza sebi noge i ruke te reče: Ovo govori Duh Sveti: Čovjeka čiji je ovo pojas ovako će svezati Židovi u Jeruzalemu i predati u ruke pogana.
1303 Djela apostolska, 21,24 Njih uzmi, s njima se zajedno posveti, plati za njih da se ošišaju pa će svi spoznati da nema ništa od onoga što im je o tebi dojavljeno, nego da si i ti na pravu putu i da opslužuješ Zakon.
1304 Djela apostolska, 21,26 Nato Pavao uze one ljude, sutradan se s njima zajedno posveti,
1305 Djela apostolska, 21,26 uđe u Hram, oglasi svršetak dana posvećenja nakon kojih će se za svakoga od njih prinijeti prinos.
1306 Pavao u tamnici
27Kad se upravo navršavalo tih sedam dana, neki ga Židovi iz Azije opaze u Hramu, uzbune sav narod pa podignu na nj ruke 28vičući: Izraelci, u pomoć! Evo čovjeka koji sve posvuda poučava protiv naroda, Zakona i ovoga mjesta pa je još i Grke uveo u Hram i oskvrnuo ovo sveto mjesto. 29Jer prije su s njime u Gradu vidjeli Trofima Efežanina i mislili da je Pavao njega uveo u Hram. 30Sav se grad uskomeša, nasta strka naroda. Pograbe Pavla i odvuku ga izvan Hrama pa odmah pozatvaraju vrata. 31Dok su mu o glavi radili, dođe do tisućnika čete glas da je sav Jeruzalem uzavreo. 32On odmah uze vojnike i satnike pa otrča dolje k njima. Oni pak kako ugledaše tisućnika i vojnike, prestadoše udarati Pavla. 33Onda se tisućnik približi, uhvati ga, zapovjedi da ga okuju dvojim verigama pa stade ispitivati tko je i što je učinio. 34Iz svjetine su jedni izvikivali ovo, drugi ono. Kako zbog graje nije mogao saznati ništa pouzdano, zapovjedi da se odvede u vojarnu. 35Kad se Pavao pojavi na stubama, morali su ga vojnici nositi zbog silovitosti svjetine. 36Jer mnoštvo je naroda išlo za njima i vikalo: Smakni ga! Djela apostolska, 21,28		 vičući: Izraelci, u pomoć! Evo čovjeka koji sve posvuda poučava protiv naroda, Zakona i ovoga mjesta pa je još i Grke uveo u Hram i oskvrnuo ovo sveto mjesto.
1307 Pavlova obrana
10Nato Pavao odvrati pošto mu upravitelj kimnu da govori:Kako znam da si već mnogo godina sudac narodu ovomu, mirne se duše branim. 11Ta možeš se osvjedočiti da nema više od dvanaest dana otkad uzađoh u Jeruzalem da se poklonim. 12A nisu me našli ni u Hramu da s kim raspravljam ili bunu podižem, ni u sinagogama, ni po gradu. 13I ne mogu ti dokazati ono za što me sada optužuju. 14Jamčim ti, naprotiv, ovo: Putom koji nazivaju sljedbom služim otačkom Bogu vjerujući u sve što je u Zakonu i u Prorocima napisano, 15uzdajući se u Boga da će uskrsnuti pravednici i nepravednici, što oni i sami očekuju. 16Zato se i ja trudim uvijek imati savjest besprijekornu pred Bogom i pred ljudima. 17Nakon više godina dođoh da donesem milostinju za svoj narod i prinose; 18dok sam ih prinosio, nađoše me posvećena u Hramu, a ne sa svjetinom ni u metežu. 19Ali neki Židovi iz Azije - da, trebalo bi da se oni pojave pred tobom i optuže me ako što imaju protiv mene. 20Ili neka ovi sami kažu: koji su zločin na meni našli kad sam stajao pred Vijećem, 21osim možda one jedne riječi koju doviknuh među njima stojeći: Zbog uskrsnuća mrtvih sudi mi se danas pred vama! Djela apostolska, 24,18		 dok sam ih prinosio, nađoše me posvećena u Hramu, a ne sa svjetinom ni u metežu.
1308 Pavao se brani pred Agripom
Nato Agripa reče Pavlu: Dopušta ti se o sebi govoriti. Pavao ispruži ruku i stade se braniti: 2Smatram se sretnim što se u svemu za što me Židovi optužuju mogu, evo, danas braniti pred tobom, kralju Agripa, 3jer ti najbolje poznaješ židovske običaje i zadjevice. Zato me, molim, velikodušno poslušaj. 4Dakle, život moj od najranije mladosti proveden u narodu mojem, u Jeruzalemu, znaju svi Židovi. 5Poznaju me odavna te mogu, ako samo hoće, svjedočiti da sam po najstrožoj sljedbi naše vjere živio kao farizej. 6I sada stojim pred sudom zbog nade u obećanje koje Bog dade ocima našim 7i kojemu se dovinuti nada dvanaest plemena naših, svesrdno noću i danju služeći Bogu. Za tu me nadu, kralju, tuže Židovi. 8Zašto nevjerojatnim smatrate da Bog mrtve uskrisuje? 9Pa i ja sam nekoć smatrao da mi se svim silama boriti protiv imena Isusa Nazarećanina. 10To sam i činio u Jeruzalemu: mnoge sam svete, pošto od velikih svećenika dobih punomoć, u tamnice zatvorio, dao svoj glas kad su ih ubijali 11i po svim ih sinagogama često mučenjem prisiljavao psovati i, prekomjerno bijesan na njih, progonio sam ih čak i u tuđim gradovima. Djela apostolska, 26,10		 To sam i činio u Jeruzalemu: mnoge sam svete, pošto od velikih svećenika dobih punomoć, u tamnice zatvorio, dao svoj glas kad su ih ubijali
1309 Pavao o svom obraćenju
12Radi toga pođoh u Damask s punomoći i ovlaštenjem velikih svećenika 13kadli u pol bijela dana na putu vidjeh, kralju, kako s neba svjetlost od sunca sjajnija obasja mene i moje suputnike. 14Pošto popadasmo na zemlju, začuh glas što mi govoraše hebrejskim jezikom: 'Savle, Savle, zašto me progoniš? Teško ti se protiv ostana praćakati.' 15Ja odvratih: 'Tko si, Gospodine?' Gospodin će mi: 'Ja sam Isus koga ti progoniš! 16Nego ustani, na noge se jer zato ti se ukazah da te postavim za poslužitelja i svjedoka onoga što si vidio i što ću ti pokazati. 17Izbavit ću te od naroda i od pogana kojima te šaljem 18da im otvoriš oči pa se obrate od tame k svjetlosti, od vlasti Sotonine k Bogu te po vjeri u mene prime oproštenje grijeha i baštinu među posvećenima.' 19Otada, kralju Agripa, ne bijah neposlušan nebeskom viđenju. 20Nego najprije onima u Damasku pa onda i u Jeruzalemu, svoj zemlji židovskoj i poganima navješćivah da se pokaju i obrate k Bogu i čine djela dostojna obraćenja. 21Zbog toga me Židovi uhvatiše u Hramu i pokušaše ubiti. 22Ali s pomoću Božjom sve do dana današnjega svjedočim, evo, malu i veliku, ne govoreći ništa osim onoga što Proroci govorahu i Mojsije da se ima zbiti: 23da će Krist trpjeti i da će on, prvouskrsli od mrtvih, svjetlost navješćivati narodu i poganima. Djela apostolska, 26,18		 da im otvoriš oči pa se obrate od tame k svjetlosti, od vlasti Sotonine k Bogu te po vjeri u mene prime oproštenje grijeha i baštinu među posvećenima.'
1310 Od Židova k poganima
23Nato urekoše dan pa dođoše mnogi k njemu u stan. Izlagao im je i svjedočio o kraljevstvu Božjemu te ih od jutra do večeri iz Mojsijeva Zakona i Proroka uvjeravao o Isusu. 24I jedne uvjeriše njegove riječi, a drugi nisu vjerovali. 25Nesložni tako među sobom, stadoše se razilaziti kadli im Pavao reče još jednu riječ: Lijepo Duh Sveti po Izaiji proroku reče ocima vašim: 26Idi k tomu narodu i reci mu: Slušat ćete, slušati - i nećete razumjeti; gledat ćete, gledati - i nećete vidjeti! 27Jer usalilo se srce naroda ovoga: uši začepiše, oči zatvoriše da očima ne vide, ušima ne čuju, srcem ne razumiju te se ne obrate pa ih izliječim. 28Neka vam je dakle svima znano: poganima je poslano ovo spasenje Božje; oni će poslušati! 29 . Djela apostolska, 28,25		 Nesložni tako među sobom, stadoše se razilaziti kadli im Pavao reče još jednu riječ: Lijepo Duh Sveti po Izaiji proroku reče ocima vašim:
1311 Proslov
Pavao,sluga Krista Isusa, pozvan za apostola, odlučen za evanđelje Božje - 2koje Bog unaprijed obećavaše po svojim prorocima u Pismima svetim 3o Sinu svome, potomku Davidovu po tijelu, 4postavljenu Sinom Božjim, u snazi, po Duhu posvetitelju uskrsnućem od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu našemu, 5po komu primismo milost i apostolstvo da na slavu imena njegova k poslušnosti vjere privodimo sve pogane 6među kojima ste i vi pozvanici Isusa Krista:7svima u Rimu, miljenicima Božjim, pozvanicima, svetima.Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista. Rimljanima, 1,2		 koje Bog unaprijed obećavaše po svojim prorocima u Pismima svetim
1312 Rimljanima, 1,4 postavljenu Sinom Božjim, u snazi, po Duhu posvetitelju uskrsnućem od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu našemu,
1313 Rimljanima, 1,7 svima u Rimu, miljenicima Božjim, pozvanicima, svetima.Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista.
1314 Opravdanje zalog spasenja
Opravdani dakle vjerom, u miru smo s Bogom po Gospodinu našem Isusu Kristu. 2Po njemu imamo u vjeri i pristup u ovu milost u kojoj stojimo i dičimo se nadom slave Božje. 3I ne samo to! Mi se dičimo i u nevoljama jer znamo: nevolja rađa postojanošću, 4postojanost prokušanošću, prokušanost nadom. 5Nada pak ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan! 6Doista, dok mi još bijasmo nemoćni, Krist je, već u to vrijeme, za nas bezbožnike umro. 7Zbilja, jedva bi tko za pravedna umro; možda bi se za dobra tko i odvažio umrijeti. 8A Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grešnici, Krist za nas umrije. 9Koliko li ćemo se više sada, pošto smo opravdani krvlju njegovom, spasiti po njemu od srdžbe? 10Doista, ako se s Bogom pomirismo po smrti Sina njegova dok još bijasmo neprijatelji, mnogo ćemo se više, pomireni, spasiti životom njegovim. 11I ne samo to! Dičimo se u Bogu po Gospodinu našemu Isusu Kristu po kojem zadobismo pomirenje. Rimljanima, 5,1		 Nada pak ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan!
1315 Kršćanin slobodan od grijeha
15što dakle? Da griješimo jer nismo pod Zakonom nego pod milošću? Nipošto! 16Ne znate li: ako se komu predate za robove, na poslušnost, robovi ste onoga koga slušate: bilo grijeha - na smrt, bilo poslušnosti - na pravednost. 17Bijaste robovi grijeha, ali ste, hvala Bogu, od srca poslušali ono pravilo nauka kojemu ste povjereni; 18da, oslobođeni grijeha, postadoste sluge pravednosti. 19Po ljudsku govorim zbog vaše ljudske slabosti: kao što nekoć predadoste udove svoje za robove nečistoći i bezakonju - do bezakonja, tako sada predajte udove svoje za robove pravednosti - do posvećenja. 20Uistinu, kad bijaste robovi grijeha, slobodni bijaste od pravednosti. 21Pa kakav ste plod onda imali? Onoga se sada stidite jer svršetak je tomu - smrt. 22Sada pak pošto ste oslobođeni grijeha i postali sluge Božje, imate plod svoj za posvećenje, a svršetak - život vječni. 23Jer plaća je grijeha smrt, a dar Božji jest život vječni u Kristu Isusu, Gospodinu našem. Rimljanima, 6,19		 Po ljudsku govorim zbog vaše ljudske slabosti: kao što nekoć predadoste udove svoje za robove nečistoći i bezakonju - do bezakonja, tako sada predajte udove svoje za robove pravednosti - do posvećenja.
1316 Rimljanima, 6,22 Sada pak pošto ste oslobođeni grijeha i postali sluge Božje, imate plod svoj za posvećenje, a svršetak - život vječni.
1317 Uloga Zakona
7što ćemo dakle reći? Je li Zakon grijeh? Nipošto! Nego: grijeha ne spoznah doli po Zakonu jer za požudu ne bih znao da Zakon nije govorio: Ne poželi! 8A grijeh je, uhvativši priliku, po zapovijedi u meni prouzročio svakovrsnu požudu. Ta bez zakona grijeh je mrtav. 9Da, ja sam nekoć živio bez zakona. Ali kad je došla zapovijed, grijeh oživje. 10Ja pak umrijeh i ustanovi se: zapovijed dana za život bi mi na smrt. 11Doista grijeh, uhvativši priliku, zapovijeđu me zavede, njome me i ubi. 12Tako: Zakon je svet, i zapovijed je sveta, i pravedna, i dobra. 13Pa zar se to dobro meni u smrt prometnu? Nipošto! Nego: grijeh, da se grijehom očituje, po tom dobru uzrokuje mi smrt - da grijeh po zapovijedi postane najvećim grešnikom. Rimljanima, 7,12		 Tako: Zakon je svet,
1318 Rimljanima, 7,12 i zapovijed je sveta, i pravedna, i dobra.
1319 Određeni za slavu
18Smatram, uistinu: sve patnje sadašnjega vremena nisu ništa prema budućoj slavi koja se ima očitovati u nama. 19Doista, stvorenje sa svom žudnjom iščekuje ovo objavljenje sinova Božjih: 20stvorenje je uistinu podvrgnuto ispraznosti - ne po svojoj volji, nego zbog onoga koji ga podvrgnu - ali u nadi. 21Jer i stvorenje će se osloboditi robovanja pokvarljivosti da sudjeluje u slobodi i slavi djece Božje. 22Jer znamo: sve stvorenje zajedno uzdiše i muči se u porođajnim bolima sve do sada. 23Ali ne samo ono! I mi koji imamo prvine Duha, i mi u sebi uzdišemo iščekujući posinstvo, otkupljenje svoga tijela. 24Ta u nadi smo spašeni! Nada pak koja se vidi nije nada. Jer što tko gleda, kako da se tomu i nada? 25Nadamo li se pak onomu čega ne gledamo, postojano to iščekujemo. 26Tako i Duh potpomaže našu nemoć. Doista ne znamo što da molimo kako valja, ali se sam Duh za nas zauzima neizrecivim uzdasima. 27A Onaj koji proniče srca zna koja je želja Duha - da se on po Božju zauzima za svete. Rimljanima, 8,27		 A Onaj koji proniče srca zna koja je želja Duha - da se on po Božju zauzima za svete.
1320 Povlastice Izraelove
Istinu govorim u Kristu, ne lažem; susvjedok mi je savjest moja u Duhu Svetom: 2silna mi je tuga i neprekidna bol u srcu. 3Da, htio bih ja sam proklet biti, odvojen od Krista, za braću svoju, sunarodnjake svoje po tijelu. 4Oni su Izraelci, njihovo je posinstvo, i Slava, i Savezi, i zakonodavstvo, i bogoštovlje, i obećanja; 5njihovi su i oci, od njih je, po tijelu, i Krist, koji je iznad svega, Bog blagoslovljen u vjekove. Amen. Rimljanima, 9,1		 Istinu govorim u Kristu, ne lažem; susvjedok mi je savjest moja u Duhu Svetom:
1321 Izrael i nevjeran ostaje izabrani narod
16Ako li su prvine svete, sveto je i tijesto; ako li je korijen svet, svete su i grane. 17Pa ako su neke grane odlomljene, a ti, divlja maslina, pricijepljen umjesto njih, postao suzajedničar korijena, sočnosti masline, 18ne uznosi se nad grane. Ako li se hoćeš uznositi - ne nosiš ti korijena, nego korijen tebe. 19Reći ćeš na to: grane su odlomljene da se ja pricijepim. 20Dobro! Oni su zbog nevjere odlomljeni, a ti po vjeri stojiš. Ne uznosi se, nego strahuj! 21Jer ako Bog ne poštedje prirodnih grana, ni tebe neće poštedjeti. 22Promotri dakle dobrotu i strogost Božju: strogost na palima, a dobrotu Božju na sebi ako ostaneš u toj dobroti, inače ćeš i ti biti odsječen. 23A i oni, ako ne ostanu u nevjeri, bit će pricijepljeni; ta moćan je Bog da ih opet pricijepi. 24Doista, ako si ti, po naravi divlja maslina, odsječen pa mimo narav pricijepljen na pitomu maslinu, koliko li će lakše oni po naravi biti pricijepljeni na vlastitu maslinu! Rimljanima, 11,16		 Ako li su prvine svete,
1322 Rimljanima, 11,16 sveto je i tijesto;
1323 Rimljanima, 11,16 ako li je korijen svet,
1324 Rimljanima, 11,16 svete su i grane.
1325 Duhovno bogoslužje
Zaklinjem vas, braćo, milosrđem Božjim: prikažite svoja tijela za žrtvu živu, svetu, Bogu milu - kao svoje duhovno bogoslužje. 2Ne suobličujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati što je volja Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno. Rimljanima, 12,1		 Zaklinjem vas, braćo, milosrđem Božjim: prikažite svoja tijela za žrtvu živu, svetu, Bogu milu - kao svoje duhovno bogoslužje.
1326 Ponizna ljubav u zajednici (Rim 12,3) 3Da, po milosti koja mi je dana svakomu između vas velim: ne precjenjujte se više no što se treba cijeniti, nego cijenite se razumno, kako je već komu Bog odmjerio mjeru vjere. 4Jer kao što u jednom tijelu imamo mnogo udova, a nemaju svi isto djelovanje, 5tako smo i mi, mnogi, jedno tijelo u Kristu, a pojedinci udovi jedan drugomu. 6Dare pak imamo različite po milosti koja nam je dana: je li to prorokovanje - neka je primjereno vjeri; 7je li služenje - neka je u služenju; je li poučavanje - u poučavanju; 8je li hrabrenje - u hrabrenju; tko dijeli, neka je darežljiv; tko je predstojnik - revan; tko iskazuje milosrđe - radostan! 9Ljubav nehinjena! Zazirite oda zla, prianjajte uz dobro! 10Srdačno se ljubite pravim bratoljubljem! Pretječite jedni druge poštovanjem! 11U revnosti budite hitri, u duhu gorljivi, Gospodinu služite! 12U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani! 13Pritječite u pomoć svetima u nuždi, gajite gostoljubivost! 14Blagoslivljajte svoje progonitelje, blagoslivljajte, a ne proklinjite! 15Radujte se s radosnima, plačite sa zaplakanima! 16Budite istomišljenici među sobom! Neka vas ne zanosi što je visoko, nego privlači što je ponizno. Ne umišljajte si da ste mudri! 17Nikome zlo za zlo ne vraćajte; zauzimajte se za dobro pred svim ljudima! 18Ako je moguće, koliko je do vas, u miru budite sa svim ljudima! 19Ne osvećujte se, ljubljeni, nego dajte mjesta Božjem gnjevu. Ta pisano je: Moja je odmazda, ja ću je vratiti, veli Gospodin. 20Naprotiv: Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga, i ako je žedan, napoj ga! Činiš li tako, ugljevlje mu ražareno zgrćeš na glavu.21Ne daj se pobijediti zlom, nego dobrim svladavaj zlo. Rimljanima, 12,13 Pritječite u pomoć svetima u nuždi, gajite gostoljubivost!
1327 Nikoga ne uznemirujte
13Dakle, ne sudimo više jedan drugoga, nego radije sudite o tome da ne valja postavljati bratu stupice ili spoticala. 14Znam i uvjeren sam u Gospodinu: ništa samo od sebe nije nečisto. Samo je onomu nečisto tko to smatra nečistim. 15Doista, ako je poradi hrane tvoj brat ražalošćen, već nisi na putu ljubavi. Ne upropašćuj tom svojom hranom onoga za koga je Krist umro! 16Nemojte da se pogrđuje vaše dobro! 17Ta kraljevstvo Božje nije jelo ili piće, nego pravednost, mir i radost u Duhu Svetome. 18Da, tko tako Kristu služi, mio je Bogu i cijene ga ljudi. 19Nastojmo stoga promicati mir i uzajamno izgrađivanje! 20Ne razaraj djela Božjega poradi hrane! Sve je, istina, čisto, ali je zlo za onoga tko na sablazan jede. 21Dobro je ne jesti mesa i ne piti vina i ne uzimati ništa o što se tvoj brat spotiče. 22Ti imaš uvjerenje. Za sebe ga imaj pred Bogom. Blago onomu tko samoga sebe ne osuđuje u onom na što se odlučuje! 23Jede li tko dvoumeći, osudio se jer ne radi iz uvjerenja. A sve što nije iz uvjerenja, grijeh je. Rimljanima, 14,17		 Ta kraljevstvo Božje nije jelo ili piće, nego pravednost, mir i radost u Duhu Svetome.
1328 Poziv na jedinstvo
7Prigrljujte jedni druge kao što je Krist prigrlio vas na slavu Božju. 8Krist je, velim, postao poslužitelj obrezanika za istinu Božju da ispuni obećanja dana ocima, 9a pogani da za milosrđe proslave Boga, kao što je pisano: Zato ću te slaviti među pucima i psalam pjevati tvome imenu.10I još veli: Kličite, puci, s njegovim narodom.11I još: Hvalite, svi puci, Gospodina, slavili ga svi narodi!12Izaija opet veli: Pojavit će se Jišajev izdanak, dignut da vlada narodima, u njemu je nada narodima.13A Bog nade napunio vas svakom radošću i mirom u vjeri da izobilujete u nadi snagom Duha Svetoga. Rimljanima, 15,13		 A Bog nade napunio vas svakom radošću i mirom u vjeri da izobilujete u nadi snagom Duha Svetoga.
1329 Pavlova misionarska služba
14Ja sam, braćo moja, uvjeren: vi ste i sami puni čestitosti, ispunjeni svakim znanjem, sposobni jedni druge urazumljivati. 15Ipak vam djelomično smionije napisah da vas na poznato nekako podsjetim poradi milosti koja mi je dana od Boga - 16da budem bogoslužnik Krista Isusa među poganima, svećenik evanđelja Božjega te prinos pogana postane ugodan, posvećen Duhom Svetim. 17Imam se dakle čime dičiti u Kristu Isusu s obzirom na ono što je Božje. 18/19Jer ne bih se usudio govoriti o nečemu što Krist riječju i djelom, snagom znamenja i čudesa, snagom Duha nije po meni učinio da k poslušnosti privede pogane. Tako sam od Jeruzalema pa uokolo sve do Ilirika pronio evanđelje Kristovo, 20i to tako da sam se trsio navješćivati evanđelje ne gdje se već spominjao Krist - da ne bih gradio na temeljima drugih - 21nego, kako je pisano: Vidjet će ga oni kojima nije naviješten, shvatiti oni koji za nj nisu č Rimljanima, 15,16		 da budem bogoslužnik Krista Isusa među poganima, svećenik evanđelja Božjega te prinos pogana postane ugodan, posvećen
1330 Rimljanima, 15,16 Duhom Svetim.
1331 Pavlove nakane
22Time sam ponajčešće i bio spriječen doći k vama. 23Sad mi pak više nema mjesta u ovim krajevima, a živa mi je želja, ima već mnogo godina, doći k vama 24kad pođem u španjolsku. Nadam se doista da ću vas na proputovanju posjetiti i da ćete me onamo otpraviti pošto mi se najprije bar donekle ispuni želja biti s vama. 25Ali sad idem u Jeruzalem da poslužim svetima. 26Makedonija i Ahaja odlučiše očitovati neko zajedništvo prema siromašnim svetima u Jeruzalemu. 27Da, odlučiše, a i dužnici su im. Jer ako su pogani postali sudionicima njihovih duhovnih dobara, dužni su im u tjelesnima poslužiti. 28Pošto dakle to obavim - ovaj im plod zapečaćen uručim - uputit ću se u španjolsku i usput k vama. 29A kada dođem k vama, doći ću, znam, s puninom blagoslova Kristova. 30Ali zaklinjem vas, braćo, Gospodinom Isusom Kristom i ljubavlju Duha: suborci mi budite u molitvama Bogu upravljenima za me, 31da umaknem onim nevjernima u Judeji i da moja pomoć Jeruzalemu bude po volji svetima 32te s Božjom voljom radosno dođem k vama i s vama zajedno odahnem.33Bog mira sa svima vama! Amen. Rimljanima, 15,25		 Ali sad idem u Jeruzalem da poslužim svetima.
1332 Rimljanima, 15,26 Makedonija i Ahaja odlučiše očitovati neko zajedništvo prema siromašnim svetima u Jeruzalemu.
1333 Rimljanima, 15,31 da umaknem onim nevjernima u Judeji i da moja pomoć Jeruzalemu bude po volji svetima
1334 Preporuke i pozdravi
Preporučujem vam Febu, sestru našu, poslužiteljicu Crkve u Kenhreji: 2primite je u Gospodinu kako dolikuje svetima i priskočite joj u pomoć u svemu što od vas ustreba jer je i ona bila zaštitnicom mnogima i meni samomu. 3Pozdravite Prisku i Akvilu, suradnike moje u Kristu Isusu. 4Oni su za moj život podmetnuli svoj vrat; zahvaljujem im ne samo ja nego i sve Crkve pogana. 5Pozdravite i Crkvu u njihovoj kući. Pozdravite ljubljenog mi Epeneta koji je prvina Azije za Krista. 6Pozdravite Mariju koja se mnogo trudila za vas. 7Pozdravite Andronika i Juniju, rođake i suuznike moje; oni su ugledni među apostolima i prije mene bili su u Kristu. 8Pozdravite Amplijata, ljubljenoga moga u Gospodinu. 9Pozdravite Urbana, suradnika moga u Kristu, i ljubljenog mi Staha. 10Pozdravite Apela, prokušanoga u Kristu. Pozdravite Aristobulove. 11Pozdravite Herodiona, rođaka moga. Pozdravite Narcisove koji su u Gospodinu. 12Pozdravite Trifenu i Trifozu koje se trude u Gospodinu. Pozdravite ljubljenu Persidu koja se mnogo trudila u Gospodinu. 13Pozdravite Rufa, izabranika u Gospodinu, i majku njegovu i moju. 14Pozdravite Asinkrita, Flegonta, Herma, Patrobu, Hermu i braću koja su s njima. 15Pozdravite Filologa i Juliju, Nereja i njegovu sestru, i Olimpu, i sve svete koji su s njima.16Pozdravite jedni druge cjelovom svetim. Pozdravljaju vas sve Crkve Kristove. Rimljanima, 16,2		 primite je u Gospodinu kako dolikuje svetima i priskočite joj u pomoć u svemu što od vas ustreba jer je i ona bila zaštitnicom mnogima i meni samomu.
1335 Rimljanima, 16,15 Pozdravite Filologa i Juliju, Nereja i njegovu sestru, i Olimpu, i sve svete koji su s njima.
1336 Rimljanima, 16,16 Pozdravite jedni druge cjelovom svetim. Pozdravljaju vas sve Crkve Kristove.
1337 Naslov, pozdrav, zahvala
Pavao, po Božjoj volji pozvan za apostola Krista Isusa, i brat Sosten 2Crkvi Božjoj u Korintu - posvećenima u Kristu Isusu, pozvanicima, svetima, sa svima što na bilo kojemu mjestu prizivlju ime Isusa Krista, Gospodina našega, njihova i našega. 3Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista!4Zahvaljujem Bogu svojemu svagda za vas zbog milosti Božje koja vam je dana u Kristu Isusu: 5u njemu se obogatiste u svemu - u svakoj riječi i svakom spoznanju. 6Kako li se svjedočanstvo o Kristu utvrdilo u vama 7te ne oskudijevate ni na jednom daru čekajući Objavljenje Gospodina našega Isusa Krista! 8On će vas učiniti i postojanima do kraja, besprigovornima u Dan Gospodina našega Isusa Krista. 9Vjeran je Bog koji vas pozva u zajedništvo Sina svojega Isusa Krista, Gospodina našega. 1.Korinćanima, 1,2		 Crkvi Božjoj u Korintu - posvećenima u Kristu Isusu, pozvanicima,
1338 1.Korinćanima, 1,2 svetima, sa svima što na bilo kojemu mjestu prizivlju ime Isusa Krista, Gospodina našega, njihova i našega.
1339 Svjetska i kršćanska mudrost
17Jer ne posla me Krist krstiti, nego navješćivati evanđelje, i to ne mudrošću besjede, da se ne obeskrijepi križ Kristov. 18Uistinu, besjeda o križu ludost je onima koji propadaju, a nama spašenicima sila je Božja. 19Ta pisano je: Upropastit ću mudrost mudrih, i odbacit ću umnost umnih. 20Gdje je mudrac? Gdje je književnik? Gdje je istraživač ovoga svijeta? Zar ne izludi Bog mudrost svijeta? 21Doista, kad svijet u mudrosti Božjoj Boga ne upozna mudrošću, svidjelo se Bogu ludošću propovijedanja spasiti vjernike. 22Jer i Židovi znake ištu i Grci mudrost traže, 23a mi propovijedamo Krista raspetoga: Židovima sablazan, poganima ludost, 24pozvanima pak - i Židovima i Grcima - Krista, Božju snagu i Božju mudrost. 25Jer ludo Božje mudrije je od ljudi i slabo Božje jače je od ljudi. 26Ta gledajte, braćo, sebe, pozvane: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. 27Nego lude svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; 28i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest, 29da se nijedan smrtnik ne bi hvalio pred Bogom. 30Od njega je da vi jeste u Kristu Isusu, koji nama posta mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje, 31da bude kako je pisano: Tko se hvali, u Gospodu neka se hvali. 1.Korinćanima, 1,30		 Od njega je da vi jeste u Kristu Isusu, koji nama posta mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje,
1340 Prava uloga propovjednikova
5Ta što je Apolon? što je Pavao? Poslužitelji po kojima povjerovaste - kako već komu Gospodin dade. 6Ja zasadih, Apolon zali, ali Bog dade rasti. 7Tako niti je što onaj tko sadi ni onaj tko zalijeva, nego Bog koji daje rasti. 8Tko sadi i tko zalijeva, jedno su; a svaki će po svome trudu primiti plaću. 9Jer Božji smo suradnici: Božja ste njiva, Božja građevina. 10Po milosti Božjoj koja mi je dana ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziđuje; ali svaki neka pazi kako naziđuje. 11Jer nitko ne može postaviti drugoga temelja osim onoga koji je postavljen, a taj je Isus Krist. 12Naziđuje li tko na ovom temelju zlatom, srebrom, dragim kamenjem, drvom, sijenom, slamom - 13svačije će djelo izići na svjetlo. Onaj će Dan pokazati jer će se u ognju očitovati. I kakvo je čije djelo, oganj će iskušati. 14Ostane li djelo, primit će plaću onaj tko ga je nazidao. 15Izgori li čije djelo, taj će štetovati; ipak, on će se sam spasiti, ali kao kroz oganj. 16Ne znate li? Hram ste Božji i Duh Božji prebiva u vama. 17Ako tko upropašćuje hram Božji, upropastit će njega Bog. Jer hram je Božji svet, a to ste vi. 1.Korinćanima, 3,17		 Ako tko upropašćuje hram Božji, upropastit će njega Bog. Jer hram je Božji svet, a to ste vi.
1341 2. RODOSKVRNUĆE
Općenito se čuje o bludnosti među vama, i to takvoj bludnosti kakve nema ni među poganima: da netko ima očevu ženu. 2I vi mi se uznijeli, mjesto da žalujete pa da se iskorijeni iz vaše sredine onaj koji takvo djelo počini. 3A ja, i nenazočan tijelom, ali nazočan duhom, već sam presudio kao nazočan onoga koji je takvo što počinio. 4Pošto se u ime Gospodina našega Isusa Krista okupite vi i moj duh, snagom Gospodina našega Isusa, 5neka se takav preda Sotoni na propast tijela da bi se spasio duh u Dan Gospodina Isusa. 6Ne valja vam hvastanje! Zar ne znate da malo kvasca sve tijesto ukvasa? 7Očistite stari kvasac da budete novo tijesto, kao što i jeste beskvasni jer već je žrtvovana Pasha naša, Krist. 8Zato svetkujmo, ne sa starim kvascem ni s kvascem zloće i pakosti, nego s beskvasnim kruhovima čistoće i istine. 9Napisah vam u poslanici da se ne miješate s bludnicima - 10ne općenito s bludnicima ovoga svijeta, ili lakomcima, ili razbojnicima, ili idolopoklonicima jer biste inače morali iz svijeta izići. 11Napisah vam zapravo da se ne miješate s nazovibratom koji bi bio bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili pogrđivač, ili pijanica, ili razbojnik. S takvim ni za stol! 12što spada na me suditi one vani? Ne sudite li vi one koji su unutra? 13A one vani sudit će Bog. Iskorijenite opakoga iz svoje sredine. 1.Korinćanima, 5,8		 Zato svetkujmo, ne sa starim kvascem ni s kvascem zloće i pakosti, nego s beskvasnim kruhovima čistoće i istine.
1342 3. PRIZIV NA POGANSKE SUDOVE
Tko bi se od vas u sporu s drugim usudio parničiti se pred nepravednima, a ne pred svetima? 2Ili zar ne znate da će sveti suditi svijet? Pa ako ćete vi suditi svijet, zar niste vrijedni suditi sitnice? 3Ne znate li da ćemo suditi anđele, kamo li ne ono svagdanje? 4A vi, kad imate sporove o svagdanjem, sucima postavljate one do kojih Crkva ništa ne drži! 5Vama na sramotu govorim. Tako? Zar nema među vama ni jednoga mudra koji bi mogao rasuditi među braćom? 6Nego brat se s bratom parniči, i to pred nevjernicima? 7Zapravo, već vam je to nedostatak što se parničite među sobom. Zašto radije ne trpite nepravdu? Zašto se radije ne pustite oplijeniti? 8Nego vi činite nepravdu i plijenite, i to braću. 9Ili zar ne znate da nepravednici neće baštiniti kraljevstva Božjega? Ne varajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni mekoputnici, ni muškoložnici, 10ni kradljivci, ni lakomci, ni pijanice, ni psovači, ni razbojnici neće baštiniti kraljevstva Božjega. 11To evo, bijahu neki od vas, ali oprali ste se, ali posvetili ste se, ali opravdali ste se u imenu Gospodina našega Isusa Krista i u Duhu Boga našega. 1.Korinćanima, 6,1		 Tko bi se od vas u sporu s drugim usudio parničiti se pred nepravednima, a ne pred svetima?
1343 1.Korinćanima, 6,2 Ili zar ne znate da će sveti suditi svijet? Pa ako ćete vi suditi svijet, zar niste vrijedni suditi sitnice?
1344 1.Korinćanima, 6,11 To evo, bijahu neki od vas, ali oprali ste se, ali posvetili ste se, ali opravdali ste se u imenu Gospodina našega Isusa Krista i u Duhu Boga našega.
1345 4. BLUDNOST
12Sve mi je dopušteno! Ali - sve ne koristi. Sve mi je dopušteno! Ali - neću da mnome išta vlada. 13Jela trbuhu, a trbuh jelima; Bog će i jedno i drugo uništiti. Ali ne tijelo bludnosti, nego Gospodinu, i Gospodin tijelu! 14Ta Bog koji je Gospodina uskrisio i nas će uskrisiti snagom njegovom. 15Ne znate li da su tijela vaša udovi Kristovi? Hoću li dakle uzeti udove Kristove i učiniti ih udovima bludničinim? Nipošto! 16Ili zar ne znate: tko uz bludnicu prione, jedno je tijelo? Jer veli se: Bit će njih dvoje jedno tijelo. 17A tko prione uz Gospodina, jedan je duh. 18Bježite od bludnosti! Svaki grijeh koji učini čovjek, izvan tijela je, a bludnik griješi protiv svojega tijela. 19Ili zar ne znate? Tijelo vaše hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji. 20Jer kupljeni ste otkupninom. Proslavite dakle Boga u tijelu svojem! 1.Korinćanima, 6,19		 Ili zar ne znate? Tijelo vaše hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji.
1346 1. ŽENIDBA I DJEVIČANSTVO
Sada o onome što ste mi pisali. Dobro je čovjeku ne dotaći ženu. 2Ipak, zbog bludnosti, neka svaki ima svoju ženu i svaka neka ima svoga muža. 3Muž neka vrši dužnost prema ženi, a tako i žena prema mužu. 4Žena nije gospodar svoga tijela, nego muž, a tako ni muž nije gospodar svoga tijela, nego žena. 5Ne uskraćujte se jedno drugome, osim po dogovoru, povremeno, da se posvetite molitvi pa se opet združite da vas Sotona ne bi napastovao zbog vaše neizdržljivosti. 6Ali to velim kao dopuštenje, ne kao zapovijed. 7A htio bih da svi ljudi budu kao i ja; ali svatko ima svoj dar od Boga, ovaj ovako, onaj onako. 8Neoženjenima pak i udovicama velim: dobro im je ako ostanu kao i ja. 9Ako li se ne mogu uzdržati, neka se žene, udaju. Jer bolje je ženiti se negoli izgarati. 10A oženjenima zapovijedam, ne ja, nego Gospodin: žena neka se od muža ne rastavlja - 11ako se ipak rastavi, neka ostane neudana ili neka se s mužem pomiri - i muž neka ne otpušta žene. 12Ostalima pak velim - ja, ne Gospodin: ima li koji brat ženu nevjernicu i ona privoli stanovati s njime, neka je ne otpušta. 13I žena koja ima muža nevjernika te on privoli stanovati s njome, neka ne otpušta muža. 14Ta muž nevjernik posvećen je ženom i žena nevjernica posvećena je bratom. Inače bi djeca vaša bila nečista, a ovako - sveta su. 15Ako li se nevjernik hoće rastaviti, neka se rastavi; brat ili sestra u takvim prilikama nisu vezani: ta na mir nas je pozvao Bog. 16Jer što znaš, ženo, hoćeš li spasiti muža? Ili što znaš, mužu, hoćeš li spasiti ženu? 17U drugome svatko neka živi kako mu je Gospodin dodijelio, kako ga je Bog pozvao. Tako određujem po svim crkvama. 18Je li tko pozvan kao obrezan, neka ne prepravlja obrezanja. Ako je pozvan kao neobrezan, neka se ne obrezuje. 19Obrezanje nije ništa i neobrezanje nije ništa, nego - držanje Božjih zapovijedi. 20Svatko neka ostane u onom zvanju u koje je pozvan. 21Jesi li pozvan kao rob? Ne brini! Nego, ako i možeš postati slobodan, radije se okoristi. 22Jer tko je u Gospodinu pozvan kao rob, slobodnjak je Gospodnji. Tako i tko je pozvan kao slobodnjak, rob je Kristov. 23Otkupninom ste kupljeni: ne budite robovi ljudima. 24Svatko u čemu je pozvan, braćo, u tome neka i ostane pred Bogom. 25O djevicama nemam zapovijedi, nego dajem savjet kao čovjek po milosrđu Gospodnjem vrijedan povjerenja. 26Smatram dakle: dobro je to zbog sadašnje nevolje, dobro je čovjeku tako biti. 27Jesi li vezan za ženu? Ne traži rastave. Jesi li slobodan od žene? Ne traži žene. 28Ali ako se i oženiš, nisi sagriješio; i djevica ako se uda, nije sagriješila. Ali takvi će imati tjelesnu nevolju, a ja bih vas rado poštedio. 29Ovo hoću reći, braćo: Vrijeme je kratko. Odsele i koji imaju žene, neka budu kao da ih nemaju; 30i koji plaču, kao da ne plaču; i koji se vesele, kao da se ne vesele; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; 31i koji uživaju ovaj svijet, kao da ga ne uživaju, jer - prolazi obličje ovoga svijeta. 32A rado bih da budete bezbrižni. Neoženjen se brine za Gospodnje, kako da ugodi Gospodinu. 33A oženjen se brine za svjetovno, kako da ugodi ženi, 34pa je razdijeljen. I žena neudana i djevica brine se za Gospodnje, da bude sveta i tijelom i duhom; a udana se brine za svjetovno, kako da ugodi mužu. 35Ovo pak govorim vama na korist, ne da vam postavim zamku, nego da primjerno i nesmetano budete privrženi Gospodinu. 36Misli li tko da je nepriličan prema svojoj djevici kad je preživotan i s njome mora biti, neka čini što je nakanio, ne griješi: neka se uzmu. 37Tko je pak nepokolebljivo stalan u srcu te nema potrebe, a u vlasti mu je volja pa to odluči u svom srcu - čuvati svoju djevicu - dobro čini. 38Tako, tko se oženi svojom djevicom, dobro čini, a tko se ne oženi, bolje čini. 39Žena je vezana dokle živi muž njezin. Umre li muž, slobodna je: neka se uda za koga hoće, samo u Gospodinu. 40Bit će ipak blaženija ostane li onako, po mojem savjetu. A mislim da i ja imam Duha Božjega. 1.Korinćanima, 7,5		 Ne uskraćujte se jedno drugome, osim po dogovoru, povremeno, da se posvetite molitvi pa se opet združite da vas Sotona ne bi napastovao zbog vaše neizdržljivosti.
1347 Sada o onome što ste mi pisali. Dobro je čovjeku ne dotaći ženu. 2Ipak, zbog bludnosti, neka svaki ima svoju ženu i svaka neka ima svoga muža. 3Muž neka vrši dužnost prema ženi, a tako i žena prema mužu. 4Žena nije gospodar svoga tijela, nego muž, a tako ni muž nije gospodar svoga tijela, nego žena. 5Ne uskraćujte se jedno drugome, osim po dogovoru, povremeno, da se posvetite molitvi pa se opet združite da vas Sotona ne bi napastovao zbog vaše neizdržljivosti. 6Ali to velim kao dopuštenje, ne kao zapovijed. 7A htio bih da svi ljudi budu kao i ja; ali svatko ima svoj dar od Boga, ovaj ovako, onaj onako. 8Neoženjenima pak i udovicama velim: dobro im je ako ostanu kao i ja. 9Ako li se ne mogu uzdržati, neka se žene, udaju. Jer bolje je ženiti se negoli izgarati. 10A oženjenima zapovijedam, ne ja, nego Gospodin: žena neka se od muža ne rastavlja - 11ako se ipak rastavi, neka ostane neudana ili neka se s mužem pomiri - i muž neka ne otpušta žene. 12Ostalima pak velim - ja, ne Gospodin: ima li koji brat ženu nevjernicu i ona privoli stanovati s njime, neka je ne otpušta. 13I žena koja ima muža nevjernika te on privoli stanovati s njome, neka ne otpušta muža. 14Ta muž nevjernik posvećen je ženom i žena nevjernica posvećena je bratom. Inače bi djeca vaša bila nečista, a ovako - sveta su. 15Ako li se nevjernik hoće rastaviti, neka se rastavi; brat ili sestra u takvim prilikama nisu vezani: ta na mir nas je pozvao Bog. 16Jer što znaš, ženo, hoćeš li spasiti muža? Ili što znaš, mužu, hoćeš li spasiti ženu? 1.Korinćanima, 7,14 Ta muž nevjernik posvećen je ženom i
1348 1.Korinćanima, 7,14 žena nevjernica posvećena je bratom.
1349 1.Korinćanima, 7,14 Inače bi djeca vaša bila nečista, a ovako - sveta su.
1350 1.Korinćanima, 7,34 pa je razdijeljen. I žena neudana i djevica brine se za Gospodnje, da bude sveta i tijelom i duhom; a udana se brine za svjetovno, kako da ugodi mužu.
1351 Pavlov primjer
Nisam li ja slobodan? Nisam li apostol? Nisam li vidio Isusa, Gospodina našega? Niste li vi djelo moje u Gospodinu? 2Ako drugima nisam apostol, vama svakako jesam. Ta vi ste pečat mojega apostolstva u Gospodinu. 3Moj odgovor mojim tužiteljima jest ovo: 4Zar nemamo prava jesti i piti? 5Zar nemamo prava ženu vjernicu voditi sa sobom kao i drugi apostoli i braća Gospodnja i Kefa? 6Ili samo ja i Barnaba nemamo prava ne raditi? 7Tko ikada vojuje o svojem trošku? Tko sadi vinograd pa roda njegova ne jede? Ili tko pase stado pa od mlijeka stada ne jede? 8Zar to govorim po ljudsku? Ne kaže li to i Zakon? 9Jer u Mojsijevu zakonu piše: Ne zavezuj usta volu koji vrši! Zar je Bogu do volova? 10Ne govori li on baš radi nas? Doista, radi nas je napisano, jer tko ore, u nadi treba da ore; i tko vrši, u nadi da će dobiti dio. 11Ako smo mi vama sijali dobra duhovna, veliko li je nešto ako vam požanjemo tjelesna? 12Ako drugi sudjeluju u vašim dobrima, zašto ne bismo mi mogli još većma. Ali nismo se poslužili tim pravom, nego sve teglimo da ne bismo postavili kakvu zapreku evanđelju Kristovu? 13Ne znate li: koji obavljaju svetinje, od svetišta se hrane; i koji žrtveniku služe, sa žrtvenikom dijele? 14Tako je i Gospodin onima koji evanđelje navješćuju odredio od evanđelja živjeti. 15No ja se ničim od toga nisam poslužio. A i ne napisah toga da bi se tako postupilo prema meni. Radije umrijeti, nego... Te mi slave nitko neće oduzeti! 16Jer što navješćujem evanđelje, nije mi na hvalu, ta dužnost mi je. Doista, jao meni ako evanđelja ne navješćujem. 17Jer ako to činim iz vlastite pobude, ide me plaća; ako li ne iz vlastite pobude - služba je to koja mi je povjerena. 18Koja mi je dakle plaća? Da propovijedajući pružam evanđelje besplatno ne služeći se svojim pravom u evanđelju. 19Jer premda slobodan od sviju, sam sebe svima učinih slugom da ih što više steknem. 20Bijah Židovima Židov da Židove steknem; onima pod Zakonom, kao da sam pod Zakonom - premda ja nisam pod Zakonom - da one pod Zakonom steknem; 21onima bez Zakona, kao da sam bez zakona - premda nisam bez Božjega zakona, nego u Kristovu zakonu - da steknem one bez Zakona; 22bijah nejakima nejak da nejake steknem. Svima bijah sve da pošto-poto neke spasim. 23A sve činim poradi evanđelja da bih i ja bio suzajedničar u njemu. 24Ne znate li: trkači u trkalištu svi doduše trče, ali jedan prima nagradu? Tako trčite da dobijete. 25Svaki natjecatelj sve moguće izdržava; oni da dobiju raspadljiv vijenac, mi neraspadljiv. 26Ja dakle tako trčim - ne kao besciljno, tako udaram šakom - ne kao da mlatim vjetar, 27nego krotim svoje tijelo i zarobljavam da sam ne budem isključen pošto sam drugima propovijedao. 1.Korinćanima, 9,13		 Ne znate li: koji obavljaju svetinje,
1352 1.Korinćanima, 9,13 od svetišta se hrane; i koji žrtveniku služe, sa žrtvenikom dijele?
1353 Sveta gozba
14Zato, ljubljeni moji, bježite od idolopoklonstva. 15Kao razumnima velim: sudite sami što govorim. 16Čaša blagoslovna koju blagoslivljamo nije li zajedništvo krvi Kristove? Kruh koji lomimo nije li zajedništvo tijela Kristova? 17Budući da je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi; ta svi smo dionici jednoga kruha. 18Gledajte Izraela po tijelu! Koji blaguju žrtve nisu li zajedničari žrtvenika? 19što dakle hoću reći? Idolska žrtva da je nešto? Ili idol da je nešto? 20Naprotiv, da pogani vrazima žrtvuju, ne Bogu. A neću da budete zajedničari vražji. 21Ne možete piti čašu Gospodnju i čašu vražju. Ne možete biti sudionici stola Gospodnjega i stola vražjega. 22Ili da izazivamo ljubomor Gospodnji? Zar smo jači od njega? 1.Korinćanima, 10,14		 Sveta gozba (1 Kor 10,14)
1354 Dari Duha
O darima Duha ne bih, braćo, htio da budete u neznanju. 2Znate kako ste se dok bijaste pogani, zavedeni, zanosili nijemim idolima. 3Zato vam obznanjujem: nitko tko u Duhu Božjem govori ne kaže: Prokletstvo Isusu. I nitko ne može reći: Gospodin Isus osim u Duhu Svetom. 4Različiti su dari, a isti Duh; 5i različite službe, a isti Gospodin; 6i različita djelovanja, a isti Bog koji čini sve u svima. 7A svakomu se daje očitovanje Duha na korist. 8Doista, jednomu se po Duhu daje riječ mudrosti, drugomu riječ spoznanja po tom istom Duhu; 9drugomu vjera u tom istom Duhu, drugomu dari liječenja u tom jednom Duhu; 10drugomu čudotvorstva, drugomu prorokovanje, drugomu razlučivanje duhova, drugomu različiti jezici, drugomu tumačenje jezika. 11A sve to djeluje jedan te isti Duh dijeleći svakomu napose kako hoće. 1.Korinćanima, 12,3		 Zato vam obznanjujem: nitko tko u Duhu Božjem govori ne kaže: Prokletstvo Isusu. I nitko ne može reći: Gospodin Isus osim u Duhu Svetom.
1355 Dari u zajednici
Težite za ljubavlju, čeznite za darima Duha, a najvećma da prorokujete. 2Jer tko govori drugim jezikom, ne govori ljudima nego Bogu: nitko ga ne razumije jer Duhom govori stvari tajanstvene. 3Tko pak prorokuje, ljudima govori: izgrađuje, hrabri, tješi. 4Tko govori drugim jezikom, sam sebe izgrađuje, a tko prorokuje, Crkvu izgrađuje. 5A htio bih da vi svi govorite drugim jezicima, ali većma da prorokujete. Jer veći je tko prorokuje, negoli tko govori drugim jezicima, osim ako protumači Crkvi radi izgrađivanja. 6A sada, braćo, kad bih došao k vama govoreći drugim jezicima, što bi vam koristilo kad vam ne bih priopćio bilo otkrivenje, bilo spoznanje, bilo proroštvo, bilo nauk? 7Ako neživa glazbala, svirala ili citra, ne daju razgovijetna glasa, kako će se razabrati što se to izvodi na svirali ili citri? 8Ili ako trublja daje nejasan glas, tko će se spremiti na boj? 9Tako i vi, ako jezikom ne budete jasno zborili, kako će se razabrati što se govori? Govorit ćete u vjetar. 10Toliko, recimo, ima na svijetu vrsta glasova i - nijedan bez značenja. 11Ako dakle ne znam značenja glasa, bit ću sugovorniku tuđinac, a sugovornik tuđinac meni. 12Tako i vi, budući da čeznete za darima Duha, nastojte njima obilovati radi izgrađivanja Crkve. 13Stoga tko govori drugim jezikom, neka se moli da može protumačiti. 14Jer ako se drugim jezikom molim, moj se duh moli, ali um je moj neplodan. 15što dakle? Molit ću se duhom, molit ću se i umom; pjevat ću hvalospjeve duhom, ali pjevat ću ih i umom. 16Jer ako Boga blagoslivljaš duhom, kako će neupućen reći Amen na tvoju zahvalnicu? Ne zna što govoriš. 17Ti doduše lijepo zahvaljuješ, ali se drugi ne izgrađuje. 18Hvala Bogu, ja govorim drugim jezicima većma nego svi vi. 19Ali draže mi je u Crkvi reći pet riječi po svojoj pameti, da i druge poučim, negoli deset tisuća riječi drugim jezikom. 20Braćo, ne budite djeca pameću, nego nejačad pakošću, a zreli pameću! 21U Zakonu je pisano: Drugim jezicima i drugim usnama govorit ću ovomu narodu pa me ni tako neće poslušati, govori Gospodin. 22Tako drugi jezici nisu znak vjernicima, nego nevjernicima; a prorokovanje vjernicima, ne nevjernicima. 23Ako se dakle skupi sva Crkva zajedno i svi govore drugim jezicima, a uđu neupućeni ili nevjernici, neće li reći da mahnitate? 24Ako pak svi prorokuju, a uđe koji nevjernik ili neupućen, sve ga prekorava, sve ga osuđuje. 25Tajne se njegova srca očituju te će pasti ničice i pokloniti se Bogu priznajući: Zaista, Bog je u vama. 26što dakle braćo? Kad se skupite te poneki ima hvalospjev, poneki ima nauk, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumačenje - sve neka bude radi izgrađivanja. 27Ako tko govori drugim jezikom - dvojica, najviše trojica, i to jedan za drugim - jedan neka tumači; 28ako pak ne bi bilo tumača, neka šuti u Crkvi, neka govori sam sebi i Bogu. 29Od proroka pak neka govore dvojica ili trojica, drugi neka rasuđuju. 30Ali ako drugomu uza nj bude što objavljeno, prvi neka šuti. 31A možete jedan po jedan svi prorokovati da svi budu poučeni i svi ohrabreni. 32Proročki su duhovi prorocima podložni 33jer Bog nije Bog nesklada, nego Bog mira. Kao u svim Crkvama svetih, žene na Sastancima neka šute. 34Nije im dopušteno govoriti, nego neka budu podložne, kako i Zakon govori. 35Žele li što saznati, neka kod kuće pitaju svoje muževe jer ružno je da žena govori na Sastanku. 36Ili zar je riječ Božja od vas proizašla, zar je samo k vama došla? 1.Korinćanima, 14,33		 jer Bog nije Bog nesklada, nego Bog mira. Kao u svim Crkvama svetih, žene na Sastancima neka šute.
1356 ZAKLJUČAK
U pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih crkvama galacijskim. 2Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem. 3A kada dođem, poslat ću s preporučnicom one koje odaberete da odnesu vašu ljubav u Jeruzalem. 4Bude li vrijedno da i ja pođem, poći će sa mnom. 5A k vama ću doći kad prođem Makedoniju; Makedonijom ću samo proći, 6a kod vas ću se možda zadržati ili čak zimovati da me otpratite kamo god pođem. 7Ne bih vas doista htio tek na prolazu vidjeti jer se nadam neko vrijeme proboraviti kod vas, dopusti li Gospodin. 8U Efezu ću ostati do Pedesetnice 9jer vrata mi se otvoriše velika i uspješna, a protivnika mnogo.10Ako dođe Timotej, gledajte da bude kod vas bez bojazni jer radi djelo Gospodnje kao i ja. 11Neka ga dakle nitko ne prezre. A ispratite ga u miru da dođe k meni jer ga s braćom iščekujem.12A što se tiče brata Apolona: mnogo sam ga nagovarao da ode k vama s braćom. I nikako mu ne bijaše s voljom da sada dođe, no doći će kad mu bude zgodno.13Bdijte postojani u vjeri, muževni budite, čvrsti. 14Sve vaše neka bude u ljubavi! 15Zaklinjem vas, braćo - znate dom Stefanin, da je prvina Ahaje i da se posvetiše posluživanju svetih - 16da se i vi pokoravate takvima i svakomu tko surađuje i trudi se. 17Radujem se s dolaska Stefanina i Fortunatova i Ahajikova jer oni nadoknadiše vašu nenazočnost: 18umiriše duh moj i vaš. Cijenite dakle takve. 19Pozdravljaju vas crkve azijske. Pozdravljaju vas mnogo u Gospodinu Akvila i Priska zajedno s Crkvom u njihovu domu. 20Pozdravljaju vas sva braća. Pozdravite jedni druge cjelovom svetim. 21Pozdrav mojom rukom, Pavlovom.22Ako tko ne ljubi Gospodina, neka bude proklet. Marana tha!23Milost Gospodina Isusa s vama!24Ljubav moja sa svima vama u Kristu Isusu! 1.Korinćanima, 16,1		 pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih crkvama galacijskim.
1357 1.Korinćanima, 16,15 posluživanju svetih -
1358 1.Korinćanima, 16,20 Pozdravljaju vas sva braća. Pozdravite jedni druge cjelovom svetim.
1359 Naslov, pozdrav i zahvalnica
Pavao, po volji Božjoj apostol Krista Isusa, i brat Timotej: Crkvi Božjoj u Korintu sa svima svetima u svoj Ahaji. 2Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista! 3Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, Otac milosrđa i Bog svake utjehe! 4On nas tješi u svakoj našoj nevolji da bismo i mi sve koji su u nevolji mogli tješiti onom utjehom kojom nas same tješi Bog. 5Jer kao što su obilate patnje Kristove u nama, tako je po Kristu obilata i utjeha naša. 6Bili mi nevoljama pritisnuti za vašu je to utjehu i spasenje; bili utješeni, za vašu je utjehu - djelotvornu: da strpljivo podnesete iste patnje koje i mi podnosimo. 7I tako je stamena nada naša o vama jer znamo: kao što ste zajedničari patnja tako ste i utjehe. 8Ne bismo doista htjeli, braćo, da ne znate za nevolju koja nas je snašla u Aziji. Bijasmo prekomjerno, preko snage, opterećeni te smo već strepili i za život. 9Ali u sebi prihvatismo i smrtnu osudu da se ne bismo uzdali u same sebe, nego u Boga koji uskrisuje mrtve. 10On nas je od takve smrti izbavio i izbavit će nas; u njega se uzdamo, on će nas i dalje izbavljati. 11A i vi ćete nam pomagati molitvom da bi mnogi za nas zahvaljivali Bogu na milosti koja nam je darovana posredovanjem mnogih. 2.Korinćanima, 1,1		 Pavao, po volji Božjoj apostol Krista Isusa, i brat Timotej: Crkvi Božjoj u Korintu sa svima svetima u svoj Ahaji.
1360 Zašto je Pavao promijenio naum o putovanju?
12A ovo je naša slava: svjedočansto naše savjesti da smo u svijetu živjeli - osobito prema vama - u svetosti i iskrenosti Božjoj, ne u mudrosti tjelesnoj, nego u Božjoj milosti. 13Ta i ne pišemo vam drugo doli ovo što čitate i razumijete; a nadam se da ćete i do kraja razumjeti, 14kao što nas djelomično i razumjeste: da smo mi vaša slava kao i vi naša u Dan Gospodina našega Isusa. 15U tom uvjerenju namjeravao sam najprije doći k vama 16i preko vas prijeći u Makedoniju pa se opet, da biste imali i drugu milost, iz Makedonije vratiti k vama da me vi otpratite u Judeju. 17Pa jesam li možda bio lakomislen kad sam to namjeravao? Ili što namjeravam, po tijelu namjeravam te je u mene istodobno Da, da! i Ne, ne!? 18Bog je svjedok: naša riječ vama nije Da! i Ne! 19jer Sin Božji, Isus Krist, koga mi - ja i Silvan i Timotej - vama navijestismo nije bio Da! i Ne! nego u njemu bijaše Da!. 20Doista, sva obećanja Božja u njemu su Da!. I stoga po njemu i naš Amen! Bogu na slavu! 21A Bog je onaj koji nas zajedno s vama utvrđuje za Krista; on nas i pomaza, 22on nas i zapečati i u srca naša dade zalog - Duha. 23A ja prizivljem Boga za svjedoka: duše mi, da vas poštedim, nisam više dolazio u Korint. 24Ta mi nismo gospodari vaše vjere, nego suradnici vaše radosti. Ta u vjeri ste postojani. 2.Korinćanima, 1,12		 A ovo je naša slava: svjedočansto naše savjesti da smo u svijetu živjeli - osobito prema vama - u svetosti i iskrenosti Božjoj, ne u mudrosti tjelesnoj, nego u Božjoj milosti.
1361 Kao suradnici opominjemo vas da ne primite uzalud milosti Božje. 2Jer on veli: U vrijeme milosti usliših te i u dan spasa pomogoh ti. Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa. 3Ni u čemu ne dajemo nikakve sablazni da se ne kudi ova služba, 4nego se u svemu iskazujemo kao poslužitelji Božji: velikom postojanošću u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, 5pod udarcima, u tamnicama, u bunama, u naporima, u bdjenjima, u postovima, 6u čistoći, u spoznanju, u velikodušnosti, u dobroti, u Duhu Svetomu, u ljubavi nehinjenoj, 7u riječi istinitoj, u snazi Božjoj; oružjem pravde zdesna i slijeva; 8slavom i sramotom; zlim i dobrim glasom; kao zavodnici, a istiniti; 9kao nepoznati, a poznati; kao umirući, a evo živimo; kao kažnjeni, a ne ubijeni; 10kao žalosni, a uvijek radosni; kao siromašni, a mnoge obogaćujemo; kao oni koji ništa nemaju, a sve posjeduju. 11Usta su naša otvorena vama, Korinćani, srce naše rašireno. 12Nije vam tijesno u nama, ali je tijesno u vašim grudima. 13Za uzdarje - kao djeci govorim - raširite se i vi. 2.Korinćanima, 6,6 u čistoći, u spoznanju, u velikodušnosti, u dobroti, u Duhu Svetomu, u ljubavi nehinjenoj,
1362 2.Korinćanima, 7,1 Dakle, budući da imamo ta obećanja, očistimo se, ljubljeni, od svake ljage tijela i duha te dovršimo posvećenje u strahu Božjemu.
1363 Poticaji na darežljivost
Priopćujemo vam, braćo, milost Božju koja je dana crkvama makedonskim: 2unatoč mnogim kušnjama i nevoljama izobilna njihova radost i skrajnje siromaštvo preli se u bogatstvo darežljivosti. 3Svjedočim uistinu: oni su nas dragovoljno - po svojim mogućnostima i preko mogućnosti - 4veoma usrdno molili za milost zajedništva u ovom posluživanju svetih. 5I to ne samo kako se nadasmo, nego same sebe predadoše najprvo Gospodinu, a onda nama, po volji Božjoj. 6Zato zamolismo Tita da kao što je započeo, tako i dovrši među vama i to djelo darežljivosti. 7Stoga kao što se u svemu odlikujete - u vjeri, i riječi, i spoznanju, i svakoj gorljivosti, i u ljubavi svojoj prema nama - odlikujte se i u ovoj darežljivosti. 8Ne zapovijedam, nego gorljivošću drugih prokušavam istinitost vaše ljubavi. 9Ta poznate darežljivost Gospodina našega Isusa Krista! Premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite. 10Time dajem samo savjet: to doista dolikuje vama koji već prošle godine prvi to započeste, ne samo činom nego i odlukom. 11Sada dovršite to djelo da kao što spremno odlučiste, tako prema mogućnostima i dovršite. 12Jer ima li spremnosti, mila je po onom što ima, a ne po onom čega nema. 13Ne dakako: drugima olakšica, vama oskudica, nego - jednakost! 14U sadašnjem trenutku vaš suvišak za njihovu oskudicu da jednom njihov suvišak bude za vašu oskudicu - te bude jednakost, 15kao što je pisano: Nije ništa preteklo onome koji bijaše nakupio mnogo, a niti je nedostajalo onome koji bijaše nakupio manje. 2.Korinćanima, 8,4		 veoma usrdno molili za milost zajedništva u ovom posluživanju svetih.
1364 A o posluživanju svetih suvišno je da vam pišem. 2Ta poznajem vašu spremnost s koje se vama ponosim pred Makedoncima: Ahaja je spremna od prošle godine. I vaša gorljivost potaknu mnoge. 3Ipak šaljem braću da se u tome pogledu ne opovrgne što se vama ponosimo; da budete spremni kao što sam tvrdio te se - 4ako sa mnom dođu Makedonci i nađu vas nespremne - ne osramotimo s preuzetnosti mi, da ne kažemo vi. 5Smatrao sam dakle potrebnim zamoliti braću da unaprijed pođu k vama i da pripreme vaš još prije obećani dar te bude pripravan - kao dar darežljivosti, a ne škrtosti. 2.Korinćanima, 9,1 A o posluživanju svetih suvišno je da vam pišem.
1365 Korist darežljivosti
6Ta eno: tko sije oskudno, oskudno će i žeti; a tko sije obilato, obilato će i žeti. 7Svatko neka dade kako je srcem odlučio; ne sa žalošću ili na silu jer Bog ljubi vesela darivatelja. 8 A Bog vas može obilato obdariti svakovrsnim darom da u svemu svagda imate svega dovoljno za se i izobilno za svako dobro djelo - 9kao što je pisano: Rasipno dijeli, daje sirotinji, pravednost njegova ostaje dovijeka. 10A onaj koji pribavlja sjeme sijaču i kruh za jelo, pribavit će i umnožiti sjeme vaše i povećati plodove pravednosti vaše. 11Tako ćete se u svemu obogatiti za svakovrsnu darežljivost koja se, našim posredovanjem, izvija u zahvalnicu Bogu. 12Jer ovo bogoslužno posluživanje ne samo da podmiruje oskudicu svetih nego se i obilno prelijeva u mnoge zahvalnice Bogu. 13Osvjedočeni ovim posluživanjem, slave Boga zbog vašega pokornog ispovijedanja evanđelja Kristova i zbog velikodušnog zajedništva prema njima i prema svima. 14A moleći se za vas, čeznu za vama zbog preobilne milosti Božje na vama. 15Hvala Bogu na njegovu neizrecivom daru! 2.Korinćanima, 9,12		 Jer ovo bogoslužno posluživanje ne samo da podmiruje oskudicu svetih nego se i obilno prelijeva u mnoge zahvalnice Bogu.
1366 Poticaji. Pozdravi. Želje
11Uostalom, braćo, radujte se, usavršujte se, tješite se, složni budite, mir njegujte i Bog ljubavi i mira bit će s vama. 12Pozdravite jedni druge svetim cjelovom.Pozdravljaju vas svi sveti. 13Milost Gospodina Isusa Krista, ljubav Boga i zajedništvo Duha Svetoga sa svima vama! 2.Korinćanima, 13,12		 Pozdravite jedni druge svetim cjelovom.
1367 2.Korinćanima, 13,12 Pozdravljaju vas svi sveti.
1368 2.Korinćanima, 13,13 Milost Gospodina Isusa Krista, ljubav Boga i zajedništvo Duha Svetoga sa svima vama!
1369 NASLOV I POZDRAV
Pavao, po volji Božjoj apostol Krista Isusa: svetima koji su u Efezu i vjernima u Isusu Kristu. 2Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista! Efežanima, 1,1		 Pavao, po volji Božjoj apostol Krista Isusa: svetima koji su u Efezu i vjernima u Isusu Kristu.
1370 1. BOŽJI NAUM SPASENJA
3Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, on koji nas blagoslovi svakim blagoslovom duhovnim u nebesima, u Kristu.4Tako: u njemu nas sebi izabra prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim;5u ljubavi nas predodredi za posinstvo, za sebe, po Isusu Kristu, dobrohotnošću svoje volje,6na hvalu Slave svoje milosti. Njome nas zamilova u Ljubljenome7u kome, njegovom krvlju, imamo otkupljenje, otpuštenje prijestupa po bogatstvu njegove milosti.8Nju preobilno u nas uli zajedno sa svom mudrošću i razumijevanjem9obznanivši nam otajstvo svoje volje po dobrohotnom naumu svojem što ga prije u njemu zasnova 10da se provede punina vremena: uglaviti u Kristu sve - na nebesima i na zemlji.11U njemu, u kome i nama - predodređenima po naumu Onoga koji sve izvodi po odluci svoje volje - u dio pade12da budemo na hvalu Slave njegove - mi koji smo se već prije nadali u Kristu.13U njemu ste i vi, pošto ste čuli Riječ istine - evanđelje spasenja svoga - u njemu ste, prigrlivši vjeru, opečaćeni Duhom obećanim, Svetim,14koji je zalog naše baštine: otkupljenja, posvojenja - na hvalu Slave njegove. 15Zato i ja, otkad sam čuo za vašu vjeru u Gospodinu Isusu i za ljubav prema svima svetima, 16ne prestajem zahvaljivati za vas i sjećati vas se u svojim molitvama: 17Bog Gospodina našega Isusa Krista, Otac Slave, dao vam Duha mudrosti i objave kojom ćete ga spoznati; 18prosvijetlio vam oči srca da upoznate koje li nade u pozivu njegovu, koje li bogate slave u baštini njegovoj među svetima 19i koje li prekomjerne veličine u moći njegovoj prema nama koji vjerujemo: ona je primjerena djelotvornosti sile i snage njegove 20koju na djelu pokaza u Kristu, kad ga uskrisi od mrtvih i posjede sebi zdesna na nebesima 21iznad svakog Vrhovništva i Vlasti i Moći i Gospodstva i svakog imena imenovana ne samo na ovom svijetu nego i u budućemu. 22Sve mu podloži pod noge, a njega postavi - nad svime - Glavom Crkvi, 23koja je Tijelo njegovo, punina Onoga koji sve u svima ispunja. Efežanima, 1,4		 Tako: u njemu nas sebi izabra prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim;
1371 Efežanima, 1,13 U njemu ste i vi, pošto ste čuli Riječ istine - evanđelje spasenja svoga - u njemu ste, prigrlivši vjeru, opečaćeni Duhom obećanim, Svetim,
1372 Efežanima, 1,14 Zato i ja, otkad sam čuo za vašu vjeru u Gospodinu Isusu i za ljubav prema svima svetima,
1373 Efežanima, 1,18 prosvijetlio vam oči srca da upoznate koje li nade u pozivu njegovu, koje li bogate slave u baštini njegovoj među svetima
1374 3. ŽIDOVI I NEZNABOšCI SJEDINJENI U ISTOM SPASENJU
11Spominjite se stoga da nekoć bijaste neznabošci u tijelu - neobrezanicima su vas zvali oni koji se zovu obrezani, rukom, na tijelu - 12i da u ono vrijeme bijaste izvan Krista, udaljeni od građanstva izraelskoga, tuđi Savezima obećanja, bez nade bijaste i neznabošci na svijetu. 13Sada pak, u Kristu Isusu, vi koji nekoć bijaste daleko, dođoste blizu - po Krvi Kristovoj. 14Doista, on je mir naš, on koji od dvoga učini jedno: pregradu razdvojnicu, neprijateljstvo razori u svome tijelu. 15Zakon zapovijedi s propisima obeskrijepi da u sebi, uspostavljajući mir, od dvojice sazda jednoga novog čovjeka 16te obojicu u jednome Tijelu izmiri s Bogom po križu, ubivši u sebi neprijateljstvo. 17I dođe te navijesti mir vama daleko i mir onima blizu, 18jer po njemu jedni i drugi u jednome Duhu imamo pristup Ocu. 19Tako dakle više niste tuđinci ni pridošlice, nego sugrađani ste svetih i ukućani Božji 20nazidani na temelju apostola i proroka, a zaglavni je kamen sam Krist Isus. 21U njemu je sva građevina povezana i raste u hram svet u Gospodinu. 22U njemu ste i vi ugrađeni u prebivalište Božje u Duhu. Efežanima, 2,19		 Tako dakle više niste tuđinci ni pridošlice, nego sugrađani ste svetih i ukućani Božji
1375 Efežanima, 2,21 U njemu je sva građevina povezana i raste u hram svet u Gospodinu.
1376 Pavao poslužitelj otajstva Kristova
Radi toga ja, Pavao, sužanj Krista Isusa za vas pogane... 2Zacijelo ste čuli za rasporedbu milosti Božje koja mi je dana za vas: 3objavom mi je obznanjeno otajstvo, kako netom ukratko opisah. 4Čitajući to, možete dokučiti kako ja shvaćam Kristovo otajstvo, 5koje nije bilo obznanjeno sinovima ljudskim drugih naraštaja. Ono je sada u Duhu objavljeno svetim njegovim apostolima i prorocima: 6da su pogani subaštinici i sutijelo i sudionici obećanja u Kristu Isusu - po evanđelju, 7kojega postadoh poslužiteljem darom milosti Božje koja mi je dana djelotvornošću snage njegove. 8Meni, najmanjemu od svih svetih, dana je ova milost: poganima biti blagovjesnikom neistraživog bogatstva Kristova 9i osvijetliti rasporedbu otajstva, pred vjekovima skrivena u Bogu, koji sve stvori, 10da sada - po Crkvi - Vrhovništvima i Vlastima na nebesima bude obznanjena mnogolika mudrost Božja 11zasnovana - po naumu o vjekovima - u Kristu Isusu Gospodinu našemu. 12U njemu, s pouzdanjem po vjeri u njega, imamo slobodan pristup. 13Zato ne klonite, molim, s nevolja mojih za vas! One su slava vaša! Efežanima, 3,5		 koje nije bilo obznanjeno sinovima ljudskim drugih naraštaja. Ono je sada u Duhu objavljeno svetim njegovim apostolima i prorocima:
1377 Efežanima, 3,8 Meni, najmanjemu od svih svetih, dana je ova milost: poganima biti blagovjesnikom neistraživog bogatstva Kristova
1378 Pavlova molitva
14Zato prigibam koljena pred Ocem, 15od koga ime svakom očinstvu na nebu i na zemlji: 16neka vam dadne po bogatstvu Slave svoje ojačati se po Duhu njegovu u snazi za unutarnjeg čovjeka 17da po vjeri Krist prebiva u srcima vašim te u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni 18mognete shvatiti sa svima svetima što je Dužina i širina i Visina i Dubina 19te spoznati nadspoznatljivu ljubav Kristovu da se ispunite do sve Punine Božje. 20Onomu pak koji snagom u nama djelatnom može učiniti mnogo izobilnije nego li mi moliti ili zamisliti - 21Njemu slava u Crkvi i u Kristu Isusu za sva pokoljenja vijeka vjekovječnoga! Amen. Efežanima, 3,18		 mognete shvatiti sa svima svetima što je Dužina i širina i Visina i Dubina
1379 Poticaj na jedinstvo
Zaklinjem vas dakle ja, sužanj u Gospodinu: sa svom poniznošću i blagošću, sa strpljivošću živite dostojno poziva kojim ste pozvani! 2Podnosite jedni druge u ljubavi; 3trudite se sačuvati jedinstvo Duha svezom mira! 4Jedno tijelo i jedan Duh - kao što ste i pozvani na jednu nadu svog poziva! 5Jedan Gospodin! Jedna vjera! Jedan krst! 6Jedan Bog i Otac sviju, nad svima i po svima i u svima!7A svakomu je od nas dana milost po mjeri dara Kristova. 8Zato veli: Na visinu uzađe vodeći sužnje, dade dare ljudima. 9Ono uzađe - što drugo znači doli to da i siđe u donje krajeve, na zemlju? 10Koji siđe, isti je onaj koji i uzađe ponad svih nebesa da sve ispuni. 11On i dade jedne za apostole, druge za proroke, jedne opet za evanđeliste, a druge za pastire i učitelje 12da opremi svete za djelo služenja, za izgrađivanje Tijela Kristova 13dok svi ne prispijemo do jedinstva vjere i spoznaje Sina Božjega, do čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove: 14da više ne budemo nejačad kojom se valovi poigravaju i koje goni svaki vjetar nauka u ovom kockanju ljudskom, u lukavosti što put krči zabludi. 15Nego, istinujući u ljubavi da poradimo te sve uzraste u Njega, koji je Glava, Krist, 16od kojega sve Tijelo, usklađeno i povezano svakovrsnim zglobom zbrinjavanja po djelotvornosti primjerenoj svakomu pojedinom dijelu, promiče svoj rast na saziđivanje u ljubavi. Efežanima, 4,12		 da opremi svete za djelo služenja, za izgrađivanje Tijela Kristova
1380 Novi život u Kristu
17Ovo govorim i zaklinjem u Gospodinu: ne živite više kao što pogani žive - u ispraznosti pameti njihove: 18zamračena uma, udaljeni od života Božjega, sve zbog neznanja koje je u njima, zbog okorjelosti srca njihova. 19Sami su sebe otupili i podali se razvratnosti da bi u pohlepi počinjali svaku nečistoću. 20Vi pak ne naučiste tako Krista, 21ako ste ga doista čuli i u njemu bili poučeni kako je istina u Isusu: 22da vam je odložiti prijašnje ponašanje, starog čovjeka, koga varave požude vode u propast, 23a obnavljati se duhom svoje pameti 24i obući novog čovjeka, po Bogu stvorena u pravednosti i svetosti istine. 25Zato odložite laž i govorite istinu jedan drugomu jer udovi smo jedni drugima. 26Srdite se, ali ne griješite! Sunce nek ne zađe nad vašom srdžbom 27i ne dajite mjesta đavlu. 28Tko je krao, neka više ne krade, nego neka se radije trudi svojim rukama priskrbljivati da ima što podijeliti s potrebnim. 29Nikakva nevaljala riječ neka ne izlazi iz vaših usta, nego samo dobra, da prema potrebi saziđuje i milost iskaže slušateljima. 30I ne žalostite Duha Svetoga, Božjega, kojim ste opečaćeni za Dan otkupljenja! 31Daleko od vas svaka gorčina, i srdžba, i gnjev, i vika, i hula sa svom opakošću! 32Naprotiv! Budite jedni drugima dobrostivi, milosrdni; praštajte jedni drugima kao što i Bog u Kristu nama oprosti. Efežanima, 4,24		 i obući novog čovjeka, po Bogu stvorena u pravednosti i svetosti istine.
1381 Efežanima, 4,30 I ne žalostite Duha Svetoga, Božjega, kojim ste opečaćeni za Dan otkupljenja!
1382 Budite dakle nasljedovatelji Božji kao djeca ljubljena 2i hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i žrtvu Bogu na ugodan miris. 3A bludnost i svaka nečistoća ili pohlepa neka se i ne spominje među vama, kako dolikuje svetima! 4Ni prostota, ni ludorija, ni dvosmislica, što se ne priliči, nego radije zahvaljivanje! 5Jer dobro znajte ovo: nijedan bludnik, ili bestidnik, ili pohlepnik - taj idolopoklonik - nema baštine u kraljevstvu Kristovu i Božjemu. 6Nitko neka vas ispraznim riječima ne zavarava: zbog toga dolazi gnjev Božji na sinove neposlušne. 7Nemajte dakle ništa s njima! 8Da, nekoć bijaste tama, a sada ste svjetlost u Gospodinu: kao djeca svjetlosti hodite -9plod je svjetlosti svaka dobrota, pravednost i istina -10i odlučite se za ono što je milo Gospodinu. 11A nemajte udjela u jalovim djelima tame, nego ih dapače raskrinkavajte, 12jer što potajno čine, sramota je i govoriti. 13A sve što se raskrinka, pod svjetlošću postaje sjajno; što je pak sjajno, svjetlost je. 14Zato veli: Probudi se, ti što spavaš, ustani od mrtvih i zasvijetljet će ti Krist. 15Razmotrite dakle pomno kako živite! Ne kao ludi, nego kao mudri! 16Iskupljujte vrijeme jer dani su zli! 17Zato ne budite nerazumni, nego shvatite što je volja Gospodnja! 18I ne opijajte se vinom u kojem je razuzdanost, nego - punite se Duhom! 19Razgovarajte među sobom psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama! Pjevajte i slavite Gospodina u svom srcu! 20Svagda i za sve zahvaljujte Bogu i Ocu u imenu Gospodina našega Isusa Krista! Efežanima, 5,3 A bludnost i svaka nečistoća ili pohlepa neka se i ne spominje među vama, kako dolikuje svetima!
1383 Obiteljsko ćudoređe
21Podložni budite jedni drugima u strahu Kristovu! 22Žene svojim muževima kao Gospodinu! 23Jer muž je glava žene kao i Krist Glava Crkve - On, Spasitelj Tijela. 24Pa kao što se Crkva podlaže Kristu, tako i žene muževima u svemu! 25Muževi, ljubite svoje žene kao što je Krist ljubio Crkvu te sebe predao za nju 26da je posveti, očistivši je kupelji vode uz riječ 27te sebi predvede Crkvu slavnu, bez ljage i nabora ili čega takva, nego da bude sveta i bez mane. 28Tako treba da i muževi ljube svoje žene kao svoja tijela. Tko ljubi svoju ženu, sebe ljubi. 29Ta nitko nikada ne mrzi svoga tijela, nego ga hrani i njeguje kao i Krist Crkvu. 30Doista, mi smo udovi njegova Tijela! 31Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu; dvoje njih bit će jedno tijelo. 32Otajstvo je to veliko! Ja smjeram na Krista i na Crkvu. 33Dakle, neka svaki od vas ljubi svoju ženu kao samog sebe, a žena neka poštuje svog muža. Efežanima, 5,26		 da je posveti, očistivši je kupelji vode uz riječ
1384 Efežanima, 5,27 te sebi predvede Crkvu slavnu, bez ljage i nabora ili čega takva, nego da bude sveta i bez mane.
1385 Duhovni boj
10Ubuduće jačajte se u Gospodinu i u silnoj snazi njegovoj. 11Obucite svu opremu Božju da se mognete oduprijeti lukavstvima đavlovim. 12Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovništava, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima. 13Zbog toga posegnite za svom opremom Božjom da uzmognete odoljeti u dan zli i održati se kada sve nadvladate. 14Držite se dakle! Opašite bedra istinom, obucite oklop pravednosti, 15potpašite noge spremnošću za evanđelje mira! 16U svemu imajte uza se štit vjere: njime ćete moći ugasiti ognjene strijele Zloga. 17Uzmite i kacigu spasenja i mač Duha, to jest Riječ Božju. 18Svakovrsnom se molitvom i prošnjom u svakoj prigodi u Duhu molite. Poradi toga i bdijte sa svom ustrajnošću i molitvom za sve svete, 19i za me, da mi se otvore usta i dade riječ hrabro obznaniti otajstvo evanđelja 20kojeg sam poslanik u okovima, da se ohrabrim o njemu kako treba govoriti. Efežanima, 6,18		 Svakovrsnom se molitvom i prošnjom u svakoj prigodi u Duhu molite. Poradi toga i bdijte sa svom ustrajnošću i molitvom za sve svete,
1386 Naslov i pozdrav
Pavao i Timotej, sluge Krista Isusa, svima svetima u Kristu Isusu koji su u Filipima, s nadglednicima i poslužiteljima. 2Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista! Filipljanima, 1,1		 Pavao i Timotej, sluge Krista Isusa, svima svetima u Kristu Isusu koji su u Filipima, s nadglednicima i poslužiteljima.
1387 Konačni pozdravi i želje
21Pozdravite svakoga svetog u Kristu Isusu. Pozdravljaju vas braća koja su sa mnom. 22Pozdravljaju vas svi sveti, ponajpače oni iz careva dvora. 23Milost Gospodina Isusa Krista s duhom vašim! Filipljanima, 4,21		 Pozdravite svakoga svetog u Kristu Isusu. Pozdravljaju vas braća koja su sa mnom.
1388 Filipljanima, 4,22 Pozdravljaju vas svi sveti, ponajpače oni iz careva dvora.
1389 Naslov i pozdrav
Pavao, po volji Božjoj apostol Krista Isusa, i brat Timotej: 2Kološanima, svetoj i vjernoj braći u Kristu. Milost vam i mir od Boga, Oca našega! Kološanima, 1,2		 Kološanima, svetoj i vjernoj braći u Kristu. Milost vam i mir od Boga, Oca našega!
1390 Zahvala za vjeru i dobročinstvo
3Zahvaljujemo Bogu, Ocu Gospodina našega Isusa Krista, svagda za vas moleći. 4Jer čuli smo za vašu vjeru u Kristu Isusu i za ljubav koju gajite prema svima svetima 5poradi nade koja vam je pohranjena u nebesima. Za nju ste već čuli u Riječi istine - 6evanđelju koje je do vas doprlo te plodove nosi i raste, kao što po svem svijetu, tako i među vama od dana kad ste čuli i spoznali milost Božju po istini, 7kako ste naučili od ljubljenog Epafre, sluge zajedno s nama; on je umjesto nas, vjeran poslužitelj Kristov, 8on nas je i obavijestio o vašoj ljubavi u Duhu. Kološanima, 1,4		 Jer čuli smo za vašu vjeru u Kristu Isusu i za ljubav koju gajite prema svima svetima
1391 Molitva za napredak Kološana
9Zato i mi, od dana kada to čusmo, neprestano za vas molimo i ištemo da se ispunite spoznajom volje Njegove u svoj mudrosti i shvaćanju duhovnome: 10da živite dostojno Gospodina i posve mu ugodite, plodni svakim dobrim djelom i rastući u spoznaji Božjoj; 11osnaženi svakom snagom, po sili Slave njegove, za svaku postojanost i strpljivost; 12s radošću zahvaljujući Ocu koji vas osposobi za dioništvo u baštini svetih u svjetlosti. 13On nas izbavi iz vlasti tame i prenese u kraljevstvo Sina, ljubavi svoje, 14u kome imamo otkupljenje, otpuštenje grijeha. Kološanima, 1,12		 s radošću zahvaljujući Ocu koji vas osposobi za dioništvo u baštini svetih u svjetlosti.
1392 Kološani dionici spasenja
21I vas, nekoć po zlim djelima udaljene i neprijateljski raspoložene, 22sada u ljudskom tijelu Kristovu, po smrti, sa sobom izmiri da vas k sebi privede svete, bez mane i besprigovorne. 23Samo ako ostanete u vjeri utemeljeni, stalni i nepoljuljani u nadi evanđelja koje čuste, koje se propovijeda svakom stvorenju pod nebom, a ja mu, Pavao, postadoh poslužiteljem. Kološanima, 1,22		 sada u ljudskom tijelu Kristovu, po smrti, sa sobom izmiri da vas k sebi privede svete, bez mane i besprigovorne.
1393 Pavlovo nastojanje oko pogana
24Radujem se sada dok trpim za vas i u svom tijelu dopunjam što nedostaje mukama Kristovim za Tijelo njegovo, za Crkvu. 25Njoj ja postadoh poslužiteljem po rasporedbi Božjoj koja mi je dana za vas da potpuno pronesem Riječ Božju - 26otajstvo pred vjekovima i pred naraštajima skriveno, a sada očitovano svetima njegovim. 27Njima Bog htjede obznaniti kako li je slavom bogato to otajstvo među poganima: to jest Krist u vama, nada slave! 28Njega mi navješćujemo, opominjući svakoga čovjeka, poučavajući svakoga čovjeka u svoj mudrosti da bismo svakoga čovjeka doveli do savršenstva u Kristu. 29Za to se i trudim i borim njegovom djelotvornošću koja u meni snažno djeluje. Kološanima, 1,26		 otajstvo pred vjekovima i pred naraštajima skriveno, a sada očitovano svetima njegovim.
1394 Velikodušnost novog života
5Umrtvite dakle udove svoje zemaljske: bludnost, nečistoću, strasti, zlu požudu i pohlepu - to idolopoklonstvo! 6Zbog toga dolazi gnjev Božji na sinove neposlušne. 7Tim ste putom i vi nekoć hodili, kad ste u tome živjeli. 8Ali sada i vi odložite sve! Gnjev, srdžba, opakost, hula, prostota van iz vaših usta! 9Ne varajte jedni druge! Jer svukoste staroga čovjeka s njegovim djelima 10i obukoste novoga, koji se obnavlja za spoznanje po slici svoga Stvoritelja! 11Tu više nema: Grk - Židov, obrezanje - neobrezanje, barbar - skit, rob - slobodnjak, nego sve i u svima - Krist. 12Zaodjenite se dakle - kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni - u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost 13te podnosite jedni druge praštajući ako tko ima protiv koga kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vama oprostio, tako i vi! 14A povrh svega - ljubav! To je sveza savršenstva. 15I mir Kristov neka upravlja srcima vašim - mir na koji ste pozvani u jednom tijelu! I zahvalni budite! 16Riječ Kristova neka u svem bogatstvu prebiva u vama! U svakoj se mudrosti poučavajte i urazumljujte! Psalmima, hvalospjevima, pjesmama duhovnim od srca pjevajte hvalu Bogu! 17I sve što god riječju ili djelom činite, sve činite u imenu Gospodina Isusa, zahvaljujući Bogu Ocu po njemu! Kološanima, 3,12		 Zaodjenite se dakle - kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni - u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost
1395 Zahvala Bogu za obraćenje Solunjana
2Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama 3spominjući se vaše djelotvorne vjere, zauzete ljubavi i postojane nade u Gospodinu našem Isusu Kristu, pred Bogom i Ocem našim. 4Svjesni smo, braćo od Boga ljubljena, vašeg izabranja 5jer evanđelje naše nije k vama došlo samo u riječi nego i u snazi, u Duhu Svetome i mnogostrukoj punini. Takvi smo, kao što znate, poradi vas među vama bili. 6I vi postadoste nasljedovatelji naši i Gospodinovi: sve u nevolji mnogoj prigrliste Riječ s radošću Duha Svetoga 7tako da postadoste uzorom svim vjernicima u Makedoniji i Ahaji. 8Od vas je doista ne samo riječ Gospodnja odjeknula po Makedoniji i Ahaji, nego se i vaša vjera u Boga posvuda tako proširila te nije potrebno da o tome govorimo. 9Oni sami o nama pripovijedaju: kako dođosmo k vama, kako se od idola obratiste k Bogu da biste služili Bogu živomu i istinskomu 10i iščekivali s nebesa Sina njegova koga uskrisi od mrtvih, Isusa koji nas izbavlja od gnjeva što dolazi. 1.Solunjanima, 1,5		 jer evanđelje naše nije k vama došlo samo u riječi nego i u snazi, u Duhu Svetome i mnogostrukoj punini. Takvi smo, kao što znate, poradi vas među vama bili.
1396 1.Solunjanima, 1,6 I vi postadoste nasljedovatelji naši i Gospodinovi: sve u nevolji mnogoj prigrliste Riječ s radošću Duha Svetoga
1397 Pavlovo djelovanje u Solunu
Sami doista znate, braćo: naš dolazak k vama nije bio uzaludan. 2Naprotiv, i pošto smo, kako znate, u Filipima trpjeli i bili pogrđeni, odvažismo se u Bogu našemu iznijeti vam, uz tešku borbu, evanđelje Božje. 3Uistinu, naše poticanje ne proistječe iz zablude, ni nečistoće, ni prijevare, 4nego kako je Bog prosudio povjeriti nam evanđelje, tako ga i navješćujemo - ne kao da želimo ugoditi ljudima, nego Bogu koji prosuđuje srca naša. 5Nikada se zaista kako znate, ne poslužismo ni laskavom riječju ni - Bog nam je svjedok - prikrivenom pohlepom. 6Niti smo od ljudi iskali slavu - ni od vas, ni od drugih - 7premda smo se mogli nametnuti kao Kristovi apostoli. Ali bili smo među vama nježni kao majka što hrani i njeguje svoju djecu. 8Tako, puni ljubavi prema vama, htjedosmo vam predati ne samo evanđelje Božje nego i naše duše jer ste nam omiljeli. 9Sjećate se doista, braćo, našega truda i napora. Propovijedali smo vam evanđelje Božje i radili noću i danju da ne bismo opteretili koga od vas. 10Svjedoci ste vi i Bog kako smo se sveto, pravedno i besprijekorno vladali prema vama, vjernicima. 11Kao što znate, svakoga smo od vas kao otac svoju djecu, 12poticali, sokolili i zaklinjali da živite dostojno Boga koji vas pozva u svoje kraljevstvo i slavu. 1.Solunjanima, 2,10		 Svjedoci ste vi i Bog kako smo se sveto, pravedno i besprijekorno vladali prema vama, vjernicima.
1398 Pavlova molitva
11A sam Bog i Otac naš i Gospodin naš Isus upravio naš put prema vama! 12Vama pak Gospodin dao te jedni prema drugima i prema svima rasli i obilovali ljubavlju kakva je i naša prema vama. 13Učvrstio vam srca da budu besprijekorno sveta pred Bogom i Ocem našim o Dolasku Gospodina našega Isusa i svih svetih njegovih s njime. 1.Solunjanima, 3,13		 Učvrstio vam srca da budu besprijekorno sveta pred Bogom i Ocem našim o Dolasku Gospodina našega Isusa
1399 1.Solunjanima, 3,13 i svih svetih njegovih s njime.
1400 Svetost, čistoća i ljubav
Uostalom, braćo, molimo vas i zaklinjemo u Gospodinu Isusu: primili ste od nas kako treba da živite da biste ugodili Bogu. Vi tako i živite pa sve više napredujete! 2Ta znate koje smo vam zapovijedi dali u Gospodinu Isusu. 3Doista, ovo je volja Božja: vaše posvećenje - da se uzdržavate od bludnosti, 4da svatko od vas zna svoje tijelo posjedovati u svetosti i poštovanju, 5a ne u pohotnoj strasti kao pogani koji ne poznaju Boga, 6pa time ne prikraćivati i varati svoga brata. Jer Gospodin je osvetnik za sve to, kao što vam već rekosmo i posvjedočismo. 7Bog nas, doista, nije pozvao na nečistoću, nego na svetost. 8Prema tome, tko to odbacuje, ne odbacuje čovjeka nego Boga koji svoga Duha Svetoga udahnjuje u vas. 9A o bratoljublju vam nije potrebno pisati. Ta i sami ste od Boga naučili ljubiti jedni druge, 10a to doista i činite prema svoj braći u cijeloj Makedoniji. Samo vas, braćo, potičemo da u tom još više uznapredujete 11pa da se trsite mirno živjeti, svoje činiti i raditi svojim rukama, kako smo vam zapovijedili, 12te tako časno živite prema onima vani i nikoga ne trebate. 1.Solunjanima, 4,1		 Svetost, čistoća i ljubav (1 Sol 4,1)
1401 1.Solunjanima, 4,3 Doista, ovo je volja Božja: vaše posvećenje - da se uzdržavate od bludnosti,
1402 1.Solunjanima, 4,4 da svatko od vas zna svoje tijelo posjedovati u svetosti i poštovanju,
1403 1.Solunjanima, 4,7 Bog nas, doista, nije pozvao na nečistoću, nego na svetost.
1404 1.Solunjanima, 4,8 Prema tome, tko to odbacuje, ne odbacuje čovjeka nego Boga koji svoga Duha Svetoga udahnjuje u vas.
1405 ZAVRšNA ŽELJA I POZDRAV
23A sam Bog mira neka vas posvema posveti i cijelo vaše biće - duh vaš i duša i tijelo - neka se besprijekornim, savršenim sačuva za Dolazak Gospodina našega Isusa Krista. 24Vjeran je Onaj tko vas poziva: on će to i učiniti. 25Braćo, molite i za nas! 26Pozdravite svu braću cjelovom svetim. 27Zaklinjem vas u Gospodinu: neka se ova poslanica pročita svoj braći. 28Milost Gospodina našega Isusa Krista s vama! 1.Solunjanima, 5,23		 A sam Bog mira neka vas posvema posveti i cijelo vaše biće - duh vaš i duša i tijelo - neka se besprijekornim, savršenim sačuva za Dolazak Gospodina našega Isusa Krista.
1406 1.Solunjanima, 5,26 Pozdravite svu braću cjelovom svetim.
1407 Zahvala, poticaj, nagrada
3Zahvaljivati moramo Bogu uvijek za vas, braćo, kao što dolikuje jer izvanredno raste vaša vjera i množi se ljubav svakoga od vas prema drugima, 4tako da se mi sami po crkvama Božjim vama ponosimo zbog vaše postojanosti i vjere u svim progonstvima i nevoljama koje podnosite. 5One su najava pravednog Suda Božjega: da ćete se naći dostojni kraljevstva Božjega za koje i trpite. 6Jer pravo je da Bog vašim mučiteljima mukom, 7a vama, mučenima, zajedno s nama spokojem uzvrati kad se Gospodin Isus objavi s nama, zajedno s anđelima svoje moći, 8u ognju žarkome i osveti se onima koji ne poznaju Boga i ne pokoravaju se evanđelju Gospodina našega Isusa. 9Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva, 10kada - u onaj Dan - dođe da se proslavi u svojim svetima i da se prodiči u svima koji povjerovaše. Jer povjerovalo se svjedočanstvu našemu među vama. 11Zato i molimo uvijek za vas da vas Bog učini dostojnima poziva i snažno dovede do punine svako vaše nastojanje oko dobra i djelo vaše vjere 12te da se proslavi ime Gospodina našega Isusa u vama i vi u njemu - po milosti Boga našega i Gospodina Isusa Krista. 2.Solunjanima, 1,10		 kada - u onaj Dan - dođe da se proslavi u svojim svetima i da se prodiči u svima koji povjerovaše. Jer povjerovalo se svjedočanstvu našemu među vama.
1408 2.Solunjanima, 2,4 Protivnik, onaj koji uzdiže sebe protiv svega što se zove Bog ili svetinja, dotle da i u Božji hram zasjedne gradeći se Bogom...
1409 Poticaj na ustrajnost
13Mi pak moramo uvijek zahvaljivati Bogu za vas, braćo od Gospodina ljubljena, što vas je od početka odabrao za spasenje, posvećenjem u Duhu i vjerom u istinu. 14Da, na to vas pozva po našem evanđelju - na posjedovanje slave Gospodina našega Isusa Krista. 15Stoga braćo, čvrsto stojte i držite se predaja u kojima ste poučeni bilo našom riječju, bilo pismom. 16A sam Gospodin naš Isus Krist i Bog, Otac naš, koji nas uzljubi i koji nam po milosti dade trajno ohrabrenje i dobru nadu, 17neka ohrabri vaša srca i neka ih učvrsti u svakom dobru djelu i riječi! 2.Solunjanima, 2,13		 Mi pak moramo uvijek zahvaljivati Bogu za vas, braćo od Gospodina ljubljena, što vas je od početka odabrao za spasenje, posvećenjem u Duhu i vjerom u istinu.
1410 Prava uloga Zakona
8A mi znamo da je Zakon dobar ako se tko njime služi zakonito, 9svjestan toga da je Zakon tu ne za pravednika nego za bezakonike i nepokornike, nepobožnike i grešnike, bezbožnike i svetogrdnike, ocoubojice i materoubojice, koljače, 10bludnike, muškoložnike, trgovce ljudima, varalice, krivokletnike, i ima li još što protivno zdravom nauku - 11po evanđelju Slave blaženoga Boga koje je meni povjereno. 1.Timoteju, 1,9		 svjestan toga da je Zakon tu ne za pravednika nego za bezakonike i nepokornike, nepobožnike i grešnike, bezbožnike i svetogrdnike, ocoubojice i materoubojice, koljače,
1411 2. TIMOTEJ - PROMICATELJ BOGOSLUŽJA I BOGOLJUBNOSTI
Dakle, preporučujem prije svega da se obavljaju prošnje, molitve, molbenice i zahvalnice za sve ljude, 2za kraljeve i sve koji su na vlasti, da provodimo miran i spokojan život u svoj bogoljubnosti i ozbiljnosti. 3To je dobro i ugodno pred Spasiteljem našim Bogom, 4koji hoće da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine. 5Jer jedan je Bog, jedan je i posrednik između Boga i ljudi, čovjek - Krist Isus, 6koji sebe samoga dade kao otkup za sve. To je u svoje vrijeme dano svjedočanstvo, 7za koje sam ja postavljen propovjednikom i apostolom - istinu govorim, ne lažem - učiteljem naroda u vjeri i istini. 8Hoću dakle da muškarci mole na svakome mjestu, podižući čiste ruke bez srdžbe i raspre; 9isto tako žene - u doličnu držanju: neka se rese stidljivošću i razborom, ne pletenicama i zlatom ili biserjem ili skupocjenim odijelom, 10nego - dobrim djelima, kako dolikuje ženama koje ispovijedaju bogoljubnost. 11Žena neka u miru prima pouku sa svom podložnošću. 12Poučavati pak ženi ne dopuštam, ni vladati nad mužem, nego - neka bude na miru. 13Jer prvi je oblikovan Adam, onda Eva; 14i Adam nije zaveden, a žena je, zavedena, učinila prekršaj. 15A spasit će se rađanjem djece ako ustraje u vjeri, ljubavi i posvećivanju, s razborom. 1.Timoteju, 2,15		 A spasit će se rađanjem djece ako ustraje u vjeri, ljubavi i posvećivanju, s razborom.
1412 Krivi učitelji
Duh izričito govori da će u posljednja vremena neki otpasti od vjere i prikloniti se prijevarnim duhovima i zloduhovskim naucima. 2A sve to pod utjecajem himbe lažljivaca otupjele savjesti 3koji zabranjuju ženiti se i nameću uzdržavati se od jela što ih je Bog stvorio da ih sa zahvalnošću uzimaju oni koji vjeruju i znaju istinu. 4Doista, svako je Božje stvorenje dobro i ne valja odbaciti ništa što se uzima sa zahvalnošću 5jer se posvećuje riječju Božjom i molitvom. 6To izlaži braći i bit ćeš dobar poslužitelj Krista Isusa, hranjen riječima vjere i dobroga nauka za kojim postojano ideš. 7Svjetovne pak i bablje priče odbijaj! Vježbaj se u pobožnosti! 8Uistinu, tjelesno vježbanje malo čemu koristi, a pobožnost je svemu korisna jer joj je obećan život - sadašnji i budući. 9Vjerodostojna je to riječ i vrijedna da se posve prihvati. 10Ta za to se trudimo i borimo jer se pouzdajemo u Boga živoga koji je Spasitelj svih ljudi, ponajpače vjernika. 11Zapovijedaj to i naučavaj! 12Nitko neka ne prezire tvoje mladosti, nego budi uzor vjernicima u riječi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u čistoći. 13Dok ne dođem, posveti se čitanju, poticanju, poučavanju. 14Ne zanemari milosnog dara koji je u tebi, koji ti je dan po proroštvu zajedno s polaganjem ruku starješinstva. 15Oko toga nastoj, sav u tom budi da tvoj napredak bude svima očit. 16Pripazi na samog sebe i na poučavanje! Ustraj u tome! Jer to vršeći, spasit ćeš i sebe i one koji te slušaju. 1.Timoteju, 4,5		 jer se posvećuje riječju Božjom i molitvom
1413 Udovice
3Udovice poštuj - one koje su zaista udovice. 4Ako li ipak koja udovica ima djecu ili unuke, neka najprije oni znaju očitovati svoju pobožnost prema vlastitom domu i uzdarjem uzvraćati roditeljima jer to je ugodno Bogu. 5A ona koja je zaista udovica, posve sama, pouzdaje se u Boga, odana prošnjama i molitvama noć i dan; 6ona, naprotiv, koja provodi lagodan život, živa je već umrla. 7I to naglašuj da budu besprijekorne. 8Ako li se tkogod za svoje, navlastito za ukućane, ne stara, zanijekao je vjeru i gori je od nevjernika. 9U popis neka se unosi udovica ne mlađa od šezdeset godina, jednog muža žena, 10koja ima svjedočanstvo dobrih djela: da je djecu odgojila, da je bila gostoljubiva, da je svetima noge prala, da je nevoljnima pomagala, da se svakom dobru djelu posvećivala. 11Mlađe pak udovice odbijaj jer kad ih požuda odvrati od Krista, hoće se udati, 12pa zasluže osudu što su pogazile prvotnu vjernost. 13A uz to se, obilazeći po kućama, nauče biti besposlene, i ne samo besposlene, nego i brbljave i nametljive, govoreći što ne bi smjele. 14Hoću dakle da se mlađe udaju, djecu rađaju, da budu kućevne te ne daju protivniku nikakva povoda za pogrđivanje. 15Jer već su neke zastranile za Sotonom. 16Ako koja vjernica ima udovica, neka im pomaže, a neka se ne opterećuje Crkva, da uzmogne pomoći onima koje su zaista udovice. 1.Timoteju, 5,10		 koja ima svjedočanstvo dobrih djela: da je djecu odgojila, da je bila gostoljubiva, da je svetima noge prala, da je nevoljnima pomagala,
1414 1.Timoteju, 5,10 da se svakom dobru djelu posvećivala.
1415 Milosti koje je Timotej primio
6Poradi toga podsjećam te: raspiruj milosni dar Božji koji je u tebi po polaganju mojih ruku. 7Jer nije nam Bog dao duha bojažljivosti, nego snage, ljubavi i razbora. 8Ne stidi se stoga svjedočanstva za Gospodina našega, ni mene, sužnja njegova. Nego zlopati se zajedno sa mnom za evanđelje, po snazi Boga 9koji nas je spasio i pozvao pozivom svetim - ne po našim djelima, nego po svojem naumu i milosti koja nam je dana u Kristu Isusu prije vremena vjekovječnih, 10a očitovana je sada pojavkom Spasitelja našega Krista Isusa, koji obeskrijepi smrt i učini da zasja život i neraspadljivost - po evanđelju 11za koje sam ja postavljen propovjednikom, apostolom i učiteljem. 12Poradi toga i ovo trpim, ali se ne stidim jer znam komu sam povjerovao i uvjeren sam da je on moćan poklad moj sačuvati za onaj Dan. 13Uzorom neka ti budu zdrave riječi koje si od mene čuo u vjeri i ljubavi u Kristu Isusu. 14Lijepi poklad čuvaj po Duhu Svetom koji prebiva u nama. 15Napustiše me, to znaš, svi u Aziji, među njima i Figel i Hermogen. 16Neka Gospodin milosrđem podari Oneziforov dom jer me često osvježivao i nije se stidio mojih okova, 17nego kad je bio u Rimu, brižljivo me potražio i našao. 18Dao mu Gospodin naći milosrđe u Gospodina u onaj Dan! A koliko je usluga u Efezu iskazao, to ti najbolje znaš. 2.Timoteju, 1,9		 koji nas je spasio i pozvao pozivom svetim - ne po našim djelima, nego po svojem naumu i milosti koja nam je dana u Kristu Isusu prije vremena vjekovječnih,
1416 2.Timoteju, 1,14 Lijepi poklad čuvaj po Duhu Svetom koji prebiva u nama.
1417 Sadašnji krivi učitelji
14Na to podsjećaj zaklinjući pred Bogom neka ne bude rječoborstva: ničemu ne koristi, a na propast je onima koji slušaju. 15Uznastoj da kao prokušan staneš pred Boga kao radnik koji se nema čega stidjeti, koji ispravno reže riječ istine. 16Svjetovnih se pak praznorječja kloni: sve će više provaljivati prema bezbožnosti 17i riječ će njihova kao rak-rana izgrizati. Od njih su Himenej i Filet, 18koji zastraniše od istine tvrdeći da je uskrsnuće već bilo te nekima prevraćaju vjeru. 19Ipak čvrsti temelj Božji stoji - pod ovim je pečatom: Poznaje Gospodin one koji su njegovi i neka se kloni zloće tko god imenuje ime Gospodnje. 20Pa u velikoj kući ima posuda ne samo zlatnih i srebrnih, nego i drvenih i glinenih; i jedne su časne, druge pak nečasne. 21Očisti li se dakle tko od toga, bit će posuda časna, posvećena, korisna Gospodaru, za svako dobro djelo prikladna. 22A mladenačkih se strastvenosti kloni! Teži za pravednošću, vjerom, ljubavlju, mirom sa svima koji iz čista srca prizivlju Gospodina. 23Lude pak i neobuzdane raspre odbijaj znajući da rađaju svađama. 24A sluga Gospodnji treba da se ne svađa, nego da bude nježan prema svima, sposoban poučavati, zlo podnositi, 25da s blagošću preodgaja protivnike, ne bi li ih Bog podario obraćenjem te spoznaju istinu 26i ponovno budu trijezni izvan zamke đavla koji ih drži robljem svoje volje. 2.Timoteju, 2,21		 Očisti li se dakle tko od toga, bit će posuda časna, posvećena, korisna Gospodaru, za svako dobro djelo prikladna.
1418 Opasnosti budućih vremena
A ovo znaj: u posljednjim danima nastat će teška vremena. 2Ljudi će doista biti sebeljupci, srebroljupci, preuzetnici, oholice, hulitelji, roditeljima neposlušni, nezahvalnici, bezbožnici, 3bešćutnici, nepomirljivci, klevetnici, neobuzdanici, goropadnici, neljubitelji dobra, 4izdajice, brzopletnici, naduti, ljubitelji užitka više nego ljubitelji Boga. 5Imaju obličje pobožnosti, ali snage su se njezine odrekli. I njih se kloni! 6Od njih su doista oni što se uvlače u kuće i zarobljuju ženice, natovarene grijesima, vodane najrazličitijim strastima: 7one uvijek uče, a nikako ne mogu doći do spoznaje istine. 8Kao što se Janes i Jambres suprotstaviše Mojsiju, tako se i ovi, ljudi pokvarena uma, u vjeri neprokušani, suprotstavljaju istini. 9Ali neće više napredovati jer bezumlje će ovih postati očito, kako se to i onima dogodilo. 10A ti si pošao za nmom u poučavanju, u ponašanju, u naumu, u vjeri, u strpljivosti, u ljubavi, u postojanosti; 11u progonstvima, u patnjama koje su me zadesile u Antiohiji, u Ikoniju, u Listri. Kakva li sam progonstva podnio! I iz svih me izbavio Gospodin! 12A i svi koji hoće živjeti pobožno u Kristu Isusu, bit će progonjeni. 13Zli pak ljudi i vračari napredovat će sve više u zlu - kao zavodnici i zavedeni. 14Ti, naprotiv, ostani u onome u čemu si poučen i čemu si vjeru dao, svjestan od koga si sve poučen 15i da od malena poznaješ Sveta pisma koja su vrsna učiniti te mudrim tebi na spasenje po vjeri, vjeri u Kristu Isusu. 16Sve Pismo, bogoduho, korisno je za poučavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti, 17da čovjek Božji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban. 2.Timoteju, 3,15		 i da od malena poznaješ Sveta pisma koja su vrsna učiniti te mudrim tebi na spasenje po vjeri, vjeri u Kristu Isusu.
1419 Postavljanje starješina
5Poradi toga ostavih te na Kreti da urediš preostalo te po gradovima postaviš starješine kako sam ti ja odredio: 6je li tko besprigovoran, jedne žene muž, jesu li mu djeca vjernici i ne pod optužbom raskalašenosti ili nepokorna... 7Jer nadstojnik kao Božji upravitelj treba da bude besprigovoran: ne samoživ, ne jedljiv, ne vinu sklon, ni nasilju, ni prljavu dobitku, 8nego gostoljubiv, ljubitelj dobra, razuman, pravedan, svet, uzdržljiv, 9priljubljen uz vjerodostojnu riječ nauka da može i hrabriti u zdravom nauku i uvjeravati protivnike. Titu, 1,8		 nego gostoljubiv, ljubitelj dobra, razuman, pravedan, svet, uzdržljiv,
1420 Neke staleške dužnosti
Ti, naprotiv, govori što se priliči zdravu nauku: 2starci da budu trijezni, ozbiljni, razumni, zdrave vjere, ljubavi, postojanosti; 3starice isto tako - vladanja kakvo dolikuje svetima: ne klevetnice, ne ropkinje mnogog vina, nego učiteljice dobra 4da urazumljuju mlađe neka ljube svoje muževe, djecu, 5neka budu razumne, čiste, kućevne, dobre, podložne svojim muževima da se riječ Božja ne bi pogrđivala. 6Mladiće isto tako potiči da budu razumni. 7U svemu se pokaži uzorom dobrih djela: u poučavanju - nepokvarljivost, ozbiljnost, 8riječ zdrava, besprigovorna da se onaj nasuprot postidi nemajući o nama reći ništa zlo. 9Robovi neka se svojim gospodarima u svemu podlažu, ugađaju im, ne proturječe, 10ne pronevjeruju, nego neka im iskazuju svaku dobru vjernost da u svemu budu ures nauku Spasitelja našega, Boga. Titu, 2,3		 starice isto tako - vladanja kakvo dolikuje svetima: ne klevetnice, ne ropkinje mnogog vina, nego učiteljice dobra
1421 Temelj dužnosti vjernika
4Ali kad se pojavila dobrostivost i čovjekoljublje Spasitelja našega, Boga, 5on nas spasi ne po djelima što ih u pravednosti mi učinismo, nego po svojem milosrđu: kupelji novoga rođenja i obnavljanja po Duhu Svetom 6koga bogato izli na nas po Isusu Kristu, Spasitelju našemu, 7da opravdani njegovom milošću budemo, po nadi, baštinici života vječnoga. Titu, 3,5		 on nas spasi ne po djelima što ih u pravednosti mi učinismo, nego po svojem milosrđu: kupelji novoga rođenja i obnavljanja po Duhu Svetom
1422 Zahvalnica i molitva
4Zahvaljujem svagda Bogu svojemu spominjući te se u svojim molitvama 5jer čujem za tvoju ljubav i vjeru koju imaš prema Gospodinu Isusu Kristu i prema svima svetima. 6Nek zajedništvo tvoje vjere bude djelotvorno u spoznanju svakoga mogućeg dobra među vama poradi Krista! 7Uvelike si me doista obradovao i utješio svojom ljubavlju jer si, brate, okrijepio srca svetih. Filemonu, 4		 jer čujem za tvoju ljubav i vjeru koju imaš prema Gospodinu Isusu Kristu i prema svima svetima.
1423 Filemonu, 7 Uvelike si me doista obradovao i utješio svojom ljubavlju jer si, brate, okrijepio srca svetih.
1424 3. PROSLAVLJENI BRAT LJUDI
5Nije doista anđelima podložio budući svijet o kojem govorimo. 6Netko negdje posvjedoči: što je čovjek da ga se spominješ, sin čovječji te ga pohađaš. 7Ti ga tek za malo učini manjim od anđela, slavom i časti njega ovjenča, 8njemu pod noge sve podloži. Kad mu, doista, sve podloži, ništa ne ostavi što mu ne bi bilo podloženo. Sad još ne vidimo da mu je sve podloženo, 9ali Njega, za malo manjeg od anđela, Isusa, vidimo zbog pretrpljene smrti slavom i časti ovjenčana da milošću Božjom bude svakome na korist što je on smrt okusio. 10Dolikovalo je doista da Onaj radi kojega je sve i po kojemu je sve - kako bi mnoge sinove priveo k slavi - po patnjama do savršenstva dovede Početnika njihova spasenja. 11Ta i Posvetitelj i posvećeni - svi su od jednoga! Zato se on i ne stidi zvati ih braćom, 12kad veli: Braći ću svojoj naviještat ime tvoje, hvalit ću te usred zbora. 13I još: Ja ću se u njega uzdati, i još: Evo, ja i djeca koju mi Bog dade. 14Pa budući da djeca imaju zajedničku krv i meso, i sam on tako postade u tome sudionikom da smrću obeskrijepi onoga koji imaše moć smrti, to jest đavla, 15pa oslobodi one koji - od straha pred smrću - kroza sav život bijahu podložni ropstvu. 16Ta ne zauzima se dašto za anđele, nego se zauzima za potomstvo Abrahamovo. 17Stoga je trebalo da u svemu postane braći sličan, da milosrdan bude i ovjerovljen Veliki svećenik u odnosu prema Bogu kako bi okajavao grijehe naroda. 18Doista, u čemu je iskušan trpio, može iskušavanima pomoći. Hebrejima, 2,11		 Ta i Posvetitelj i
1425 Hebrejima, 2,11 posvećeni - svi su od jednoga! Zato se on i ne stidi zvati ih braćom,
1426 2. PRESUDNOST NAVIJEŠTENOGA SPASENJA
Zato treba da mi svesrdnije prianjamo uz ono što čusmo da ne bismo promašili. 2Jer ako je riječ po anđelima izrečena bila čvrsta te je svaki prijestup i neposluh primio pravednu plaću, 3kako li ćemo mi umaći ako zanemarimo toliko spasenje? Spasenje koje je počeo propovijedati Gospodin, koje su nam potvrdili slušatelji, 4a suposvjedočio Bog znamenjima i čudesima, najrazličitijim silnim djelima i darivanjima Duha Svetoga po svojoj volji. Hebrejima, 2,14		 a suposvjedočio Bog znamenjima i čudesima, najrazličitijim silnim djelima i darivanjima Duha Svetoga po svojoj volji.
1427 1. VJERNIJI OD MOJSIJA
Stoga, braćo sveta, sudionici nebeskoga poziva, promotrite Apostola i Velikoga svećenika naše vjere - Isusa: 2on je ovjerovljen kod Onoga koji ga postavi kao ono i Mojsije u svoj kući njegovoj. 3Dostojan je doista toliko veće slave od Mojsija koliko veću čast od kuće ima onaj tko ju je sagradio. 4Jer svaku kuću tkogod gradi, a sve je sagradio Bog. 5Da, i Mojsije bijaše ovjerovljen u svoj kući njegovoj kao služnik da posvjedoči za ono što je imalo biti rečeno, 6ali Krist - kao Sin, nad kućom njegovom. Njegova smo kuća mi ako sačuvamo smjelost i ponos nade. Hebrejima, 3,1		 Stoga, braćo sveta, sudionici nebeskoga poziva, promotrite Apostola i Velikoga svećenika naše vjere - Isusa:
1428 2. ULAZAK U POČINAK BOŽJI PO VJERI
7Zato, kao što veli Duh Sveti: Danas ako glas mu čujete, 8ne budite srca tvrda kao u Pobuni, kao u dan iskušenja u pustinji 9gdje me kušnjom iskušavahu očevi vaši premda gledahu djela moja 10četrdeset godina. Zato mi dodija naraštaj onaj pa rekoh: Uvijek su nestalna srca i ne proniču moje putove. 11Tako se zakleh u svom gnjevu: Nikad neće ući u moj počinak! 12Pazite, braćo, da ne bi u koga od vas srce bilo opako, nevjerno, odmetnulo se od Boga živoga. 13Pače hrabrite jedni druge dan za danom dok još odjekuje ono Danas da ne otvrdne tko od vas zaveden grijehom. 14Doista, sudionici smo Kristovi postali ako, dakako, ono prvo imanje stalnim sačuvamo 15kad je rečeno: Danas ako glas mu čujete, ne budite srca tvrda kao u Pobuni! 16Jer, koji su to čuli pa se pobunili? Zar ne svi koji su pod Mojsijem izašli iz Egipta? 17Koji li mu dodijavahu četrdeset godina? Zar ne oni koji sagriješiše, kojih mrtva tijela popadaše u pustinji? 18Kojima se zakle da neće ući u njegov počinak, ako li ne nepokornima? 19I vidimo da ne mogoše ući zbog nevjere. Hebrejima, 3,7		 Zato, kao što veli Duh Sveti: Danas ako glas mu čujete,
1429 Stoga mimoiđimo početnički nauk o Kristu i uzdignimo se k savršenome ne postavljajući iznovice temelja: obraćenje od mrtvih djela i vjera u Boga, 2naučavanje o krštenjima i polaganje ruku, uskrsnuće mrtvih i vječni sud. 3To ćemo pak učiniti, dakako, ako Bog da. 4Zaista, onima koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dar nebeski, i postali dionici Duha Svetoga, 5i okusili Lijepu riječ Božju i snage budućega svijeta, 6pa otpali, nemoguće je opet se obnoviti na obraćenje kad oni sami ponovno razapinju Sina Božjega i ruglu ga izvrgavaju. 7Jer zemlja koja se napije kiše što na nju često pada i rađa raslinjem korisnim onima za koje se i obrađuj Hebrejima, 6,4 Zaista, onima koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dar nebeski, i postali dionici Duha Svetoga,
1430 Riječi nade i ohrabrenja
9A uvjereni smo, ljubljeni, sve ako tako i govorimo, da je s vama dobro i da ste na putu spasenja. 10Ta Bog nije nepravedan da bi zaboravio vaše djelo i ljubav što je iskazaste njegovu imenu posluživši i poslužujući svetima. 11Želimo ipak da svatko od vas sve do svršetka pokazuje tu istu gorljivost za ispunjenje nade 12te ne omlitavite, nego budete nasljedovatelji onih koji po vjeri i strpljivosti baštine obećano. 13Doista, kad je Bog Abrahamu davao obećanje, jer se nije imao kime većim zakleti, zakle se samim sobom: 14Uistinu, blagosloviti, blagoslovit ću te i umnožiti, umnožit ću te. 15I tako Abraham, strpljiv, postiže obećano. 16Ljudi se doista kunu onim tko je veći i zakletva im je, kao potkrepa, kraj svake raspre. 17Tako i Bog: htio je baštinicima obećanja obilatije pokazati nepromjenljivost svoje odluke pa zato zajamči zakletvom 18da bismo po dva nepromjenljiva čina - u kojima je nemoguće da bi Bog prevario - mi pribjeglice imali snažno ohrabrenje da se držimo ponuđene nade. 19Ona nam je kao pouzdano i čvrsto sidro duše što ulazi u unutrašnjost iza zavjese, 20kamo je kao preteča za nas ušao Isus postavši zauvijek Veliki svećenik po redu Melkisedekovu. Hebrejima, 6,10		 Ta Bog nije nepravedan da bi zaboravio vaše djelo i ljubav što je iskazaste njegovu imenu posluživši i poslužujući svetima.
1431 Dokidanje starog svećeništva
11Da se dakle savršenstvo postiglo po levitskom svećeništvu - jer na temelju njega narod je dobio Zakon - koja bi onda bila potreba da se po redu Melkisedekovu postavi drugi svećenik i da se ne imenuje po redu Aronovu? 12Doista kad se mijenja svećeništvo, nužno se mijenja i Zakon. 13Jer onaj o kojemu se to veli pripadao je drugom plemenu, od kojega se nitko nije posvetio žrtveniku. 14Poznato je da je Gospodin naš potekao od Jude, plemena za koje Mojsije ništa ne reče s obzirom na svećenike. 15To je još očitije ako se drugi svećenik postavlja po sličnosti s Melkisedekom: 16postao je svećenikom ne po Zakonu tjelesne uredbe, nego snagom neuništiva života. 17Ta svjedoči se: Zauvijek ti si svećenik po redu Melkisedekovu. 18Dokida se dakle prijašnja uredba zbog njezine nemoći i beskorisnosti - 19jer Zakon nije ništa priveo k savršenstvu - a uvodi se bolja nada, po kojoj se približujemo Bogu. Hebrejima, 7,13		 Jer onaj o kojemu se to veli pripadao je drugom plemenu, od kojega se nitko nije posvetio žrtveniku.
1432 Nepromjenljivost Kristova svećeništva
20I to se nije zbilo bez zakletve. Jer oni su bez zakletve postali svećenicima, 21a on sa zakletvom Onoga koji mu reče: Zakleo se Gospodin i neće se pokajati: Zauvijek ti si svećenik. 22Utoliko je Isus i postao jamac boljega Saveza. 23K tomu, mnogo je bilo svećenika jer ih je smrt priječila trajno ostati. 24A on, jer ostaje dovijeka, ima neprolazno svećeništvo. 25Zato i može do kraja spasavati one koji po njemu pristupaju k Bogu - uvijek živ da se za njih zauzima. 26Takav nam Veliki svećenik i bijaše potreban - svet, nedužan, neokaljan, odijeljen od grešnika i uzvišeniji od nebesa - 27koji ne treba da kao oni veliki svećenici danomice prinosi žrtve najprije za svoje grijehe, a onda za grijehe naroda. To on učini jednom prinijevši samoga sebe. 28Zakon doista postavi za velike svećenike ljude podložne slabosti, a riječ zakletve - nakon Zakona - Sina zauvijek usavršena. Hebrejima, 7,26		 Takav nam Veliki svećenik i bijaše potreban - svet, nedužan, neokaljan, odijeljen od grešnika i uzvišeniji od nebesa -
1433 Uvod
A glavno u ovom izlaganju jest: takva imamo Velikog svećenika koji sjede zdesna prijestolja Veličanstva na nebesima 2kao bogoslužnik Svetinje i šatora istinskoga što ga podiže Gospodin, a ne čovjek. 3Doista, svaki se veliki svećenik postavlja da prinosi darove i žrtve. Odatle je potrebno da i on ima što bi prinio. 4Svakako, da je na zemlji, ne bi bio svećenik jer postoje oni koji po Zakonu prinose darove. 5Oni služe slici i sjeni onoga nebeskoga, kako je upućen Mojsije kad se spremao praviti šator: Pazi, veli doista, načini sve po praliku koji ti je pokazan na brdu. 6Ovako mu pak dopalo uzvišenije bogosluženje koliko je Posrednik boljega Saveza, koji je uzakonjen na boljim obećanjima. Hebrejima, 8,2		 kao bogoslužnik Svetinje i šatora istinskoga što ga podiže Gospodin, a ne čovjek.
1434 Ustanove starog bogoštovlja nedjelotvorne
I onaj prvi je, svakako, imao bogoštovne uredbe i Svetinju, ali ovosvjetsku. 2šator je uistinu bio uređen: prvi, u kojem bijaše svijećnjak, stol i prinos kruhova, a zove se Svetinja; 3iza druge pak zavjese bio je šator zvan Svetinja nad svetinjama - 4u njoj zlatni kadionik i Kovčeg saveza, sav optočen zlatom, a u njemu zlatna posuda s manom i štap Aronov, koji je ono procvao, i ploče Saveza; 5povrh njega pak kerubi Slave što osjenjuju Pomirilište. O tom ne treba sada potanko govoriti. 6Pošto je to tako uređeno, u prvi šator stalno ulaze svećenici obavljati bogoslužje, 7a u drugi jednom godišnje samo veliki svećenik, i to ne bez krvi koju prinosi za sebe i za nepažnje naroda. 8Time Duh Sveti očituje da još nije otkriven put u Svetinju dok još postoji prvi šator. 9To je slika za sadašnje vrijeme: prinose se darovi i žrtve koje ne mogu u savjesti usavršiti bogoslužnika - 10sve same na ićima i pićima i raznim pranjima utemeljene tjelesne uredbe, nametnute do časa ispravka. Hebrejima, 9,1		 I onaj prvi je, svakako, imao bogoštovne uredbe i Svetinju, ali ovosvjetsku.
1435 Hebrejima, 9,2 šator je uistinu bio uređen: prvi, u kojem bijaše svijećnjak, stol i prinos kruhova, a zove se Svetinja;
1436 Hebrejima, 9,3 iza druge pak zavjese bio je šator zvan Svetinja
1437 Hebrejima, 9,3 nad svetinjama -
1438 Hebrejima, 9,8 Time Duh Sveti očituje da još nije otkriven put u
1439 Hebrejima, 9,8 Svetinju dok još postoji prvi šator.
1440 Nove uredbe
11Krist se pak pojavi kao Veliki svećenik budućih dobara pa po većem i savršenijem šatoru - nerukotvorenu, koji nije od ovoga stvorenja - 12i ne po krvi jaraca i junaca, nego po svojoj uđe jednom zauvijek u Svetinju i nađe vječno otkupljenje. 13Doista, ako već poškropljena krv jaraca i bikova i pepeo juničin posvećuje onečišćene, daje tjelesnu čistoću, 14koliko će više krv Krista - koji po Duhu vječnom samoga sebe bez mane prinese Bogu - očistiti savjest našu od mrtvih djela, na službu Bogu živomu! Hebrejima, 9,12		 i ne po krvi jaraca i junaca, nego po svojoj uđe jednom zauvijek u Svetinju i nađe vječno otkupljenje.
1441 Hebrejima, 9,13 Doista, ako već poškropljena krv jaraca i bikova i pepeo juničin posvećuje onečišćene, daje tjelesnu čistoću,
1442 Ulazak u nebo
24Krist doista ne uđe u rukotvorenu Svetinju, protulik one istinske, nego u samo nebo: da se sada pojavi pred licem Božjim za nas. 25Ne da mnogo puta prinosi samoga sebe kao što veliki svećenik svake godine ulazi u Svetinju s tuđom krvlju; 26inače bi bilo trebalo da trpi mnogo puta od postanka svijeta. No sada se pojavio, jednom na svršetku vjekova, da grijeh dokine žrtvom svojom. 27I kao što je ljudima jednom umrijeti, a potom na sud, 28tako i Krist: jednom se prinese da grijehe mnogih ponese, a drugi će se put - bez obzira na grijeh - ukazati onima koji ga iščekuju sebi na spasenje. Hebrejima, 9,24		 Krist doista ne uđe u rukotvorenu Svetinju, protulik one istinske, nego u samo nebo: da se sada pojavi pred licem Božjim za nas.
1443 Hebrejima, 9,25 Ne da mnogo puta prinosi samoga sebe kao što veliki svećenik svake godine ulazi u Svetinju s tuđom krvlju;
1444 Kristova žrtva zamjenjuje izvanjske žrtve
4Jer krv bikova i jaraca nikako ne može odnijeti grijeha. 5Zato On ulazeći u svijet veli: Žrtva i prinos ne mile ti se, nego si mi tijelo pripravio; 6paljenice i okajnice ne sviđaju ti se. 7Tada rekoh: Evo dolazim! U svitku knjige piše za mene: Vršiti, Bože, volju tvoju! 8Pošto gore reče: Žrtve i prinosi, paljenice i okajnice - koje se po Zakonu prinose - ne mile ti se i ne sviđaju, 9veli zatim: Evo dolazim vršiti volju tvoju! Dokida prvo da uspostavi drugo. 10U toj smo volji posvećeni prinosom tijela Isusa Krista jednom zauvij Hebrejima, 10,10		 U toj smo volji posvećeni prinosom tijela Isusa Krista jednom zauvijek.
1445 Krist Veliki svećenik zamjenjuje stare svećenike (Heb 10,11) 11I svaki je svećenik dan za danom u bogoslužju te učestalo prinosi iste žrtve, koje nikako ne mogu odnijeti grijeha. 12A ovaj, pošto je prinio jednu jedincatu žrtvu za grijehe, zauvijek sjede zdesna Bogu 13čekajući otad dok se neprijatelji ne podlože za podnožje nogama njegovim. 14Jednim uistinu prinosom zasvagda usavrši posvećene. Hebrejima, 10,14 Jednim uistinu prinosom zasvagda usavrši posvećene.
1446 Novi Savez dostaje bez žrtava
15A to nam svjedoči i Duh Sveti. Pošto je doista rekao: 16Ovo je Savez kojim ću se svezati s njima nakon ovih dana, Gospodin govori: Zakone ću svoje staviti u njihova srca i upisati ih u dušu njihovu. 17I grijeha se njihovih i bezakonja njihovih neću više spominjati.18A gdje su grijesi oprošteni, nema više prinosa za njih. Hebrejima, 10,15		 A to nam svjedoči i Duh Sveti. Pošto je doista rekao:
1447 Od izlaganja k poticanju
19Imamo dakle, braćo, slobodan ulaz u Svetinju po krvi Isusovoj - 20put nov i živ što nam ga On otvori kroz zavjesu, to jest svoje tijelo; 21imamo i Velikog svećenika nad kućom Božjom. 22Pristupajmo stoga s istinitim srcem u punini vjere, srdaca škropljenjem očišćenih od zle savjesti i tijela oprana čistom vodom. 23Čuvajmo nepokolebljivu vjeru nade jer je vjeran Onaj koji dade obećanje. 24I pazimo jedni na druge da se potičemo na ljubav i dobra djela 25te ne propuštamo svojih sastanaka, kako je u nekih običaj, nego se hrabrimo, to više što više vidite da se bliži Dan. Hebrejima, 10,19		 Imamo dakle, braćo, slobodan ulaz u Svetinju po krvi Isusovoj -
1448 Strašni izgledi grešnika
26Jer ako svojevoljno griješimo pošto primismo spoznanje istine, nema više žrtve za grijehe, 27nego strašno isčekivanje suda i bijesa ognja što će proždrijeti protivnike. 28Je li tko prekršio Zakon Mojsijev, bez milosrđa biva pogubljen na osnovi dvojice ili trojice svjedoka. 29Zamislite koliko li će goru kaznu zavrijediti tko Sina Božjega pogazi, i nečistom smatra krv Saveza kojom je posvećen, i Duha milosti pogrdi? 30Ta poznajemo Onoga koji je rekao: Moja je odmazda, ja ću je vratiti; i još: Sudit će Gospodin svome puku. 31Strašno je upasti u ruke Boga živoga. Hebrejima, 10,29		 Zamislite koliko li će goru kaznu zavrijediti tko Sina Božjega pogazi, i nečistom smatra krv Saveza kojom je posvećen, i Duha milosti pogrdi?
1449 Temelji jakosti
4Ta još se do krvi ne oduprijeste u borbi protiv grijeha. 5Pa zar ste zaboravili opomenu koja vam je kao sinovima upravljena: Sine moj, ne omalovažavaj stege Gospodnje i ne kloni kad te on ukori. 6Jer koga Gospodin ljubi, onoga i stegom odgaja, šiba sina koga voli. 7Poradi vašega odgajanja trpite. Bog s vama postupa kao sa sinovima: a ima li koji sin kojega otac stegom ne odgaja? 8Pa ako niste pod stegom, na kojoj su svi imali udjela, onda ste kopilad, a ne djeca. 9Zatim, tjelesne smo oce imali odgojiteljima i poštovali ih. Pa nećemo li se kudikamo više podlagati Ocu duhova te živjeti? 10Oni su nas doista nešto malo dana stegom odgajali kako se njima činilo, a On - nama na korist, da postanemo sudionici njegove svetosti. 11Isprva se doduše čini da nijedno odgajanje nije radost, nego žalost, ali onima koji su njime uvježbani poslije donosi mironosni plod pravednosti. 12Zato uspravite ruke klonule i koljena klecava, 13poravnite staze za noge svoje da se hromo ne iščaši, nego, štoviše, da ozdravi. Hebrejima, 12,10		 Oni su nas doista nešto malo dana stegom odgajali kako se njima činilo, a On - nama na korist, da postanemo sudionici njegove svetosti.
1450 1. ESHATOLOšKA OPOMENA
14Nastojte oko mira sa svima! I oko posvećenja bez kojega nitko neće vidjeti Gospodina! 15Pripazite da se tko ne sustegne od milosti Božje, da kakav gorki korijen ne proklija pa ne unese zabunu i ne zarazi mnoge, 16da tko ne postane bludnik ili svetogrdnik kao Ezav, koji za jedan jedini obrok proda svoje prvorodstvo. 17Ta znate da je i poslije, kad je htio baštiniti blagoslov, odbačen jer nije našao mogućnosti promjene premda ju je sa suzama tražio. 18Jer niste pristupili opipljivoj gori i usplamtjelu ognju, ni mraku, tami i vihoru, 19ni ječanju trublje i tutnjavi riječi. - Koji su je slušali, zamoliše da im se više ne govori 20jer nisu podnosili naredbe: Ako se ma i živinče dotakne brda, neka se kamenuje! 21I prizor bijaše tako strašan da Mojsije reče: Strah me je i dršćem! - 22Nego, vi ste pristupili gori Sionu i gradu Boga živoga, Jeruzalemu nebeskom, nebrojenim tisućama anđela, svečanom skupu, 23Crkvi prvorođenaca zapisanih na nebu, Bogu, sucu sviju, dusima savršenih pravednika 24i Posredniku novog Saveza - Isusu - i krvi škropljeničkoj što snažnije govori od Abelove. 25Pazite da ne odbijete Onoga koji vam govori! Jer ako ne umakoše oni što su odbili onoga koji je na zemlji davao upute, kudikamo ćemo manje mi ako se okrenemo od Onoga koji ih daje s nebesa. 26Njegov glas tada zemlju uzdrma, sada pak obećava: Još jednom ja ću potresti ne samo zemlju nego i nebo. 27Ono još jednom pokazuje da će, kao stvoreno, uminuti ono uzdrmano da ostane ono neuzdrmljivo. 28Zato jer smo primili kraljevstvo neuzdrmljivo, iskazujmo zahvalnost iz koje služimo Bogu kako je njemu milo, s predanjem i strahopoštovanjem. 29Jer Bog je naš oganj što proždire. Hebrejima, 12,14		 Nastojte oko mira sa svima! I oko posvećenja bez kojega nitko neće vidjeti Gospodina!
1451 Hebrejima, 12,16 da tko ne postane bludnik ili svetogrdnik kao Ezav, koji za jedan jedini obrok proda svoje prvorodstvo.
1452 3. JELA ILI MILOST
7Spominjite se svojih glavara koji su vam nevješćivali riječ Božju: promatrajući kraj njihova života, nasljedujte njihovu vjeru. 8Isus Krist jučer i danas isti je - i uvijeke. 9Ne dajte se zanijeti različitim tuđim naucima! Jer bolje je srce utvrđivati milošću nego jelima, koja nisu koristila onima što su ih obdržavali. 10Imamo žrtvenik s kojega nemaju pravo jesti služitelji šatora. 11Jer tijela životinja, kojih krv veliki svećenik unosi za grijeh u Svetinju, spaljuju se izvan tabora. 12Zato i Isus, da bi vlastitom krvlju posvetio narod, trpio je izvan vrata. 13Stoga iziđimo k njemu izvan tabora noseći njegovu muku 14jer nemamo ovdje trajna grada, nego onaj budući tražimo. 15Po njemu dakle neprestano prinosimo Bogu žrtvu hvalbenu, to jest plod usana što ispovijedaju ime njegovo. 16Dobrotvornosti i zajedništva ne zaboravljajte jer takve su žrtve mile Bogu! 17Poslušni budite svojim glavarima i podložni jer oni bdiju nad vašim dušama kao oni koji će polagati račun; neka to čine s radošću, a ne uzdišući jer vam to ne bi bilo korisno. 18Molite za nas! Uvjereni smo doista da imamo dobru savjest i u svemu se želimo dobro ponašati. 19Usrdnije vas pak molim: učinite to kako bih vam se što brže vratio. Hebrejima, 13,11		 Jer tijela životinja, kojih krv veliki svećenik unosi za grijeh u Svetinju, spaljuju se izvan tabora.
1453 Hebrejima, 13,12 Zato i Isus, da bi vlastitom krvlju posvetio narod, trpio je izvan vrata.
1454 Popratna riječ
22Molim vas, braćo, podnesite ovu riječ ohrabrenja: ta samo vam ukratko napisah! 23Znajte: naš je brat Timotej oslobođen. Ako uskoro stigne, s njime ću vas pohoditi. 24Pozdravite sve svoje glavare i sve svete! Pozdravljaju vas ovi iz Italije. 25Milost sa svima vama! Hebrejima, 13,24		 Pozdravite sve svoje glavare i sve svete! Pozdravljaju vas ovi iz Italije.
1455 Božja svetost
13Neka nitko u napasti ne rekne: Bog me napastuje. Ta Bog ne može biti napastovan na zlo, i ne napastuje nikoga. 14Nego svakoga napastuje njegova požuda koja ga privlači i mami. 15Požuda zatim, zatrudnjevši, rađa grijehom, a grijeh izvršen rađa smrću. 16Ne varajte se, braćo moja ljubljena! 17Svaki dobar dar,svaki savršen poklon odozgor je,silazi od Oca svjetlilau kome nema promjeneni sjene od mijene. 18Po svom naumu on nas porodiriječju Istineda budemo prvina nekanjegovih stvorova. Jakovljeva, 1,3		 Božja svetost
1456 Naslov i pozdrav
Petar, apostol Isusa Krista: putnicima Raseljeništva u Pontu, Galaciji, Kapadociji, Aziji i Bitiniji, 2po predznanju Boga Oca, posvećenjem Duha izabranima da budu poslušni te poškropljeni krvlju Isusa Krista.Punina vam milosti i mira! 1.Petrova poslanica, 1,2		 po predznanju Boga Oca, posvećenjem Duha izabranima da budu poslušni te poškropljeni krvlju Isusa Krista.Punina vam milosti i mira!
1457 1.Petrova poslanica, 1,12 bi im objavljeno da ne sebi nego vama poslužuju ono što vam sada u Duhu Svetom s neba poslanom navijestiše vaši blagovjesnici, a nada što se i anđeli žude nadviti.
1458 Poziv na svetost. Budnost
13Zato opašite bokove pameti svoje, trijezni budite i savršeno se pouzdajte u milost koju vam donosi Objavljenje Isusa Krista. 14Kao poslušna djeca ne supriličujte se prijašnjim požudama iz doba neznanja. 15Naprotiv, kao što je svet Onaj koji vas pozva, i vi budite sveti u svemu življenju. 16Ta pisano je: Budite sveti jer sam ja svet. 17Ako dakle Ocem nazivate njega koji nepristrano svakoga po djelu sudi, vrijeme svoga proputovanja proživite u bogobojaznosti. 18Ta znate da od svog ispraznog načina života, što vam ga oci namriješe, niste otkupljeni nečim raspadljivim, srebrom ili zlatom, 19nego dragocjenom krvlju Krista, Jaganjca nevina i bez mane. 20On bijaše doduše predviđen prije postanka svijeta, ali se očitova na kraju vremena radi vas 21koji po njemu vjerujete u Boga koji ga uskrisi od mrtvih te mu dade slavu da vjera vaša i nada bude u Bogu. 1.Petrova poslanica, 1,13		 Poziv na svetost. Budnost
1459 1.Petrova poslanica, 1,15 Naprotiv, kao što je svet Onaj koji vas pozva,
1460 1.Petrova poslanica, 1,15 i vi budite sveti u svemu življenju.
1461 1.Petrova poslanica, 1,16 Ta pisano je: Budite sveti
1462 1.Petrova poslanica, 1,16 jer sam ja svet.
1463 Novo svećenstvo
4Pristupite k njemu, Kamenu živomu što ga, istina, ljudi odbaciše, ali je u očima Božjim izabran, dragocjen, 5pa se kao živo kamenje ugrađujte u duhovni Dom za sveto svećenstvo da prinosite žrtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu. 6Stoga stoji u Pismu: Evo postavljam na Sionu kamen odabrani, dragocjeni kamen ugaoni: Tko u nj vjeruje, ne, neće se postidjeti. 7Vama dakle koji vjerujete - čast! A onima koji ne vjeruju - kamen koji odbaciše graditelji postade kamen zaglavni 8i kamen spoticanja, stijena posrtanja; oni se o nj spotiču, neposlušni Riječi, za što su i određeni. 9A vi ste rod izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod stečeni da naviještate silna djela Onoga koji vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu; 10vi, nekoć Ne-narod, a sada Narod Božji; vi Ne-mili, a sada Mili. 1.Petrova poslanica, 2,5		 pa se kao živo kamenje ugrađujte u duhovni Dom za sveto svećenstvo da prinosite žrtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu.
1464 1.Petrova poslanica, 2,9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod stečeni da naviještate silna djela Onoga koji vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu;
1465 U braku
Tako i vi, žene, pokoravajte se svojim muževima: ako su neki od njih možda neposlušni Riječi, da i bez riječi budu pridobiveni življenjem vas žena, 2pošto promotre vaše bogoljubno i čisto življenje. 3Vaš nakit neka ne bude izvanjski - pletenje kose, kićenje zlatom ili oblačenje haljina. 4Nego: čovjek skrovita srca, neprolazne ljepote, blaga i smirena duha. To je pred Bogom dragocjeno. 5Tako su se doista i nekoć svete žene, zaufane u Boga, resile: pokoravale su se muževima. 6Sara se tako pokori Abrahamu te ga nazva gospodarom. Njezina ste djeca ako činite dobro ne bojeći se nikakva zastrašivanja. 7Tako i vi, muževi, obazrivo živite sa svojim ženama, kao sa slabijim spolom, te im iskazujte čast kao subaštinicima milosti Života da ne spriječite svojih molitava. 1.Petrova poslanica, 3,5		 Tako su se doista i nekoć svete žene, zaufane u Boga, resile: pokoravale su se muževima.
1466 Prema subraći
8Napokon, budite svi jednodušni, puni suosjećanja i bratske ljubavi, milosrdni, ponizni! 9Ne vraćajte zlo za zlo ni uvredu za uvredu! Naprotiv, blagoslivljajte jer ste na to i pozvani da baštinite blagoslov! 10Doista, tko želi ljubiti život i naužit se dana sretnih, nek suspregne jezik oda zla i usne od riječi prijevarnih; 11zla nek se kloni, a čini dobro, mir neka traži i za njim ide: 12jer oči Gospodnje gledaju pravedne, uši mu slušaju vapaje njihove, a lice se Gospodnje okreće protiv zločinaca. 13Pa tko da vam naudi ako revnujete za dobro? 14Nego, morali i trpjeti zbog svoje pravednosti, blago vama! No ne bojte se njihova zastrašivanja i ne plašite se! 15Naprotiv, Gospodin - Krist neka vam bude svet, u srcima vašim, te budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, 16ali blago i s poštovanjem, dobre savjesti da oni koji ozloglašuju vaš dobar život u Kristu, upravo onim budu postiđeni za što vas potvaraju. 17Ta uspješnije je trpjeti, ako je to Božja volja, čineći dobro, nego čineći zlo. 1.Petrova poslanica, 3,15		 Naprotiv, Gospodin - Krist neka vam bude svet, u srcima vašim, te budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama,
1467 Poziv na svetost. Božja darežljivost
3Doista, po spoznaji njega, koji nas pozva slavom svojom i krepošću, božanska nas je snaga njegova obdarila svime za život i pobožnost. 4Time smo obdareni dragocjenim, najvećim obećanjima da po njima postanete zajedničari božanske naravi umakavši pokvarenosti koja je u svijetu zbog požude. 5Zbog toga svim marom prionite: vjerom osigurajte krepost, krepošću spoznaje, 6spoznanjem uzdržljivost, uzdržljivošću postojanost, postojanošću pobožnost, 7pobožnošću bratoljublje, bratoljubljem ljubav. 8Jer ako to imate i u tom napredujete, nećete biti besposleni i neplodni za spoznanje Isusa Krista. 9A tko toga nema, slijep je, kratkovidan; zaboravio je da je očišćen od svojih prijašnjih grijeha. 10Zato, braćo, to revnije uznastojte učvrstiti svoj poziv i izabranje: to čineći - ne, nećete posrnuti nikada! 11Tako će vam se bogato osigurati ulazak u vječno kraljevstvo Gospodina našega i Spasitelja Isusa Krista. 2.Petrova poslanica,1,3		 Poziv na svetost. Božja darežljivost
1468 Apostolsko svjedočanstvo
12Zato ću vas uvijek na to podsjećati premda to znate i utvrđeni ste u primljenoj istini. 13Pravo je, mislim, da vas dok sam u ovom šatoru, budim opomenom, 14svjestan da ću brzo napustiti svoj šator, kako mi i Gospodin naš Isus Krist očitova. 15A pobrinut ću se da se i nakon mojeg izlaska uvijek toga sjećate. 16Ta nismo vam navijestili snagu i Dolazak Gospodina našega Isusa Krista slijedeći izmudrene priče, nego kao očevici njegova veličanstva. 17Od Oca je doista primio čast i slavu kad mu ono od uzvišene Slave doprije ovaj glas: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, u njemu mi sva milina! 18Taj glas, koji s neba dopiraše, čusmo mi koji bijasmo s njime na Svetoj gori. 2.Petrova poslanica,1,18		 Taj glas, koji s neba dopiraše, čusmo mi koji bijasmo s njime na Svetoj gori.
1469 Proročka riječ
19Tako nam je potvrđena proročka riječ te dobro činite što uza nju prianjate kao uza svjetiljku što svijetli na mrklu mjestu - dok Dan ne osvane i Danica se ne pomoli u srcima vašim. 20Ponajprije znajte ovo: nijedno se proroštvo Pisma ne može tumačiti samovoljno 21jer nikada proroštvo ne bi ljudskom voljom doneseno, nego su Duhom Svetim poneseni ljudi od Boga govorili. 2.Petrova poslanica,1,21		 jer nikada proroštvo ne bi ljudskom voljom doneseno, nego su Duhom Svetim poneseni ljudi od Boga govorili.
1470 Buduća kazna
Preuzetnici, drznici i ne trepnu pogrđujući Slave, 11dok anđeli, iako jakošću i snagom od njih veći, ne izriču protiv njih pred Gospodinom pogrdna suda. 12Oni pak kao nerazumne životinje, po naravi rođene za lov i istrebljenje, pogrđuju što ne poznaju. Istim će istrebljenjem i oni biti istrebljeni; 13zadesit će ih nepravda, plaća nepravednosti. Užitkom smatraju razvratnost u pol bijela dana. Ljage i sramote! Naslađuju se prijevarama svojim dok se s vama goste. 14Oči su im pune preljubnice, nikako da se nasite grijeha; mame duše nepostojane, srce im je uvježbano u lakomstvu, prokleti sinovi! 15Zabludiše, napustivši ravan put, te pođoše putom Bosorova sina Bileama, koji prigrli plaću nepravednosti, 16ali primi i ukor za svoje nedjelo: nijemo živinče ljudskim glasom prozbori i spriječi prorokovo bezumlje. 17Oni su izvori bezvodni, oblaci vjetrom gonjeni; za njih se čuva mrkla tmina. 18Naklapajući naduvene ispraznosti, požudama putenim, razvratnostima mame one što netom odbjegoše od onih koji žive u zabludi. 19Obećavaju im slobodu, a sami su robovi pokvarenosti. Jer svatko robuje onomu tko ga svlada. 20Doista, pošto su po spoznaji Gospodina našega i Spasitelja Isusa Krista odbjegli od prljavština svijeta, ako se opet u njih upleću i daju se svladati, ovo im je potonje gore od onoga prvoga. 21Bilo bi im doista bolje da nisu spoznali puta pravednosti, negoli, pošto ga spoznaše, okrenuti leđa svetoj zapovijedi koja im je predana. 22Dogodilo im se što veli istinita izreka: Pas se vraća svojoj bljuvotini i okupana svinja valjanju u blatu. 2.Petrova poslanica,2,21		 Bilo bi im doista bolje da nisu spoznali puta pravednosti, negoli, pošto ga spoznaše, okrenuti leđa svetoj zapovijedi koja im je predana.
1471 Dan Gospodnji: Proroci i apostoli
Ljubljeni, pišem evo već drugu poslanicu. U objema opomenom budim vaš zdrav razbor 2da se sjetite riječi što ih prorekoše sveti proroci i zapovijedi apostola vaših, zapovijedi Gospodinove i Spasiteljeve. 2.Petrova poslanica,3,2		 da se sjetite riječi što ih prorekoše sveti proroci i zapovijedi apostola vaših, zapovijedi Gospodinove i Spasiteljeve.
1472 Lažni učitelji
3Znajte ponajprije ovo: u posljednje će se dane pojaviti podrugljivi izrugivači; povoditi će se za svojim požudama 4i pitati: što je s obećanjem njegova Dolaska? Jer i otkad Oci pomriješe, sve ostaje kao što bijaše od početka stvorenja. 5Ta oni naumice zaboravljaju da nebesa bijahu odavna i da zemlja na Božju riječ posta iz vode i po vodi. 6Na isti način ondašnji svijet propade vodom potopljen. 7A sadašnja nebesa i zemlja istom su riječju pohranjena za oganj i čuvaju se za Dan suda i propasti bezbožnih ljudi. 8Jedno, ljubljeni, ne smetnite s uma: jedan je dan kod Gospodina kao tisuću godina, a tisuću godina kao jedan dan. 9Ne kasni Gospodin ispuniti obećanje, kako ga neki sporim smatraju, nego je strpljiv prema vama jer neće da tko propadne, nego hoće da svi prispiju k obraćenju. 10Kao tat će doći Dan Gospodnji u koji će nebesa trijeskom uminuti, počela se, užarena, raspasti, a zemlja i djela na njoj razotkriti. 11Kad se sve tako ima raspasti, kako li treba da se svi vi ističete u svetu življenju i pobožnosti 12iščekujući i pospješujući dolazak Dana Božjega u koji će se nebesa, zapaljena, raspasti i počela, užarena, rastaliti. 13Ta po obećanju njegovu iščekujemo nova nebesa i zemlju novu, gdje pravednost prebiva. 14Zato, ljubljeni, dok to iščekujete, uznastojte da mu budete neokaljani i besprijekorni, u miru. 15A strpljivost Gospodina našega spasenjem smatrajte, kako vam i ljubljeni brat naš Pavao napisa po mudrosti koja mu je dana. 16Tako u svim poslanicama gdje o tome govori. U njima ima ponešto nerazumljivo, što neupućeni i nepostojani iskrivljuju, kao i ostala Pisma - sebi na propast. 17Vi dakle, ljubljeni pošto ste upozoreni, čuvajte se da ne biste, zavedeni bludnjom razularenika, otpali od svoje postojanosti. 18A rastite u milosti i spoznanju Gospodina našega i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sada i do u dan vječnosti! Amen! 2.Petrova poslanica,3,11		 Kad se sve tako ima raspasti, kako li treba da se svi vi ističete u svetu življenju i pobožnosti
1473 4. uvjet: kloniti se antikrista
18Djeco, posljednji je čas! I, kako ste čuli, dolazi Antikrist. I sad su se već mnogi antikristi pojavili. Odatle znamo da je posljednji čas.19Od nas iziđoše, ali ne bijahu od nas. Jer kad bi bili od nas, ostali bi s nama; ali neka se očituje da nisu od nas.20A vi imate Pomazanje od Svetoga, i znanje svi imate.21Ne pisah vam zato što ne biste znali istine, nego jer je znate i jer znate da nikakva laž nije od istine.22Tko je lažac, ako ne onaj koji tvrdi da Isus nije Krist? Antikrist je onaj 23tko niječe Oca i Sina. Svaki koji niječe Sina, nema ni Oca, a tko priznaje Sina, ima i Oca.24A vi - što čuste od početka, u vama nek ostane. Ako u vama ostane što čuste od početka, i vi ćete ostati u Sinu i Ocu.25A ovo je obećanje koje nam on obeća: život vječni.26Ovo vam napisah o onima koji vas zavode.27A vi - Pomazanje koje primiste od njega u vama ostaje i ne treba da vas itko poučava. Nego njegovo vas Pomazanje uči o svemu, a istinito je i nije laž, pa kao što vas je ono naučilo, ostanite u Njemu.28I sada, dječice, ostanite u njemu da budemo puni pouzdanja kad se pojavi te se ne postidimo pred njim o njegovu dolasku.29Ako znate da je on Pravednik, znate i da je svaki koji čini pravdu od njega rođen 1.Ivanova poslanica, 2,20		 A vi imate Pomazanje od Svetoga, i znanje svi imate.
1474 Povod
3Ljubljeni! Dok sam u svojoj brižljivosti kanio pisati vam o našem zajedničkom spasenju, osjetio sam potrebu da vas pismom potaknem da vojujete za vjeru koja je jednom zauvijek predana svetima. 4Jer ušuljali se neki, odavna već zapisani za ovaj sud, bezbožnici koji milost Boga našega promeću u razuzdanost i niječu jedinoga gospodara i Gospodina našega Isusa Krista. Judina poslanica, 3		 Ljubljeni! Dok sam u svojoj brižljivosti kanio pisati vam o našem zajedničkom spasenju, osjetio sam potrebu da vas pismom potaknem da vojujete za vjeru koja je jednom zauvijek predana svetima.
1475 Poticaji vjernima
20A vi, ljubljeni, naziđujte se na presvetoj vjeri svojoj moleći se u Duhu Svetom, 21uščuvajte se u ljubavi Božjoj, iščekujući milosrđe Gospodina našega Isusa Krista za vječni život. 22I jedne, svadljivce, karajte, 23druge spasavajte otimajući ih ognju, trećima se pak smilujte sa strahom, mrzeći i haljinu puti okaljanu. 24Onomu koji vas može očuvati od pada i besprijekorne postaviti pred svoju Slavu u klicanju - 25jedinomu Bogu, Spasitelju našemu, po Isusu Kristu, Gospodinu našemu: slava, veličanstvo, vlast i moć i prije svakoga vijeka, i sada, i u sve vijeke. Amen. Judina poslanica, 20		 A vi, ljubljeni, naziđujte se na presvetoj vjeri svojoj
1476 Judina poslanica, 20 moleći se u Duhu Svetom,
1477 Crkvi u Filadelfiji: hrabra izdržljivost
7I anđelu Crkve u Filadelfiji napiši: Ovo govori Sveti, Istiniti, Onaj koji ima ključ Davidov i kad otvori, nitko neće zatvoriti; kad zatvori, nitko neće otvoriti: 8Znam tvoja djela. Evo, otvorio sam pred tobom vrata kojih nitko zatvoriti ne može. Doista, malena je tvoja snaga, a očuvao si moju riječ i nisi zatajio mog imena. 9Evo, dovest ću neke iz sinagoge Sotonine - koji sebe zovu Židovi, a nisu, nego lažu - evo, prisilit ću ih da dođu da ti se do nogu poklone te upoznaju da te ja ljubim. 10Budući da si očuvao moju riječ o postojanosti, i ja ću očuvati tebe od časa kušnje koji ima doći na sav svijet da se iskušaju svi pozemljari. 11Dolazim ubrzo. Čvrsto drži što imaš da ti nitko ne ugrabi vijenca. 12Pobjednika ću postaviti stupom u hramu Boga moga i odande on više neće izići i napisat ću na njemu ime Boga svoga i ime grada Boga svoga, novog Jeruzalema koji siđe s neba od Boga mojega, i ime moje novo. 13Tko ima uho, nek posluša što Duh govori crkvama! Otkrivenje, 3,7		 I anđelu Crkve u Filadelfiji napiši: Ovo govori Sveti, Istiniti, Onaj koji ima ključ Davidov i kad otvori, nitko neće zatvoriti; kad zatvori, nitko neće otvoriti:
1478 Bog Janjetu povjerava sudbinu svijeta
Nakon toga vidjeh: gle, vrata otvorena na nebu! A onaj prijašnji glas, što ga ono začuh kao glas trublje što govoraše sa mnom, reče: Uziđi ovamo i pokazat ću ti što se ima dogoditi nakon ovoga! 2I odmah se u duhu zanijeh kad gle: prijestolje stajaše na nebu i na prijestolje Netko sjede. 3Taj što sjede bijaše nalik na jaspis i sard. A uokolo prijestolja duga slična smaragdu. 4Uokolo prijestolja dvadeset i četiri prijestolja, a na prijestolja sjedoše dvadeset i četiri starješine, obučene u bijele haljine, sa zlatnim vijencima na glavi. 5Od prijestolja izlaze munje, i glasovi, i gromovi; pred prijestoljem gori sedam ognjenih zubalja, to jest sedam duhova Božjih, 6a pred prijestoljem kao neko stakleno more, nalik na prozirac. U sredini prijestolja, oko prijestolja, četiri bića, sprijeda i straga puna očiju: 7prvo biće slično lavu, drugo biće slično juncu, treće biće s licem kao čovječjim, četvrto biće slično letećem orlu. 8Ta su četiri bića - u svakoga po šest krila - sve naokolo i iznutra puna očiju. Bez predaha dan i noć govore: Svet! Svet! Svet Gospodin, Bog Svevladar, Onaj koji bijaše i koji jest i koji dolazi! 9I kad god bića dadu slavu i čast pohvalnicu Onomu koji sjedi na prijestolju, Živomu u vijeke vjekova, 10dvadeset i četiri starješine padnu ničice pred Onim koji sjedi na prijestolju i poklone se njemu - Živomu u vijeke vjekova. I stavljaju svoje vijence pred prijestolje govoreći: 11Dostojan si, Gospodine, Bože naš, primiti slavu i čast i moć! Jer ti si sve stvorio, i tvojom voljom sve postade i bi stvoreno! Otkrivenje, 4,8		 Ta su četiri bića - u svakoga po šest krila - sve naokolo i iznutra puna očiju. Bez predaha dan i noć govore: Svet!
1479 Otkrivenje, 4,8 Svet!
1480 Otkrivenje, 4,8 Svet Gospodin, Bog Svevladar, Onaj koji bijaše i koji jest i koji dolazi!
1481 I vidjeh: na desnici Onoga koji sjedi na prijestolju - knjiga, iznutra i izvana ispisana, zapečaćena sa sedam pečata! 2I vidjeh snažna anđela gdje iza glasa proglašuje: Tko je dostojan otvoriti knjigu i otpečatiti pečate njezine? 3I nitko - ni na nebu, ni na zemlji, ni pod zemljom - nije mogao otvoriti knjige i pogledati u nju. 4Briznem u plač jer se nitko ne nađe dostojan otvoriti knjigu i pogledati u nju. 5A jedan od starješina reče: Ne plači! Evo, pobijedi Lav iz plemena Judina, Korijen Davidov, on će otvoriti knjigu i sedam pečata njezinih. 6I vidjeh: posred prijestolja i četiriju bića i posred starješina stoji, kao zaklan, Jaganjac sa sedam rogova i sedam očiju, to jest sedam duhova Božjih, po svoj zemlji poslanih. 7On pristupi te iz desnice Onoga koji sjedi na prijestolju uzme knjigu. 8A kad on uze knjigu, četiri bića i dvadeset i četiri starješine padoše ničice pred Jaganjca. U svakoga bijahu citre i zlatne posudice pune kada, to jest molitava svetačkih. 9Pjevaju oni pjesmu novu: Dostojan si uzeti knjigu i otvoriti pečate njezine jer si bio zaklan i otkupio, krvlju svojom, za Boga ljude iz svakoga plemena i jezika, puka i naroda; 10učinio si ih Bogu našemu kraljevstvom i svećenicima i kraljevat će na zemlji. 11I vidjeh, i začuh glas anđela mnogih uokolo prijestolja, i bića i starješina. Bijaše ih na mirijade mirijada i tisuće tisuća. 12Klicahu iza glasa: Dostojan je zaklani Jaganjac primiti moć, i bogatstvo, i mudrost, i snagu, i čast, i slavu, i blagoslov! 13I začujem: sve stvorenje, i na nebu, i na zemlji, i pod zemljom, i u moru - sve na njima i u njima govori: Onomu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu blagoslov i čast, i slava i vlast u vijeke vjekova! 14I četiri bića ponavljahu: Amen! A starješine padnu ničice i poklone se. Otkrivenje, 5,8 A kad on uze knjigu, četiri bića i dvadeset i četiri starješine padoše ničice pred Jaganjca. U svakoga bijahu citre i zlatne posudice pune kada, to jest molitava svetačkih.
1482 Jaganjac otvara sedam pečata
I vidjeh: kad Jaganjac otvori prvi od sedam pečata, začujem gdje prvo od četiri bića govori glasom kao gromovnim: Dođi! 2Pogledam, a ono konj bijelac i u njegova konjanika luk. I dan mu je vijenac te kao pobjednik pođe da pobijedi. 3Kad Jaganjac otvori drugi pečat, začujem drugo biće gdje govori: Dođi! 4I iziđe drugi konj, riđan. I njegovu je konjaniku dano dignuti mir sa zemlje da se ljudi među sobom pokolju. I dan mu je mač velik. 5Kad Jaganjac otvori treći pečat, začujem treće biće gdje govori: Dođi! Pogledam, a ono konj vranac i njegovu konjaniku u ruci tezulja. 6Tada začujem kao neki glas isred četiriju bića gdje govori: Mjera pšenice za denar! Tri mjere ječma za denar! A ulju i vinu ne udi! 7Kad Jaganjac otvori četvrti pečat, začujem glas četvrtoga bića gdje govori: Dođi! 8Pogledam, a ono konj sivac; konjaniku njegovu ime je Smrt i prati ga Podzemlje. Dana im je vlast nad četvrtinom zemlje: ubijati mačem i glađu i smrću i zvijerima zemaljskim. 9Kad Jaganjac otvori peti pečat, vidjeh pod žrtvenikom duše zaklanih zbog riječi Božje i zbog svjedočanstva što ga imahu. 10Vikahu iza glasa: Ta dokle, Gospodaru sveti i istiniti! Zar nećeš suditi i osvetiti krv našu na pozemljarima? 11I svakome je od njih dana bijela haljina i rečeno im je neka se strpe još malo vremena dok se ne ispuni broj njihovih sudrugova u službi i braće njihove koja imaju biti pobijena kao i oni. 12I vidjeh: kad Jaganjac otvori šesti pečat, potres velik nasta. I sunce pocrnje kao dlakava kostrijet, sav mjesec posta kao krv. 13I zvijezde padoše s neba na zemlju kao što smokva smokvice stresa kad je potrese žestok vjetar. 14Nebo iščeznu kao savijena knjiga, a sve se planine i otoci pokrenuše s mjesta. 15Kraljevi zemaljski, i velikaši, i vojvode, i bogataši, i mogućnici, rob i slobodnjak - svi se sakriše u spilje i pećine gorske 16govoreći gorama i pećinama: Padnite na nas i sakrijte nas od lica Onoga koji sjedi na prijestolju i od srdžbe Jaganjčeve. 17Jer dođe Dan onaj veliki srdžbe njihove i tko će opstati! Otkrivenje, 6,10		 Vikahu iza glasa: Ta dokle, Gospodaru sveti i istiniti! Zar nećeš suditi i osvetiti krv našu na pozemljarima?
1483 Molitve svetih pospješuju Veliki dan
2I vidjeh: sedmorici anđela što stoje pred Bogom dano je sedam trubalja. 3I drugi jedan anđeo pristupi i sa zlatnom kadionicom stane na žrtvenik. I dano mu je mnogo kada da ga s molitvama svih svetih prinese na zlatni žrtvenik pred prijestoljem. 4I vinu se dim kadni s molitvama svetih iz ruke anđelove pred lice Božje. 5Anđeo uze kadionicu, napuni je vatrom sa žrtvenika i prosu na zemlju. I udariše gromovi, i glasovi, i munje, i potres. Otkrivenje, 8,1		 Molitve svetih pospješuju Veliki dan
1484 Otkrivenje, 8,3 I drugi jedan anđeo pristupi i sa zlatnom kadionicom stane na žrtvenik. I dano mu je mnogo kada da ga s molitvama svih svetih prinese na zlatni žrtvenik pred prijestoljem.
1485 Otkrivenje, 8,4 I vinu se dim kadni s molitvama svetih iz ruke anđelove pred lice Božje.
1486 Dva svjedoka
I dana mi je trska slična palici i rečeno mi je: Ustani i izmjeri hram Božji i žrtvenik i poklonike u njemu! 2Vanjsko dvorište hrama mimoiđi, ne mjeri ga jer je dano poganima: gazit će svetim gradom četrdeset i dva mjeseca. 3I ja ću poslati dva svoja svjedoka da, obučeni u kostrijet, prorokuju tisuću dvjesta i šezdeset dana. 4Oni su dvije masline i dva svijećnjaka što stoje pred Gospodarom zemlje. 5Ako im tko hoće nauditi, oganj suče iz usta njihovih i proždire njihove neprijatelje. Doista, htjedne li im tko nauditi, tako treba da pogine. 6Oni imaju vlast zaključati nebo da ne pada kiša dok prorokuju; imaju vlast pretvoriti vode u krv i udariti zemlju kojim god zlom kad god htjednu. 7A kada dovrše svoje svjedočanstvo, Zvijer koja izlazi iz Bezdana zaratit će s njima, pobijediti ih i ubiti. 8I njihova će trupla ležati na trgu grada velikoga koji se duhovno zove Sodoma i Egipat, gdje je i Gospodin njihov raspet. 9Ljudi iz svih puka i plemena i jezika i naroda gledat će njihova trupla tri i pol dana i neće dopustiti da im se trupla u grob polože. 10Pozemljari će se radovati i veseliti zbog njihove nesreće i darivati jedan drugoga jer su ta dva proroka zadavala muku pozemljarima. 11Ali nakon tri i pol dana duh životni od Boga uđe u njih i stadoše na noge te strah velik obuze one koji ih promatrahu. 12I začuše glas s neba silan: Uziđite ovamo! I uziđoše na oblaku u nebo na očigled svojih neprijatelja. 13U taj čas nasta velik potres: pade desetina grada, a u potresu poginu sedam tisuća ljudi. Preživjele spopade strah te proslaviše Boga nebeskoga. Otkrivenje, 11,2		 Vanjsko dvorište hrama mimoiđi, ne mjeri ga jer je dano poganima: gazit će svetim gradom četrdeset i dva mjeseca.
1487 Sedma trublja
14Drugi Jao prođe. Evo, treći Jao dolazi ubrzo! 15I sedmi anđeo zatrubi. I na nebu odjeknuše silni glasovi: Uspostavljeno je nad svijetom kraljevstvo Gospodara našega i Pomazanika njegova i kraljevat će u vijeke vjekova! 16Tada dvadeset i četiri starješine, što pred Bogom sjedoše na prijestolja, 17padoše ničice i pokloniše se Bogu govoreći. Zahvaljujemo ti, Gospodaru, Bože, Svevladaru, koji jesi i koji bijaše, zato što uze u ruke moć svoju veliku i zakralji se! 18Gnjevili se narodi, ali dođe srdžba tvoja i čas da se sudi mrtvima i naplata dade slugama tvojim prorocima i svetima i svima koji se boje imena tvojega, malima i velikima; i da se unište oni koji kvare zemlju. 19I otvori se hram Božji na nebu i pokaza se Kovčeg saveza njegova u hramu njegovu te udare munje i glasovi i gromovi i potres i tuča velika. Otkrivenje, 11,18		 Gnjevili se narodi, ali dođe srdžba tvoja i čas da se sudi mrtvima i naplata dade slugama tvojim prorocima i svetima i svima koji se boje imena tvojega, malima i velikima; i da se unište oni koji kvare zemlju.
1488 Zmaj i Zvijer
I vidjeh: iz mora Zvijer izlazi sa deset rogova i sedam glava; na rogovima joj deset kruna, na glavama bogohulna imena. 2Ta Zvijer što je vidjeh bijaše nalik na leoparda, noge joj kao medvjeđe, usta kao usta lavlja. Zmaj joj dade svoju silu i prijestolje i vlast veliku. 3Jedna joj glava bijaše kao na smrt zaklana, ali joj se smrtna rana zaliječila. Sva se zemlja, začuđena, zanijela za Zvijeri 4i svi se pokloniše Zmaju koji dade takvu vlast Zvijeri. Pokloniše se i Zvijeri govoreći: Tko je kao Zvijer! Tko bi smio ratovati s njom? 5I dana su joj usta da govori drskosti i hule i dana joj je vlast da to čini četrdeset i dva mjeseca. 6I ona otvori usta da huli Boga, da huli ime njegovo, njegov šator i nebesnike. 7I dano joj je da se zarati sa svecima i da ih pobijedi. Dana joj je vlast nad svakim plemenom i pukom i jezikom i narodom: 8da joj se poklone svi pozemljari, oni kojima ime nije zapisano u knjizi života zaklanog Jaganjca, od postanka svijeta. 9Tko ima uho, nek posluša! 10Je li tko za progonstvo, u progonstvo će ići! Je li tko za mač, da bude pogubljen, mačem će biti pogubljen! U tom je postojanost i vjera svetih. 11I vidjeh: druga jedna Zvijer uzlazi iz zemlje, ima dva roga poput jaganjca, a govori kao Zmaj. 12Vrši svu vlast one prve Zvijeri, u njenoj nazočnosti. Prisiljava zemlju i sve pozemljare da se poklone prvoj Zvijeri kojoj ono zacijeli smrtna rana. 13Čini znamenja velika: i oganj spušta s neba na zemlju naočigled ljudi. 14Tako zavodi pozemljare znamenjima koja joj je dano činiti u nazočnosti Zvijeri: svjetuje pozemljarima da načine kip Zvijeri koja bijaše udarena mačem, ali preživje. 15I dano joj je udahnuti život kipu Zvijeri te kip Zvijeri progovori i poubija sve koji se god ne klanjaju kipu Zvijeri. 16Ona postiže da se svima - malima i velikima, bogatima i ubogima, slobodnjacima i robovima - udari žig na desnicu ili na čelo, 17i da nitko ne mogne kupovati ili prodavati osim onog koji nosi žig s imenom Zvijeri ili s brojem imena njezina. 18U ovome je mudrost: u koga je uma, nek odgoneta broj Zvijeri. Broj je to jednog čovjeka, a broj mu je šest stotina šezdeset i šest. Otkrivenje, 13,10		 Je li tko za progonstvo, u progonstvo će ići! Je li tko za mač, da bude pogubljen, mačem će biti pogubljen! U tom je postojanost i vjera svetih.
1489 Anđeli navješćuju čas suda
6I vidjeh: drugi jedan anđeo leti posred neba s evanđeljem vječnim da ga proglasi svim pozemljarima, svakom narodu i plemenu i jeziku i puku. 7Viče iza glasa: Bojte se Boga i dajte mu slavu jer dođe čas suda njegova! I poklonite se njemu koji stvori nebo i zemlju i more i izvore voda! 8Za njim eto drugog anđela koji govori: Pade, pade Babilon, veliki koji vinom gnjeva i bluda svojega opi sve narode! 9Za njima eto i trećeg anđela koji vikaše iza glasa: Tko god se klanja Zvijeri i kipu njezinu te primi žig na čelo ili ruku, 10pit će vino gnjeva Božjega, nerazvodnjeno, natočeno već u čaši srdžbe njegove! I bit će udaren na muke u ognju i sumporu svetim anđelima naočigled i naočigled Jaganjcu. 11Dim muke njihove suklja u vijeke vjekova. Ni danju ni noću nemaju počinka oni koji se klanjaju Zvijeri i kipu njezinu i tko god primi žig s imenom njezinim. 12U tom je postojanost svetih - onih što čuvaju zapovijedi Božje i vjeru Isusovu. 13I začujem glas s neba: Piši! Od sada blaženi mrtvi koji umiru u Gospodinu! Da, govori Duh, neka otpočinu od svojih trudova! Jer prate ih djela njihova! Otkrivenje, 14,10		 pit će vino gnjeva Božjega, nerazvodnjeno, natočeno već u čaši srdžbe njegove! I bit će udaren na muke u ognju i sumporu svetim anđelima naočigled i naočigled Jaganjcu.
1490 Otkrivenje, 14,12 U tom je postojanost svetih - onih što čuvaju zapovijedi Božje i vjeru Isusovu.
1491 Mojsijev i Jaganjčev hvalospjev
I vidjeh drugo znamenje na nebu, veliko i čudesno: sedam anđela sa sedam zala posljednjih - s njima se navršuje gnjev Božji. 2I vidjeh kao neko more od prozirca pomiješano s ognjem. Oni koji pobijediše Zvijer i kip njezin i broj imena njezina stoje u moru od prozirca s citrama Božjim u ruci. 3Pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Božjega, i pjesmu Jaganjčevu: Velika su i čudesna djela tvoja, Gospodine, Bože, Svevladaru! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! 4Tko da te se ne boji, Gospodine, tko da ne slavi ime tvoje! Ti si jedini svet! I zato svi će narodi doći i klanjati se pred tobom jer se očitovahu pravedna djela tvoja! Otkrivenje, 15,4		 Tko da te se ne boji, Gospodine, tko da ne slavi ime tvoje! Ti si jedini svet! I zato svi će narodi doći i klanjati se pred tobom jer se očitovahu pravedna djela tvoja!
1492 I začujem iz hrama jak glas koji viknu sedmorici anđela: Hajdete, izlijte sedam čaša gnjeva Božjega na zemlju! 2Ode prvi i izli svoju čašu na zemlju. I pojavi se čir, koban i bolan, na ljudima što nose žig Zvijerin i klanjaju se kipu njezinu. 3Drugi izli svoju čašu na more. I ono posta krv kao krv mrtvačeva te izginu sve živo u moru. 4Treći izli svoju čašu na rijeke i izvore voda. I postadoše krv. 5I začujem anđela voda gdje govori: Pravedan si, Ti koji jesi i koji bijaše, Sveti, što si tako dosudio! 6Oni su prolili krv svetih i proroka i stoga ih krvlju napajaš! Zavrijedili su! 7I začujem žrtvenik kako govori: Da, Gospode, Bože, Svevladaru! Istiniti su i pravedni sudovi tvoji! 8Četvrti izli svoju čašu na sunce. I suncu je dano da pali ljude ognjem. 9I silna je žega palila ljude te su hulili ime Boga koji ima vlast nad tim zlima, ali se ne obratiše da mu slavu dadu. 10Peti izli svoju čašu na prijestolje Zvijeri. I kraljevstvo joj prekriše tmine. Ljudi su grizli jezike od muke 11i hulili Boga nebeskoga zbog muka i čireva, ali se ne obratiše od djela svojih. 12šesti izli svoju čašu na Eufrat, rijeku veliku. I presahnu voda te načini prolaz kraljima s istoka sunčeva. 13I vidjeh: iz usta Zmajevih i iz usta Zvijerinih i iz usta Lažnoga proroka izlaze tri duha nečista, kao žabe. 14To su dusi zloduha što čine znamenja, a pođoše sabrati kraljeve svega svijeta na rat za Dan veliki Boga Svevladara. 15Evo dolazim kao tat! Blažen onaj koji bdije i čuva haljine svoje da ne ide gol te mu se ne vidi sramota! 16I skupiše ih na mjesto koje se hebrejski zove Harmagedon. 17I sedmi izli svoju čašu na zrak. Uto iz hrama, s prijestolja, iziđe jak glas i viknu: Svršeno je! 18I udariše munje i glasovi i gromovi i nasta potres velik, kakva ne bijaše otkako je ljudi - tako bijaše silan potres taj. 19I prasnu natroje grad veliki i gradovi naroda padoše. Spomenu se Bog Babilona velikoga da mu dade piti iz čaše vina gnjevne srdžbe Božje. 20I pobjegoše svi otoci, iščezoše gore, 21a iz neba se spusti na ljude tuča velika, poput talenta. Ljudi su hulili Boga zbog zla tuče jer zlo njezino bijaše silno veliko. Otkrivenje, 16,5 I začujem anđela voda gdje govori: Pravedan si, Ti koji jesi i koji bijaše, Sveti, što si tako dosudio!
1493 Otkrivenje, 16,6 Oni su prolili krv svetih i proroka i stoga ih krvlju napajaš! Zavrijedili su!
1494 Bludnica velika
I dođe jedan od sedam anđela što nose sedam čaša i prozbori mi: Dođi pokazat ću ti sud nad Bludnicom velikom što sjedi nad vodama velikim, 2 s kojom su bludničili kraljevi zemlje i pozemljari se opiše vinom bluda njezina. 3I odnese me u duhu u pustinju. Tu vidjeh Ženu koja sjede na skrletnu Zvijer, punu bogohulnih imena, sa sedam glava i deset rogova. 4Žena bijaše odjevena u grimiz i skrlet, sva u zlatu, dragom kamenju i biserju. U ruci joj zlatna čaša puna gnusobe i nečisti bluda njezina. 5Na čelo joj napisano ime - tajna: Babilon veliki, mati bludnica i gnusoba zemljinih. 6I vidjeh: Žena je pijana od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. Kad je vidjeh, čudom se silnim začudih. 7Nato će mi anđeo: što se čudiš? Ja ću ti kazati tajnu te žene i Zvijeri koja je nosi, Zvijeri sa sedam glava i deset rogova. Otkrivenje, 17,6		 I vidjeh: Žena je pijana od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. Kad je vidjeh, čudom se silnim začudih.
1495 Tužaljke nad Babilonom - Bludnicom
9I plakat će i naricati za njom kraljevi zemlje što su s njome bludničili i raskošno živjeli kad gledali budu dim požara njezina. 10Prestrašeni mukama njezinim, izadaleka će stajati i naricati: Jao, jao, grade veliki, Babilone, grade silni! Kako li te u tren oka stiže osuda! 11I trgovci zemaljski plaču nad njom i tuguju jer im trga nitko više ne kupuje: 12ni zlata, ni srebra, ni dragoga kamenja, ni biserja, ni tanana lana, ni grimiza, ni svile, ni skrleta: nit ikakva mirisava drveta, nit ikakva predmeta od slonove kosti, nit ikakva predmeta od skupocjena drveta, nit od mjedi, nit od željeza, nit od mramora; 13ni cimeta, ni balzama, ni miomirisa, ni pomasti, ni tamjana, ni vina, ni ulja, ni bijeloga brašna, ni pšenice; ni goveda, ni ovaca, ni konja, ni kočija, ni roblja nit ikoje žive duše. 14Voće za kojim ti duša žudjela pobježe od tebe, sav raskoš i sjaj propade ti - ne, nema ga više! 15Trgovci što svim tim trgovahu, što ih ona obogati, izdaleka će stajati, prestrašeni mukama njezinim, plakat će i tugovati: 16Jao, jao, grade veliki, odjeveni nekoć u lan tanan i grimiz i skrlet, nakićeni zlatom i dragim kamenjem i biserjem! 17U tren oka opustje toliko bogatstvo! I svi kormilari i putnici, svi mornari i moreplovci izdaleka stoje 18i, gledajući dim njezina požara, zapomažu: Koji li je grad sličan gradu ovom velikom? 19I posuše glavu pepelom te plačući i tugujući viknuše: Jao, jao, grada li velikoga! Dragocjenostima se njegovim obogatiše svi posjednici morskih brodova, a evo - u tren oka opustje! 20Veseli se nad njom, nebo, i svi sveti i apostoli i proroci jer Bog osudivši nju, vama pravo dosudi! 21I jedan snažan anđeo uze kamen, velik poput mlinskoga kamena, i baci ga u more govoreći: Tako će silovito biti strovaljen Babilon, grad veliki, i nikada ga više biti neće! 22Glas citraša i pjevača i svirača i trubljača u tebi se više neće čuti! Obrtnik vješt kojem god umijeću u tebi se više neće naći! Klopot žrvnja u tebi se više neće čuti! 23Svjetlost svjetiljke u tebi više neće sjati! Glas zaručnika i zaručnice u tebi se više neće čuti! Jer trgovci tvoji bijahu velikaši zemlje i čaranja tvoja zavedoše sve narode; 24i u tebi se našla krv proroka i svetaca i svih zaklanih na ze Otkrivenje, 18,20		 Veseli se nad njom, nebo, i svi sveti i apostoli i proroci jer Bog osudivši nju, vama pravo dosudi!
1496 Otkrivenje, 18,24 i u tebi se našla krv proroka i svetaca i svih zaklanih na zemlji.
1497 Pobjednička pjesma u nebu
Nakon toga začujem kao jak glas silnoga mnoštva na nebu: Aleluja! Spasenje i slava i moć Bogu našemu! 2Doista, istiniti su i pravedni sudovi njegovi jer osudi veliku Bludnicu, što pokvari zemlju bludom svojim, i osveti na njoj krv slugu svojih! 3I ponove: Aleluja! Dim njezin suklja u vijeke vjekova! 4Nato starješine, njih dvadesetčetvorica, i ona četiri bića padoše ničice i pokloniše se Bogu, koji sjedi na prijestolju, govoreći: Amen! Aleluja! 5I s prijestolja iziđe glas: Hvalite Boga našega, sve sluge njegove, svi koji se njega bojite, i mali i veliki! 6I začuh kao glas silna mnoštva i kao šum voda mnogih i kao prasak gromova silnih: Aleluja! Zakraljeva Gospod, Bog naš Svevladar! 7Radujmo se i kličimo i slavu mu dajmo jer dođe svadba Jaganjčeva, opremila se Zaručnica njegova! 8Dano joj je odjenuti se u lan tanan, blistav i čist! A lan - pravedna su djela svetih. 9I reče mi: Piši! Blago onima koji su pozvani na svadbenu gozbu Jaganjčevu! I reče mi: Ove su riječi istinite, Božje. 10Padoh mu pred noge da mu se poklonim. A on će mi: Nipošto! Sluga sam kao i ti i braća tvoja koja imaju svjedočanstvo Isusovo. Bogu se pokloni! Jer svjedočanstvo Isusovo duh je proročki. Otkrivenje, 19,8		 Dano joj je odjenuti se u lan tanan, blistav i čist! A lan - pravedna su djela svetih.
1498 Tisućgodišnje kraljevstvo
I vidjeh anđela: siđe s neba s ključima Bezdana i s velikim okovima u ruci. 2Zgrabi Zmaja, Staru zmiju, to jest Đavla, Sotonu, i okova ga za tisuću godina. 3Baci ga u Bezdan koji nad njim zatvori i zapečati da više ne zavodi narode dok se ne navrši tisuću godina. Nakon toga ima biti odriješen za malo vremena. 4I vidjeh prijestolja - onima što sjedoše na njih dano je suditi - i duše pogubljenih zbog svjedočanstva Isusova i zbog Riječi Božje i sve koji se ne pokloniše Zvijeri ni kipu njezinu te ne primiše žiga na čela svoja ni na ruke. Oni oživješe i zakraljevaše s Kristom tisuću godina. 5Drugi mrtvi ne oživješe dok se ne navrši tisuću godina. To je ono prvo uskrsnuće. 6Blažen i svet onaj tko je dionik toga prvog uskrsnuća! Nad njim druga smrt nema vlasti: oni će biti svećenici Božji i Kristovi i s njime će kraljevati tisuću godina. Otkrivenje, 20,6		 Blažen i svet onaj tko je dionik toga prvog uskrsnuća! Nad njim druga smrt nema vlasti: oni će biti svećenici Božji i Kristovi i s njime će kraljevati tisuću godina.
1499 Drugi boj za dovršenje djela Božjega
7A kad se navrši tisuću godina, Sotona će iz svoga zatvora biti pušten: 8izići će zavesti narode sa četiri kraja zemlje, Goga i Magoga, i skupiti ih u boj. Bit će ih kao pijeska morskoga. 9Skupiše se na prostrano polje zemlje i opkoliše tabor svetih i ljubljeni grad. Ali oganj siđe s neba te ih proguta. 10A njihov zavodnik, Đavao, bačen bi u jezero ognjeno i sumporno, gdje se nalaze i Zvijer i Lažni prorok: ondje će se mučiti danju i noću u vijeke vjekova. Otkrivenje, 20,9		 Skupiše se na prostrano polje zemlje i opkoliše tabor svetih i ljubljeni grad. Ali oganj siđe s neba te ih proguta.
1500 Nebeski Jeruzalem
I vidjeh novo nebo i novu zemlju jer - prvo nebo i prva zemlja uminu; ni mora više nema. 2I Sveti grad, novi Jeruzalem, vidjeh: silazi s neba od Boga, opremljen kao zaručnica nakićena za svoga muža. 3I začujem jak glas s prijestolja: Evo šatora Božjeg s ljudima! On će prebivati s njima: oni će biti narod njegov, a on će biti Bog s njima. 4I otrt će im svaku suzu s očiju te smrti više neće biti, ni tuge, ni jauka, ni boli više neće biti jer - prijašnje uminu. 5Tada Onaj što sjedi na prijestolju reče: Evo, sve činim novo! I doda: Napiši: Ove su riječi vjerne i istinite. 6I još mi reče: Svršeno je! Ja sam Alfa i Omega, Početak i Svršetak! Ja ću žednomu dati s izvora vode života zabadava. 7To će biti baština pobjednikova. I ja ću njemu biti Bog, a on meni sin. 8Kukavicama pak, nevjernima i okaljanima, ubojicama, bludnicima, vračarima i idolopoklonicima i svim lažljivcima udio je u jezeru što gori ognjem i sumporom. To je druga smrt. Otkrivenje, 21,2		 I Sveti grad, novi Jeruzalem, vidjeh: silazi s neba od Boga, opremljen kao zaručnica nakićena za svoga muža.
1501 Novi Jeruzalem
9I dođe jedan od sedam anđela što imaju sedam čaša punih zala konačnih te progovori sa mnom: Dođi, pokazat ću ti Zaručnicu, Ženu Jaganjčevu! 10I prenese me u duhu na goru veliku, visoku i pokaza mi sveti grad Jeruzalem: silazi s neba od Boga, 11sav u slavi Božjoj, blistav poput dragoga kamena, kamena slična kristalnom jaspisu; 12okružen zidinama velikim i visokim, sa dvanaest vrata: na vratima dvanaest anđela i napisana imena dvanaest plemena Izraelovih. 13Od istoka vrata troja, od sjevera vrata troja, od juga vrata troja, od zapada vrata troja. 14Gradske su zidine imale dvanaest temelja, a na njima dvanaest imena dvanaestorice apostola Jaganjčevih. 15Moj subesjednik imaše mjeru, zlatnu trsku, da izmjeri grad, vrata njegova i zidine. 16Grad se stere u četvorini: dužina mu jednaka širini. On izmjeri trskom grad: dvanaest tisuća stadija - dužina mu i širina i visina jednaka. 17Izmjeri i njegove zidine: sto četrdeset i četiri lakta po čovjekovoj mjeri kojom je mjerio anđeo. 18Zidine su gradske sagrađene od jaspisa, a sam grad od čistoga zlata, slična čistu staklu. 19Temelji su gradskih zidina urešeni svakovrsnim dragim kamenjem: prvi je temelj od jaspisa, drugi od safira, treći od kalcedona, četvrti od smaragda, 20peti od sardoniksa, šesti od sarda, sedmi od krizolita, osmi od berila, deveti od topaza, deseti od krizopraza, jedanaesti od hijacinta, dvanaesti od ametista. 21Dvanaest vrata - dvanaest bisera: svaka od svoga bisera. A gradski trg - čisto zlato, kao prozirno staklo. 22Hrama u gradu ne vidjeh. Ta Gospod, Bog, Svevladar, hram je njegov - i Jaganjac! 23I gradu ne treba ni sunca ni mjeseca da mu svijetle. Ta Slava ga Božja obasjala i svjetiljka mu Jaganjac! 24Narodi će hoditi u svjetlosti njegovoj, a kraljevi zemaljski u nj donositi slavu svoju. 25Vrata mu se ne zatvaraju obdan, a noći ondje i nema. 26U nj će se donijeti slava i čast naroda. 27Ali u nj neće unići ništa nečisto i nijedan tko čini gadost i laž, nego samo oni koji su zapisani u Jaganjčevoj knjizi života. Otkrivenje, 21,10		 I prenese me u duhu na goru veliku, visoku i pokaza mi sveti grad Jeruzalem: silazi s neba od Boga,
1502 I pokaza mi rijeku vode života, bistru kao prozirac: izvire iz prijestolja Božjeg i Jaganjčeva. 2Posred gradskoga trga, s obje strane rijeke, stablo života što rodi dvanaest puta, svakog mjeseca svoj rod. A lišće stabla za zdravlje je narodima. 3I neće više biti nikakva prokletstva. I prijestolje će Božje i Jaganjčevo biti u gradu i sluge će mu se njegove klanjati 4i gledati lice njegovo, a ime će im njegovo biti na čelima. 5Noći više biti neće i neće trebati svjetla od svjetiljke ni svjetla sunčeva: obasjavat će ih Gospod Bog i oni će kraljevati u vijeke vjekova. 6I reče mi: Ove su riječi vjerne i istinite jer Gospod Bog, nadahnitelj proroka, posla svoga anđela da on pokaže slugama njegovim što se ima dogoditi ubrzo. 7I evo, dolazim ubrzo! Blago onomu koji čuva riječi proroštva ove knjige! 8Ja, Ivan, čuo sam i vidio sve ovo. I kad sam to vidio i čuo, padoh pred noge anđelu koji mi to pokaza da mu se poklonim. 9A on će mi: Nipošto! Sluga sam kao i ti i braća tvoja proroci i svi koji čuvaju riječi ove knjige. Bogu se pokloni! 10A zatim će mi: Ne zapečati riječi proroštva ove knjige jer - vrijeme je blizu! 11Nepravednik neka samo i dalje čini nepravdu! Okaljan neka se i dalje kalja! Pravednik neka i dalje živi pravedno! Svet neka se i dalje posvećuje! 12Evo, dolazim ubrzo i plaća moja sa mnom: naplatit ću svakom po njegovu djelu! 13Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Početak i Svršetak! 14Blago onima koji peru svoje haljine: imat će pravo na stablo života i na vrata će smjeti u grad! 15Vani pak ostaju psi i vračari, bludnice, ubojice i idolopoklonici i tko god ljubi i čini laž. Otkrivenje, 22,11 Nepravednik neka samo i dalje čini nepravdu! Okaljan neka se i dalje kalja! Pravednik neka i dalje živi pravedno! Svet neka se i
1499 Otkrivenje, 22,11 dalje posvećuje!
1503 ZAVRŠETAK
16Ja, Isus, poslah anđela svoga posvjedočiti ovo po crkvama. Ja sam korijen i izdanak Davidov, sjajna zvijezda Danica. 17I Duh i Zaručnica govore: Dođi! I tko ovo čuje, neka rekne: Dođi! Tko je žedan, neka dođe; tko hoće, neka zahvati vode života zabadava! 18Ja svjedočim svakomu tko sluša riječi proroštva u ovoj knjizi: Tko ovomu što doda, Bog će njemu dodati zla napisana u ovoj knjizi. 19I tko oduzme od riječi proroštva u ovoj knjizi, Bog će mu oduzeti udio na stablu života i na svetom gradu - na svemu što je napisano u ovoj knjizi. 20Svjedok za sve ovo govori: Da, dolazim ubrzo! Amen! Dođi, Gospodine Isuse! 21Milost Gospodina Isusa sa svima! Otkrivenje, 22,19		 I tko oduzme od riječi proroštva u ovoj knjizi, Bog će mu oduzeti udio na stablu života i na svetom gradu - na svemu što je napisano u ovoj knjizi.


OSTALA LITERATURA :
Iz Teološkog rječnika Karla Rahnera

SVETOST
SVET, sveto, temeljni je religiozni pojam koji se različito shvaća u povijesti religija, filozofiji religija, biblijskoj i dogmatskoj teologiji. U povijesti religija može taj pojam jednostavno označavati sve ono što čovjek štuje, a posebno one sile koje dolaze na vidjelo u svakom životnom području (hijerofanije, kratofanije itd.), kojih diferencijacije istražuje znanost o religijama i pritom se neizbježno mora služiti temeljnim kategorijama filozofije religija (kao religiozno iskustvo i dr.).
Dublja analiza religioznog iskustva u filozofiji religija pokazuje ponajprije temeljno iskustvo svetoga kao njegova nedostatka u ovome povijesnom (»profanom«) svijetu, ukoliko se ono pokazuje na vrhuncima bivovanja u svojem karakteru (npr. u ljubavi i u smrti), ali neposredno izmiče kao skriveno i dvosmisleno. Taj vidljivi karakter naslućuje sveto kao nešto ujedno nužno (budući da samo ono uopće može garantirati smisao bivovanja i svijeta: spasenje) i kao nešto slobodno (jer to spasenje čovjek ne može u načelu zahtijevati, nego mu se može samo nadati iz tajne, kao iz svetoga temelja bitka, iz milosti). Time filozofija religije razotkriva dogadajni karakter svetoga. Biblijska teologija jedno stavno pokazuje taj dogadajni karakter svetoga, pokazujući već u objavi SZ svetost Božju kao silni povijesni i spasenjski zahvat.
Svetac Izraelov je Jahve jer on izborom i Savezom čini svoj narod područjem posjeda koje je smješteno u povijest i koje je narodnosno i kultno odvojeno od profanoga, od svijeta u »lošem« smislu (hebrejski korijen riječi svet = odvojen). Tek iz pripad nosti tome svetom proizlazi zahtjev za ćudorednu svetost. NZ čvrsto se drži te upotrebe riječi (Rim 1,7; 1 Kor 1,2; 1 Pt 1,15 si; 2,9), ali s temeljnom razlikom konačnoga i sveopćeg spasenja koje je dano jedino u Isusu, tako da sveto sada nije više ono odvojeno od svijeta u nekom vlastitom području. Nasuprot tome sklopu koji je dan religioznim iskustvom i sadržajem objave, stoji dogmatska teologija pred problemom da ne pomakne granicu između Boga i stvorenja kad čovjeku pripisuje po definiciji stvarnu, nutarnju kvalitetu svetosti (DS 1512 i dr.; NR 354 i dr.): samosaopćenje Božje; posvetna milost.

SVETOST BOŽJA naziva se u Pismu vlastitost Božjega bića, koju je Bog objavio i u povijesti objave pokazao, da je on ujedno u svetoj uzvišenosti i doksi i u presnažnom životu beskonačno uzvišen prema svemu što nije Bog, i spušta se u samilosnoj ljubavi prema čovjeku da ga oproštenjem njegove krivnje uključi u svoje vlastito područje svetoga.
Obje temeljne crte starozavjetne objave Božje prihvaća NZ kad Boga pokazuje ujedno kao Oca Isusova, a u Isusu kao i našega Oca, i ispovijeda ga kao Gospodina neshvatljive i strahovite volje koji stoluje u nepristupačnom svjetlu.
Dogmatska teologija naglašava u nauci o Bogu prije svega aspekt majesteticne uzvišenosti u svetosti Božjoj (DS 3001 i dr.; NR 315 i dr.), njegovu objektivnu svetost koja apsolutno zahtijeva klanjanje od stvorenja i njegovu subjektivnu svetost u kojoj je Bog posljednja i najviša norma svega ćudorednoga, tako da on nužno beskonačno ljubi svoju vlastitu dobrotu.

SVETOST CRKVE, prema katol. teologiji jedna je od njenih bitnih oznaka prema kojoj se može spoznati da je Crkva ona koju je Isus u Duhu htio (DS 3013 si; NR 385). To ispovijedanje svetosti starije je od ispovijesti vjere (DS 1-2 11 41 150 i dr.; NR 250 i dr.) To potvrđuje već apostolski način odnosa prema grešnicima u zajednicama (sakrament pokore).
Objektivno znači svetost Crkve da je ona medij spasenja i milosti u svijetu i sama znak eshatološki pobjedne milosti Božje (LG 1 9 48 59; GS 42 45 i dr; tijelo Kristovo, prasakrament, Crkva, extra Eccle siam nulla salus). Subjektivno to znači da Crkvi nikada neće nedostajati »oblak svjedoka« (Heb 12,1), sub jektivne svetosti njenih članova (čašćenje svetih).
Ta nauka mora se promatrati zajedno s naukom vjere (definirano od sabora u ,Konstanci) da grešnici pripadaju Crkvi (kao što je to Crkva uvijek čvrsto držala protiv montanizma, novacijanizma, donatizma, albinizma, Wiklifa, Husa, janzenizma) i tako je Crkva Crkva grešnika (Mt 13,47-50; 18,17 i dr.). Time nije rečeno samo da u Crkvi ima grešnika, nego da je i sama Crkva grešna, ukoliko su njeni vlastiti članovi, a to i kao predstavnici Crkve, grešnici, a to će i biti (tako da je Crkvi stalno potrebna obnova i čišćenje: UR 4 6 i dr.).
Svetošću dakle u tom smislu samo se kaže da Crkva koja je grijehom u sebi okaljana, nikada—za razliku prema svim drugima povijesnim ustanovama uključujući i »Crkvu« SZ — ne može biti tako izobličena krivnjom da bi Duh sasvim mogao iz nje nestati, ili se ne bi mogao više u njoj povijesno vidljivo prikazati (usp. MT 16,18: vrata paklena neće je nadvladati). Crkva je unaprijed od Boga prema stvarnom vladanju svojih predstavnika sačuvana od toga da bi u temelju i bitno ispala iz milosti i Božjeg obećanja. Nikada nije grijeh Crkve objava bitnog temelja Crkve.

SVETOST ČOVJEKA je prema katol. nauci djelovanje njegovog opravdanja posvetnom milošću, i to bitno sudioništvo na svetosti Božjoj koja je zapravo nadnaravna milost, tj. samosaopćenje bitno svetoga Boga čovjeku. Za nju nužno vrijedi sve što je rečeno »milošću«: ona je nadnaravna, nezaslužena, bitno dijaloško-osobnoga, kristološkog i eshatološkog karaktera, ona je jedinstvo dara i zadaće.
Budući da je opravdanje nerazdvojno povezano s osposobljenošću božanskim krepostima, vjerom, nadom i ljubavlju (DS 1530 si; NR 801 i dr.), ta svetost čovjeka apsolutno je predanje Bogu vječnoga života kakav je on sam u sebi. Ako milost Božja daje rast i plod u tom predanju u aproksimativno totalnom, egzistencijalnom prilagođavanju milosne Božje ponude, i to tako da ona postaje pojedinačni jasni moment na svetosti Crkve kao cjeline, onda svetost kršćanina dostiže onu zrelost koju današnja crkveno službena terminologija označuje kao herojski stupanj teoloških i kardinalnih kreposti, a time kao svetost u smislu proglašenja blaženih i svetih i čašćenja svetih.

Katekizam katoličke crkve:

II. Crkva je sveta
823 »Vjera uči da je Crkva [...] postojano sveta. Krist, Sin Božji, koji se s Ocem i Duhom slavi kao ‘jedini svet’, ljubio je Crkvu kao svoju zaručnicu, samoga sebe je predao za nju da je posveti, sebi ju je pridružio kao svoje tijelo i obasuo je darom Duha Svetoga na slavu Božju.« Crkva je dakle »sveti Božji narod« i njezini se članovi zovu »svetima«.

824 Crkva je sjedinjena s Kristom i po njemu posvećena; po njemu i u njemu ona također biva i posvećujuća. Sve djelatnosti Crkve teže, kao svom cilju, »prema posvećenju ljudi u Kristu i proslavi Boga«. Samo je u Crkvi pohranjena »punina sredstava spasenja«. U njoj »po Božjoj milosti postižemo svetost«.

825 »Crkva je već na zemlji urešena znakovima prave, iako nesavršene svetosti.« U svojim članovima ona treba istom postići savršenu svetost: »Opremljeni tolikim i tako spasonosnim sredstvima svi su vjernici, kojega god staleža i položaja, svaki na svojemu putu, od Gospodina pozvani na ono savršenstvo svetosti kojim je savršen sam Otac.«

OPĆINSTVO SVETIH
946 Ispovjedivši »svetu Crkvu katoličku«, Apostolsko vjerovanje dodaje »općinstvo svetih«. Taj je članak, pod nekim vidikom, tumačenje prethodnoga: »Što je Crkva ako ne zbor svih svetih?« Crkva je upravo općinstvo svetih.

948 Izričaj »općinstvo svetih« ima stoga dva značenja: »zajedništvo u svetim stvarima (sancta)« i »zajedništvo između svetih osoba (sancti)«.
»Sancta sanctis!« – svetinje svetima – obznanjuje služitelj u većini istočnih liturgija u času podizanja svetih Darova, prije dijeljenja pričesti. Vjernici se (»sancti«) hrane Kristovim Tijelom i Krvlju (sancta) kako bi rasli u zajedništvu Duha Svetoga i priopćili ga svijetu.

IV. Kršćanska svetost
2012 »Znamo da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube [...] Jer koje predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina njegova te da on bude prvorođenac među mnogom braćom. Koje je pak predodredio, te je i pozvao; koje je pozvao, te je i opravdao; koje je opravdao, te je i proslavio« (Rim 8, 28-30).

2013 Svi vjernici, bilo kojeg staleža i stupnja, pozvani su na potpun kršćanski život i na savršenu ljubav. Svi su pozvani na svetost: »Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski« (Mt 5, 48)

2014 Duhovni rast teži za sve intimnijim sjedinjenjem s Kristom. To se sjedinjenje zove »mistično« jer po sakramentima, »svetim misterijima«, daje udjela u Kristovu otajstvu, a po njemu u otajstvu Presvetoga Trojstva. Bog nas sve zove u to intimno jedinstvo s njime, iako se samo nekima daju posebne milosti ili izvanredni znakovi toga mističnoga života kako bi se očitovalo da je nezasluženi dar koji je dan svima.

2015 Put savršenstva prolazi kroz križ. Nema svetosti bez odricanja i bez duhovnog boja. Duhovni napredak iziskuje askezu i mrtvljenje koji nas postupno privode miru i radosti blaženstava:
»Tko se penje, neprestano ide od početka k početku; nikada ne prestaje počimati. Želja onoga koji se uspinje, nikad se ne zaustavlja na onome što već poznaje.«

poziv na svetost, 2013-14, 2028; CRKVA, MAJKA I UČITELJICA
III. Moralni život i misijsko svjedočenje
2045Budući da su udovi Tijela kojemu je Krist Glava, kršćani pridonose izgradnji Crkve čvrstoćom svog uvjerenja i svog vladanja. Crkva raste, razvija se i širi po svetosti svojih vjernika »dok svi ne prispijemo do čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove« (Ef 4, 13).

DUŽNOSTI RODITELJA
2227 Djeca pak sa svoje strane pridonose roditeljskom rastu u svetosti. Svi zajedno i svaki napose, plemenito i neumorno, uzajamno daju oproštenje što ga iziskuju uvrede, svađe, nepravde i nevjernosti. Na to ih upućuje uzajamna privrženost. To zahtijeva ljubav Kristova.

SEDAM PROŠNJA
I. »Sveti se ime tvoje«
2807 Riječ »(po)svetiti« ne smije se ovdje uzeti u uzročnom smislu (samo Bog posvećuje, čini svetim), nego u smislu uvažavanja: priznati svetim, ophoditi se na svet način. Zato se u klanjanju, takvo zazivanje shvaća kao pohvala i zahvala. Ovoj nas je prošnji Isus naučio kao želji (optativ): to je molitva, želja i iščekivanje, u čemu su zauzeti i Bog i čovjek. Već od prve prošnje našem Ocu uronjeni smo u najdublju tajnu njegova Božanstva i u dramu spasenja čovječanstva. Iskati da se njegovo ime »sveti« uključuje nas u dobrohotni njegov naum »što ga je prije zasnovao« (Ef 1,9), »da budemo sveti i neporočni pred njim u ljubavi« (Ef 1,4).

2809 Božja je svetost nedokučiva srž njegova vječnog otajstva. Ono što je od nje očitovano u stvaranju i povijesti Pismo naziva Slava, ižarivanje njegova Veličanstva. Stvarajući čovjeka »na svoju sliku, sebi slična« (Post 1,26), Bog ga kruni slavom, ali počinivši grijeh čovjek je lišen »slave Božje«. Otada Bog svoju svetost očituje objavljujući i darivajući svoje Ime, da čovjeka obnovi »po slici njegova Stvoritelja« (Kol 3,10).

Izreke svetaca / kratke izreke:

Životi svetaca su vrletne visine poput Alpskog gorja,
gdje je zrak čist i odakle se čovječanstvo promatra
u sasvim drugoj perspektivi.

Ivan Merz, blaženik (1896.-1928.)

Sveci i svetice bili su uvijek izvor i početak
obnove u najtežim trenucima povijesti Crkve.

Sv. Ivan Pavao II, papa (1920.-2005.)

Iz spisa Familiaris consortto, 34.:
 Svi su bračni drugovi,
prema Božjem naumu,
pozvani na svetost u braku,
i taj se uzvišen poziv ostvaruje
ako je ljudska osoba kadra da
odgovori božanskoj zapovijedi vedra duha,
pouzdajući se u božansku milost i volju.

Sv. Ivan Pavao II, papa (1920.-2005.)

Iz De sermone Domini in monte :
Ime je Božje veliko tamo
gdje se izgovara s poštovanjem dužnim
njegovoj veličini i njegovu Veličanstvu.
Ime je Božje sveto tamo gdje se
spominje s čašću i
sa strahom da ga se ne uvrijedi.

Sv. Augustin, biskup i crkveni naučitelj (354.-430.)

Iz De dominica Oratione :
Uostalom, tko bi mogao Boga posvetiti,
kad on sam posvećuje.
Ali zato što je sam rekao
‘Budite mi dakle sveti,
jer sam ja, Jahve, svet’ (Lev 11, 44),
molimo i tražimo da mi koji smo na krštenju posvećeni
ustrajemo u onome što smo počeli biti.
I to molimo svaki dan jer danomice griješimo,
i zato se moramo očistiti od grijeha
neprestanim posvećivanjem [...].
Utječemo se, dakle, molitvi
da ta svetost ostane u nama.

Sv. Ciprijan, biskup i mučenik ( ? - 258)

Iz Sermo 71, 4 :
Mi, dakle, molimo da zaslužimo
biti sveti, kako je sveto ime Boga našega.

Sv. Petar Krizolog, biskup i crkveni naučitelj (406.- 450.)

Iz De oratione :
Kad kažemo ‘Sveti se ime tvoje’,
molimo da ono bude posvećeno u nama
koji smo u njemu,
ali također i u drugima
koje milost Božja još čeka,
da se uskladimo sa zapovjeđu
koja nas obvezuje da molimo za sve,
čak i za neprijatelje.
Evo zašto izričito ne govorimo:
Sveti se ime tvoje ‘u nama’,
jer molimo da to bude u svim ljudima.

Tertulian, prezbiter (160.-240.)

Svetost nije strogost
već jednostavnost.

o. Gerard Tomo Stantić, karmelićanin, sluga Božji (1876.-1956.)

Iz djela Život i svetost :
Stoga svetost nije u tome da budemo manje ljudi,
nego više ljudi od drugih.
Pod time se podrazumijeva
veća sposobnost brige za drugoga,
za patnju, za razumijevanje, sućut,
ali i za humor, radost,
za zahvalnost za dobre i
lijepe stvari u životu.

Thomas Merton, trapist redovnik (1915.-1968.)

Iz spisa J. Zink, Kako danas moliti:
Sveci su ljudi koji olakšavaju
drugima da vjeruju u Boga.

Nathan Söderblom, nadbiskup, nobelovac (1866.-1931.)

Iz spisa Iskrice Tajne:
Veličinu sveca ne trebamo gledati
po ishodu koji je slavan,
već po prijetnji prezira, i
li čak stvarnom preziru,
kroz koji mnogi sveci u početku prolaze.
Koliko je Franjo bio u početku smiješan?
Kad bi bili veliki po konačnoj slavi,
znači da bi bio velik netko
tko čudom dobije na lutriji.
Konačna slava jest međutim
istinska slava Boga
na kojeg svetac svojim životom ukazuje.

Josip Sanko Rabar, književnik, filozof (1946.-2026.)

Iz spisa Iskrice Tajne:
Ljubav i žudnja prema Bogu
svojstvo je svih i svega,
ali voljeti ovaj svijet
i njegova bića Božjom ljubavlju,
to mogu samo sveci.

Josip Sanko Rabar, književnik, filozof (1946.-2026.)

Iz spisa De arte sacra:
Kroz čitavu povijest ljudskog roda
susrećemo se s činjenicom da su za susret,
vezu između Boga i ljudi
uvijek bila određena posebna vremena,
posebni prostori, posebni ljudi,
posebni predmeti, posebne geste,
posebne riječi, posebni zvukovi —
neuobičajeni, nesvakidašnji, izuzetni.
Za sve njih upotrebljavamo
zajednički naziv sakralni,
od lat. sacrare, posvetiti,
odrediti, prikazati nekom, pokloniti,
na propast odrediti, posvetiti,
i time nepovredivim učiniti,
vječitim, besmrtnim učiniti,
kao sveto poštivati.

Marijan Gajšak, prezbiter DI, akademski kipar, slikar  (1944.-1993.)

Iz spisa Povjest Ustanove:
Svetac se ne mora redovitim načinom života
izdvajati iz svoje okoline i svoga doba...
Oni mogu živjeti u vrevi života, u buci svijeta,
odjeveni suvremeno, oni se mogu služiti svim
tekovinama suvremene kulture,
ali opet iznutra sabrani,
neprivezani na bilo što,
sasvim slobodni prema zemaljskim dobrima...

Marica Stanković, službenica Božja, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja (1900.-1957.)

Iz spisa 1. siječnja 1947., Adventska čežnja:
Pozvani smo na svetost,
svetost je posao svakoga našeg dana,
svetost se redovito sastoji u vršenju sitnih
malih stvari
– poručuje nam Novorođeno Čedo.

Marica Stanković, službenica Božja, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja (1900.-1957.)

Iz spisa od 14. travnja 1945.:
Svetost se sastoji u savršenom ispunjavanju volje Božje,
ili u savršenoj ljubavi prema Bogu.
Ali to ne znači da zato treba tražiti velika djela,
neobične pothvate, pa čak ni neobične
darove milosti.
Svetost se može postići sasvim sitnim
i malim stvarima.
Sasvim jednostavnim i priprostim sredstvima …
O njima treba najprije govoriti.
Evo, za početak: svetost je zapravo u skladnosti.
Neskladan čovjek ne može biti svetac.
Pod tom skladnošću ne mislim samo
na nutarnji skladnosti koji mora postojati
između volje Božje i naše volje,
već mislim i na vanjski naš sklad,
na sklad našeg vanjskog bića,
onoga što ljudi vide
i po čemu nas najprije prosuđuju;
mislim dapače i na sklad naše najobičnije vanjštine,
koju će najprije uočiti na nama.

Marica Stanković, službenica Božja, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja (1900.-1957.)

Iz spisa od 4. ožujka 1953.:
Svetost – punina.
Svetost – vrhunac kršćanskog savršenstva.
Svetost – posljednja stepenica u nasljeđivanju Isusa Krista.
A gdje sam ja od nje?

Marica Stanković, službenica Božja, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja (1900.-1957.)

Iz spisa Križ je ključ za sve:
Svetost nije nikada tugaljiva,
skučena, zamračena, plašljiva.
Svetac nije čovjek protegnutog lica,
žalosna i sputana pogleda, mutnog i suznog oka.
Takvo držanje nema sa svetošću nikakve veze.
Svetost je u nutrini duše,
a vanjština mora biti sasvim jednostavna,
svagdanja, ali vedra, radosna.
Svetost se ne može spojiti s turobnošću.
Teškom melankolijom. Bolesnom osjetljivošću.
Neprestanim jaucima i suzama.
Svetost je radost!

Marica Stanković, službenica Božja, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja (1900.-1957.)

Iz spisa Izazov Kristova Kraljevstva:
Svetost je jaka i može se ostvariti
samo voljom jakih.
Svetost je ognjena,
ona je vatra koja ne ovisi o godinama,
već o Duhu Božjemu u čovjeku.
Svetost je konstruktivna i samo konstruktivne duše
stižu do njezinih vrhunaca.
Svetost je dinamična, i samo
svete duše ne zastajkuju, ne spavaju,
jer ih ljubav k Bogu
potiče na ljubav prema bližnjemu.

Marica Stanković, službenica Božja, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja (1900.-1957.)

Iz spisa Merz — Božji čovjek svagdašnjice, 1938.:
Kad sam kao malena djevojčica
čitala životopise svetaca,
u duši mi se uvijek pojavljivala želja,
da i ja vidim i susretnem u životu jednog sveca.
U dječjoj svojoj fantaziji očekivala sam,
da će saći s kojeg oltara, prolaziti svijetom,
a ja ću ga negdje sresti u liku pustinjaka
ili siromašna redovnika.
Gospodin mi je u neizmjernoj dobroti svojoj
doista dao da ga vidim i sretnem,
ali u liku katoličkog intelektualca svjetovnjaka,
u liku čovjeka, koji je bio sasvim suvremen,
ali koji je uvijek Boga nosio u duši i
iz koga je neprestano sjao i govorio Krist.
Da, po nikome mi Gospodin nije progovorio
tako glasno kao po Ivanu Merzu.

Marica Stanković, službenica Božja, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja (1900.-1957.)

Iz spisa Henri de LUBAC, Katoličanstvo, 139.:
Isus će Krist biti cjelovit tek onda
kad broj svetih bude popunjen.
Vazda svoj pogled zadržimo na
tome dovršenju djela Božjega.

Jacques-Bénigne Bossuet, biskup, teolog (1627.-1704.)

Iz spisa In Hiez., III., Praef:
Želimo prevesti riječi u djela;
ne samo govoriti o svetim stvarima,
nego ih činiti!

Sv. Jeronim, prezbiter i crkveni naučitelj (347.-420.)

Iz spisa Etika i život:
U dodiru sa Svetim i
ljudski život postaje svet.
Život je tri puta svet.
Najprije u svom postanku,
zatim u svojoj svrsi,
a onda u svome cijelom trajanju.
Nijemci zgodno kažu da je život
"Gabe und Aufgabe", dar i zadatak.
Jednom započet ljudski život nikad više ne prestaje,
nego preko smrti vodi u vječnost.

Živan Bezić, prezbiter, profesor KBF-Split (1921.-2007.)

Iz spisa Intervju Peteru Frobarthu 15.04.1967.:
Postati svet za veliku većinu ljudi
znači posvetiti svoj vlastiti posao,
da dnevno na svom životnom putu susretnu Boga.

Sv. Josemaría Escrivá de Balaguer, osnivač Opus dei (1902.-1975.)

Iz spisa Put, br.56.:
(o potrebi duhovnog vodstva)
Ako se, naime, čovjek ne preda
duhovnom vođi i milosti da učine svoje,
nikad se neće pojaviti kip, Kristov lik,
koji poprima svet čovjek...

Sv. Josemaría Escrivá de Balaguer, osnivač Opus dei (1902.-1975.)

Iz spisa Put, br.60.:
(o potrebi duhovnog vodstva)
Bez arhitekta ne gradi se dobra kuća na zemlji.
Kako onda misliš bez duhovnog vođe
podići kulu svoje svetosti za vječni život u nebu?

Sv. Josemaría Escrivá de Balaguer, osnivač Opus dei (1902.-1975.)

Iz spisa Lj. A. Maračić - Zaboravljeni poroci:
U svakome se čovjeku krije i svetac i zločinac.
Zločinac u tebi i sam od sebe jača i raste.
Ne trebaš ga hraniti niti uzdržavati.
Da svetac u tebi pak zagospodari,
tome doista treba izdržljivog, mučnog posla -
trebaš odgajati samoga sebe...

Jean-Baptiste Henri-Dominique Lacordaire, prezbiter, dominikanac, propovjednik (1802.-1861.)

Iz spisa V. TRUHLAR, Pokoncilski katoliški etos, 1967.:
Kod modernih životopisa svetaca voljeli bismo
prepoznati u svecu prije svega njegov čovječji lik,
više negoli mistični i ascetični.
U svecima volimo otkrivati
ve što im je zajedničko s nama,
više negoli ono po čemu se od nas razlikuju.
Željeli bismo da su na našoj razini,
na razini svjetovnih ljudi,
zadubljeni u iskustva ovoga svijeta.
Htjeli bismo naći u svecima braću
koja imaju udjela u našem trudu,
a možda i u našoj bijedi,
da bismo se osjećali u
pouzdanoj povezanosti s njima,
pod zajedničkim bremenom
jedinstvene ljudske sudbine.

Sv. Pavao VI, papa (1897.-1987.)

Iz spisa Nagovor prigodom redovničkog zavjetovanja
jedne karmelićanke u Brezovici, 21. lipnja 1944.:
Život djevičanskih duša izaziva udivljenje i
radost ne samo na nebu nego i na zemlji,
pa čak i kod onih, koji su se daleko
udaljili od živoga i pravoga Boga...
Kako se ne bismo radovali životu
prema evanđeoskim zavjetima,
kad se po njima izabrane duše
kao anđeli Božji po Jakovljevim ljestvama
penju u nebo.

Bl.Alojzije Stepinac, kardinal (1898.-1960.)

Iz spisa Mijo Škvorc, Albert Veliki — Autentični svetac, 1981.:
 Svetost ne pozna ljage
i savršena je čistoća.

Sv. Albert Veliki , biskup i crkveni naučitelj (1193.- 1280.)

Iz spisa Milost u odgojnom procesu, 1993.
 Kršćanski odgoj, dakle, dosiže svoj vrhunac u svetosti,
koja započinje odgojem.
I odgajanje i posvećivanje su po svojoj svrsi istovjetna.
Odgoj teži svetosti na koju smo svi pozvani.
Svetost niče samo na tlu kršćanskog odgoja natopljenog milošću,
ona je u prvom redu plod milosti.
Sama je svetost djelo Duha Svetoga (nestvorena milost!).
Stoga je milost najvažniji odgojni čimbenik,
koji je jači od svakog drugog činitelja.
Ona je temelj svakog odgoja i kršćanske svetosti
koja nas pozivlje da budemo novi ljudi »u Kristu«.

Marijan Steiner, prezbiter DI, profesor FFDI (1949.)

Iz spisa Odgoj za afektivnu zrelost,1991.:
Svi smo pozvani na svetost, na svjesno,
slobodno, potpuno predanje Bogu iz ljubavi.
Svi smo pozvani da volimo bližnjega kao same sebe.
Treba, međutim, razlikovati tu iskrenu težnju
za svetošću koju u nama izvodi Duh Sveti
kad mu se osoba istinski preda,
od onog stava voluntarističkog perfekcionizma
koji misli postići sve svojim snagama.

Mijo Nikić, prezbiter DI, psiholog (1953.)

Iz spisa Apostol sv. Josipa:
Čini se kako nitko ne shvaća
da je svetost nadnaravan dar po kojem se
jedan čovjek razlikue od drugoga
baš kalo da su im se naravi promijenile.
To ne dolazi ni odjednom, ni malo pomalo.
To je nešto što se događa u Božjim dubinama,
u tihim dubinama Njegove volje.
Svetac je, baš kao i genij,
čovjek za sebe, jednako usamljen, jednako poseban,
jedini primjerak svoje vrste,
kao što bi bila i neka biljka
iz Rajskog vrta da je zalutala do nas.
Nema puta koji vodi od talenta do genija.
Toliko je velika udaljenost između
najvišeg vrha kreposti i
najniže doline svetosti da bi sve poplave
svemira mogle neometano prolaziti
kroz taj golemi međuprostor.

Leon Bloy, književnik, apologet (1846.-1917.)

Iz spisa Apostol sv. Josipa:
Nekoliko svetaca predvodi,
a duga povorka grešnika ih slijedi:
tako je oblikovano kršćanstvo.
Nekoliko pastira ide naprijed,
a golemo stado slijedi:
tako je oblikovana duga procesija kršćanstva.

Peguy Charles, pjesnik (1873.-1914.)

Iz spisa Svetost, zadatak svih, 1976.:
Svetost je iskustvo Božje ljubavi,
iskustvo Boga koji ljubi grešnika
i koji se dariva grešniku.
Ona se ne sastoji ni u filozofiranju,
ni u diskutiranju, ni u teologiziranju,
ni u razmatranju.
Ona nije divljenje velikim idejama i
ne vodi k estetskom ili katonskom ili
kojem sličnom problemu
pred nekim »višim svijetom«.
Ona je iskustvo Osobe, osobno
kontaktiranje s osobnim Bogom,
doživljaj Božjeg očinstva.
Ona je iskustvo Boga,
zalaženje u žive odnose s Bogom
koji usrećuje i razapinje,
koji tješi i muči, koji diže i obara,
jer je iskustvo Boga ne kakav je u sebi,
nego kakav je u spašavanju svijeta
položena u grijeh.

Rudolf Brajičić, DI, prezbiter, teolog i filozof (1918.-2007.)

Iz spisa Svetost, zadatak svih, 1976.:
Svetost nije ništa drugo nego prihvaćanje i
potvrđivanje Očeva izricanja u našu
ljudsku narav i njegova udisanja
Duha Svetoga u nas po Isusu Kristu
za spasenje naše i cijeloga svijeta
pod zakonom utjelovljenja i križa u Crkvi.

Rudolf Brajičić, DI, prezbiter, teolog i filozof (1918.-2007.)

Iz spisa Bilješke, 1. I 1968.:
 Moje je posvećenje posebna Božja volja.
To svjedoče mnoge, neobične milosti
koje mi je iskazivao
od početka moga života.
Ne apstraktna, shematična svetost,
nego svet svećenik, isusovac, kardinal,
u svojoj konkretnoj službi.
Svetost se sastoji u tome da posvuda
ispunjavam Božju volju onako
kao što je upoznajem i
kao što meni pristupa i da pri tom
ne tražim samoga sebe,
nego samo Božju volju.

Augustin Bea, kardinal DI, znanstvenik (1881.-1968.)

Iz spisa Bilješke, 2. I 1968.:
 Dužnost samoposvećenja proizlazi
iz najunutarnjijeg kršćaninova bića.
Vjerom i krštenjem združen s Bogom,
moram biti dionikom njegova
najunutarnjijeg bića.
Veliki je uzor za to Krist,
Sin Božji rođen po Duhu Svetom i
za krštenje napunjen Duhom Svetim.
»Od Krista uhvaćen«, moram biti
dionikom njegova mišljenja,
djelovanja i rada.
Prema tome je Kristovo nasljedovanje
unutarnji zakon svetosti.

Augustin Bea, kardinal DI, znanstvenik (1881.-1968.)

Iz spisa Povjerenje u Boga:
Bojimo se svetosti zato što se bojimo neuspjeha,
bojimo se da ne ispadnemo loši.
Ali ako postanemo uvjereni
da sami ne možemo učiniti ništa,
ali da Bog može i hoće paziti na nas,
čega se imamo bojati?
Zamišljamo li da možemo postići svetost
vlastitim naporima?
Nije li Bog dovoljno moćan
da učini svecem čak i takvo
jadno stvorenje kao što smo mi?

Daniel Considine, prezbiter DI, spisatelj (1849.-1922.)

Iz spisa Uhapšen u svojoj magli:
I na oblak koji tišti,
i na munju koja prijeti,
naša blaga Nada vrišti:
biti čisti. Biti sveti.

I kad nema Našeg Duha
među nama jednog sveca,
treba i bez bijela ruha
biti djeca, biti djeca.

Tin Ujević, pjesnik (1891.-1955.)

Iz spisa Vom beispielhaften Leben, 1978:
Sveci nisu nikad mrtvi ljudi,
jer oni kao i svi koji u
Gospodinu umiru pripadaju Kristu i
dio su njegova u vijeke živog Tijela.
Oni djeluju na stanovit nadnaravni način i
često su puniji života nego mnogi ljudi,
koji danas gospodare pomoću naše privrede i
u svom tijelu imaju nekakvu mrtvu ’dušu’.

Walter Nigg, protestantski teolog, profesor (1903.-1988.)

Iz spisa Gli angeli, 1977.:
 Puno ostvarenje, u Božjim očima,
što su ga ta bića (Anđeli)postigla pomoću
božanske milosti, dovodi do toga
da im se divimo i slavimo ih zbog
njihove blizine Bogu (colere, cultus)
i da ih zazivamo zbog njihove ljubavi
prema Bogu i nama;
nama koji smo, kao i oni, pozvani
sudjelovati u vječnome Božjem kraljevstvu.

Alfons Auer, teolog, profesor (1915.-2005.)

Iz spisa Angažirana vjera, 1972.:
 Svetost nije neki izvanredan poziv,
on je prirodan iako neuobičajen, poziv kršćanina.

Emmanuel Mounier, filozof, teolog (1905.-1950.)

Iz spisa Bl. Marija Petković na putu svetosti, 2004.:
 Sveci su, zgodno netko reče misleći
na crkvene vitraje, ljudi kroz koje
svjetlost ulazi u Crkvu.
Doista, sveci su osobe kojima je
Gospodin Bog obasjavao Crkvu i svijet
u vrijeme kada su dotični sveci živjeli.
Sveci nisu čudaci, premda su neki činili
i čudne stvari.
Oni nisu osobe s izvanrednim moćima,
poput kakvih čarobnjaka, premda su mnogi
od njih činili upravo ‘čarobne’,
tj. očaravajuće stvari.
Oni nisu niti nadljudi,
premda su neki činili i nadljudske pothvate.
Sveci su tek svjetlo zapaljeno u tami
vremena u kojem su živjeli i žive.
Sva njihova čudesnost, čarobnost,
izvanrednost i nadljudskog dolazi
od njihova Izvora: Boga.

Mladen Parlov, prezbiter, profesor KFB Split (1964.)

Iz spisa Bl. Marija Petković na putu svetosti, 2004.:
 U Isusu Kristu se božanska narav sjedinjuje
s ljudskom te ju posvećuje.
U snazi hipostatskog sjedinjenja s
Drugom božanskom osobom Kristovo
čovještvo postaje ‘sveto’,
a sam Isus postaje ‘Svetac’,
izvor i darivatelj svetosti.
Isus je ‘Svetac Božji’ (usp. Dj 3,14)
kako u svome biću, zbog
hipostatskog sjedinjenja,
tako i u svome djelovanju,
zbog posvemašnjeg prianjanja i podlaganja
njegove ljudske volji božanskoj volji
u poslušnosti i ljubavi.
Ukratko, Isus je na osobit način svet
jer je Bog postao čovjekom,
te jer Duha Svetoga posjeduje u punini.

Mladen Parlov, prezbiter, profesor KFB Split (1964.)

Iz spisa Bl. Marija Petković na putu svetosti, 2004.:
 Vlastitu svetost Krist priopćava ljudima.
On sam postaje naše posvećenje.
Primiti njega, s njime se sjediniti
znači sudjelovati u njegovoj svetosti
(usp. 1Kor 1,30).
U snazi i u ime Isusa Krista,
koji u nama djeluje po krštenju
i izlijevanju Duha Svetoga,
kršćanin je posvećen.
Pavao piše Korinćanima da su se oprali,
posvetili i opravdali u imenu
Gospodina Isusa i u Duhu Božjemu
(usp. 1Kor 6,11). Kršćanin postaje svet
u krilu Crkve koja je «sveta»
jer je Duh Sveti sjedinjuje s Kristom
kao njegovo mistično tijelo.

Mladen Parlov, prezbiter, profesor KFB Split (1964.)

Iz spisa Bl. Marija Petković na putu svetosti, 2004.:
 Kršćanska je svetost cilj kojemu progresivno
teži cjelokupni kršćanski duhovni život.
Ona je prvi i temeljni dar koji utemeljuje
kršćanski nutarnji život (‘biti kršćanin’).
Drugim riječima, u daru svetosti
očituje se otajstvo milosti koje od
običnog, zemaljskog, ljudskog stvorenja
čini nebesko stvorenje, dijete Božje.
U teologiji duhovnosti razlikuju se
pojmovi ‘kršćanska svetost’ i
‘kršćansko savršenstvo’.
U prvom slučaju radilo bi se nadasve
o razvoju milosnog, nadnaravnog života
u duši krštenika, dok pojam
‘kršćansko savršenstvo’ u sebi nosi
ponajprije moralno i religiozno značenje,
dakle područje ljudskog djelovanja
(koje je, dakako, također pod
utjecajem milosti).
No, redovito se navedeni pojmovi koriste
kao sinonimi.

Mladen Parlov, prezbiter, profesor KFB Split (1964.)

Iz spisa Bl. Marija Petković na putu svetosti, 2004.:
 Kršćanska teologija duhovnosti pravi
razliku između ontološke, temeljne
svetosti koja nam je darovana po krštenju
te moralne svetosti, koja je ustvari
konkretan, životni izričaj ontološke.
Prva je darovana, druga zadana.
Dakako, da je ovo razlikovanje samo pojmovno.
U stvarnosti riječ je o jednoj
jedincatoj svetosti, odnosno o životu
zajedništva i sjedinjenja s Kristom
koji po svojoj naravi teži
sve većoj punini.
Taj je život djelo ili bolje reći plod
djelovanja Duha Svetoga u dubini ljudskog
(kršćanskog) bića, na način da osobu
sve više i više suobličuje Isusu Kristu.
To Duh Sveti čini snagom posvećujuće milosti,
koja je on sam, te preko svojih darova
kojima pomaže kršćaninu da u prolaznosti
i izazovima ovoga svijeta može živjeti
svoju vjernost Isusu Kristu.

Mladen Parlov, prezbiter, profesor KFB Split (1964.)

Iz spisa Bl. Marija Petković na putu svetosti, 2004.:
 Put svetosti je put uvijek sve većeg
rasta i sazrijevanja kako u ljudskoj
tako još više u kršćanskoj zrelosti.
Ova posljednja podrazumijeva sve veću
suobličenost Isusu Kristu, a njezin
je preduvjet umiranje i smrt staroga
čovjeka, tj. umiranje vlastitom egoizmu,
vlastitim planovima i projektima te
posvemašnje predanje u volju Božju.
Put je to koji je prošla i bl.
Marija Propetog Petković.
Kroz trajno umiranje sebi živjela je za
druge, za siromašne, u konačnici za Boga.
Put svetosti je, kako nam svjedoči
bl. Marija, trnovit put.
No, jedini je mogući za one koji
žele biti Kristovi.
Ovdje na zemlji u svjetlu vjere,
a u nebu u blaženom gledanju.
No, ovdje i tamo Krist, Alfa i Omega:
Sve u svemu i u svima.
Marija je to shvatila.
Sva je svetost zapravo u tome.
Na vrijeme shvatiti i živjeti najbitnije stvari.

Mladen Parlov, prezbiter, profesor KFB Split (1964.)

Iz spisa Život svete Maravillas od Isusa, bosonoge karmelićanke, 2020.:
Svaki put sve jasnije vidim
kako mi sami kompliciramo svetost,
a svetost je tako jednostavna;
ništa više no prepustiti se s povjerenjem
i ljubavlju u ruke Božje, želeći i čineći
u svakom trenutku ono što vjerujemo da On želi.
Naravno da je teško, ali je veoma dobra stvar
za iskazati našu jadnu ljubav.
Kako li je dobar! Volite ga puno jer to zaslužuje…
Volite ga onako kako On želi, a da ne tražite išta.
Ne tražite sigurnost, kako kaže sv. Ivan od Križa,
pa će vas put odvesti ravno ondje,
ravno gdje jedino želite ići…

sv.Maravillas od Isusa, redovnica, bosonoga karmelićanka (1891.–1974.)

Iz spisa De probatis sanctorum historiis. Praefatio, zv. 6:
Pažljivo čitanje života svetaca
donosi veoma mnogo koristi,
i onda kada ih ne možemo u svemu nasljedovati.
Snažno pokreće duh kad upoznajemo
njihova sjajna postignuća.
Nerijetko se dogodi da,
raspaljeni njihovim primjerom,
možemo više nego što smo se uopće usuđivali pomisliti.
Znamo što Augustin piše o svojim osjećajima
nakon što je osobno slušao pohvalno izvješće
o životu svetoga Antuna.
Priče o svecima imaju neku vlastitu snagu poticaja,
koja i posve otupjele ljude tjera
da se barem nečega prihvate. […]

Laurentius Surius, kartuzijanac, hagiograf i povjesničar (1522.–1578.)

Iz spisa Poučni govori:
Nemojte misliti da se svetost temelji na djelima;
svetost moramo temeljiti na biću,
jer nas ne posvećuju naša djela,
već mi moramo posvetiti svoja djela.
Koliko god naša djela bila sveta,
ona nas uopće ne posvećuju - ukoliko su djela.
Naprotiv, istina je: ukoliko smo sveti i imamo biće,
posvećujemo sva svoja djela:
jedemo li, spavamo li, budimo li se
ili radimo bilo što drugo.
Ali s onima koji ne sudjeluju u velikom biću
(die niht von grôzem wesene sint), sve je ništa,
čak i ako i dalje obavljaju takva djela.
Iz ovoga shvatite da morate usmjeriti sve svoje
napore na to da budete dobri - ne toliko na ono
što radite i kakav posao radite,
već više na to što je temelj onoga što radite.

Meister (Johannes) Eckhart, dominikanac, filozof, teolog i mistik (1260.-1328.)

Dokumenti II.Vatikanskog sabora

KONSTITUCIJA »LUMEN GENTIUM« o Crkvi

V. glava
OPĆI POZIV NA SVETOST U CRKVI
Svetost u Crkvi

39. Crkva, koje misterij izlaže Sveti Sabor, po nauci je vjere trajno sveta. Jer je Krist, sin Božji, koji se s Ocem i Duhom slavi kao »jedini Sveti«, ljubio Crkvu kao svoju zaručnicu i dao samoga sebe za nju da je posveti (usp. Ef 5, 25-26), i združio je sa sobom kao svoje tijelo i obasuo je darom Duha Svetoga na slavu Boga. Zato su svi u Crkvi pozvani na svetost, bilo da pripadaju hijerarhiji, bilo da ona njima upravlja, prema riječima Apostola: »Ovo je Božja volja, vaše posvećenje« (1 Sol 4,3; usp. Ef 1,4). Ta svetost Grkve neprestano se očituje i mora se očitovati u plodovima koje Duh u vjernicima proizvodi, a izražava se u različnim oblicima kod pojedinaca koji u svom načinu života teže za savršenom ljubavi i druge pobuđuju na dobro; na svoj posebni način očituje se ona u vršenju savjeta koji se obično zovu evanđeoski. To vršenje savjeta, koje provode mnogi kršćani poticajem Duha Svetoga, bilo privatno, bilo u kojoj ustanovi ili staležu odobrenima od Crkve, donosi u svijetu i mora donijeti sjajno svjedočanstvo i primjer te svetosti.

Opći poziv na svetost
40. Gospodin Isus, božanski Učitelj i uzor svake savršenosti, svima je i pojedinim svojim učenicima kojega god položaja propovijedao svetost života, kojoj je On sam i početnik i usavršitelj: »Budite dakle savršeni kako je savršen vaš nebeski Otac« (Mt 5,48). Svima je poslao Duha Svetoga da ih iznutra potiče da Boga ljube svim srcem, svom dušom, svom pameću i svom snagom svojom (usp. Mk 12, 30), i da se međusobno ljube kako je Krist ljubio njih (usp. Iv 13, 34; 15, 12). Kristovi sljedbenici, pozvani od Boga ne po svojim djelima, nego po odluci i milosti Njegovoj, i opravdani u Isusu Gospodinu, postali sii po krštenju vjere uistinu Božja djeca i dionici božanske naravi, i zato uistinu sveti.
Oni dakle moraju uz Božju pomoć živeći držati i usavršiti svetost koju su primili. Apostol ih opominje da žive »kako se pristoji svetima« (Ef 5, 3) i da se obuku »kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni, u srdačno milosrđe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost« (Kol 3, 12), i neka imaju plodove Duha za posvećenje (usp. Gal 5, 22; Rim 6, 22). A budući da svi činimo mnoge pogreške (usp. Jak 3, 2), neprestano trebamo Božje milosrđe i svaki dan moramo moliti: »I oprosti nam naše dugove« (Mt 6,12) Svima je dakle jasno da su svi vjernici, bilo kojeg staleža i stepena, pozvani na potpuni kršćanski život i na savršenu ljubav.« Po toj se svetosti i u zemaljskom društvu promiče humaniji način života. Da postignu tu savršenost, neka vjernici upotrebljavaju sile primljene po mjeri po kojoj ih je Krist darovao, da — slijedeći njegov primjer i postavši slični njegovoj slici, u svemu slušajući Očevu volju — svom se dušom posvete slavi Božjoj i službi bližnjemu. Tako će svetost Božjega Naroda dati obilate plodove, kako u povijesti Crkve to izvrsno dokazuju životi tolikih svetaca.

Mnogostruki oblici svetosti
41. U različnim vrstama života i u različnim dužnostima gaje jednu svetost svi koje vodi Duh Božji i koji, poslušni Očevu glasu i klanjajući se Bogu Ocu u duhu i istini, slijede Krista siromašna, ponizna i opterećena križem, da zasluže biti dionici njegove slave. Svaki prema svojim darovima i službama mora bez oklijevanja ići putem žive vjere koja budi nadu i djeluje po ljubavi.
Ponajprije moraju pastiri Kristova stada poput velikog i vječnog Svećenika, Pastira i Biskupa naših duša, sveto i veselo, ponizno i hrabro vršiti svoju službu, koja će tako ispunjena biti i za njih odlično sredstvo posvećenja. Onima koji su izabrani za puninu sve-ćeništva daje se sakramentalna milost, da, moleći, žrtvujući i propovijedajući, svakim oblikom biskupske brige i službe vrše savršenu . službu pastirske ljubavi,5 i da se ne boje za ovce položiti svoj život i da postavši uzor stadu (usp. 1 Petr 5, 3), i svojim primjerom vode Crkvu svaki dan na veću svetost.
Svećenici kao i red biskupa, kojima tvore duhovnu krunu, imajući udio u milosti njihove službe po Kristu, vječnom i jedinom Posredniku, neka svagdanjim vršenjem svoje službe rastu u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, neka čuvaju vezu svećeničke zajednice, obiluju u svakom duhovnom dobru i svima daju živo svjedočanstvo o Bogu,7 takmičeći se s onim svećenicima koji su tokom vjekova često u niskoj i skrivenoj službi ostavili sjajan primjer svetosti. Njihova hvala odjekuje u Božjoj Crkvi. Moleći i prinoseći žrtvu, kako im je dužnost, za svoj puk i za sav Božji Narod, priznajući ono šte čine i nasljedujući ono čime se bave,8 mjesto da budu zapriječeni apostolskim brigama, pogiblima i teškoćama, neka se radije po njima podignu na veću svetost, hraneći i dajući polet, svojoj aktivnosti obiljem razmatranja, na utjehu cijele Božje Crkve. Svi svećenici, a osobito oni koji se po posebnom naslovu svoga ređenja zovu dijecezanski, neka se sjete koliko njihovu posvećenju koristi vjerna veza i plemenita suradnja sa svojim biskupom.
Dionici su misije i milosti vrhovnog Svećenika na osobit način i službenici nižega reda, u prvom redu đakoni, koji se — služeći tajnama Krista i Crkve8 — moraju držati čisti od svake mane i uga đati Bogu te nastojati da čine svako dobro pred ljudima (usp. 1 Tim 3, 8-10 i 12-13). Klerici, koji se, pozvani od Gospodina i odijeljeni da imaju dio s Njim, pripravljaju pod nadzorom pastira na dužnost službenika, dužni su da usklade svoju pamet i srce s tako uzvišenim odabranjem: moraju biti postojani u molitvi, gorljivi u ljubavi, misliti na sve što je istinito, pravedno i na dobru glasu, sve raditi na slavu i čast Božju. Njima se približuju i oni od Boga odabrani laici koje pozivaju biskupi da se potpuno dadu na apostolski rad te u Gospodinovu polju rade s mnogo ploda.
Bračni drugovi i kršćanski roditelji mOraju, slijedeći svoj vlastiti put, s vjernom ljubavlju jedan drugoga kroz cio život podržavati u milosti i svoju djecu, koju su s ljubavlju od Boga primili, poučavati u kršćanskom nauku i u evanđeoskim krepostima. Tako svima daju primjer neumorne i plemenite ljubavi, izgrađuju bratstvo ljubavi i postaju svjedoci i suradnici plodnosti Majke Crkve, za znak i udio ljubavi kojom je Krist ljubio svoju Zaručnicu i za nju se predao.
Sličan primjer na drugi način daju udovci i neoženjeni, koji također mogu ne malo pridonijeti za svetost i rad u Crkvi. Oni koji često rade teške poslove treba da ljudskim djelima sebe usavršavaju, pomažu sugrađane i unapređuju prema boljemu stanju cijelo društvo i sav svijet, ali i da s djelatnom ljubavlju nasljeđuju Krista, čije su ruke radile tesarske poslove i koji uvijek s Ocem radi na spasenju svih, veseli u nadi, noseći terete jedan drugomu i. — napokon — da se samim svojim svagdanjim radom dignu do više pa i apostolske svetosti.
Neka znadu da se posebno sjedinjuju s Kristom koji trpi za spas svijeta oni koje tišti siromaštvo, slabost, bolest i ražlične nevolje, ili koji trpe progonstvo radi pravednosti, koje je Gospodin u Evanđelju nazvao blaženima i koje će »Bog... svake milosti, koji nas je pozvao, na vječnu svoju slavu u Kristu Isusu, poslije malih patnja, sam usa vršiti, utvrditi i okrijepiti« (1 Petr 5, 10).
Svi će se dakle vjernici u svojim životnim prilikama, dužnostima i okolnostima i pomoću svih tih stvari svaki dan sve više posvećivati, ako sve s vjerom primaju iz ruke nebeskoga Oca i surađuju 8 Božjom voljom, očitujući svima u samoj vremenitoj službi ljubav kojom je Bog ljubio svijet.

Putovi i sredstva svetosti
42. »Bog je ljubav, i koji ostaje u ljubavi, ostaje u Bogu i Bog u njemu« (1 Iv 4, 16). A Bog je razlio svoju ljubav u naša srca po Duhu Svetomu koji nam je dan (usp. Rim 5, 5); i zato je prvi i najpotrebniji dar ljubavi kojom nadasve ljubimo Boga i bližnjega radi Njega. Da pak ljubav, kao dobro sjeme, u duši raste i donese plod, svaki vjernik mora rado slušati Božju riječ i vršiti njegovu volju uz pomoć njegove milosti, često primati sakramente, osobito Euharistiju, često sudjelovati u svetim činima, postojano se posvećivati molitvi, samozataji, djelotvornoj službi braći i vježbanju u svim krepostima. Jer ljubav kao veza savršenosti i izvršenje, Zakona (usp. Kol 3, 14; Rim 13, 10) upravlja svim sredstvima posvećenja, daje im Oblik i dovodi ih do svršetka. Stoga je znak pravoga Kristova učenika i ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu.
Svetosti Crkve na osobit način pogoduju mnogi savjeti koje Gospodin u Evanđelju predlaže svojim učenicima da ih vrše. Među njima se ističe dragocjeni dar božanske milosti koji Otac nekima daje (usp. Mt 19, 11; 1 Kor 7, 7), da se u djevičanstvu ili celibatu nerazdijeljenim srcem (usp. 1 Kor 7, 32-34) lakše posvete samom Bogu. Tu savršenu suzdržljivost radi nebeskoga kraljevstva Crkva je uvijek držala u osobitoj časti kao znak i poticaj ljubavi i posebno vrelo duhovne plodnosti u svijetu.
Svi su vjernici dakle pozvani i dužni da teže za svetošću i savrše nošću. u vlastitom staležu. Neka dakle svi nastoje da ispravno upravljaju svojim osjećajima, da ne bi upotrebom stvari ovoga svijeta i privezanošću uz bogatstvo protivno duhu evanđeoskog siromaštva bili zapriječeni da teže za savršenom ljubavlju, imajući na pameti opo menu Apostolovu: Koji se služe ovim svijetom, neka se ne ustavljaju u tome, jer prolazi obličje ovoga svijeta (usp. 1 Kor 7, 31 gr.)

o.Irénée Hausherr, prezbiter D.I., teolog, patrolog, profesor (1881.–1978.)

Uspomene na Ivana Merza

»Savršeni ljudi promatraju svijet Božjim očima. Njihova se svetost ne očituje više nekim posebnim izvanrednim načinom, jer je postala, da tako kažem, prirođena njihovu biću i lako može izbjeći površnom pogledu posmatrača, koji nije upozoren na to.
Oni živu na zemlji tako, kao da je njihova domovina nebo. Oni nose sobom svoje nebo; oni su neprestano ne samo u prisutnosti Božjoj, nego uronjeni u Boga, ispunjeni Bogom više nego li je spužva ispunjena oceanom. Prvi je učinak ovog stanja onaj neizrecivi m i r, o kojem govori Isus Krist i posljie njega, iskušavši ga, sv. Pavao.
Drugi je učinak požrtvovno razumijevanje svih ljudskih bijeda, koje ove duše gledaju očima Božjim. Za njih je Bog Ljubav i njihovo sjedinjenje s Bogom čini, da, imaju sudioništvo u neizmjernoj ljubavi Božanskoj prama svim stvorovima. Za onoga, koji je tako izgubljen u Bogu, ništa ljudsko ne može više biti ravnodušno...
Jednom riječi, svetac mi se čini čovjekom, koji je iznad i izvan ovoga svijeta našao u Bogu svu svoju sreću i slobodan od svih potražnja za ličnom utjehom, ništa drugo ni ne sanja nego samo iscrpsti svoj život u službi djece Božje.
Ova je svojstva ostvario Dr. Merz u svome životu možda više od ikoga, koga sam sreo u svom životu ...«

Pismo O. Sakaču D. I. siječanj 1929.
dr. Ivan Merz, blaženik

Nastojanje oko kršćanske savršenosti

U svome nastojanju oko kršćanske savršenosti, Ivan je donosio odluke za svoje moralno usavršavanje koje je provodio u svakodnevni život. Nekad ih je zvao direktive za život, nekada životno pravilo, ili jednostavno odluke. Sačuvalo nam se nekoliko redakcija njegovih odluka koje je činio u pojedinim razdobljima života: na kraju rata, na studiju i potom u Zagrebu već u potpuno zreloj dobi. Ove su odluke dragocjena svjedočanstva kako je Ivan ozbiljno radio na svome samoodgoju, na stjecanju kršćanskih vrlina spremno se odazivajući poticajima Božje milosti. Iz tih nekoliko skupina odluka ovdje je samo dio:

-Gledat ću ponizno vršiti Božju volju, da ne budem odviše pohlepan za znanjem.
-Ne smijem zaboraviti na svladavanje tijela. Tvrd ležaj, rano ustajati, kadikad strogo postiti.
-Također je važna njega zdravlja i tjelesne ljepote. Nova generacija mora biti zdrava, vesela, lijepa.
-Boga nikada zaboraviti! Neprestano težiti za sjedinjenjem s njime.
-Svaki dan - ponajbolje zoru - upotrijebiti jedino za razmišljanje i molitvu, po mogućnosti u blizini Euharistije ili kod sv. mise. Taj sat treba biti izvor dana.
-Nakon rata moram započeti novi, preporođeni život u duhu novospoznatog katolicizma.
-Gimnasticirati svaki dan u kojim god prilikama.
-Suvišak svojih dobara siromahu pokloniti.
-Svaki se dan bar jednom posvema Bogu pomoliti.
-Ići u neugodne situacije.
-Ići po najtamnijoj noći na strašiva mjesta, pobijediti strah, jačati vjeru.
-Poniženje pred ljudima s veseljem primiti.
-Biti sa životom u najužem kontaktu.
-Prije svake molitve sjetiti se jutarnjeg razmatranja.
-Mala tajna: Isuse, želim da Te po Mariji svaki dan više ljubim!
-Kao pokoru što savršenije vršiti staleške dužnosti.
-Pričestiti se svaki dan i po mogućnosti pohoditi presv. Oltarski Sakrament.
-Jednom mjesečno 24 sata ništa ne jesti ni piti.
-Kod svakog obroka učiniti koju pokoru za spas duša.
-Kada ima dosta druge hrane, što manje kolača.
-Nikada ne prigovarati jelu. -Kod jutarnjeg ustajanja, umivanja, hoda u
crkvu misliti na presv. Euharistiju.
-Tko po pravilu živi, Bogu živi, stoga bez važnih razloga ne mijenjati svoje odluke.


Vladimir Trulhar: Pokoncilski katoliški etos
("Pokoncilski katoliški etos", Celje 1967.)

O ulozi milosti u čovjekovu životu

Nema sumnje da će novi koncilski pogledi sve više oblikovati i novi tip 'sveca'.
Bit će to svetac sa zrelom čovječnošću, s dubokim religioznim iskustvom usred modernog svijeta, s razumijevanjem za taj svijet i pun ljubavi prema njemu, sa širokom otvorenošću za povijesni dah Duha, s osjećajem za raspoznavanje znakova vremena, sav u rastu usred društvenog rada, u brizi za sve i u služenju svima, s izoštrenim osjećajem za pravednost, s poštovanjem prema teističkoj savjesti, u prisnoj svijesti vlastite grešnosti i grešnosti Crkve, u dijalogu sa svim pluralizmom budućeg svijeta, u otvorenom sudjelovanju oko rješavanja problema na kulturnom i političkom — pa i međunarodnom području, sa stvaralačkom moći za 'novo' poradi poticaja Duha, s ekumenskim duhom, dubokom ljubavlju prema vlastitoj i tuđoj slobodi, sa samostalnošću u pokoravanju.
Bit će to svetac koji će biti stručnjak u vlastitom zvanju, majstor u oblikovanju slobodnog vremena, otporan prema depersonalizaciji usred tehniziranog rada i pomodnog odmora. Bit će to 'svetica' koja će biti dobra majka i domaćica, sposobna odgojiteljica, pametna radnica na raznim kulturnim područjima. Bit će to 'svetac' koji će biti ponizan bez pretvaranja, priprost i prije svega dobar poput pape Ivana XXIII.
No, sve će to u budućem 'svecu' biti u onoj prihvatljivosti koja svjedoči posebnu, izvanrednu unutarnju silu koja se ne može drukčije protumačiti nego izvanrednim Božjim zahvatom u 'svečevu' unutrašnjost.

Obnovljeni život 2002,57,3
Iz spisa "De fide orthodoxa", Ivana Damaščanskog, crkvenog naučitelja

Ljubav koju dugujmo svecima

Dužno poštovanje valja iskazivati svecima kao Kristovim prijateljima, kao Božjoj djeci i baštinicima, prema riječima teologa i evanđelista Ivana: Onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja (Iv 1, 12). Dakle, nisu više robovi, nego djeca, oni su i baštinici (usp. Gal 4, 7).
Baštinici Božji, a subaštinici Kristovi (Rim 8,17). I Gospodin u svetim Evanđeljima apostolima kaže: Vi ste prijatelji moji (Iv 15, 14). I: Više vas ne zovem slugama, jer sluga ne zna što radi njegov gospodar (isto, 15). Stoga, ako se njega zove Kraljem kraljeva, Gospodarom gospodara, Bogom bogova, Stvoriteljem i iznad svega uzvišenim Gospodinom, neizbježno slijedi da su i sveci bogovi, gospodari i kraljevi. Njihov je Bog Bog koji jest i zove se Gospodin i Kralj.
Doista, ja sam, reče Mojsiju, Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev(Izl 3, 6).
Nije li Bog Mojsija faraonu učinio poput nekog boga? Osim toga zovem ih bogovima, kraljevima i gospodarima, ne po naravi, nego zbog toga što vladaju svojim strastima i ukrotivši ih, očuvahu nepromijenjenu sličnost božanskoj slici, prema kojoj bijahu stvoreni (konačno, kraljem se naziva i slika koja ga prikazuje), kao i jer su se slobodnom voljom sjedinili s Bogom, i ugostivši ga u svome srcu, po milosti su postali ono što je on po svojoj naravi. Što nas, dakle, potiče na čašćenje onih koji su sluge, prijatelji i djeca Božja? Uistinu, čast koju se iskazuje najboljim slugama dokaz je privrženosti zajedničkom gospodaru.
Oni postadoše spremna i očišćena Božja boravišta, jer Gospodin kaže: Među njima ću se nastaniti i s njima ću hoditi i bit ću njihov Bog (Lev 26, 12). I još čitamo u Svetom pismu: Duše su pravednika u ruci Božjoj, i smrt ih neće dotaknuti (Mudr 3, 1). Naime, smrt svetaca više je san nego smrt. U ovom su se svijetu mučili, a u vječnosti će živjeti (usp. Ps 18, 9-10). I: Dragocjena je u očima Gospodnjim smrt svetaca njegovih (Ps 116, 15). Ima li išta dragocjenije od toga biti u Božjim rukama? Uistinu, Bog je život i svjetlost. Dakle, i oni koji su u Božjim rukama jesu u životu i u svjetlosti.
Nadalje, da je Bog Nadalje, da je Bog Duhom boravio u njihovim tijelima potvrđuje i Apostol: Ne znate li? Hram ste Božji, i duh Božji prebiva u vama. Ako tko upropašćuje hram Božji, upropastit će njega Bog (1Kor 3, 16-17). Zašto onda ne bi trebalo iskazivati čast hramovima, koje Bog oživljuje, i njegovim živim tabernakulima? Dok su živjeli, oni s pouzdanjem bijahu uz Boga...
Ne ide svece ubrajati među mrtve. Oni su zaštitnici čitavoga ljudskog roda. Prema zakonu tko god bi dotaknuo mrtvaca, smatran je nečistim. Ali svece se ne smije ubrajati među mrtve.
Naime, otkad je onaj koji je sam život i tvorac života bio ubrojen među mrtve, nipošto ne zovemo mrtvima one koji su usnuli s nadom uskrsnuća i s vjerom u njega. Doista, kako bi neki mrtvac mogao činiti čudesa? Kako se onda po njima izgone demoni, pobjeđuju bolesti, iscjeljuju bolesnici, slijepcima vraća vid, gubavci čiste, napasti i nevolje raspršuju, svaki savršen dar po njima silazi od Oca svjetlosti onima koji čvrstom vjerom mole? Što ne bi učinio da nađeš zaštitnika koji bi te predstavio nekom ovosvjetovnom kralju i koji bi se pred njim za te zauzimao?
Ne moramo li stoga častiti one koji su zaštitnici čitavoga ljudskog roda i koji pred Bogom za nas mole? Nedvojbeno, valja ih častiti i to tako da se u njihovu čast Bogu podižu hramovi, daju milodari, da se slavi njihov spomen i u njemu nalazi duhovnu radost: u svakom slučaju, onu radost što je uživaju oni koji nas pozivaju, dok ih nastojimo umilostiviti, nipošto ih uvrijediti, niti ozlojediti.
Zapravo, Boga se slavi onim čime se veseli i njegove sluge. I istim onim čime se vrijeđa Boga, vrijeđa se i [njegove] vojnike. Stoga psalmima, himnima, pjesmama duhovnim te skrušenošću i milosrđem prema siromasima, čime se poglavito časti Boga, mi vjernici moramo štovati svece. Njima u čast podižemo kipove da budu vidljivi: štoviše, nasljedujući njihove kreposti, pokušavamo postati njihovi kipovi i njihove žive slike.
Častimo Bogorodicu kao pravu Majku Božju; proroka Ivana, kao preteču i krstitelja, apostola i mučenika, jer Gospodin reče: između rođenih od žene, ne usta veći od Ivana Krstitelja (Mt 11, 11): doista, on je prvi navijestio Kraljevstvo. Častimo i apostole, kao Gospodinovu braću, koji ga svojim očima gledahu i u njegovim ga patnjama podupirahu, jer koje [Otac] predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina njegova (Rim 8, 29); neke... u Crkvi postavi prvo za apostole, druge za proroke, treće za pastire i učitelje (1Kor 12, 28).
Častimo i mučenike izabrane iz svih staleža, kao Kristove vojnike koji su ispili njegov kalež i bili kršteni krstom životvorne smrti, kao sudrugovi njegove muke i slave (njihov je preteča i prvomučenik Stjepan); isto tako častimo i naše svete oce i monahe koje je Bog nadahnuo, koji su podnijeli duže i tegotnije mučeništvo savjesti; potucali su se u ovčijim i kozjim runima, u oskudici, potlačeni, zlostavljani, vrludali po pustinjama, gorama, pećinama i pukotinama zemaljskim – svijet ih ne bijaše dostojan! (Heb 11, 37-38).
Naposljetku častimo one koji su živjeli prije vremena Milosti, proroke, patrijarhe, pravednike koji navijestiše Kristov dolazak. Razmatrajući način života sviju njih, nasljedujmo njihovu vjeru, ljubav, nadu, gorljivost, život podnošenja patnjâ, strpljivost sve do mučeništva, da bismo i mi sami postali sudrugovi i dionici iste slave.


Iz spisa "De probatis sanctorum historiis", Laurentiusa Suriusa, kartuzijanaca
(De probatis sanctorum historiis. Praefatio, zv. 6, str. iii–iv)

Vjernost krsnim obećanjima


Napokon je, po Božjoj naklonosti, dovršen šesti svezak „Života svetaca“ […]. Sadrži mnoge opise života veoma svetih muževa. Doduše, među njima je rasuto mnogo pojedinosti kojima smo više prisiljeni diviti se nego što smo ih sposobni nasljedovati, ali većina je takva da doista ne zaslužujemo ime kršćana ako ih ne želimo usvojiti kao životno mjerilo.
Svemogući je Bog htio da njihovi životopisi izađu na vidjelo zato da bi se ljudi – nemarni i nebrizni za svoje spasenje – otresli mlakosti i nehaja te, raspaljeni njihovim izvrsnim primjerima, prizvali u spomen obećanje koje su dali na krštenju i prihvatili se posla da ono što su tada obećali marljivo i točno izvršavaju.
Jer kad smo kršteni, odričemo se sotone te svih njegovih djela i njegova sjaja. Nažalost, jedva da itko za to mari. Vrlo je malo onih koji bi htjeli barem promisliti što su tim riječima obećali Bogu. Zatim dolaze još i novotari, povećavaju nehaj i prezir kod ljudi koji su po svojoj izopačenosti skloni zlu; navješćuju da se opravdanje može postići samom vjerom; a uz to uče još čitav niz drugih stvari kojima mnoge guraju u sigurnu propast.
Mi pak vidimo da smo onda, kad smo prvi put stupili u Kristovu službu, obećali nešto drugo i da nas primjeri svih svetaca potiču na posve drukčije gledanje. Oni su vrlo jasno uviđali da se obećanje sadržano u ovih nekoliko riječi – „Odričem se sotone i njegovih djela i sjaja“ – ne može ispuniti ako ne navijestim postojan i neumoljiv rat svim porocima i grijesima te ako se s velikom pažnjom i trajnim naporima ne posvetim stjecanju kreposti.
Otuda proizlazi ono mnogostruko i gotovo nevjerojatno mrtvljenje i obuzdavanje tjelesnosti; otuda ono čudesno preziranje svijeta i svega čemu se ljudi odani svijetu dive; otuda ljubav prema samoći i povlačenje iz mnoštva ljudi, radi izbjegavanja prigoda za grijeh; silno strog život; trajna posvećenost molitvi, čitanju, pjevanju psalama, razmatranju i motrenju — čemu se gotovo uvijek pridruživao dar suza — te mnoštvo srodnih djela, koja vidimo obasjana velikom pohvalom kod apostola, kad kaže:
„Hodili su u ovčjim i kozjim kožama; oskudijevali su, bili stiješnjeni, zlostavljani; oni kojih svijet ne bijaše dostojan, lutali su pustinjama i gorama, pećinama i jamama zemaljskim“ (Heb 11, 37b–38).
To znači „potpuno odreknuće sotone i njegovih djela i sjaja.“ Divimo mu se kod svetih ljudi; o kad bismo ga htjeli barem donekle nasljedovati! Kao što kaže apostol: koji smo god u Krista kršteni, Kristom se zaodjenusmo (usp. Gal 3, 27). Krštenjem smo, dakle, zajedno s njime ukopani u smrt, da bismo, kao što Krist slavom Očevom uskrsnu od mrtvih, i mi živjeli novim životom (Rim 6, 4).
A što drugo znači „živjeti novim životom“ nego ići Kristovim stopama? Na krštenju smo svi preuzeli obvezu da ćemo tako živjeti. Ali te obveze, preuzete poput saveza, često padaju u zaborav; i premda je sramota prekršiti riječ danu smrtnim ljudima, nije nas sram pred Bogom navući na se biljeg nevjernosti.
Naša bi dužnost, dakako, bila da nikada ne zaboravimo to svečano obećanje. Po krivnji grijeha bili smo podjarmljeni sotoni. Krist nam se smilovao i svojom nas smrću oslobodio toga ropstva. On, dakle, hoće da se — oslobođeni iz ruku svojih neprijatelja — odreknemo sotone, njegovih djela i njegova sjaja te da u svetosti i pravednosti služimo Kristu u sve dane života (usp. Lk 1, 74–75). Premda smo oslobođeni ropstva, pozvani smo na služenje: odlazimo od sotone, a pristupamo Kristu. No služiti sotoni uistinu je isto što i robovati, dok služiti Kristu znači kraljevati.
Ipak, Kristu doista ne služi onaj tko nije vođen njegovim Duhom. Gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda (2 Kor 3, 17). I u tom Duhu sveti kliču: Abba, Oče (usp. Rim 8, 15). S velikim pouzdanjem Boga nazivaju Ocem, tako da su već sada, unatoč izvanjskom obličju služenja, ipak djeca Božja.
Ali ne bi uistinu bili takva djeca po preblagom Božjem posinjenju kad se ne bi trudili suobličiti liku njegova jedinorođenog Sina, našega Gospodina Isusa Krista. A to se ne događa ako prije toga ne odbace djela i ukrase sotone, to jest sve grijehe i sve ono što se bori protiv pravednosti i svetosti u kojoj Krist hoće da mu služimo, da ne bismo po grijehu opet pali pod vlast sotone.
Doista, o tome bi svi kršćani morali ozbiljno razmišljati: pozvani su da na ovome svijetu žive ne kao u domovini, nego kao u tuđini. Zato bi se uvijek morali truditi sačuvati se netaknutima od grijeha i uskladiti se s Božjom voljom. Tako će napokon prispjeti u onu nebesku domovinu, gdje su nam pripravljena neizmjerna dobra koja oko nije vidjelo, uho nije čulo i u ljudsko srce nisu ušla. […] Pred nama su primjeri nebrojenih svetaca i svetica, svih dobi i staleža. Ne možemo se izgovarati na vlastitu slabost, jer bismo mogli čuti odgovor: „Oni su mogli, iako su bili smrtni i nama slični. Nama samo nedostaje ona gorljivost vjere i ljubavi koju opažamo u njima. Kad bismo i mi bili njome obdareni, mogli bismo ono što su mogli oni.“
Time ne želim reći da bismo morali pokušavati ono što nadilazi naše snage. Ali nije iznad naših snaga prezirati sotonu i odbacivati njegova djela i njegova raskošja. Nijedan razborit čovjek neće ikome savjetovati da se upušta u takve postove, u tako ustrajna bdjenja ili da tijelo mori gotovo nevjerojatnom strogošću života. U takvim stvarima svatko mora odmjeriti vlastite snage i ne gledati toliko na ono što su učinili drugi, koliko na ono što sam može podnijeti.
Pa ipak, pažljivo čitanje života svetaca donosi veoma mnogo koristi, i onda kada ih ne možemo u svemu nasljedovati. Snažno pokreće duh kad upoznajemo njihova sjajna postignuća. Nerijetko se dogodi da, raspaljeni njihovim primjerom, možemo više nego što smo se uopće usuđivali pomisliti. Znamo što Augustin piše o svojim osjećajima nakon što je osobno slušao pohvalno izvješće o životu svetoga Antuna. Priče o svecima imaju neku vlastitu snagu poticaja, koja i posve otupjele ljude tjera da se barem nečega prihvate. […]

Na nutarnjem putu k Bogu, Antologija kartuzijanskih pisaca
Iz spisa "L’anima santa", Gabriel Marija Fulconisa, prezbitera kartuzijanaca
(L’anima santa, str. 19–20)

Vjernost krsnim obećanjima


U kakvu god se položaju ili stanju nalazio, Božja je volja da se posvećujem. Meni Isus u svom Evanđelju upućuje ove riječi: „Budite dakle savršeni kao što je savršen vaš nebeski Otac“ (Mt 5,48); „Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca“ (usp. Mt 11,29); „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom“ (Mk 8,34).
Dakle, Bog hoće da budem upravo svet i savršen u svome staležu; obećava mi sve potrebne milosti da mogu živjeti u skladu sa svime što mi zapovijeda. […] Čak i moji vlastiti grijesi mogu pridonijeti mojem posvećenju, otkad me spomen na njih ispunja još većom poniznošću i zahvalnošću, kad vidim kakvim me znakovima naklonosti Bog obdaruje nakon što sam ga toliko vrijeđao.
Čega se onda bojim? Zašto mi nedostaje pouzdanja? Isti Gospodin koji mi daje želju i misao da postajem svet, dat će mi i snagu da mogu doći do svetosti. On je neizmjerno dobar prema onome koji srcem traži Boga. Evo, pripravio mi je tisuću milosti i pomoći, budem li mu ostao vjeran. Zato moram skupiti hrabrost, veliku hrabrost. Sveti Bernard kaže da se mnoge duše ne posvećuju jer se ne ohrabre. Sveti Alfonz pak kaže: duša koja se osokoli i odluči da će se doista posve predati Isusu, lako će pobjeđivati ono što joj se prije činilo nepobjedivim. Bog, veli sveta Terezija, od mene ne traži ništa drugo osim odlučne volje. Onda će on sam učiniti sve.

Na nutarnjem putu k Bogu, Antologija kartuzijanskih pisaca


Copyright © 2020, www.verbumdei.com.hr