Mudrost

Mudrost je ljepša od sunca, nadilazi sva zviježđa, uspoređena sa svjetlom ona ga nadmašuje; jer svjetlo ustupa mjesto noći, a protiv mudrosti zlo ne preteže.
( Knjiga mudrosti 7, 29-30 )

REKAPITULACIJA:

Mudrost
Hebrejski	חָכמָה	hakmma
Grčki	σοφία	sofía
Latinski	sapientia

Riječ Mudrost ( mudar, mudrovanje, mudrac..) pojavljuje se 600 puta u Biblijskim tekstovima. U naslovima i podnaslovima pojavljuje se 55 puta. Ukupno 655 puta.
- 557 puta pojavljuje se u Starom zavjetu.
- 98 puta pojavljuje se u Novom zavjetu, a od toga 30 puta u evanđeljima
- najviše se spominje u Mudre izreke : 126 puta

SZ	Petoknjižje	13
	Povjesne knjige	55
	Mudrosne knjige	405
	Proroci	84
NZ	Evanđelja	30
	Djela apostolska	4
	Poslanice	60
	Otkrivenje	4
	Ukupno :	655

PREGLED PO ČITANJIMA

1	Prvi čovjekov grijeh Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je stvori Jahve, Bog. Ona reče ženi: »Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?« 2 Žena odgovori zmiji: »Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. 3 Samo za plod stabla što je nasred vrta rekao je Bog: ‘Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!’« 4 Nato će zmija ženi: »Ne, nećete umrijeti! 5 Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli, otvorit će vam se oči, i vi ćete biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo.« 6 Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svom mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo. 7 Tada se obadvoma otvore oči i upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače. Knjiga Postanka, 3, 6	Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svom mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo.
2	Faraonovi sni Poslije dvije godine usnu faraon da stoji pokraj Nila. 2 Iz Nila iziđe sedam krava, lijepih i debelih; pasle su po šašu. 3 Ali odmah poslije njih iz Nila iziđe sedam drugih krava, ružnih i mršavih, te stanu uz one krave na obali Nila. 4 Ružne i mršave krave požderu onih sedam lijepih i pretilih, i uto se faraon probudi. 5 Opet zaspi te usnu drugi san: sedam punih i jedrih klasova izraste na jednoj stabljici. 6 Ali, eto, poslije njih uzraste sedam klasova šturih, istočnjakom opaljenih. 7 Šturi klasovi proždru sedam jedrih i punih klasova. I faraon se probudi, i gle: bio je to san. 8 Ujutro faraon bijaše uznemiren u duši, pa pozva sve čarobnjake i sve mudrace egipatske: ispriča im faraon svoje sne, ali mu ih nitko nije mogao protumačiti. 9 Onda progovori faraonov glavni peharnik: »Moram danas spomenuti jedan svoj propust. 10 Jednom, kad se faraon razljutio na svoje službenike, mene i glavnog pekara stavio je u zatvor u zgradi glavnog upravitelja. 11 Usnusmo san iste noći, i ja i on, ali je svaki od nas usnuo san drugog značenja. 12 Onda je s nama bio neki mladi Hebrej, sluga zapovjednika straže. Ispričasmo njemu svoje sne, a on nam ih protumači: kaza svakom značenje njegova sna. 13 Kako nam ih je protumačio, tako nam se i dogodilo: mene vratiše na moje mjesto, a onoga objesiše.« 14 Faraon odmah pošalje po Josipa; izvuku ga brže-bolje iz tamnice; ošišaju mu kosu, obuku novo odijelo i on stupi pred faraona. 15 Onda faraon reče Josipu: »Usnuo sam san, a nitko ga ne može protumačiti. Čuo sam o tebi da možeš protumačiti san čim ga čuješ.« 16 »Ništa ja ne mogu«, odgovori Josip faraonu, »nego će Bog dati pravi odgovor faraonu.« 17 Onda je faraon pripovjedio Josipu: »U svom snu stojim na obali Nila. 18 I gle! Iz Nila iziđe sedam debelih i lijepih krava. Pasle su po šašu. 19 Poslije njih izađe drugih sedam krava. Bile su mršave, vrlo ružne i koštunjave. Još nikad ne vidjeh onako ružnih krava u svoj zemlji egipatskoj! 20 I sedam mršavih i ružnih krava proždru prvih sedam debelih krava. 21 Pa iako su ih progutale, nije se vidjelo da im je što u trbuhu: bile su ružne kao i prije. Uto se probudim. 22 Zatim sam u snu vidio kako na jednoj stabljici uzraste sedam punih i lijepih klasova. 23 Ali poslije njih uzraste sedam klasova zgrčenih, šturih, istočnjakom opaljenih. 24 I šturi klasovi proždru sedam jedrih klasova. Kazao sam ovo i vračarima, ali nema nikoga da mi razjasni.« 25 Onda Josip reče faraonu: »Faraonov je san samo jedan: Bog javlja faraonu što kani učiniti. 26 Sedam lijepih krava, to je sedam godina; sedam lijepih klasova opet je sedam godina. Tako je samo jedan san. 27 Sedam mršavih i ružnih krava poslije njih, a tako i sedam praznih, istočnjakom opaljenih klasova, označuje sedam gladnih godina. 28 To je ono što sam već faraonu rekao: Bog objavljuje faraonu što kani učiniti. 29 Dolazi, evo, sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj. 30 A poslije njih nastat će sedam gladnih godina, kada će se zaboraviti sve obilje u zemlji egipatskoj. 31 Kako glad bude harala zemljom, neće se ni znati da je u zemlji bilo obilje – zbog gladi koja će doći – jer će biti vrlo velika. 32 A što se faraonov san ponovio, znači da se Bog na to zaista odlučio i da će to uskoro provesti. 33 Zato neka faraon izabere sposobna i mudra čovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom. 34 Nadalje, neka se faraon pobrine da postavi nadglednika u zemlji koji će kupiti petinu sve žetve u zemlji egipatskoj za sedam godina obilja. 35 Neka skupljaju od svakog žita za sedam dobrih godina što dolaze; neka s ovlaštenjem faraonovim sabiru žito za hranu i pohranjuju ga po gradovima. 36 Neka zalihe služe za hranu u zemlji za sedam godina gladi što će snaći zemlju egipatsku, tako da za gladi zemlja ne propadne.« Knjiga Postanka, 41, 8	Ujutro faraon bijaše uznemiren u duši, pa pozva sve čarobnjake i sve mudrace egipatske: ispriča im faraon svoje sne, ali mu ih nitko nije mogao protumačiti.
3	Onda Josip reče faraonu: Faraonov je san samo jedan: Bog javlja faraonu što kani učiniti. 26Sedam lijepih krava, to je sedam godina; sedam lijepih klasova opet je sedam godina. Tako je samo jedan san. 27Sedam mršavih i ružnih krava poslije njih, a tako i sedam praznih, istočnjakom opaljenih klasova, označuje sedam gladnih godina. 28To je ono što sam već faraonu rekao: Bog objavljuje faraonu što kani učiniti. 29Dolazi, evo, sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj. 30A poslije njih nastat će sedam gladnih godina, kada će se zaboraviti sve obilje u zemlji egipatskoj. 31Kako glad bude harala zemljom, neće se ni znati da je u zemlji bilo obilje - zbog gladi koja će doći - jer će biti vrlo velika. 32A što se faraonov san ponovio, znači da se Bog na to zaista odlučio i da će to uskoro provesti. 33Zato neka faraon izabere sposobna i mudra čovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom. 34Nadalje, neka se faraon pobrine da postavi nadglednika u zemlji koji će kupiti petinu sve žetve u zemlji egipatskoj za sedam godina obilja. 35Neka skupljaju od svakog žita za sedam dobrih godina što dolaze; neka s ovlaštenjem faraonovim sabiru žito za hranu i pohranjuju ga po gradovima. 36Neka zalihe služe za hranu u zemlji za sedam godina gladi što će snaći zemlju egipatsku, tako da za gladi zemlja ne propadne. Knjiga Postanka, 41, 33	Zato neka faraon izabere sposobna i mudra čovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom.
4	Josip uzvišen 37Svidje se odgovor faraonu i svim njegovim službenicima. 38Zato faraon reče svojim službenicima: Zar bismo mogli naći drugoga kao što je on, čovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Božjim? 39A onda faraon reče Josipu: Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao što si ti. 40Ti ćeš biti upravitelj moga dvora: sav će se moj narod pokoravati tvojim naredbama. Jedino prijestoljem ja ću biti veći od tebe. 41Postavljam te, evo, reče faraon Josipu, nad svom zemljom egipatskom. 42Poslije toga skine faraon sa svoje ruke pečatni prsten i stavi ga Josipu na ruku. Zatim zaodjene Josipa odjećom od najljepše tkanine, a o vrat mu objesi zlatan lanac. 43Vozio se on u kolima kao njegov zamjenik, a pred njim klicahu: Abrek! Na koljena! Tako ga postavi nad svu zemlju egipatsku. 44Još faraon reče Josipu: Premda sam ja faraon, neće nitko dići svoje ruke ni noge bez tvog odobrenja u svoj zemlji egipatskoj. 45Faraon nazva Josipa Safenat Paneah, a za ženu mu dade Asenatu, kćer Poti-Fere, svećenika u Onu. I Josip postade poznat po zemlji egipatskoj. 46Josipu je bilo trideset godina kad je stupio u službu faraona, kralja egipatskog. A otišavši Josip ispred faraona, putovao je po svoj zemlji egipatskoj. 47Za sedam rodnih godina zemlja je rađala u obilju; 48on je - u tih sedam godina što ih je egipatska zemlja uživala - kupio od različite ljetine i hranu pohranjivao u gradove, smještajući u svakom gradu urod iz okolnih polja. 49Tako Josip nagomila mnogo žita, kao pijeska u moru, pa ga prestade i mjeriti jer mu mjere ne bijaše. Knjiga Postanka, 41, 39	A onda faraon reče Josipu: Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao što si ti.
5	Nevolje Hebreja u Egiptu Ovo su imena Izraelovih sinova koji su s Jakovom sišli u Egipat, svaki sa svojim domom: 2Ruben, Šimun, Levi i Juda; 3Jisakar, Zebulun i Benjamin; 4Dan i Naftali; Gad i Ašer. 5U svemu Jakovljevih potomaka bijaše sedamdeset duša. A Josip je već bio u Egiptu. 6I umre Josip, a pomru i sva njegova braća i sav onaj naraštaj. 7Ali su Izraelci bili rodni, namnožili se i silno ojačali, tako da su napučili zemlju. 8Uto u Egiptu zavlada novi kralj koji nije poznavao Josipa. 9I reče on svome puku: Eto, sinovi su Izraelovi postali narod brojan i moćniji od nas. 10Hajde, postupimo mudro s njima: spriječimo im porast, da se u slučaju rata ne pridruže našim neprijateljima, da ne udare na nas i napokon ne odu iz zemlje. 11I postaviše nad njima nadglednike da ih tlače teškim radovima. Tako su faraonu sagradili gradove-skladišta: Pitom i Ramses. 12Ali što su ih više tlačili, oni se još više množili, napredovali i širili se, tako da su Egipćani strahovali od Izraelaca. 13I Egipćani se okrutno obore na Izraelce. 14Ogorčavali su im život teškim radovima: pravljenjem meljte i opeke, različitim poljskim poslovima i svakovrsnim naporima koje im nemilosrdno nametahu Knjiga Izlaska, 1, 10	Hajde, postupimo mudro s njima: spriječimo im porast, da se u slučaju rata ne pridruže našim neprijateljima, da ne udare na nas i napokon ne odu iz zemlje
6	Štap pretvoren u zmiju 8Još doda Jahve Mojsiju i Aronu: 9Kad faraon zatraži od vas da izvedete kakvo znamenje, ti reci Aronu da uzme svoj štap i baci ga pred faraona, a štap će se pretvoriti u zmiju. 10Dođu Mojsije i Aron pred faraona i učine kako im je Jahve naredio. Aron baci pred faraona i njegove službenike svoj štap, koji se pretvori u zmiju. 11Zovne faraon mudrace i vračare. I zaista, egipatski vračari svojim vračanjem učine isto: 12svaki baci svoj štap, koji se pretvori u zmiju. Ali Aronov štap proguta njihove štapove. 13Faraon bijaše tvrdokorna srca: ne htjede poslušati Mojsija i Arona, kako je Jahve i kazao. Knjiga Izlaska, 7, 11	Zovne faraon mudrace i vračare. I zaista, egipatski vračari svojim vračanjem učine isto:
7	Svećeničko ruho A onda dovedi k sebi između Izraelaca svoga brata Arona zajedno s njegovim sinovima: Nadabom, Abihuom, Eleazarom i Itamarom da mi služe kao svećenici. 2Napravi svome bratu Aronu sveto ruho na čast i ukras. 3Obrati se svim vještacima koje sam obdario mudrošću neka naprave haljine Aronu da bi se posvetio i vršio svećeničku službu u moju čast. 4Neka ovu odjeću naprave: naprsnik, oplećak, ogrtač, košulju resama obrubljenu, mitru i pas; neka naprave svetu odjeću za tvoga brata Arona i njegove sinove da mi služe kao svećenici. 5Stoga neka oni primaju zlato, ljubičasto, crveno i tamnocrveno predivo i prepredeni lan. Knjiga Izlaska, 28, 3	Obrati se svim vještacima koje sam obdario mudrošću neka naprave haljine Aronu da bi se posvetio i vršio svećeničku službu u moju čast.
8	5I poče svoju pjesmu i reče: Proročanstvo Bileama, sina Beorova, proročanstvo čovjeka pronicava pogleda,16proročanstvo onoga koji riječi Božje sluša, koji poznaje mudrost Svevišnjega, koji vidi viđenja Svesilnoga, koji pada i oči mu se otvaraju.17Vidim ga, ali ne sada: motrim ga, al' ne iz blizine: od Jakova zvijezda izlazi, od Izraela žezlo se diže. On Moabu razbija bokove i svu djecu Šetovu zatire!18Edom će njegovim postati posjedom, a Seir zemljom osvojenom. Razvija snagu svoju Izrael, 19Jakov vlada nad neprijateljima i uništava preživjele iz Ira. Knjiga Brojeva, 24, 16	proročanstvo onoga koji riječi Božje sluša, koji poznaje mudrost Svevišnjega, koji vidi viđenja Svesilnoga, koji pada i oči mu se otvaraju.
9	Izraelci treba da slušaju Jahvu A sada, Izraele, poslušaj zakone i uredbe kojima vas učim da biste ih vršili i tako poživjeli te unišli i zaposjeli zemlju koju vam daje Jahve, Bog otaca vaših. 2Niti što nadodajite onome što vam zapovijedam niti što od toga oduzimljite; vršite zapovijedi Jahve, Boga svoga, što vam ih dajem. 3Vidjeli ste svojim očima što je Jahve učinio s Baal Peorom: jer Jahve, Bog tvoj, iskorijenio je iz tvoje sredine svakoga koji je slijedio Baal Peora. 4A svi vi koji se čvrsto držite Jahve, Boga svoga, živi ste i danas. 5Ja sam vas, eto, poučio o zakonima i uredbama, kako mi je Jahve, Bog moj, naredio da ih vršite u zemlji u koju idete da je zaposjednete. 6Držite ih i vršite: to će u očima naroda biti vaša mudrost i vaša razboritost. Kad oni čuju za sve ove zakone, reći će: 'Samo je jedan narod mudar i pametan, a to je ovaj veliki narod.' 7Jer koji je to narod tako velik da bi mu bogovi bili tako blizu kao što je Jahve, Bog naš, nama kad god ga zazovemo? 8Koji je to narod tako velik da bi imao zakone i uredbe pravedne kao što je sav ovaj Zakon koji vam ja danas iznosim? Ponovljeni zakon, 4, 6	Držite ih i vršite: to će u očima naroda biti vaša mudrost i vaša razboritost.
10	Ponovljeni zakon, 4, 6	Kad oni čuju za sve ove zakone, reći će: 'Samo je jedan narod mudar i pametan, a to je ovaj veliki narod.'
11	Suci 18U svakom gradu koji ti dade Jahve, Bog tvoj, postavi suce i nadglednike za svoja plemena da narodom pravedno upravljaju. 19Ne iskrivljuj pravde; ne budi pristran; ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oči mudrih, a ugrožava stvar pravednih. 20Teži za samom pravdom, da dugo živiš i zaposjedneš zemlju koju ti Jahve, Bog tvoj, daje. Ponovljeni zakon, 16, 19	Ne iskrivljuj pravde; ne budi pristran; ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oči mudrih, a ugrožava stvar pravednih.
12	6Rekoh: U prah ću ih smrviti, zbrisati im spomen izmed ljudi.27Ali se bojah ruga dušmanskoga: mogli bi im prevarit' se protivnici, pa da kažu: 'Pobjeda je naša, nije to Jahvina izvela ruka.'28Jer narod je to neupućen, oštroumlja u njih nema.29Da su mudri, već bi se i dosjetili, razabrali što ih očekuje.30Kako da jedan tisuću u bijeg nagna, i deset tisuća da dvojica gone, da ih Stijena njina nije prodala, da ih Jahve nije izručio?31Al' stijena im nije poput naše Stijene; osuđeni su naši neprijatelji.32Jer trs je njihov od sodomskog trsa i od vinograda gomorskih; grožđe im je grožđe otrovno, grozdovi im grozdovi gorčine;33njihovo je vino otrov zmijski, žestok jed otrovnice ljute. Ponovljeni zakon, 32, 29	Da su mudri, već bi se i dosjetili, razabrali što ih očekuje.
13	Mojsijeva smrt Poslije toga ode Mojsije s Moapskih poljana na brdo Nebo, na vrhunac Pisge nasuprot Jerihonu, gdje mu Jahve pokaza svu zemlju: Gilead do Dana, 2sav Naftali, kraj Efrajimov i Manašeov, svu Judinu krajinu do Zapadnog mora; 3zatim Negeb, područje doline Jerihona - grada palmi - do Soara. 4Potom mu reče Jahve: Ovo je zemlja za koju sam se zakleo Abrahamu, Izaku i Jakovu da ću je dati tvome potomstvu. Dopustio sam da je pogledaš svojim očima, ali ti onamo nećeš prijeći. 5I Mojsije, sluga Jahvin, umrije ondje u zemlji moapskoj po Jahvinoj zapovijedi. 6I ukopa ga on u dolini u zemlji nasuprot Bet Peoru. Do dana današnjega nitko nije doznao za njegov grob. 7Mojsiju bijaše sto dvadeset godina kad umrije. Oko mu nije oslabilo niti mu je snaga popustila. 8Izraelci oplakivahu Mojsija na Moapskim poljanama trideset dana. Potom prođoše i dani oplakivanja - tugovanja za Mojsijem. 9A Jošua, sin Nunov, bio je ispunjen duhom mudrosti jer Mojsije bijaše na nj položio svoje ruke. Njega su Izraelci slušali i činili kako je Jahve naredio Mojsiju. 10Ne pojavi se više prorok u Izraelu ravan Mojsiju - njega je Jahve poznavao licem u lice! - 11po svim onim znakovima i čudesima u zemlji egipatskoj za koja ga je Jahve slao da ih učini na faraonu, na svim službenicima njegovim i na svoj zemlji njegovoj, 12po onoj moćnoj ruci njegovoj i po svim onim velikim zastrašnim djelima koja učini na oči svega Izraela. Ponovljeni zakon, 34, 9	A Jošua, sin Nunov, bio je ispunjen duhom mudrosti jer Mojsije bijaše na nj položio svoje ruke. Njega su Izraelci slušali i činili kako je Jahve naredio Mojsiju.
14	On vode zaiska, mlijeka mu ona dade, u zdjelu dragocjenu nali mu povlake.26Rukom lijevom za klinom segnu, a desnom za čekićem kovačkim. Udari Siseru, glavu mu razmrska, probode mu, razbi sljepoočicu.27Do nogu pade joj, sruši se, leže, do nogu pade joj, sruši se; i gdje pade, mrtav osta.28Kroz prozor motri Siserina mati, kroz prozor motri, na rešetku jada: Dugo mu se kola ne vraćaju: što im je zapreg tako spor?29Najmudrija zbori joj dvorkinja, sebi samoj ona odgovara:30Plijen su našli pa ga dijele: po djevojku na ratnika, po djevojku i po dvije, halju-dvije za Siseru, vezen rubac za moj vrat!31Tako neka ginu, Jahve, svi neprijatelji tvoji! A oni koji te ljube nek budu kao sunce kada se diže u svojemu sjaju! I zemlja bijaše mirna četrdeset godina. Knjiga o Sucima, 5, 29	Najmudrija zbori joj dvorkinja, sebi samoj ona odgovara
15	Još o Elijevim sinovima 22Eli je bio već vrlo star, ali je ipak čuo sve što su njegovi sinovi činili svemu Izraelu. 23I on im reče: Zašto radite takvo što da o tome moram slušati od svega ovog naroda? 24Nemojte tako, sinovi moji! Nisu dobri glasovi što ih čujem ... Sablažnjujete narod Jahvin. 25Ako čovjek zgriješi čovjeku, Bog će prosuditi. Ali ako čovjek zgriješi Jahvi, tko će se zauzeti za njega? Ali sinovi ne poslušaše glasa oca svojega, jer je Jahve odlučio da ih pogubi. 26A mladi je Samuel sve više rastao u dobi i mudrosti i pred Jahvom i pred ljudima. Prva knjiga o Samuelu, 2, 26	A mladi je Samuel sve više rastao u dobi i mudrosti i pred Jahvom i pred ljudima.
16	Povijest Nabala i Abigajile 2U Maonu živio čovjek koji je imao svoje gospodarstvo u Karmelu; bio je to vrlo bogat čovjek, imao je tri tisuće ovaca i tisuću koza. Upravo je tada strigao svoje ovce u Karmelu. 3Taj se čovjek zvao Nabal, a njegova žena Abigajila. Žena je bila mudra i vrlo lijepa, a čovjek surov i opak: bio je Kalebovac. 4David je u pustinji čuo da Nabal striže svoje ovce. 5Stoga posla deset momaka naloživši im: Idite gore u Karmel, otiđite k Nabalu i pozdravite ga u moje ime. 6I recite ovako mome bratu: 'Mir tebi, mir tvome domu, mir svemu što imaš! 7Sada, čujem, strižeš ovce. A tvoji su pastiri bili kod nas, nismo ih dirali, ništa im nije nestalo dokle god su bili u Karmelu. 8Pitaj svoje sluge i kazat će ti. Zato neka ovi momci nađu milost pred tobom, jer smo došli u svečan dan. Podaj svojim slugama i svome sinu Davidu što ti se nađe pri ruci.' Prva knjiga o Samuelu, 25, 3	Taj se čovjek zvao Nabal, a njegova žena Abigajila. Žena je bila mudra i vrlo lijepa, a čovjek surov i opak: bio je Kalebovac.
17	32David odgovori Abigajili: Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji te danas poslao meni u susret! 33Neka je blagoslovljena tvoja mudrost i blagoslovljena bila ti što si me danas zadržala da ne svalim na se krvnu krivicu i da ne pribavim sebi pravdu svojom rukom. 34Ali, tako mi živog Jahve, Boga Izraelova, koji nije dopustio da ti učinim zlo: da mi nisi tako brzo izišla u susret, zaista ne bi Nabalu do jutra ostalo ni ono što uza zid mokri! 35Nato David primi iz njezine ruke što mu bijaše donijela i reče joj: Vrati se s mirom svojoj kući. Gle, uslišao sam tvoj glas i obazreo se na tebe. 36Kad se Abigajila vratila k Nabalu, on je upravo imao gozbu u kući, pravu kraljevsku gozbu: Nabal bijaše veseo i sasvim pijan; zato mu ona ne reče ništa dok nije svanulo jutro. 37A ujutro, kad se Nabal otrijeznio, pripovjedi mu njegova žena sve što se dogodilo, a njemu obamrije srce u grudima i on osta kao da se skamenio. 38A desetak dana poslije toga Jahve udari Nabala te umrije. 39Kad David ču da je umro Nabal, reče: Neka je blagoslovljen Jahve, koji mi je ispravio nepravdu što mi je učini Nabal; i Jahve je očuvao svoga slugu da ne učini zla, a svalio je Nabalovu zloću na njegovu glavu! Prva knjiga o Samuelu, 25, 33	Neka je blagoslovljena tvoja mudrost i blagoslovljena bila ti što si me danas zadržala da ne svalim na se krvnu krivicu i da ne pribavim sebi pravdu svojom rukom.
18	18Tada progovori kralj i reče ženi: Nemoj mi sada zatajiti ono što ću te pitati! A žena odgovori: Neka govori moj gospodar kralj! 19Tada kralj upita: Nisu li Joabovi prsti s tobom u svemu tome? A žena odgovori: Tako bio živ, gospodaru kralju, zaista se ne može ni desno ni lijevo od svega što je kazao moj gospodar i kralj! Jest, tvoj mi je sluga Joab zapovjedio, on je naučio tvoju službenicu sve ove riječi. 20Tvoj je sluga Joab to učinio da bi svemu dao drugo lice, ali je moj gospodar mudar kao Božji anđeo, on zna sve što se zbiva na zemlji. 21Tada se kralj okrenu Joabu i reče mu: Dobro, učinit ću to. Idi i dovedi natrag mladića Abšaloma! 22A Joab pade licem na zemlju, pokloni se i zahvali kralju; zatim reče Joab: Danas vidi tvoj sluga da je našao milost u tvojim očima, gospodaru kralju, kad je kralj ispunio molbu svoga sluge. 23Potom se diže Joab, ode u Gešur i dovede Abšaloma natrag u Jeruzalem. 24Ali kralj reče: Neka ide u svoju kuću, a meni neka ne dolazi na oči! I Abšalom se povuče u svoju kuću i ne dođe kralju na oči. Druga knjiga o Samuelu, 14,20	Tvoj je sluga Joab to učinio da bi svemu dao drugo lice, ali je moj gospodar mudar kao Božji anđeo, on zna sve što se zbiva na zemlji.
19	Svršetak ustanka 14Šeba je prošao kroza sva izraelska plemena sve do Abel Bet Maake i svi Bikrani s njim. Skupiše se oni i pođoše za njim. 15Joab dođe i opsjede ga u Abel Bet Maaki. Dade nasuti nasip oko grada. Sva vojska koja bijaše s Joabom navali potkopavati zid da ga obori. 16Tada se jedna mudra žena uspe na zid i povika iz grada: Čujte! Čujte! Recite Joabu: 'Priđi ovamo, da govorim s tobom!' 17Kad je prišao, upita žena: Jesi li ti Joab? On odgovori: Jesam. A ona će: Poslušaj riječ sluškinje svoje! On odgovori: Slušam. 18Žena nastavi: Nekoć se govorilo ovako: 'Treba pitati u Abelu i u Danu 19je li svršeno s onim što su utvrdili vjernici u Izraelu.' Ti bi htio uništiti jedan grad, i to jedan od matičnih gradova u Izraelu. Zašto zatireš baštinu Jahvinu? 20Joab odgovori ovako: Daleko, daleko bilo to od mene! Ne želim ni zatirati ni razarati. 21Ne radi se o tome, nego je jedan čovjek iz Efrajimove gore, po imenu Šeba, Bikrijev sin, podigao ruku na kralja, na Davida. Predajte samo njega, pa ću otići od grada! Žena odgovori Joabu: Dobro. Odmah će ti njegovu glavu baciti preko zida! 22Žena se vrati u grad i progovori svemu narodu kako joj je govorila njezina mudrost. I odsjekoše glavu Bikrijevu sinu Šebi i baciše je Joabu. A on zapovjedi da zatrube u rog te se raziđoše od grada, svaki u svoj kraj. A Joab se vrati kralju u Jeruzalem. Druga knjiga o Samuelu, 20, 16	Tada se jedna mudra žena uspe na zid i povika iz grada: Čujte! Čujte! Recite Joabu: 'Priđi ovamo, da govorim s tobom!'
20	Druga knjiga o Samuelu, 20, 22	Žena se vrati u grad i progovori svemu narodu kako joj je govorila njezina mudrost. I odsjekoše glavu Bikrijevu sinu Šebi i baciše je Joabu. A on zapovjedi da zatrube u rog te se raziđoše od grada, svaki u svoj kraj. A Joab se vrati kralju u Jeruzalem.
21	1. SALOMON MUDRAC Uvod . Salomon se sprijatelji s faraonom, kraljem egipatskim: oženi se kćerju faraonovom i uvede je u Davidov grad dokle ne dovrši gradnju svoga dvora, Hrama Jahvina i zidova oko Jeruzalema. 2Narod je pak prinosio žrtve na uzvišicama, jer još nije bio sagrađen do toga vremena dom imenu Jahvinu. 3A Salomon je ljubio Jahvu: ravnao se prema naredbama svoga oca Davida, samo je prinosio klanice i kađenice na uzvišicama. Prva knjiga o Kraljevima, 3, 1	1. SALOMON MUDRAC
22	Salomon moli za dar mudrosti 4Kralj ode u Gibeon da prinese žrtvu, jer ondje bijaše najveća uzvišica. Salomon prinese tisuću paljenica na tom žrtveniku. 5U Gibeonu se Jahve javi Salomonu noću u snu. Bog reče: Traži što da ti dadem. 6Salomon odgovori: Veoma si naklon bio svome sluzi Davidu, mome ocu, jer je hodio pred tobom u vjernosti, pravednosti i poštenju srca svoga; i sačuvao si mu tu veliku milost i dao si da jedan od njegovih sinova sjedi na njegovu prijestolju. 7Sada, o Jahve, Bože moj, ti si učinio kraljem slugu svoga na mjesto moga oca Davida, a ja sam još sasvim mlad te još ne znam vladati. 8Tvoj je sluga usred naroda koji si izabrao; naroda brojnog, koji se ne da izbrojiti ni popisati. 9Podaj svome sluzi pronicavo srce da može suditi tvom narodu, razlikovati dobro od zla, jer tko bi mogao upravljati tvojim narodom koji je tako velik! 10Bijaše milo Jahvi što je Salomon to zamolio. 11Zato mu Jahve reče: Jer si to tražio, a nisi iskao ni duga života, ni bogatstva, ni smrti svojih neprijatelja, nego pronicavost u prosuđivanju pravice, 12evo ću učiniti po riječima tvojim: dajem ti srce mudro i razumno, kakvo nije imao nitko prije tebe niti će ga imati itko poslije tebe, 13ali ti dajem i što nisi tražio: bogatstvo i slavu kakve nema nitko među kraljevima. 14I ako budeš stupao mojim putovima i budeš se držao mojih zakona i zapovijedi, kao što je činio tvoj otac David, umnožit ću tvoje dane. 15Salomon se probudi, i gle: bijaše to san. On se vrati u Jeruzalem i stade pred Kovčeg saveza Jahvina; prinese paljenice i žrtve pričesnice i priredi gozbu svim slugama svojim. Prva knjiga o Kraljevima, 3, 4	Salomon moli za dar mudrosti
23	Prva knjiga o Kraljevima, 3, 12	evo ću učiniti po riječima tvojim: dajem ti srce mudro i razumno, kakvo nije imao nitko prije tebe niti će ga imati itko poslije tebe,
24	Salomonova presuda 16Tada dođoše dvije bludnice kralju i stadoše preda nj. 17I reče jedna žena: Dopusti, gospodaru moj! Ja i ova žena u istoj kući živimo i ja sam rodila kraj nje u kući. 18A trećega dana poslije moga porođaja rodi i ova žena. Bile smo zajedno i nikoga stranog s nama; samo nas dvije u kući. 19Jedne noći umrije sin ove žene jer bijaše legla na njega. 20I ustade ona usred noći, uze moga sina o boku mojem, dok je tvoja sluškinja spavala, i stavi ga sebi u naručje, a svoga mrtvog sina stavi kraj mene. 21A kad ujutro ustadoh da podojim svoga sina, gle: on mrtav! I kad sam pažljivije pogledala, razabrah: nije to moj sin koga sam ja rodila! 22Tada reče druga žena: Ne, nije tako. Moj je sin onaj živi, a tvoj je onaj koji je mrtav! A prva joj odvrati: Nije istina! Tvoj je sin onaj koji je mrtav, a moj je onaj koji živi! I tako se prepirahu pred kraljem. 23A kralj onda progovori: Ova kaže: 'Ovaj živi moj je sin, a onaj mrtvi tvoj'; druga pak kaže: 'Nije, nego je tvoj sin mrtav, a moj je onaj živi.' 24Donesite mi mač! naredi kralj. I donesoše mač pred kralja, 25a on reče: Rasijecite živo dijete nadvoje i dajte polovinu jednoj, a polovinu drugoj. 26Tada ženu, majku živog djeteta, zabolje srce za sinom i povika ona kralju: Ah, gospodaru! Neka se njoj dade dijete, samo ga nemojte ubijati! A ona druga govoraše: Neka ne bude ni meni ni tebi: rasijecite ga! 27Onda progovori kralj i reče: Dajte dijete prvoj, nipošto ga ne ubijajte! Ona mu je majka. 28Sav je Izrael čuo presudu koju je izrekao kralj i poštovali su kralja, jer su vidjeli da je u njemu božanska mudrost u izricanju pravde. Prva knjiga o Kraljevima, 3, 28	Sav je Izrael čuo presudu koju je izrekao kralj i poštovali su kralja, jer su vidjeli da je u njemu božanska mudrost u izricanju pravde.
25	Salomonova slava 9Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj. 10Mudrost je Salomonova bila veća od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti Egipta. 11Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih; njegovo se ime pronosilo među svim narodima unaokolo. 12Izrekao je tri tisuće mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuću i pet. 13Zborio je o drveću: od cedra što je na Libanonu pa do izopa što klija na zidu; raspravljao je o životinjama, o pticama, o gmazovima i o ribama. 14Dolazili su od sviju naroda da čuju mudrost Salomonovu, od svih zemaljskih kraljeva koji su čuli glas o njegovoj mudrosti. Prva knjiga o Kraljevima, 5, 9	Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj.
26	Prva knjiga o Kraljevima, 5, 10	mudrost je Salomonova
27	Prva knjiga o Kraljevima, 5, 10	bila veća od mudrosti svih sinova Istoka i
28	Prva knjiga o Kraljevima, 5, 10	od sve mudrosti Egipta.
29	Prva knjiga o Kraljevima, 5, 11	Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih; njegovo se ime pronosilo među svim narodima unaokolo.
30	Prva knjiga o Kraljevima, 5, 12	Izrekao je tri tisuće mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuću i pet.
31	Prva knjiga o Kraljevima, 5, 14	Dolazili su od sviju naroda da čuju mudrost Salomonovu,
32	Prva knjiga o Kraljevima, 5, 14	od svih zemaljskih kraljeva koji su čuli glas o njegovoj mudrosti.
33	21Kada je Hiram primio Salomonovu poruku, veoma se obradova i reče: Neka je blagoslovljen danas Jahve koji je dao mudra sina Davidu, koji upravlja ovim velikim narodom. 22I Hiram javi Salomonu: Primio sam tvoju poruku. Ispunit ću u svemu tvoju želju glede drva cedrova i drva čempresova. 23Moje će ih sluge dopremiti s Libanona na more, složit ću ih u splavi i pustiti ih morem do mjesta koje ćeš mi označiti; ondje ću ih razložiti i ti ćeš ih uzeti. Ti ćeš pak ispuniti moju želju i dati hranu mojoj čeljadi. 24Hiram je davao Salomonu drva cedrova i čempresova koliko je htio, 25a Salomon je davao Hiramu dvadeset tisuća kora pšenice za hranu ljudstvu, i dvadeset tisuća kora ulja od tiještenih maslina. Toliko je Salomon davao Hiramu godinu za godinom. 26Jahve je dao mudrost Salomonu, kako mu bijaše obećao; između Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopiše savez. 27Tada diže kralj Salomon kulučare iz svega Izraela; kulučara je bilo u svemu trideset tisuća ljudi. 28Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuća ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuće. Adoniram je bio nad svim kulučarima. 29Salomon je imao i sedamdeset tisuća nosača tereta, osamdeset tisuća kamenorezaca u gori, 30ne računajući glavara službeničkih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisuće i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na radovima. 31Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog kamena i da ih klešu za temelje Hrama. 32Graditelji Salomonovi i Hiramovi, i oni iz Gibela, tesali su i pripremali drvo i klesali za gradnju Hrama. Prva knjiga o Kraljevima, 5, 21	Kada je Hiram primio Salomonovu poruku, veoma se obradova i reče: Neka je blagoslovljen danas Jahve koji je dao mudra sina Davidu, koji upravlja ovim velikim narodom.
34	Prva knjiga o Kraljevima, 5, 26	Jahve je dao mudrost Salomonu, kako mu bijaše obećao; između Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopiše savez.
35	Posjet kraljice od Sabe Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona dođe da Salomona iskuša zagonetkama. 2Došla je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago kamenje. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu. 3Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno ništa da joj ne bi umio objasniti. 4Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio, 5jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah. 6Tada reče kralju: Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti. 7Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno: ti nadvisuješ u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam čula. 8Blago tvojim ženama, blago ovim tvojim slugama koji su neprestano pred tobom i slušaju tvoju mudrost! 9Neka je blagoslovljen Jahve, Bog tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato što Jahve uvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da činiš pravo i pravicu. 10Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu. 11Pa i Hiramovo brodovlje, koje je donosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogo sandalovine i dragulja. 12Kralj je od sandalovine napravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, i citre i harfe za pjevače; nikada se više nije dovezlo toliko sandalova drveta niti se vidjelo do danas. 13Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je god zaželjela i zatražila, a povrh toga kraljevski je obdari. Potom ona krenu i sa slugama vrati se u svoju zemlju. Prva knjiga o Kraljevima, 10, 4	Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio,
36	Prva knjiga o Kraljevima, 10, 6	Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti.
37	Prva knjiga o Kraljevima, 10, 7	Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno: ti nadvisuješ u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam čula.
38	Prva knjiga o Kraljevima, 10, 8	Blago tvojim ženama, blago ovim tvojim slugama koji su neprestano pred tobom i slušaju tvoju mudrost!
39	Salomonovo bogatstvo 14Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata, 15osim onoga što je dolazilo od trgovaca i prodavača-potukača i od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemaljskih. 16Kralj Salomon načini tri stotine velikih štitova od kovanog zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina zlatnih šekela; 17i načini trista štitića od kovanog zlata; za svaki je štitić utrošio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuću zvanu Libanonska šuma. 18Kralj je još napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom. 19Prijestolje je imalo šest stepenica, straga je na njemu bila teleća glava, a s obje strane sjedala bile su ručice, a kraj ručica stajala dva lava. 20Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu. 21Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne, i sve posuđe u kući zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; ništa nije bilo od srebra, jer se ono smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. 22Kralj je imao taršiško brodovlje na moru zajedno s Hiramovim brodovljem, i svake treće godine dolazilo je taršiško brodovlje donoseći zlato, srebro i slonovu kost, majmune i paune. 23Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću. 24Sav je svijet želio vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce. 25Svatko mu je donosio dar: srebro i zlatno posuđe, haljine, oružje, miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu. Prva knjiga o Kraljevima, 10, 23	Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću.
40	Prva knjiga o Kraljevima, 10, 24	Sav je svijet želio vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.
41	Svršetak kraljevanja 41Ostala povijest Salomonova, sve što je učinio i njegova mudrost, zar nije zapisana u knjizi Povijesti Salomonove? 42A kraljevaše Salomon u Jeruzalemu nad svim Izraelom četrdeset godina. 43Onda počinu Salomon kod otaca svojih i bi sahranjen u Davidovu gradu, a njegov sin Roboam zakralji se namjesto njega. Prva knjiga o Kraljevima, 11, 41	Ostala povijest Salomonova, sve što je učinio i njegova mudrost, zar nije zapisana u knjizi Povijesti Salomonove?
42	7Još David reče Salomonu: Sine! Bio sam nakanio u srcu da sagradim Dom imenu Jahve, svoga Boga. 8Ali mi je došla Jahvina riječ: 'Mnogo si krvi prolio i velike si ratove vodio; nećeš ti graditi Doma mome imenu jer si mnogo krvi prolio na zemlju preda mnom. 9Gle, rodit će ti se sin; on će biti miroljubac i dat ću mu mir od svih njegovih neprijatelja odasvud unaokolo; ime će mu biti Salomon. Mir i pokoj dat ću Izraelu za njegova vremena. 10On će sagraditi Dom mome imenu, on će mi biti sin, a ja ću njemu biti otac i utvrdit ću njegovo kraljevsko prijestolje nad Izraelom zauvijek.' 11Sada, moj sine, neka bude Jahve s tobom da izvršiš i sagradiš Dom Jahve, svoga Boga, kao što je rekao za te. 12Samo neka ti Jahve poda razum i mudrost kad te postavi nad Izraelom zato da se držiš Zakona Jahve, svoga Boga! 13Bit ćeš sretan budeš li brižno vršio uredbe i zakone koje je Jahve preko Mojsija dao Izraelu. Budi junak i hrabar, ne boj se i ne plaši se! 14Ja sam, evo, svojim trudom pripravio za Dom Jahvin sto tisuća zlatnih talenata i milijun srebrnih talenata, a tuča i željeza bez mjere, jer ga je tako mnogo. Pripravio sam i drva i kamenja, a i ti dodaj nešto k tomu. 15Imaš mnogo valjanih radnika, klesara, zidara, tesara i svakovrsnih vještaka u svakom umijeću; 16zlatu, srebru, tuču i željezu nema mjere; idi, dakle, i gradi, i neka Jahve bude s tobom! Prva Knjiga Ljetopisa, 22, 12	Samo neka ti Jahve poda razum i mudrost kad te postavi nad Izraelom zato da se držiš Zakona Jahve, svoga Boga!
43	12Ovo su vratarski redovi. Glavari ovih junaka bili su, kao i njihova braća, čuvari u službi Jahvina Doma. 13Bacali su ždrebove, najmanji kao i najveći, po obiteljima za svaka pojedina vrata. 14Ždrijeb na istok pao je Šelemji; njegov sin Zaharija bio je mudar savjetnik. Kad su bacili ždrebove, dopao mu je ždrijeb na sjever, 15Obed-Edomu na jug; a njegovim sinovima na spremište; 16Šufimu i Hosi na zapad Šaleketskim vratima, na putu koji vodi k usponu; straža je bila do straže. 17S istoka šest levita, sa sjevera četiri na dan, s juga četiri na dan; a kod spremišta po dva. 18Na hramskoj prigradnji, sa zapada, četiri na usponu, dva kod prigradnje. 19To su vratarski redovi među Korahovim i Merarijevim sinovima. Prva Knjiga Ljetopisa, 26,14	Ždrijeb na istok pao je Šelemji; njegov sin Zaharija bio je mudar savjetnik. Kad su bacili ždrebove, dopao mu je ždrijeb na sjever,
44	25Nadstojnik nad kraljevim blagom bio je Adielov sin Azmavet, a nadstojnik za blago u zemlji, u gradovima, selima i tvrđavama, bio je Uzijin sin Jonatan. 26Nadstojnik nad poljskim radnicima koji su obrađivali zemlju bio je Kelubov sin Ezri. 27Nadstojnik nad vinogradarima Ramaćanin Šimej. Nadstojnik nad vinogradrskim klijetima bio je Šifmejac Zabdi. 28Nadstojnik nad maslinama i dudovima što su po Šefeli bio je Gederac Hanan; nadstojnik nad skladištima ulja Joaš. 29Nadstojnik nad govedima što su pasla u Šaronu bio je Šaronac Šitraj. Nadstojnik nad krupnom stokom u dolinama bio je Edlajev sin Šafat. 30Nadstojnik nad devama Jišmaelac Obil. Nadstojnik nad magaricama Meronoćanin Jehdeja. 31Nadstojnik nad ovcama i kozama Hagrijac Jaziz. Svi su oni bili nadstojnici nad imanjem kralja Davida. 32Savjetnik je bio Davidov stric Jonatan, mudar čovjek; bio je i književnik; a Hakmonijev sin Jehiel bio je s kraljevim sinovima. 33Ahitofel je bio kraljev savjetnik, Arkijac Hušaj kraljev prijatelj. 34Ahitofela su naslijedili Benajin sin Jojada i Ebjatar, kraljev je vojvoda bio Joab. Prva Knjiga Ljetopisa, 27,32	Savjetnik je bio Davidov stric Jonatan, mudar čovjek; bio je i književnik; a Hakmonijev sin Jehiel bio je s kraljevim sinovima.
45	Druga Knjiga Ljetopisa, 1, 1	Salomon prima mudrost
46	Salomon prima mudrost Salomon, sin Davidov, bio se učvrstio na prijestolju. Jahve, Bog njegov, bijaše s njim i uzvisi ga veoma. 2Salomon se tada obrati svem Izraelu, tisućnicima, satnicima, sucima, svim knezovima izraelskim, glavama obitelji, 3te se on i s njim sav Zbor popeše na uzvišicu koja bješe u Gibeonu, jer je ondje bio Šator sastanka što ga u pustinji podiže Mojsije, sluga Božji. 4David bijaše prenio Kovčeg Božji iz Kirjat Jearima do mjesta koje je sam pripravio za nj; jer je bio podigao Šator u Jeruzalemu. 5Tučani žrtvenik što ga napravi Besalel, sin Hurova sina Urija, bijaše ondje pred Prebivalištem Jahvinim, kamo dođoše Salomon i zbor da mu se obrate. 6Ondje se Salomon pred Jahvom pope na tučani žrtvenik, koji bješe tik do Šatora sastanka, i prinese na njemu tisuću paljenica. 7Iste se noći Bog ukaza Salomonu i reče mu: Traži što da ti dadem. 8Salomon odgovori: Veoma si naklon bio mome ocu Davidu i zakraljio si mene na njegovo mjesto. 9Bože Jahve, neka se ispuni sada obećanje što si ga dao mome ocu Davidu, jer si me zakraljio nad narodom kojega ima mnogo kao zemaljske prašine. 10Daj mi sada mudrost i znanje da uzmognem upravljati ovim narodom, jer tko će upravljati tolikim narodom kao što je ovaj tvoj! 11Bog reče Salomonu: Budući da ti je to u srcu, a nisi iskao ni bogatstva, ni blaga, ni slave, ni smrti neprijatelja i jer nisi tražio duga života nego mudrosti i znanja kako bi upravljao mojim narodom nad kojim te zakraljih, 12dajem ti mudrost i znanje. Ali ti dajem i bogatstva, blaga i slave kakve nije imao nijedan kralj što bješe prije tebe i kakve neće imati ni oni koji dođu poslije tebe. Druga Knjiga Ljetopisa, 1, 10	Daj mi sada mudrost i znanje da uzmognem upravljati ovim narodom, jer tko će upravljati tolikim narodom kao što je ovaj tvoj!
47	Druga Knjiga Ljetopisa, 1, 11	Bog reče Salomonu: Budući da ti je to u srcu, a nisi iskao ni bogatstva, ni blaga, ni slave, ni smrti neprijatelja i jer nisi tražio duga života nego mudrosti i znanja kako bi upravljao mojim narodom nad kojim te zakraljih,
48	Druga Knjiga Ljetopisa, 1, 12	dajem ti mudrost i znanje. Ali ti dajem i bogatstva, blaga i slave kakve nije imao nijedan kralj što bješe prije tebe i kakve neće imati ni oni koji dođu poslije tebe
49	10Hiram, tirski kralj, odgovori pismom što ga posla Salomonu: Zato što voli svoj narod, Jahve te zakraljio nad njim. 11Dometnu još i ovo: Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji je stvorio nebesa i zemlju. On je kralju Davidu dao mudra, pametna i umna sina koji će jedan dom graditi Jahvi, a drugi sebi da iz njega kraljuje. 12Stoga ti šaljem čovjeka mudra, vješta i razumna, Hurama Abija, 13sina jedne Danovke i oca Tirca. Umije obrađivati zlato, srebro, tuč, željezo, kamen, drvo, grimiz, ljubičasti baršun, bez i karmezin, umije rezbariti svakovrsne rezbarije i zamisliti svako djelo koje mu se povjeri. On će raditi s tvojim umjetnicima i umjetnicima moga gospodara Davida, tvoga oca. 14Neka, dakle, sada moj gospodar svojim slugama pošalje pšenice, ječma, ulja i vina kako je obećao. 15A mi ćemo nasjeći stabala s Libanona koliko ti god treba i dovest ćemo ti ih na splavima morem u Jafu, a ti ih prevezi gore u Jeruzalem. Druga Knjiga Ljetopisa, 2, 11	Dometnu još i ovo: Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji je stvorio nebesa i zemlju. On je kralju Davidu dao mudra, pametna i umna sina koji će jedan dom graditi Jahvi, a drugi sebi da iz njega kraljuje.
50	Druga Knjiga Ljetopisa, 2, 12	Stoga ti šaljem čovjeka mudra, vješta i razumna, Hurama Abija,
51	Salomonova slava 17Tada je Salomon otišao u Esjon-Geber i u Elat na morskoj obali u zemlji edomskoj. 18A Hiram mu je poslao po slugama lađe i mornare vične moru te su otišli sa Salomonovim slugama u Ofir; uzeše odande četiri stotine i pedeset talenata zlata i donesoše ih kralju Salomonu. 2 Ljet 9. Uto kraljica od Sabe ču glas o Salomonu; hoteći iskušati Salomona zagonetkama, dođe u Jeruzalem s mnogobrojnom pratnjom i s devama koje su nosile miomirise, mnogo zlata i dragulja. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu. 2Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije bilo Salomonu sakriveno ništa da joj ne bi umio objasniti. 3Kad kraljica od Sabe vidje njegovu mudrost, dvor koji bijaše sagradio, 4jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, i njegove peharnike i njihova odijela, i njegove paljenice koje je prinosio u Jahvinu domu, zastade joj dah. 5Tada reče kralju: Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti. 6Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno o tvojoj velikoj mudrosti; nadvisio si glas koji sam slušala. 7Blago tvojim ljudima i tvojim slugama koji stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost! 8Neka je blagoslovljen Jahve, tvoj Bog, komu si tako omilio da te postavio na svoje prijestolje da kraljuješ umjesto Jahve, svojega Boga, jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka; i zato je postavio tebe za kralja da činiš pravo i pravicu. Druga Knjiga Ljetopisa, 9, 3	Kad kraljica od Sabe vidje njegovu mudrost, dvor koji bijaše sagradio,
52	Druga Knjiga Ljetopisa, 9, 5	Tada reče kralju: Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti.
53	Druga Knjiga Ljetopisa, 9, 6	Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno o tvojoj velikoj mudrosti; nadvisio si glas koji sam slušala.
54	Druga Knjiga Ljetopisa, 9, 7	Blago tvojim ljudima i tvojim slugama koji stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost!
55	22Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću. 23Svi su zemaljski kraljevi željeli vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce. 24Svatko mu je donosio dar, srebrno i zlatno posuđe, haljine, oružje i miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu. 25Salomon je imao četiri tisuće konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuća konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. 26Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske međe. 27Kralj je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini. 28Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja. Druga Knjiga Ljetopisa, 9, 22	Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću.
56	Druga Knjiga Ljetopisa, 9, 23	Svi su zemaljski kraljevi željeli vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.
57	Roboamova nevjera 18Roboam je sebi uzeo za žemu Mahalatu, kćer Davidova sina Jerimota, i Abihajilu, kćer Jišajeva sina Eliaba, 19koja mu rodi sinove: Jeuša, Šemarju i Zahama. 20A poslije nje oženio se Abšalomovom kćerju Maakom, koja mu rodi Abiju, Etaja, Zizu i Šelomita. 21Roboam je ljubio Abšalomovu kćer Maaku više od svih svojih žena i inoča, iako je uzeo osamnaest žena i šezdeset inoča i rodio dvadeset i osam sinova i šezdeset kćeri. 22I Roboam postavi Maakina sina Abiju za poglavara i kneza nad njegovom braćom, jer ga je naumio postaviti za kralja. 23I, mudro radeći, razmjesti sinove po svim judejskim i Benjaminovim krajevima, po svim tvrdim gradovima, davši im hrane izobila i poženivši ih sa mnogo žena. Druga Knjiga Ljetopisa, 11, 23	I, mudro radeći, razmjesti sinove po svim judejskim i Benjaminovim krajevima, po svim tvrdim gradovima, davši im hrane izobila i poženivši ih sa mnogo žena.
58	21Ja, kralj Artakserkso, još zapovijedam svim rizničarima s one strane Rijeke: sve što od vas zatraži svećenik Ezra, pisar Zakona Boga nebeskoga, podajte odmah najtočnije, 22do stotinu talenata srebra, stotinu kora pšenice, do stotinu bata vina, do stotinu bata ulja, a soli po želji. 23Sve što naredi Bog nebeski, neka se odmah izvrši u svoj gorljivosti za Dom Boga nebeskog, da gnjev njegov ne dođe na kraljevstvo kraljevo i na djecu njegovu. 24I još vam javljamo da se ne smije udariti danak, ni porez, ni carina ni na jednoga od svećenika, levita, pjevača, netinaca i drugih službenika toga Doma Božjega. 25A ti, Ezra, po mudrosti Boga svoga koju imaš u rukama, postavi činovnike i suce koji će suditi svemu narodu s onu stranu Rijeke, to jest svima koji poznaju Zakon Boga tvoga. Tko ne zna, vi ga poučite. 26Tko ne bude držao Zakona Boga tvojega - koji je i kraljev zakon - neka se oštro osudi: na smrt, na progonstvo, na novčanu globu ili na tamnicu. Ezra, 7, 25	A ti, Ezra, po mudrosti Boga svoga koju imaš u rukama, postavi činovnike i suce koji će suditi svemu narodu s onu stranu Rijeke, to jest svima koji poznaju Zakon Boga tvoga. Tko ne zna, vi ga poučite.
59	5S neba si ih hranio kruhom za njihove gladi,za njihovu si žeđ iz stijene vodu izveo.Ti si im zapovjedio da pođuzaposjesti zemljuza koju si se zakleoda ćeš im dati.16Ali se oni i oci naši uzjoguniše,vratove ukrutišei zapovijedi tvojih nisu slušali.17Poslušnost su odbili,zaboravili čudesašto si ih za njih učinio;ukrutili su vratove, a u glavu uvrtjelida u ropstvo se svoje vrate, u Egipat.Ali ti si Bog praštanja,milosrdan i blag,na gnjev si spor, a u milosrdđu velik:i nisi ih ostavio!18Čak su načinilitele saliveno,'To bog je tvoj', rekoše,'koji te izveo iz Egipta!'I teško su hulili,19a ti u beskrajnom milosrđunisi ih napuštao u pustinji:stup se oblaka nije pred njima skrivao,danju ih je putem vodio,a stup je plameni noćupred njima svijetlio putemkojim su hodili.20Dao si im svoga Duha dobrogda ih naučiš mudrosti,mane svoje nisi uskratio njihovim ustima,i u žeđi si im vode pružio.21Četrdeset godina krijepio si ih u pustinji:ništa im nije nedostajalo:niti im se odijelo deralo,niti su im noge oticale.22I dao si im kraljevstva i narodei razdijelio ih granicama:zaposjeli su zemlju Sihona, kralja hešbonskoga,i zemlju Oga, kralja bašanskoga. Nehemija, 9, 20	Dao si im svoga Duha dobrog da ih naučiš mudrosti,mane svoje nisi uskratio njihovim ustima,i u žeđi si im vode pružio.
60	16Dijeli svoj kruh s gladnima, a svojom odjećom odjeni gologa. Sve što ti je suvišno daj drugima, a kada dijeliš milostinju, neka ti oko ne bude stisnuto. 17Metni svoj kruh na grob pravednih i ne daj ga grešnicima. 18Obraćaj se uvijek onome tko je mudar i ne odbacuj korisna savjeta. 19U svakoj prilici hvali Gospoda Boga i moli ga da ti upravlja putove, da sve tvoje staze i namjere dobro završe. Jer nijedan narod ne posjeduje mudrosti: Bog je onaj koji udjeljuje svako dobro, ponižava kako hoće, sve do dna carstva mrtvih. Sjeti se, sine, mojih pouka: neka ti se nikada iz srca ne izbrišu. 20A sada ću te, sine, uputiti glede onih deset srebrnih talenata koje sam pohranio u Gabaela, sina Gabrijeva, u Ragesu Medijskom. 21Ne plaši se, sine, što smo osiromašili. Bit ćeš bogat budeš li se bojao Boga, klonio se svakoga grijeha i vršio ono što je Bogu milo. Tobija 4,18	Obraćaj se uvijek onome tko je mudar i ne odbacuj korisna savjeta
61	Tobija 4,19	U svakoj prilici hvali Gospoda Boga i moli ga da ti upravlja putove, da sve tvoje staze i namjere dobro završe. Jer nijedan narod ne posjeduje mudrosti: Bog je onaj koji udjeljuje svako dobro, ponižava kako hoće, sve do dna carstva mrtvih. Sjeti se, sine, mojih pouka: neka ti se nikada iz srca ne izbrišu.
62	28Ozija joj odgovori: Sve što si izrekla iznosila si iz plemenitog srca i nitko se neće usprotiviti tvojim riječima. 29Jer tvoja se mudrost ne očitova tek danas: još od početka tvojih dana sav je narod znao za tvoju umnost, za plemenitost srca tvoga! 30Ali puk trpi užasno od žeđe, pa nas je prisilio da izvršimo ono što smo obećali i da se zakunemo zakletvom koje nećemo prekršiti. 31Sada, budući da si ti pobožna žena, moli se za nas, a Gospod će poslati kišu i napuniti naše čatrnje da ne izginemo. 32Odgovori im Judita: Poslušajte me! Izvest ću djelo o kojemu će spomen prelaziti od pokoljenja na pokoljenje među sinovima našeg naroda. 33Budite noćas na gradskim vratima da mognem izići sa svojom sluškinjom. Prije onog dana u koji ste namislili predati grad neprijateljima Gospod će rukom mojom donijeti spas Izraelu. 34Ne tražite da vam kažem što sam namjerila. Neću vam odati ništa dok ne bude izvršeno ono što sam odlučila učiniti. 35Ozija i prvaci rekoše joj: Idi u miru! Neka Gospod Bog bude uza te da se uzmogneš osvetiti neprijateljima našim! 36Izišavši odande, vratiše se na svoja mjesta. Judita, 8, 29	Jer tvoja se mudrost ne očitova tek danas: još od početka tvojih dana sav je narod znao za tvoju umnost, za plemenitost srca tvoga!
63	16Kada sam ja, sluškinja tvoja, doznala sve to, pobjegoh od njih. Bog me poslao da sudjelujem s tobom u pothvatu kojemu će se začuditi sva zemlja kada za nj čuje. 17Jer sluškinja je tvoja pobožna i štuje Boga nebeskoga i dan i noć, pa sada, kad ostanem uza te, gospodaru, tvoja će sluškinja samo zatražiti da može noću otići prema dolini. Ondje ću moliti Boga, pa će mi kazati kada oni počine grijeh. 18Zatim ću se vratiti i tebe obavijestiti, i ti ćeš tada izaći sa svom vojskom. Među njima neće biti nikoga da ti se odupre. 19Odvest ću te kroz Judeju sve do samog Jeruzalema, postavit ću usred njega prijestolje tvoje. Ti ćeš ih tjerati pred sobom kao što se tjera stado koje nema pastira. Ni pas pred tobom neće zalajati. Sve sam to predosjetila, to mi je objavljeno, pa sam poslana da ti odam. 20Te se riječi svidješe Holofernu i svima njegovim slugama. Zadiviše se mudrosti njezinoj te uzviknuše: 21Od jednoga do drugog kraja svijeta nema ravne njoj ljepotom lika i mudrošću razlaganja. 22A Holoferno joj reče: Dobro je učinio Bog što te poslao pred tvojim narodom da nama pripadne moć, a propast onima koji su prezreli moga gospodara. 23A ti si plemenita izgledom i lijepo zboriš. Budeš li sve učinila kao što si kazala, tvoj Bog postat će i moj Bog, a ti ćeš provoditi svoje dane u palači kralja Nabukodonozora i bit ćeš slavna na svoj zemlji. Judita, 11, 20	Te se riječi svidješe Holofernu i svima njegovim slugama. Zadiviše se mudrosti njezinoj te uzviknuše:
64	Judita, 11, 21	Od jednoga do drugog kraja svijeta nema ravne njoj ljepotom lika i mudrošću razlaganja.
65	Vašti pada u nemilost 9I kraljica Vašti priredi gozbu za žene u kraljevskoj palači kralja Ahasvera. 10Sedmoga dana, kad srce kraljevo bijaše veselo od vina, naredi Mehumanu, Bizeti, Harboni, Bigti, Abagti, Zetaru i Karkasu, sedmorici eunuha koji su mu služili, 11da dovedu preda nj kraljicu Vašti s kraljevskom krunom, da bi pokazao narodu i knezovima ljepotu njezinu. Ona je uistinu bila privlačna. 12Ali se kraljica Vašti ne htjede odazvati kraljevu pozivu što joj ga prenesoše dvorani. Kralj se tada veoma razbjesni i njegova se srdžba rasplamsa. 13Onda zapita mudrace koji poznaju vremena. Jer svaki se kraljev posao tako proučavao među onima koji su poznavali zakone i pravo. 14Najbliži su mu bili Karsena, Šetar, Admata, Taršiš, Mares, Marsena i Memukan, sedam knezova Perzije i Medije. Oni su smjeli gledati kraljevo lice i zauzimali su najistaknutija mjesta u kraljevstvu. 15Upita ih: Što treba prema zakonu poduzeti protiv kraljice Vašti, koja se nije pokorila zapovijedi kralja Ahasvera koju su joj saopćili dvorani? Estera, 1, 13	Onda zapita mudrace koji poznaju vremena. Jer svaki se kraljev posao tako proučavao među onima koji su poznavali zakone i pravo.
66	Jeremija sakriva obredne stvari U spisima se nalazi kako je prorok Jeremija prisilno iseljenima zapovjedio da uzmu vatre, kako je već spomenuto, 2i kako je tim prisilno iseljenima prorok preporučio, kad im je davao Zakon, da ne zaborave zapovijedi Gospodnjih i ne zastrane vjerom kad budu gledali ukrašene zlatne i srebrne likove. 3Takvim i sličnim riječima opominjaše ih da ne odvrgnu Zakon od srca. 4U tom je spisu pisalo kako je prorok po Božjem nadahnuću sa sobom ponio Šator i Kovčeg saveza, pa se uspeo na goru na koju se bio popeo Mojsije i odakle je motrio Božju baštinu. 5Stigavši onamo, Jeremija nađe stan u pećini, unese u nj Šator i Kovčeg i kadioni žrtvenik, a ulaz zagradi. 6Neki od njegovih pratilaca došli su zatim da označe put, ali ga nisu mogli naći. 7Kad je to saznao Jeremija, prekorio ih je ovako: Ovo mjesto bit će nepoznato sve dok Bog ponovo ne sabere svoj narod i ne smiluje mu se. 8Tada će Gospodin ponovo pokazati sve ove predmete i vidjet će se Gospodinova slava i Oblak, kao što se pojavio za Mojsija i kad je Salomon molio da hram bude veličanstveno posvećen. 9Tu se također pripovijedalo kako je Salomon, nadaren mudrošću, prinio žrtvu posvete i završetka Hrama. 10Isto onako kako je Mojsije molio Gospodina i s neba siđe oganj i sažga žrtvu, tako je i Salomon molio te je oganj sišao i sagorio žrtve. 11Mojsije bijaše rekao: Zato što se nije pojela, okajnica je spaljena. 12Tako je i Salomon svetkovao osam dana. Druga knjiga o Makabejcima, 2, 9	Tu se također pripovijedalo kako je Salomon, nadaren mudrošću, prinio žrtvu posvete i završetka Hrama.
67	36Kad se kralj vratio iz cilicijskih krajeva, dođe preda nj poslanstvo Židova iz različitih gradova te mu se potuži; njima su se pridružili i Grci, jer su i oni negodovali zbog okrutnog umorstva Onije. 37Antioh, jako ožalošćen i ganut, zaplaka sjećajući se pokojnikove mudrosti i razboritosti. 38Planu gnjevom i smjesta s Andronika skinu grimizni plašt, razdera mu odijelo i provede ga čitavim gradom sve do onog mjesta gdje je bezbožno ubio Oniju; tu ubojicu smaknuše. Tako ga je Gospodin kaznio onako kako je zaslužio. Druga knjiga o Makabejcima, 4, 37	Antioh, jako ožalošćen i ganut, zaplaka sjećajući se pokojnikove mudrosti i razboritosti.
68	Nikanor prijeti Hramu 26Kad je Alkim vidio njihovu međusobnu sklonost i shvatio da su sklopili ugovor, otišao je Demetriju i rekao mu da Nikanor ima izdajničke namjere, jer je Judu, protivnika njegova kraljevstva, imenovao nasljednikom. 27Nato se kralj razgnjevi: razjaren klevetama tog nitkova, napisa Nikanoru pismo i poruči mu da zbog nagodbe veoma negoduje; i zapovjedi mu da mu odmah u Antiohiju pošalje Makabeja okovana. 28Kad je to stiglo Nikanoru, zbunio se, jer mu bijaše teško da pogazi nagodbu s čovjekom koji nije ništa kriv. 29Ali kako nije bilo moguće usprotiviti se kralju, vrebao je prigodu da taj nalog izvrši lukavštinom. 30Makabej je ipak zamijetio da se Nikanor hladnije vlada prema njemu i da ga susreće grublje nego što je običavao te nasluti da ta hladnoća nije dobar znak. Zato skupi oko sebe mnogo svojih pristalica i stade izbjegavati Nikanora. 31A ovaj, videći kako ga je čovjek vješto nadmudrio, pođe u uzvišeni i sveti Hram upravo kad su svećenici prinosili obredne žrtve i zapovjedi da mu predaju tog čovjeka. 32Kako su mu oni pod zakletvom izjavljivali da ne znaju gdje je čovjek koga traži, 33on podiže desnicu prema Hramu i zakle se ovako: Ako mi ne predate Judu svezana lancima, sravnit ću to Božje svetište sa zemljom, raskopat ću žrtvenik te ću na istome mjestu podići divan hram Dionizu. 34Rekavši to, ode. Tada svećenici podigoše ruke prema nebu i zazvaše Onoga koji je uvijek branio naš narod: 35O ti Gospodaru komu ništa ne treba, tebi se svidjelo da se Hram u kojem prebivaš nalazi među nama. 36Zato sad, sveti Gospodaru svake svetosti, sačuvaj dovijeka neoskvrnjen ovaj Dom koji je nedavno očišćen. Druga knjiga o Makabejcima, 14, 31	A ovaj, videći kako ga je čovjek vješto nadmudrio, pođe u uzvišeni i sveti Hram upravo kad su svećenici prinosili obredne žrtve i zapovjedi da mu predaju tog čovjeka.
69	Mlad bijah i ostarjeh, al' ne vidjeh pravednika napuštena ili da mu djeca kruha prose.26Uvijek je milosrdan i u zajam daje, na njegovu je potomstvu blagoslov.$SAMEK 27Zla se kloni i čini dobro, i ostat ćeš dovijeka.28Jer Jahve ljubi pravdu i pobožnika svojih ne ostavlja.$AJIN Zauvijek će biti zatrti zlikovci, istrijebit će se potomstvo bezbožnika.29Zemlju će posjedovati pravednici i živjet će na njoj dovijeka.$PE 30Pravednikova usta mudrost kazuju, a jezik njegov govori pravo.31Zakon mu je Božji u srcu, ne kolebaju se koraci njegovi.$SADE 32Bezbožnik vreba pravednoga i smišlja da ga usmrti.33Jahve ga neće ostaviti u njegovoj vlasti i neće dopustiti da ga na sudu osude.$KOF 34U Jahvu se uzdaj i drži se puta njegova: on će te uzvisit' i baštinit ćeš zemlju; radostan ćeš gledati propast bezbožnih. Psalam 37,30	Pravednikova usta mudrost kazuju, a jezik njegov govori pravo.
70	Prividna sreća bezbožnika Ps 49. Zborovođi. Sinova Korahovih. Psalam. 2Poslušajte ovo, svi narodi, čujte, svi stanovnici zemlje,3vi, djeco puka, i vi, odličnici, bogati i siromašni zajedno!4Moja će usta zboriti mudrost, i moje srce misli razumne.5K poučnoj izreci priklonit ću uho, uz harfu ću izložit' svoju zagonetku.6Što da se bojim u danima nesreće kad me opkoli zloba izdajica7koji se u blago svoje uzdaju i silnim se hvale bogatstvom?8Ta nitko sebe ne može otkupit' ni za se dati Bogu otkupninu:9životu je cijena previsoka, i nikada je neće platiti10tko želi živjeti dovijeka i ne vidjeti jamu grobnu.11Jer, i mudri umiru, pogiba i luđak i bezumnik: bogatstvo svoje ostavlja drugima.12Grobovi im kuće zasvagda, stanovi njihovi od koljena do koljena, sve ako se zemlje nazivale imenima njihovim.13Čovjek koji nerazumno živi sličan je stoci koja ugiba. Psalam 49,4	Moja će usta zboriti mudrost, i moje srce misli razumne.
71	Psalam 49,11	Jer, i mudri umiru, pogiba i luđak i bezumnik: bogatstvo svoje ostavlja drugima.
72	Ispovijed raskajana grešnika Ps 51. Zborovođi. Psalam. Davidov. 2Kad je k Davidu došao prorok Natan poslije njegova grijeha s Bat-Šebom. 3Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!4Operi me svega od moje krivice, od grijeha me mojeg očisti!5Bezakonje svoje priznajem, grijeh je moj svagda preda mnom.6Tebi, samom tebi ja sam zgriješio i učinio što je zlo pred tobom: pravedan ćeš biti kad progovoriš, bez prijekora kada presudiš.7Evo, grešan sam već rođen, u grijehu me zače majka moja.8Evo, ti ljubiš srce iskreno, u dubini duše učiš me mudrosti.9Poškropi me izopom da se očistim, operi me, i bit ću bjelji od snijega!10Objavi mi radost i veselje, nek' se obraduju kosti satrvene!11Odvrati lice od grijeha mojih, izbriši svu moju krivicu!12Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni! Psalam 51,8	Evo, ti ljubiš srce iskreno, u dubini duše učiš me mudrosti.
73	Ti zapovijedaš bučnome moru, obuzdavaš silu valova njegovih;11ti sasječe Rahaba i zgazi, snažnom mišicom rasu dušmane svoje.12Tvoja su nebesa i tvoja je zemlja, zemljin krug ti si sazdao i sve što je na njemu;13sjever i jug ti si stvorio, Tabor i Hermon kliču imenu tvojemu.14Tvoja je mišica snažna, ruka čvrsta, desnica dignuta.15Pravda i Pravednost temelj su prijestolja tvoga, Ljubav i Istina koračaju pred tobom.16Blago narodu vičnu svetom klicanju, on hodi u sjaju lica tvojega, Jahve,17u tvom se imenu raduje svagda i tvojom se pravdom ponosi.18Jer ti si ures moći njegove, po tvojoj milosti raste snaga naša.19Jer Jahve je štit naš, Svetac Izraelov kralj je naš.20Nekoć si u viđenju govorio pobožnima svojim: Junaku stavih krunu na glavu, izabranika iz naroda izdigoh;21nađoh Davida, slugu svoga, svetim ga svojim uljem pomazah,22da ruka moja svagda ostane s njime i moja mišica da ga krijepi.23Neće ga nadmudriti dušmanin, niti oboriti sin bezakonja. Psalam 89,23	Neće ga nadmudriti dušmanin, niti oboriti sin bezakonja.
74	Naše si grijehe stavio pred svoje oči, naše potajne grijehe na svjetlost lica svojega.9Jer svi naši dani prođoše u gnjevu tvojemu, kao uzdah dovršismo godine svoje.10Zbroj naše dobi sedamdeset je godina, ako smo snažni, i osamdeset; a većina od njih muka je i ništavost: jer prolaze brzo i mi letimo odavle.11Tko će mjeriti žestinu gnjeva tvojega, tko proniknuti srdžbu tvoju?12Nauči nas dane naše brojiti, da steknemo mudro srce.13Vrati se k nama, Jahve! Ta dokle ćeš? Milostiv budi slugama svojim!14Jutrom nas nasiti smilovanjem svojim, da kličemo i da se veselimo u sve dane!15Obraduj nas za dane kad si nas šibao, za ljeta kad smo stradali!16Neka se na slugama tvojim pokaže djelo tvoje i tvoja slava na djeci njihovoj!17Dobrota Jahve, Boga našega, nek' bude nad nama daj da nam uspije djelo naših ruku, djelo ruku naših nek' uspije. Psalam 90,12	Nauči nas dane naše brojiti, da steknemo mudro srce.
75	Bog pravde Ps 94. Bože osvetniče, Jahve,Bože osvetniče, pokaži se.2Ustani ti što sudiš zemlju, po zasluzi plati oholima!3Dokle će bezbošci, Jahve, dokle će se bezbošci hvastati?4Dokle će brbljati, drsko govoriti, dokle će se bezakonici hvastati?5Tlače narod tvoj, Jahve, i baštinu tvoju pritišću;6kolju udovicu i pridošlicu, sirotama život oduzimlju7i govore: Jahve ne vidi! Ne opaža Bog Jakovljev!8Shvatite, lude u narodu: bezumni, kad ćete se urazumiti?9Onaj što uho zasadi da ne čuje? Koji stvori oko da ne vidi?10Onaj što odgaja narode da ne kazni - Onaj što ljude uči mudrosti?11Jahve poznaje namisli ljudske: one su isprazne.12Blago onom koga ti poučavaš, Jahve, i učiš Zakonu svojemu:13da mu mir udijeliš od nesretnih dana, dok se grob kopa zlikovcu.1 Psalam 94,10	Onaj što odgaja narode da ne kazni - Onaj što ljude uči mudrosti?
76	Stabla se Jahvina napajaju hranom, cedri libanonski koje on zasadi.17Ondje se ptice gnijezde, u čempresu dom je rodin.18Visoki bregovi daju kozorogu a pećine jazavcu sklonište.19Ti si stvorio mjesec da označuje vremena i sunce znade kada ima zaći.20Kad razastreš tmine i noć se spusti, tad se šuljaju u njoj životinje šumske.21Lavići riču za plijenom i od Boga hranu traže.22Kad sunce ograne, nestaju i liježu na ležaje.23Tad čovjek izlazi na dnevni posao i na rad do večeri.24Kako su brojna tvoja djela, o Jahve! Sve si to mudro učinio: puna je zemlja stvorenja tvojih.25Eno mora, velika i široka, u njemu vrve gmazovi bez broja, životinje male i velike.26Onud prolaze nemani, Levijatan kojeg stvori da se igra u njemu.27I sva ova bića željno čekaju da ih nahraniš na vrijeme.28Daješ li im, tada sabiru: otvaraš li ruku, nasite se dobrima. Psalam 104,24	Kako su brojna tvoja djela, o Jahve! Sve si to mudro učinio: puna je zemlja stvorenja tvojih.
77	Ne dirajte u moje pomazanike, ne nanosite zla mojim prorocima!16I on pozva glad na zemlju, sve zalihe uništi krušne.17Pred njima čovjeka posla: Josip u ropstvo bijaše prodan.18Sputaše uzama noge njegove, u gvožđe mu vrat staviše,19dok se ne ispuni proroštvo njegovo, Jahvina ga riječ potvrdi.20Kralj naredi da ga driješe, naroda poglavar oslobodi njega.21Za domaćina ga stavi kući svojoj, za nadstojnika sveg imanja svoga,22da velikaše njegove po volji uči i starce njegove mudrosti da vodi.23Tad Izrael u Egipat uđe, Jakov došljak bješe u Kamovoj zemlji.24Narod svoj umnoži veoma, učini ga jačim od dušmana. Psalam 105,22	da velikaše njegove po volji uči i starce njegove mudrosti da vodi.
78	Tada zavapiše Jahvi u svojoj tjeskobi i on ih istrže iz svih nevolja.20Riječ svoju posla da ih ozdravi i život im spasi od jame grobne.21Neka hvale Jahvu za dobrotu njegovu, za čudesa njegova sinovima ljudskim!22Nek' prinose žrtve zahvalnice i kličući nek' djela njegova kazuju!23Oni koji lađama zaploviše morem da po vodama silnim trguju:24oni vidješe djela Jahvina, čudesa njegova na pučini.25On reče i olujni se vjetar uzvitla što u visinu diže valove mora.26Do neba se dizahu, u bezdan se spuštahu, u nevolji duša im ginula.27Teturahu i posrtahu kao pijani, sva ih je mudrost izdala.28Tada zavapiše Jahvi u svojoj tjeskobi i on ih istrže iz svih nevolja.29Smiri oluju u tih povjetarac, valovi morski umukoše.30Obradovaše se tišini, u željenu luku on ih povede. Psalam 107,27	Teturahu i posrtahu kao pijani, sva ih je mudrost izdala.
79	Neka ga uzvisuju u narodnom zboru, neka ga hvale u vijeću staraca!33On pretvori rijeke u pustinju, a izvore vodene u žednu zemlju;34plodonosnu zemlju u slanu pustaru zbog zloće žitelja njezinih.35On obrati pustinju u jezero, a zemlju suhu u vodene izvore36i naseli ondje izgladnjele te podigoše grad gdje će živjeti.37Zasijaše njive, posadiše vinograde što im doniješe obilnu ljetinu.38I on ih blagoslovi te se namnožiše silno i stada im se ne smanjiše.39Prorijeđeni bjehu i prezreni pod teretom patnja i nevolja.40Onaj što izlijeva prezir na knezove pusti ih da po bespuću pustom lutaju.41Iz nevolje podiže ubogog i obitelji k'o stada umnoži.42Videć' to, čestiti neka se raduju, a zloća neka sebi usta začepi!43Tko je mudar nek' o svemu tom razmišlja i nek' uvidi dobrotu Jahvinu! Psalam 107,43	Tko je mudar nek' o svemu tom razmišlja i nek' uvidi dobrotu Jahvinu!
80	Pohvala Božjim djelima Ps 111. Aleluja! $ALEF Hvalit ću Jahvu svim srcem svojim$BET u zboru pravednika, u zajednici njihovoj.$GIMEL 2Silna su djela Jahvina,$DALET nek' razmišljaju o njima svi koji ih ljube.$HE 3Sjajno je i veličanstveno djelo njegovo,$VAU i pravda njegova ostaje dovijeka.$ZAJIN 4Čudesima svojim spomen postavi,$HET blag je Jahve i milosrdan.$TET 5Hranu dade štovateljima svojim,$JOD dovijeka se sjeća svoga Saveza.$KAF 6Silna djela svoja objavi svom narodu,$LAMED u posjed im dade zemlju pogana.$MEM 7Djela ruku njegovih vjernost su i pravednost,$NUN stalne su sve naredbe njegove,$SAMEK 8utvrđene za sva vremena, dovijeka,$AJIN sazdane na istini i na pravdi.$PE 9On posla spasenje svom narodu,$SADE Savez svoj postavi zauvijek:$KOF sveto je i časno ime njegovo!$REŠ 10Početak mudrosti strah Gospodnji!$ŠIN mudro čine koji ga poštuju.$TAU Slava njegova ostaje dovijeka! Psalam 111,10	Početak mudrosti strah Gospodnji!
81	Psalam 111,10	mudro čine koji ga poštuju.
82	1Po tvojim zakonima stoje zauvijek jer sve tebi služi.92Da nije tvoj Zakon uživanje moje, propao bih u nevolji svojoj.93Naredaba tvojih neću zaboravit' dovijeka, jer po njima ti me oživljavaš.94Tvoj sam, Gospodine: spasi me, jer tvoje ja ištem naredbe.95Bezbožni vrebaju da me upropaste, ali ja na tvoje pazim propise.96Svakom savršenstvu vidim granicu, a zapovijed tvoja nema granica.$MEM 97O, kako ljubim Zakon tvoj, po cio dan o njemu razmišljam.98Tvoja me zapovijed mudrijim učini od dušmana mojih jer ona je sa mnom vječito.99Umniji sam od svih svojih učitelja jer razmišljam o svjedočanstvima tvojim. Psalam 119,98	Tvoja me zapovijed mudrijim učini od dušmana mojih jer ona je sa mnom vječito.
83	Litanija zahvalnica Ps 136. Aleluja! Hvalite Jahvu jer je dobar: vječna je ljubav njegova!2Hvalite Boga nad bogovima: vječna je ljubav njegova!3Hvalite Gospodara nad gospodarima: vječna je ljubav njegova!4Jedini on učini čuda velika: vječna je ljubav njegova!5Mudro sazda on nebesa: vječna je ljubav njegova!6On utvrdi zemlju nad vodama: vječna je ljubav njegova!7On načini svjetlila velika: vječna je ljubav njegova!8Sunce da vlada danom: vječna je ljubav njegova!9Mjesec i zvijezde da vladaju noću: vječna je ljubav njegova!10On pobi prvorođence Egiptu: vječna je ljubav njegova!11Izvede Izraela iz njega: vječna je ljubav njegova!12Mišicom jakom, rukom ispruženom: vječna je ljubav njegova!13On Crveno more razdvoji: vječna je ljubav njegova!14Provede Izraela posred voda: vječna je ljubav njegova!15I vrgnu Faraona i vojsku mu u Crveno more: vječna je ljubav njegova!16On narod svoj vođaše pustinjom: vječna je ljubav njegova!17On udari kraljeve velike: vječna je ljubav njegova!18I pogubi kraljeve moćne: vječna je ljubav njegova!19Sihona, kralja amorejskog: vječna je ljubav njegova!20Oga, kralja bašanskog: vječna je ljubav njegova!21I njihovu zemlju dade u baštinu: vječna je ljubav njegova!22U baštinu Izraelu, sluzi svome: vječna je ljubav njegova!23On se spomenu nas u poniženju našem: vječna je ljubav njegova!24Od dušmana nas naših oslobodi: vječna je ljubav njegova!25On daje hrane svakom tijelu: vječna je ljubav njegova!26Hvalite Boga nebeskog: vječna je ljubav njegova! Psalam 136,5	mudro sazda on nebesa: vječna je ljubav njegova!
84	Hvalospjev Svemogućemu Ps 147. Aleluja! Hvalite Jahvu jer je dobar, pjevajte Bogu našem jer je sladak; svake hvale on je dostojan!2Jahve gradi Jeruzalem, sabire raspršene Izraelce.3On liječi one koji su srca skršena i povija rane njihove.4On određuje broj zvijezda, svaku njezinim imenom naziva.5Velik je naš Gospodin i svesilan, nema mjere mudrosti njegovoj.6Jahve pridiže ponizne, zlotvore do zemlje snizuje.7Pjevajte Jahvi pjesmu zahvalnu, svirajte na citari Bogu našem!8Oblacima on prekriva nebesa i zemlji kišu sprema; daje da po bregovima raste trava i bilje na službu čovjeku.9On stoci hranu daje i mladim gavranima kada grakću.10Za konjsku snagu on ne mari nit' mu se mile bedra čovječja.11Mili su Jahvi oni koji se njega boje, koji se uzdaju u dobrotu njegovu.12Slavi Jahvu, Jeruzaleme, hvali Boga svoga, Sione!13On učvrsti zasune vrata tvojih, blagoslovi u tebi tvoje sinove.14On dade mir granicama tvojim, pšenicom te hrani najboljom.15Besjedu svoju šalje na zemlju, brzo trči riječ njegova.16Kao vunu snijeg razbacuje, prosipa mraz poput pepela.17On sipa grad kao zalogaje, voda mrzne od njegove studeni.18Riječ svoju pošalje i vode se tope; dunu vjetrom i vode otječu.19Riječ svoju on objavi Jakovu, odluke svoje i zakone Izraelu.20Ne učini tako nijednom narodu: nijednom naredbe svoje ne objavi! Aleluja! Psalam 147,5	Velik je naš Gospodin i svesilan, nema mjere mudrosti njegovoj.
85	'Zar je smrtnik koji pred Bogom pravedan? Zar je čovjek čist pred svojim Stvoriteljem?18Ni slugama svojim više ne vjeruje, i anđele svoje za grijeh okrivljuje -19kako ne bi onda goste stanova glinenih kojima je temelj u prahu zemaljskom. Gle, kao moljce njih sveudilj satiru:20 od jutra do mraka u prah pretvore, nestaju zasvagda - nitko i ne vidi.21Iščupan je kolčić njihova šatora, pogibaju skoro, mudrost ne spoznavši.' Knjiga o Jobu, 4, 21	Iščupan je kolčić njihova šatora, pogibaju skoro, mudrost ne spoznavši.'
86	Nedokučiva on djela silna stvori, čudesa koja se izbrojit' ne mogu.10On kišom rosi po svem licu zemljinu i vodu šalje da nam polja natapa.11Da bi ponižene visoko digao, da bi ojađene srećom obdario,12redom ruši ono što lukavci smisle, što god započeli, on im izjalovi.13On hvata mudre u njihovu lukavstvu, naume spletkara obraća u ništa.14Posred bijela dana zapadnu u tamu, pipaju u podne kao usred noći.15On iz njinih ralja izbavlja jadnika, iz silničkih ruku diže siromaha.16Tako se pokaže nada nevoljniku, i nepravda mora zatvoriti usta.17Da, blago čovjeku koga Bog odbaci! Stoga ti ne prezri karanje Svesilnog!18On ranjava, ali i ranu povija, udara i svojom zacjeljuje rukom.19Iz šest će nevolja tebe izbaviti, ni u sedmoj zlo te dotaknuti neće.20U gladi, od smrti on će te spasiti, a u ratu, oštru će te otet maču.21Biču zla jezika uklonit će tebe, ispred otimača bez straha ćeš biti.22Suši i studeni ti ćeš se smijati i od divljih zvijeri strahovati nećeš.23Sklopit' ti ćeš savez s kamenjem na njivi, zvjerad divlja s tobom u miru će biti. Knjiga o Jobu, 5, 13	On hvata mudre u njihovu lukavstvu, naume spletkara obraća u ništa.
87	Neumitnost božanske pravde Bildad iz Šuaha progovori tadi reče:2Dokad ćeš jošte govoriti tako, dokle će ti riječ kao vihor biti?3Ta zar može Bog pravo pogaziti, može li pravdu izvrnut' Svesilni?4Ako mu djeca tvoja sagriješiše, preda ih zato bezakonju njinu.5Al' ako Boga potražiš iskreno i od Svesilnog milost ti izmoliš;6ako li budeš čist i neporočan, odsad će svagda on nad tobom bdjeti i obnovit će kuću pravedniku.7Bit će malena tvoja sreća prošla prema budućoj što te očekuje.8No pitaj samo prošle naraštaje, na mudrost pređa njihovih pripazi.9Od jučer mi smo i ništa ne znamo, poput sjene su na zemlji nam dani.10Oni će te poučit' i reći ti, iz srca će svog izvući besjede:11'Izvan močvare zar će rogoz nići? Zar će bez vode trstika narasti? Knjiga o Jobu, 8, 8	No pitaj samo prošle naraštaje, na mudrost pređa njihovih pripazi.
88	Božja pravednost i ljudsko pravo Job progovorii reče:2Zaista, dobro ja znadem da je tako: kako da pred Bogom čovjek ima pravo?3Ako bi se tkogod htio preti s njime, odvratio mu ne bi ni jednom od tisuću.4Srcem on je mudar, a snagom svesilan, i tko bi se njemu nekažnjeno opro?5On brda premješta, a ona to ne znaju, u jarosti svojoj on ih preokreće.6Pokreće on zemlju sa njezina mjesta, iz temelja njene potresa stupove.7Kad zaprijeti suncu, ono se ne rađa, on pečatom svojim i zvijezde pečati.8Jedini on je nebesa razapeo i pučinom morskom samo on hodao Knjiga o Jobu, 9,4	Srcem on je mudar, a snagom svesilan, i tko bi se njemu nekažnjeno opro?
89	Job treba da prizna mudrost Božju Sofar iz Naama progovori tadi reče:2Zar na riječi mnoge da se ne odvrati? Zar će se brbljavac još i opravdati?3Zar će tvoje trice ušutkati ljude, zar će ruganje ostat' neizrugano?4Rekao si: 'Nauk moj je neporočan, u očima tvojim čist sam i bez ljage.'5Ali kada bi Bog htio progovorit' i otvorit usta da ti odgovori6kada bi ti tajne mudrosti otkrio koje um nijedan ne može doumit', znao bi da ti za grijehe račun ište.7Možeš li dubine Božje proniknuti, dokučiti savršenstvo Svesilnoga?8Od neba je više: što još da učiniš? Od Šeola dublje: što još da mudruješ?9Duže je od zemlje - šire je od mora!10Ako se povuče, ako te pograbi, ako na sud preda, tko će mu braniti?11Jer on u čovjeku prozire prijevaru, vidi opačinu ako i ne gleda.12Čovjek se bezuman obraća k pameti i divlji magarac uzdi se pokori.13Ako li srce svoje ti uspraviš i ruke svoje pružiš prema njemu,14ako li zloću iz ruku odbaciš i u šatoru svom ne daš zlu stana,15čisto ćeš čelo moći tad podići, čvrst ćeš biti i bojati se nećeš. Knjiga o Jobu, 11, 1	Job treba da prizna mudrost Božju
90	Knjiga o Jobu, 11, 6	kada bi ti tajne mudrosti otkrio koje um nijedan ne može doumit', znao bi da ti za grijehe račun ište.
91	Knjiga o Jobu, 11, 8	Od neba je više: što još da učiniš? Od Šeola dublje: što još da mudruješ?
92	Mudrost se Božja očituje u djelima njegove moći Job progovorii reče:2Uistinu, vi ste cvijet naroda, sa vama će izumrijeti mudrost.3Al' i ja znam k'o i vi misliti, ni u čemu od vas gori nisam: tko za stvari takve ne bi znao?4Prijateljima sam svojim ja na podsmijeh što zazivam Boga da mi odgovori! Na podsmijeh ja sam - pravednik neporočan!5Prezirat' je nesretnika - sretni misle, udariti treba onog što posrće!6Dotle su na miru šatori pljačkaša, izazivači Boga žive bezbrižno kao da Boga u šaci svojoj drže!7Ali pitaj zvijeri, i poučit će te; ptice nebeske pitaj, i razjasnit će ti.8Gušteri zemlje to će ti protumačit', ribe u moru ispripovjedit će ti.9Od stvorenja sviju, koje ne bi znalo da je sve to Božja ruka učinila?! Knjiga o Jobu, 12, 1	mudrost se Božja očituje u djelima njegove moći
93	Knjiga o Jobu, 12, 2	Uistinu, vi ste cvijet naroda, sa vama će izumrijeti mudrost.
94	Sjedine mudrost donose čovjeku, a s vijekom dugim umnost mu dolazi.13Ali u Njemu mudrost je i snaga, u Njemu savjet je i sva razumnost.14Što razgradi, sagradit neće nitko, kog zatvori, nitko ne oslobađa.15Ustavi li vodu, suša nastaje; pusti li je, svu zemlju ispremetne.16Jer u njemu je snaga i sva mudrost, njegov je prevareni i varalica.17On savjetnike lišava razbora, suce pametne udara bezumljem.18On otpasuje pojas kraljevima i užetom im vezuje bokove.19On bosonoge tjera svećenike i mogućnike sa vlasti obara.20On diže riječ iz usta rječitima i starcima pravo rasuđivanje.21On sasiplje prezir po plemićima i junacima bedra raspasuje.22On dubinama razotkriva tmine i sjenu smrtnu na svjetlo izvodi.23On diže narod pa ga uništava, umnoži ga a potom iskorijeni.24On zaluđuje vladare naroda te po bespuću lutaju pustinjskom25i pipaju u tmini bez svjetlosti glavinjajući poput pijanaca. Knjiga o Jobu, 12, 12	Sjedine mudrost donose čovjeku, a s vijekom dugim umnost mu dolazi.
95	Knjiga o Jobu, 12, 13	Ali u Njemu mudrost je i snaga, u Njemu savjet je i sva razumnost.
96	Knjiga o Jobu, 12, 16	Jer u njemu je snaga i sva mudrost, njegov je prevareni i varalica.
97	Očima svojim sve to ja vidjeh,ušima svojim čuh i razumjeh.2Sve što vi znate znadem to i ja, ni u čemu od vas gori nisam.3Zato, zborit' moram sa Svesilnim, pred Bogom svoj razlog izložiti.4Jer, kovači laži vi ste pravi, i svi ste vi zaludni liječnici!5Kada biste bar znali šutjeti, mudrost biste svoju pokazali!6Dokaze mi ipak poslušajte, razlog mojih usana počujte.7Zar zbog Boga govorite laži, zar zbog njega riječi te prijevarne?8Zar biste pristrano branit' htjeli Boga, zar biste mu htjeli biti odvjetnici?9Zar bi dobro bilo da vas on ispita? Zar biste ga obmanuli k'o čovjeka?10Kaznom preteškom on bi vas pokarao poradi potajne vaše pristranosti.11Zar vas veličanstvo njegovo ne plaši i zar vas od njega užas ne spopada?12Razlozi su vam od pepela izreke, obrana je vaša obrana od blata.13Umuknite sada! Dajte da govorim, pa neka me poslije snađe što mu drago.14Zar da meso svoje sam kidam zubima? Knjiga o Jobu, 13, 5	Kada biste bar znali šutjeti, mudrost biste svoju pokazali!
98	Job sebe osuđuje svojim govorom Elifaz Temanac progovori tadi reče:2Zar šupljom naukom odgovara mudrac i vjetrom istočnim trbuh napuhuje?3Zar on sebe brani riječima ispraznim, besjedama koje ničem ne koriste?4Još više ti činiš: ništiš strah od Boga, pred njegovim licem pribranost ukidaš.5Tvoje riječi krivicu tvoju odaju, poslužio si se jezikom lukavih,6vlastita te usta osuđuju, ne ja, protiv tebe same ti usne svjedoče.7Zar si prvi čovjek koji se rodio? Zar si na svijet prije bregova došao?8Zar si tajne Božje ti prisluškivao i mudrost čitavu za se prisvojio?9Što ti znadeš, a da i mi ne znamo, što ti razumiješ, a da to ne shvaćamo? Knjiga o Jobu, 15, 2	Zar šupljom naukom odgovara mudrac i vjetrom istočnim trbuh napuhuje?
99	Knjiga o Jobu, 15, 8	Zar si tajne Božje ti prisluškivao i mudrost čitavu za se prisvojio?
100	Što je čovjek da bi čist mogao biti? Zar je itko rođen od žene pravedan?15Gle, ni u svece se On ne pouzdava, oku njegovu ni nebesa čista nisu,16a kamoli to biće gadno i buntovno, čovjek što k'o vodu pije opačinu!17Mene sad poslušaj, poučit' te hoću, što god sam vidjeh, ispričat' ti želim,18i ono što naučavahu mudraci ne tajeć' što su primili od pređa19kojima je zemlja ova bila dana kamo tuđin nije nikada stupio.20Zlikovac se muči cijelog svoga vijeka, nasilniku već su ljeta odbrojena.21Krik strave svagda mu u ušima ječi, dok miruje, na njeg baca se razbojnik.22Ne nada se da će izbjeći tminama i znade dobro da je maču namijenjen,23strvinaru da je kao plijen obećan. On znade da mu se dan propasti bliži. Knjiga o Jobu, 15, 18	i ono što naučavahu mudraci ne tajeć' što su primili od pređa
101	Začudit će se zbog toga pravednici, na bezbožnika će planuti čestiti;9neporočni će na svom ustrajat' putu, čovjek čistih ruku ojačat će još više.10Hajde, svi vi, nećete li opet počet', ta među vama ja mudra ne nalazim!11Minuli su dani, propale zamisli, želje srca moga izjalovile se.12'U noći najcrnjoj, dan se približava; blizu je već svjetlo što tminu izgoni.'13A meni je nada otići u Šeol i prostrijeti sebi ležaj u mrklini.14Dovikujem grobu: 'Oče moj rođeni!' a crve pozdravljam: 'Mati moja, sestro!'15Ali gdje za mene ima jošte nade? Sreću moju tko će ikada vidjeti?16Hoće li u Šeol ona sa mnom sići da u prahu zajedno otpočinemo? Knjiga o Jobu, 17, 10	Hajde, svi vi, nećete li opet počet', ta među vama ja mudra ne nalazim!
102	Pravda nikoga ne izuzima Sofar iz Naamata progovori tadi reče:2Misli me tjeraju da ti odgovorim, i zato u meni vri to uzbuđenje3dok slušam ukore koji me sramote, al' odgovor mudar um će moj već naći.4Zar tebi nije od davnine poznato, otkad je čovjek na zemlju stavljen bio,5da je kratka vijeka radost opakoga, da kao tren prođe sreća bezbožnička.6Pa ako stasom i do neba naraste, ako mu se glava dotakne oblaka,7poput utvare on zauvijek nestaje; koji ga vidješe kažu: 'Gdje je sad on?'8Kao san bez traga on se rasplinjuje, nestaje ga kao priviđenja noćnog.9Nijedno ga oko više gledat neće, niti će ga mjesto njegovo vidjeti10Njegovu će djecu gonit' siromasi: rukama će svojim vraćati oteto. Knjiga o Jobu, 20,3	dok slušam ukore koji me sramote, al' odgovor mudar um će moj već naći.
103	Zar je kao slama na vjetru postao, kao pljeva koju vihor svud raznosi?19Hoće l' ga kaznit' Bog u njegovoj djeci? Ne, njega nek' kazni da sam to osjeti!20Vlastitim očima nek' rasap svoj vidi, neka se napije srdžbe Svesilnoga!21Ta što poslije smrti on za dom svoj mari kad će se presjeć' niz njegovih mjeseci?22Ali tko će Boga učiti mudrosti, njega koji sudi najvišim bićima?23Jedan umire u punom blagostanju, bez briga ikakvih, u potpunom miru,24bokova od pretiline otežalih i kostiju sočne moždine prepunih.25A drugi umire s gorčinom u duši, nikad nikakve ne okusivši sreće.26Obojica leže zajedno u prahu, crvi ih jednako prekrivaju oba.27O, znam dobro kakve vaše su namjere, kakve zlosti protiv mene vi snujete. Knjiga o Jobu, 21, 22	Ali tko će Boga učiti mudrosti, njega koji sudi najvišim bićima?
104	Bog kažnjava samo u ime pravde Elifaz Temanac progovori tadi reče:2Zar Bogu koristan može biti čovjek? Ta tko je mudar, sebi samom koristi.3Zar je Svesilnom milost što si pravedan i zar mu je dobit što si neporočan?4Ili te zbog tvoje pobožnosti kara i zato se hoće s tobom parničiti?5Nije l' to zbog zloće tvoje prevelike i zbog bezakonja kojim broja nema?6Od braće si brao nizašto zaloge i s golih si ljudi svlačio haljine;7ti nisi žednoga vodom napojio, uskraćivao si kruh izgladnjelima;8otimao si od siromaha zemlju da bi na njoj svog nastanio ljubimca;9puštao si praznih ruku udovice i siročadi si satirao ruku.10Eto zašto tebe mreže sad sapinju, zašto te strahovi muče iznenadni.11Svjetlost ti mrak posta i ništa ne vidiš, vode su duboke tebe potopile.12Zar Bog nije u visini nebeskoj i zar zvijezdama tjeme on ne vidi? Knjiga o Jobu, 22,2	Zar Bogu koristan može biti čovjek? Ta tko je mudar, sebi samom koristi.
105	Bildad govori uprazno Job progovorii reče:2Kako dobro znadeš pomoći nemoćnom i mišicu iznemoglu poduprijeti!3Kako dobar savjet daješ neukome; baš si preveliku mudrost pokazao.4Kome li si ove uputio riječi i koji duh je iz tebe govorio? Knjiga o Jobu, 26, 3	Kako dobar savjet daješ neukome; baš si preveliku mudrost pokazao.
106	Nedužni Job poznaje Božju moć 5Pred Bogom mrtvipod zemljom dolje strepe, vode morske dršću i nemani njine.6Pred njegovim okom otkriven zja Šeol i bezdan smrti nema vela na sebi.7On povrh praznine Sjever razapinje, on drži zemlju o ništa obješenu.8On zatvara vodu u svoje oblake, a oblaci se pod njome ne prodiru.9On zastire puno lice mjesečevo razastirući svoj oblak preko njega.10On je na vodi označio kružnicu gdje prestaje svjetlost i tmine počinju.11Svodu se nebeskom potresu stupovi i premru od straha kada on zaprijeti.12Svojom je snagom on ukrotio more i neman Rahaba smrvio mudrošću.13Nebesa je svojim razbistrio dahom, a ruka mu je brzu zmiju probola.14Sve to samo djelić je djela njegovih, od kojih tek slabu jeku mi čujemo. Ali tko će shvatit' grom njegove moći? Knjiga o Jobu, 26, 12	Svojom je snagom on ukrotio more i neman Rahaba smrvio mudrošću.
107	4. POHVALA mudrosti Mudrost je nedostupna čovjeku Da, srebro ima svoja nalazišta,a zlato mjesta gdje se pročišćava.2Ruda željezna iz zemlje se vadi, a iz rudače rastaljene bakar.3Ljudi tami postavljaju granice i kopaju do najvećih dubina za kamenom u mraku zakopanim.4Čeljad iz tuđine rovove dube do kojih ljudska ne dopire noga, visi njišuć' se, daleko od ljudi.5Krilo zemlje iz kojeg kruh nam niče kao od vatre sve je razrovano.6Stijene njene safira su skrovišta, prašina zlatna krije se u njima.7Tih putova ne znaju grabljivice, jastrebovo ih oko ne opaža.8Zvijeri divlje njima nisu kročile niti je kada lav njima prošao.9Ali na kamen diže čovjek ruku te iz korijena prevraća planine.10U kamenu prokopava prolaze, oko mu sve dragocjeno opaža.11Žilama vode on tok zaustavlja; stvari skrivene nosi na vidjelo.12Ali otkuda nam mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?13Čovjek njezina ne poznaje puta, u zemlji živih nisu je otkrili.14Bezdan govori: 'U meni je nema!' a more: 'Ne nalazi se kod mene!'15Zlatom se čistim kupiti ne može, ni cijenu njenu srebrom odmjeriti;16ne mjeri se ona zlatom ofirskim, ni oniksom skupim pa ni safirom.17Sa zlatom, staklom ne poređuje se, nit' se daje za sud od suha zlata.18Čemu spominjat' prozirac, koralje, bolje je steći mudrost no biserje.19Što je prema njoj topaz etiopski? Ni čistim zlatom ne procjenjuje se.20Ali otkuda nam mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?21Sakrivena je očima svih živih; ona izmiče pticama nebeskim.22Propast paklena i Smrt izjavljuju: 'Za slavu njenu mi smo samo čuli.'23Jedino je Bog put njen proniknuo, on jedini znade gdje se nalazi.24Jer pogledom granice zemlje hvata i opaža sve pod svodom nebeskim.25Kad htjede vjetru odredit težinu i mjerilom svu vodu izmjeriti,26kad je zakone daždu nametnuo i oblacima gromovnim putove,27tad ju je vidio te izmjerio, učvrstio i do dna ispitao.28A potom je rekao čovjeku: Strah Gospodnji - eto što je mudrost; 'Zla se kloni' - to ti je razumnost. Knjiga o Jobu, 28, 1	4. POHVALA mudrosti
108	Knjiga o Jobu, 28, 1	Mudrost je nedostupna čovjeku
109	Knjiga o Jobu, 28, 12	Ali otkuda nam mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
110	Knjiga o Jobu, 28, 18	Čemu spominjat' prozirac, koralje, bolje je steći mudrost no biserje
111	Knjiga o Jobu, 28, 20	Ali otkuda nam mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
112	Knjiga o Jobu, 28, 28	A potom je rekao čovjeku: Strah Gospodnji - eto što je mudrost; 'Zla se kloni' - to ti je razumnost.
113	Proslov Po godinama svojim još mlad sam ja, a u duboku vi ste ušli starost; bojažljivo se zato ja ustezah znanje svoje pokazati pred vama.7Mišljah u sebi: 'Govorit će starost, mnoge godine pokazat će mudrost.'8Uistinu, dah neki u ljudima, duh Svesilnog mudrim čini čovjeka.9Dob poodmakla ne daje mudrosti a niti starost pravednosti uči.10Zato vas molim, poslušajte mene da vam i ja znanje svoje izložim.11S pažnjom sam vaše besjede pratio i razloge sam vaše saslušao dok ste tražili što ćete kazati.12Na vama moja sva bijaše pažnja, al' ne bi nikog da Joba pobije ni da mu od vas tko riječ opovrgne.13Nemojte reći: 'Na mudrost smo naišli! Bog će ga pobit jer čovjek ne može.' Knjiga o Jobu, 32, 7	Mišljah u sebi: 'Govorit će starost, mnoge godine pokazat će mudrost.
114	Knjiga o Jobu, 32, 8	Uistinu, dah neki u ljudima, duh Svesilnog mudrim čini čovjeka.
115	Knjiga o Jobu, 32, 9	Dob poodmakla ne daje mudrosti a niti starost pravednosti uči.
116	Knjiga o Jobu, 32, 13	Nemojte reći: 'Na mudrost smo naišli! Bog će ga pobit jer čovjek ne može.'
117	Tada čovjek pred ljudima zapjeva: 'Griješio sam i pravo izvrtao, ali mi Bog zlom nije uzvratio.28On mi je dušu spasio od jame i život mi se veseli svjetlosti.'29Gle, sve to Bog je spreman učiniti do dva i do tri puta za čovjeka:30da dušu njegovu spasi od jame i da mu život svjetlošću obasja.31Pazi de, Jobe, dobro me poslušaj; šuti, jer nisam sve još izrekao.32Ako riječi još imaš, odvrati mi, zbori - rado bih opravdao tebe.33Ako li nemaš, poslušaj me samo: pazi, rad bih te poučit' mudrosti. Knjiga o Jobu, 33, 33	Ako li nemaš, poslušaj me samo: pazi, rad bih te poučit' mudrosti.
118	Neuspjeh trojice mudraca da obrane Boga Elihu nastavi svoju besjedui reče:2I vi, mudraci, čujte što ću reći, vi, ljudi umni, poslušajte mene,3jer uši nam prosuđuju besjede isto kao što nepce hranu kuša.4Zajedno ispitajmo što je pravo i razmislimo skupa što je dobro.5Job je utvrdio: 'Ja sam pravedan, ali Bog meni pravdu uskraćuje.6U pravu sam, a lašcem prave mene, nasmrt prostrijeljen, a bez krivnje svoje!'7Zar gdje čovjeka ima poput Joba koji porugu pije kao vodu,8sa zlikovcima koji skupa hodi i s opakima isti dijeli put?9On tvrdi: 'Kakva korist je čovjeku od tog što Bogu ugoditi želi?'10Stoga me čujte, vi ljudi pametni! Od Boga zlo je veoma daleko i nepravednost od Svemogućega,11te on čovjeku plaća po djelima, daje svakom po njegovu vladanju.12Odista, Bog zla nikada ne čini, niti Svesilni kad izvrće pravo. Knjiga o Jobu, 34, 1	Neuspjeh trojice mudraca da obrane Boga
119	Knjiga o Jobu, 34, 2	I vi, mudraci, čujte što ću reći, vi, ljudi umni, poslušajte mene,
120	Bog nikome unaprijed ne kaže kada će na sud pred njega stupiti.24Bez saslušanja on satire jake i stavlja druge na njihovo mjesto.25Ta odveć dobro poznaje im djela! Sred noći on ih obara i gazi.26Ćuškom ih bije zbog zloće njihove na mjestu gdje ih svi vidjeti mogu.27Jer prestadoše za njime hoditi, zanemariše putove njegove28goneć uboge da vape do njega i potlačene da k njemu leleču.29Al' miruje li, tko da njega gane? Zastre li lice, tko ga vidjet' može?30Nad pucima bdi k'o i nad čovjekom da ne zavlada tko narod zavodi.31Kada bezbožnik Bogu svome kaže: 'Zavedoše me, više griješit neću.32Ne uviđam li, ti me sad pouči, i ako sam kad nepravdu činio, ubuduće ja činiti je neću!'33Misliš da Bog mora njega kazniti, dok ti zamisli njegove prezireš?Al' kada ti odlučuješ, a ne ja, mudrost nam svoju istresi de sada!34Svi ljudi umni sa mnom će se složit' i svatko razuman koji čuje mene:35Nepromišljeno Job je govorio, u riječima mu neima mudrosti.36Stoga, nek' se Job dokraja iskuša, jer odgovara poput zlikovaca;37a svom grijehu još pobunu domeće, među nama on plješće dlanovima i hule svoje na Boga gomila. Knjiga o Jobu, 34, 33	Misliš da Bog mora njega kazniti, dok ti zamisli njegove prezireš?Al' kada ti odlučuješ, a ne ja, mudrost nam svoju istresi de sada!
121	Knjiga o Jobu, 34, 35	Nepromišljeno Job je govorio, u riječima mu neima mudrosti.
122	Bog nije ravnodušan na ono što čovjek čini Elihu nastavi svoju besjedui reče:2Zar ti misliš da pravo svoje braniš, da pravednost pred Bogom dokazuješ,3kada mu kažeš: 'Što ti je to važno, i ako griješim, što ti činim time?'4Na sve to ja ću odgovorit' tebi i prijateljima tvojim ujedno.5Po nebu se obazri i promatraj! Gledaj oblake: od tebe su viši!6Ako griješiš, što si mu uradio, prijestupom svojim što si mu zadao?7Ako si prav, što si dodao njemu i što iz ruke tvoje on dobiva?8Opakost tvoja tebi slične pogađa i pravda tvoja čovjeku koristi.9Ali kad ispod teškog stenju jarma, kad vapiju na nasilje moćnika,10nitko ne kaže: 'Gdje je Bog, moj tvorac, koji noć pjesmom veselom ispunja,11umnijim nas od zvijeri zemskih čini i mudrijima od ptica nebeskih?'12Tad vapiju, al' on ne odgovara poradi oholosti zlikovaca. Knjiga o Jobu, 35, 11	umnijim nas od zvijeri zemskih čini i mudrijima od ptica nebeskih?'
123	Himna svemogućoj mudrosti 22Gle, uzvišen je Bog u svojoj snazi! Zar učitelja ima poput njega?23Tko je njemu put njegov odredio? Tko će mu reći: 'Radio si krivo'?24Spomeni se veličati mu djelo što ga pjesmama ljudi opjevaše.25S udivljenjem svijet čitav ga promatra, divi se čovjek, pa ma izdaleka.26Veći je Bog no što pojmit' možemo, nedokučiv je broj ljeta njegovih!27U visini on skuplja kapi vode te dažd u paru i maglu pretvara.28Pljuskovi tada pljušte iz oblaka, po mnoštvu ljudskom dažde obilato.31Pomoću njih on podiže narode, u izobilju hranom ih dariva.29Tko li će shvatit' širenje oblaka, tutnjavu strašnu njegovih šatora?30Gle, on nad sobom razastire svjetlost i dno morsko on vodama pokriva. Knjiga o Jobu, 36, 21	Himna svemogućoj mudrost
124	Poslušaj ovo, Jobe, umiri se i promotri djela Božja čudesna.15Znaš li kako Bog njima zapovijeda, kako munju iz oblaka svog pušta?16Znaš li o čem vise gore oblaci? Čudesna to su znanja savršenog.17Kako ti gore od žege haljine u južnom vjetru kad zemlja obamre?18Zar si nebesa s njim ti razapeo, čvrsta poput ogledala livenog?19De naputi me što da mu kažemo: zbog tmine se ne snalazimo više.20Zar ćeš mu reći: 'Hoću govoriti'? Ili na propast vlastitu pristati?21Tko, dakle, može u svjetlost gledati na nebesima što se sja blistavo kada oblake rastjeraju vjetri?22Sa sjevera k'o zlato je bljesnulo: veličanstvom strašnim Bog se odjenu!23Da, Svesilnog doseći ne možemo, neizmjeran je u moći i sudu, velik u pravdi, nikog on ne tlači.24Zato ljudi svi neka ga se boje! Na mudrost oholu on i ne gleda! Knjiga o Jobu, 37, 24	Zato ljudi svi neka ga se boje! Na mudrost oholu on i ne gleda!
125	Knjiga o Jobu, 38, 1	Stvaralačka mudrost posramljuje Joba
126	Iz čijeg li mraz izlazi krila, tko slanu stvara što s nebesa pada?30Kako čvrsnu vode poput kamena i led se hvata površja bezdana?31Možeš li lancem vezati Vlašiće i razdriješiti spone Orionu,32u pravo vrijeme izvesti Danicu, vodit' Medvjeda s njegovim mladima?33Zar poznaješ ti zakone nebeske pa da njima moć na zemlji dodijeliš?34Zar doviknuti možeš oblacima pa da pljuskovi tebe poslušaju?35Zar na zapovijed tvoju munje lijeću i tebi zar se odazivlju: 'Evo nas'?36Tko je mudrost darovao ibisu, tko li je pamet ulio u pijetla?37Tko to mudro prebrojava oblake i tko nebeske izlijeva mjehove38dok se zemlja u tijesto ne zgusne i dok se grude njezine ne slijepe?39Zar ćeš ti plijen uloviti lavici ili ćeš glad utažit' lavićima40na leglu svojem dok gladni čekaju i vrebaju na žrtvu iz zaklona?41Tko hranu gavranovima pribavlja kad Bogu ptići njegovi cijuču i naokolo oblijeću bez hrane? Knjiga o Jobu, 38, 36	Tko je mudrost darovao ibisu, tko li je pamet ulio u pijetla?
127	Knjiga o Jobu, 38, 37	Tko to mudro prebrojava oblake i tko nebeske izlijeva mjehove
128	V. ZAGLAVAK Jahve kori tri mudraca 7Kada Jahve izgovori Jobu ove riječi, reče on Elifazu Temancu: Ti i tvoja dva prijatelja raspalili ste gnjev moj jer niste o meni onako pravo govorili kao moj sluga Job. 8Zato uzmite sada sedam junaca i sedam ovnova i pođite k mome sluzi Jobu, pa prinesite za sebe paljenicu, a sluga moj Job molit će se za vas. Imat ću obzira prema njemu i neću vam učiniti ništa nažao zato što niste o meni onako pravo govorili kao moj sluga Job. 9Tada odoše Elifaz iz Temana, Bildad iz Šuaha i Sofar iz Naamata i učiniše kako im je Jahve zapovjedio. I Jahve se obazre na Joba. Knjiga o Jobu, 42, 7	Jahve kori tri mudraca
129	Uvodni natpis Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog:2da se spozna mudrost i pouka, da se shvate razumne riječi;3da se primi umna pouka, pravda i pravica i nepristranost;4da se dade pamet neiskusnima, mladiću znanje i umijeće;5kad mudar čuje, da umnoži znanje, a razuman steče mudrije misli;6da razumije izreke i prispodobe, riječi mudraca i njihove zagonetke.7Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku. Mudre izreke, 1, 1	Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog:
130	Mudre izreke, 1, 2	da se spozna mudrost i pouka, da se shvate razumne riječi;
131	Mudre izreke, 1, 5	kad mudar čuje, da umnoži znanje,
132	Mudre izreke, 1, 5	a razuman steče mudrije misli;
133	Mudre izreke, 1, 6	da razumije izreke i prispodobe, riječi mudraca i njihove zagonetke.
134	Mudre izreke, 1, 7	Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku.
135	Mudre izreke, 1, 8	Preporuka mudrosti
136	Opomena nemarnima 20Mudrost glasno uzvikuje na ulici, na trgovima diže svoj glas;21propovijeda po bučnim uglovima, na otvorenim gradskim vratima govori svoje riječi:22Dokle ćete, vi glupi, ljubiti glupost i dokle će podsmjevačima biti milo podsmijevanje, i dokle će bezumnici mrziti znanje?23Poslušajte moju opomenu! Gle, svoj duh pred vas izlijevam, hoću vas poučiti svojim riječima.24Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali;pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi.25Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene;26zato ću se i ja smijati vašoj propasti, rugat ću se kad vas obuzme tjeskoba:27kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka.28Tada će me zvati, ali se ja neću odazvati; tražit će me, ali me neće naći.29Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha30niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu.31Zato će jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta.32Jer glupe će ubiti njihovo odbijanje, a nemar će upropastiti bezumne.33A tko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla. Mudre izreke, 1, 20	mudrost glasno uzvikuje na ulici, na trgovima diže svoj glas
137	Zaštita od loša društva Sine moj, ako primiš moje riječii pohraniš u sebi moje zapovijedi,2i uhom svojim osluhneš mudrost i obratiš svoje srce razboru;3jest, ako prizoveš razum i zavapiš za razborom;4ako ga potražiš kao srebro i tragaš za njim kao za skrivenim blagom -5tada ćeš shvatiti strah Gospodnji i naći ćeš Božje znanje.6Jer Jahve daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost.7On pravednicima pruža svoju pomoć, štit je onih koji hode u bezazlenosti.8Jer on štiti staze pravde i čuva pute svojih pobožnika.9Tada ćeš shvatiti pravdu, pravicu, pravednost i sve staze dobra,10jer će mudrost ući u tvoje srce i spoznaja će obradovati tvoju dušu.11Oprez će paziti na te i razboritost će te čuvati:12da te izbavi od zla puta, od varava čovjeka,13od onih koji ostavljaju staze poštenja te idu mračnim putovima;14koji se vesele čineći zlo i likuju u opačinama zloće;15kojih su staze krive i koji su opaki na svojim putovima;16da te izbavi od preljubnice i od tuđinke koja laska riječima;17koja ostavlja prijatelja svoje mladosti i zaboravlja zavjet svoga Boga18jer joj kuća tone u smrt i njezini putovi vode mrtvima.19Tko god zalazi k njoj ne vraća se nikad i ne nalazi više putove života.20Zato idi putem čestitih i drži se staza pravedničkih!21Jer samo će pravedni nastavati zemlju i bezazleni će ostati na njoj.22A opake će zbrisati sa zemlje i bogohulnike iščupati iz nje. Mudre izreke, 2, 2	uhom svojim osluhneš mudrost i obratiš svoje srce razboru
138	Mudre izreke, 2, 6	Jer Jahve daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost.
139	Mudre izreke, 2, 10	jer će mudrost ući u tvoje srce i spoznaja će obradovati tvoju dušu.
140	Radosti mudraca 13Blago čovjeku koji je stekao mudrost i čovjeku koji je zadobio razboritost.14Jer bolje je steći nju nego steći srebro, i veći je dobitak ona i od zlata.15Skupocjenija je od bisera, i što je god tvojih dragocjenosti, s njome se porediti ne mogu;16dug joj je život u desnoj ruci, a u lijevoj bogatstvo i čast.17Njezini su putovi putovi miline i sve su njene staze pune spokoja.18Životno je drvo onima koji se nje drže i sretan je onaj tko je zadrži.19Jahve je mudrošću utemeljio zemlju i umom utvrdio nebesa;20njegovim su se znanjem otvorili bezdani i oblaci osuli rosom.21Sine moj, ne gubi to iz očiju, sačuvaj razbor i oprez.22I bit će život tvojoj duši i ures vratu tvome.23Bez straha ćeš tada kročiti svojim putem i noga ti se neće spoticati.24Kad legneš, nećeš se plašiti, i kad zaspiš, slatko ćeš snivati.25Ne boj se nenadne strahote ni nagle propasti kad stigne bezbožnike.26Jer će ti Jahve biti uzdanje i čuvat će nogu tvoju od zamke.27Ne uskrati dobročinstva potrebitim kad god to možeš učiniti.28Ne reci svome bližnjemu: Idi i dođi opet, sjutra ću ti dati, kad možeš već sada.29Ne kuj zla svome bližnjemu dok on bez straha kod tebe boravi.30Ne pravdaj se ni s kim bez razloga ako ti nije učinio nikakva zla.31Nemoj zavidjeti nasilniku niti slijediti njegove pute,32jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima.33Jahvino je prokletstvo na domu bezbožnika, a blagoslov u stanu pravednika.34S podsmjevačima on se podsmijeva, a poniznima dariva milost.35Mudri će baštiniti čast, a bezumnici snositi sramotu. Mudre izreke, 3, 1	Put do mudrosti
141	Mudre izreke, 3, 7	Ne umišljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla.
142	Mudre izreke, 3, 13	Radosti mudraca
143	Mudre izreke, 3, 13	Blago čovjeku koji je stekao mudrost i čovjeku koji je zadobio razboritost.
144	Mudre izreke, 3, 19	Jahve je mudrošću utemeljio zemlju i umom utvrdio nebesa.
145	Mudre izreke, 3, 35	mudri će baštiniti čast, a bezumnici snositi sramotu.
146	Izbor mudrosti Slušajte, djeco, pouku očevui pazite kako biste spoznali mudrost,2jer dobar vam nauk dajem: ne prezrite moga naputka.3I ja sam bio sin u svoga oca i nježan jedinac u svoje matere;4i mene je on učio i govorio mi: Zadrži moje riječi u svojem srcu, poštuj moje zapovijedi i živjet ćeš.5Steci mudrost, steci razbor, ne smeći ih s uma i ne odstupi od riječi mojih usta.6Ne ostavljaj je i čuvat će te; ljubi je i obranit će te.7Početak je mudrosti: steci sebi mudrost i svim svojim imanjem steci razboritost.8Veličaj je i uzvisit će te; donijet će ti čast kad je prigrliš.9Stavit će ti ljupki vijenac na glavu, i obdarit će te krasnom krunom.10Poslušaj, sine moj, primi moje riječi i umnožit će se godine tvojeg života.11Poučih te putu mudrosti, navratih te na prave staze;12neće ti se zapletati koraci kad staneš hoditi; potrčiš li, nećeš posrnuti.13Čvrsto se drži pouke, ne puštaj je, čuvaj je, jer ona ti je život.14Ne idi stazom opakih i ne stupaj putem zlikovaca.15Ostavi ga, ne hodi njime; kloni ga se i zaobiđi ga.16Jer oni ne spavaju ako ne učine zla, i san im ne dolazi ako koga ne obore.17Jer jedu kruh opačine i piju vino nasilja.18A pravednička je staza kao svjetlost svanuća, koja je sve jasnija do potpunog dana.19A put je opakih kao mrkli mrak: ne znaju o što će se spotaknuti.20Sine moj, pazi na moje riječi, prigni uho svoje mojim besjedama.21Ne gubi ih nikad iz očiju, pohrani ih usred srca svoga.22Jer su život onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu.23A svrh svega, čuvaj svoje srce, jer iz njega izvire život.24Drži daleko od sebe lažna usta i udalji od sebe usne prijevarne.25Nek' tvoje oči gledaju u lice i neka ti je pogled uvijek prav.26Pazi na stazu kojom kročiš i neka ti svi putovi budu pouzdani.27Ne skreći ni desno ni lijevo, drži svoj korak daleko oda zla. Mudre izreke, 4, 1	Izbor mudrosti
147	Mudre izreke, 4, 1	Slušajte, djeco, pouku očevui pazite kako biste spoznali mudrost.
148	Mudre izreke, 4, 5	Steci mudrost, steci razbor, ne smeći ih s uma i ne odstup od riječi mojih usta.
149	Mudre izreke, 4, 7	Početak je mudrosti:
150	Mudre izreke, 4, 7	steci sebi mudrost i svim svojim imanjem steci razboritost.
151	Mudre izreke, 4, 11	Poučih te putu mudrosti, navratih te na prave staze;
152	Izbjegavanje preljubnice i prava ljubav mudraca Sine moj, čuj moju mudrost,prigni uho mojoj razboritosti2da sačuvaš oprez, da ti usne zadrže znanje.3Jer s usana žene preljubnice kaplje med i nepce joj je glađe od ulja,4ali je ona naposljetku gorka kao pelin, oštra kao dvosjekli mač.5Njene noge silaze k smrti, a koraci vode u Podzemlje.6Ona ne pazi na put života, ne mari što su joj staze kolebljive.7Zato me sada poslušaj, sine, i ne odstupaj od riječi mojih usta.8Neka je put tvoj daleko od nje i ne približuj se vratima njezine kuće,9da drugima ne bi dao svoju slavu i okrutnima svoje godine;10da se ne bi tuđinci nasitili tvoga dobra i da tvoja zaslužba ne ode u tuđu kuću;11da ne ridaš na koncu kad ti nestane tijela i puti12i da ne kažeš: Oh, kako sam mrzio pouku i kako mi je srce preziralo ukor!13I ne slušah glasa svojih učitelja, niti priklonih uho onima što me poučavahu.14I umalo ne zapadoh u svako zlo, usred zbora i zajednice!15Pij vodu iz svoje nakapnice i onu što teče iz tvoga studenca.16Moraju li se tvoji izvori razlijevati i tvoji potoci teći ulicama?17Nego neka oni budu samo tvoji, a ne i tuđinaca koji su uza te.18Neka je blagoslovljen izvor tvoj i raduj se sa ženom svoje mladosti:19neka ti je kao mila košuta i ljupka gazela, neka te grudi njene opajaju u svako doba, njezina ljubav zatravljuje bez prestanka!20Ta zašto bi se, sine moj, zanosio preljubnicom i grlio tuđinki njedra?21Jer pred Jahvinim su očima čovjekovi putovi i on motri sve njegove staze.22Opakoga će uhvatiti njegova zloća i sapet će ga užad njegovih grijeha.23Umrijet će jer nema pouke, propast će zbog svoje goleme gluposti. Mudre izreke, 5, 1	Izbjegavanje preljubnice i prava ljubav mudraca
153	Mudre izreke, 5, 1	Sine moj, čuj moju mudrost,prigni uho mojoj razboritosti
154	Lijenčina i mrav 6Idi k mravu, lijenčino, promatraj njegove pute i budi mudar:7on nema vođe, nadzornika, ni nadstojnika,8ljeti se sebi brine za hranu i prikuplja jelo u doba žetve.9A ti, dokle ćeš, lijenčino, spavati? Kad ćeš se dići oda sna svoga?10Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak11i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i tvoja oskudica kao oružanik. Mudre izreke, 6,6	Idi k mravu, lijenčino, promatraj njegove pute i budi mudar:
155	Čuvaj, sine, riječi mojei pohrani moje zapovijedi kod sebe.2Čuvaj moje zapovijedi, i bit ćeš živ, i nauk moj kao zjenicu oka svoga.3Priveži ih sebi na prste, upiši ih na ploči srca svoga;4reci mudrosti: Moja si sestra i razboritost nazovi sestričnom,5da te čuva od žene preljubnice, od tuđinke koja laskavo govori.6Kad bijah jednom na prozoru svoje kuće i gledah van kroz rešetku,7vidjeh među lakovjernima, opazih među momcima nerazumna mladića:8prolazio je ulicom kraj njezina ugla i koracao putem k njezinoj kući9u sumraku između dana i večeri kad se hvata noćna tmina;10i gle, susrete ga žena, bludno odjevena i s prijevarom u srcu.11Jogunasta bijaše i razuzdana, noge joj se nisu mogle u kući zadržati;12bila je čas na ulici, čas na trgovima i vrebala kod svakog ugla;13i uhvati ga i poljubi i reče mu bezobrazna lica:14Bila sam dužna žrtvu pričesnicu, i danas izvrših svoj zavjet;15zato sam ti izašla u susret, da te tražim, i nađoh te.16Svoju sam postelju nastrla sagovima, vezenim pokrivačima misirskim;17svoj sam krevet namirisala smirnom, alojem i cimetom.18Hajde da se opijamo nasladom do jutra i da se radujemo užicima ljubavi.19Jer muža mi nema kod kuće: otišao je na dalek put;20uzeo je sa sobom novčani tobolac; a vratit će se kući tek o uštapu.21Tako ga zavede svojim vičnim nagovorom, odvuče ga svojim glatkim usnama.22I ludo on pođe za njom, kao što vol ide na klaonicu i kao što jelen zapleten u mrežu čeka23 dok mu strijela ne probije jetra, i kao ptica što ulijeće u zamku, i ne znajući da će ga to života stajati.24Zato me, sine moj, poslušaj i čuj riječi mojih usta.25Nek' ti srce ne zastranjuje na njezine putove i ne lutaj po njezinim stazama.26Jer je mnoge smrtno ranila i oborila, i mnogo je onih što ih je pobila.27U Podzemlje vode putovi kroz njenu kuću, dolje u odaje smrti. Mudre izreke, 7, 4	reci mudrosti: Moja si sestra i razboritost nazovi sestričnom,
156	Drugo poosobljenje mudrosti Ne propovijeda li mudrosti ne diže li razboritost svoj glas?2Navrh brda, uza cestu, na raskršćima stoji,3kod izlaza iz grada, kraj ulaznih vrata, ona glasno viče:4Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim.5Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce.6Slušajte, jer ću zboriti o važnim stvarima, i moje će usne otkriti što je pravo.7Jer moje nepce zbori istinu i zloća je mojim usnama mrska.8Sve su riječi mojih usta pravične, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno.9Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju.10Primajte radije moju pouku no srebro i znanje požudnije od zlata.11Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti s njom. Mudre izreke, 8, 1	Drugo poosobljenje mudrosti
157	Mudre izreke, 8, 1	Ne propovijeda li mudrosti ne diže li razboritost svoj glas?
158	Mudre izreke, 8, 5	Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce.
159	Mudre izreke, 8, 11	Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti s njom.
160	Samohvala mudrosti 12Ja, mudrost, boravim s razboritošću i posjedujem znanje umna djelovanja.13Strah Gospodnji mržnja je na zlo. Oholost, samodostatnost, put zloće i usta puna laži - to ja mrzim.14Moji su savjet i razboritost, ja sam razbor i moja je jakost.15Po meni kraljevi kraljuju i velikaši dijele pravdu.16Po meni knezuju knezovi i odličnici i svi suci zemaljski.17Ja ljubim one koji ljube mene i nalaze me koji me traže.18U mene je bogatstvo i slava, postojano dobro i pravednost.19Moj je plod bolji od čista i žežena zlata i moj je prihod bolji od čistoga srebra.20Ja kročim putem pravde, sred pravičnih staza,21da dadem dobra onima koji me ljube i napunim njihove riznice. Mudre izreke, 8, 12	Samohvala mudrosti
161	Mudre izreke, 8, 12	Ja, mudrost, boravim s razboritošću i posjedujem znanje umna djelovanja.
162	Mudre izreke, 8, 22	Stvaralačka mudrost
163	Stvaralačka mudrost 22Jahve me stvori kao počelo svoga djela, kao najraniji od svojih čina, u pradoba;23oblikovana sam još od vječnosti, odiskona, prije nastanka zemlje.24Rodih se kad još nije bilo pradubina, dok nije bilo izvora obilnih voda.25Rodih se prije nego su utemeljene gore, prije brežuljaka.26Kad još ne bijaše načinio zemlje, ni poljana, ni početka zemaljskom prahu;27kad je stvarao nebesa, bila sam nazočna, kad je povlačio krug na licu bezdana.28Kad je u visini utvrđivao oblake i kad je odredio snagu izvoru pradubina;29kad je postavljao moru njegove granice da mu se vode ne preliju preko obala, kad je polagao temelje zemlji,30bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igrajući pred njim sve vrijeme:31igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca čovjekova.32Tako, djeco, poslušajte me, blago onima koji čuvaju moje putove.33Poslušajte pouku - da stečete mudrost i nemojte je odbaciti.34Blago čovjeku koji me sluša i bdi na mojim vratima svaki dan i koji čuva dovratnike moje.35Jer tko nalazi mene, nalazi život i stječe milost od Jahve.36A ako se ogriješi o mene, udi svojoj duši: svi koji mene mrze ljube smrt. Mudre izreke, 8, 33	Poslušajte pouku - da stečete mudrost i nemojte je odbaciti.
164	Gostoljubiva mudrost mudrost je sazidala sebi kuću,i otesala sedam stupova.2Poklala je svoje klanice, pomiješala svoje vino i postavila svoj stol.3Poslala je svoje djevojke da objave svrh gradskih visina:4Tko je neiskusan, neka se svrati ovamo! A nerazumnima govori:5Hodite, jedite od mojega kruha i pijte vina koje sam pomiješala.6Ostavite ludost, da biste živjeli, i hodite putem razboritosti. Mudre izreke, 9, 1	Gostoljubiva mudrost
165	Mudre izreke, 9, 1	mudrost je sazidala sebi kuću,i otesala sedam stupova.
166	Protiv podrugljivaca 7Tko poučava podrugljivca, prima pogrdu, i tko prekorava opakoga, prima ljagu.8Ne kori podsmjevača, da te ne zamrzi; kori mudra, da te zavoli.9Pouči mudroga, i bit će još mudriji; uputi pravednoga, i uvećat će se njegovo znanje.10Gospodnji strah početak je mudrosti, a razboritost je spoznaja Presvetog.11Po meni ti se umnožavaju dani i množe ti se godine života.12Ako si mudar, sebi si mudar; budeš li podsmjevač, sam ćeš snositi. Mudre izreke, 9, 8	Ne kori podsmjevača, da te ne zamrzi; kori mudra, da te zavoli
167	Mudre izreke, 9, 9	Pouči mudroga,
168	Mudre izreke, 9, 9	i bit će još mudriji; uputi pravednoga, i uvećat će se njegovo znanje.
169	Mudre izreke, 9, 10	Gospodnji strah početak je mudrosti, a razboritost je spoznaja Presvetog.
170	Mudre izreke, 9, 12	Ako si mudar,
171	Mudre izreke, 9, 12	sebi si mudar; budeš li podsmjevač, sam ćeš snositi.
172	13Gospođa ludost puna je strasti, prosta je i ne zna ništa.14I sjedi na vratima svoje kuće na stolici, u gradskim visinama,15te poziva one koji prolaze putem, koji ravno idu svojim stazama:16Tko je neiskusan, neka se svrati ovamo! I nerazumnomu govori:17Kradena je voda slatka i ugodno je potajno jesti kruh.18A on ne zna da su Sjene ondje, da uzvanici njezini počivaju u Podzemlju. Mudre izreke, 9, 13	Gospođa ludost oponaša mudrost
173	Salomonove mudre izreke Mudar sin veseli oca,a lud je sin žalost majci svojoj.2Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti.3Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih.4Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje.5Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu.6Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.7Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje.8Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.9Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se.10Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada.11Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje.12Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške.13Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.14Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.15Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo.16Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh.17Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće.18Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je!19Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.20Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi.21Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje.22Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka.23Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.24Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava.25Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni.26Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju.27Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine.28Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno.29Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo.30Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje.31Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.32Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću. Mudre izreke, 10, 1	Salomonove mudre izreke
174	Mudre izreke, 10, 1	Mudar sin veseli oca,a lud je sin žalost majci svojoj.
175	Mudre izreke, 10, 8	Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.
176	Mudre izreke, 10, 13	Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.
177	Mudre izreke, 10, 14	mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.
178	Mudre izreke, 10, 23	Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.
179	Mudre izreke, 10, 31	Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.
180	Lažna je mjera mrska Jahvi,a puna mjera mila mu je.2S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.3Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.4Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.5Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.6Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.7Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.8Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.9Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.10Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.11Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.12Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.13Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.14Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.15Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.16Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.17Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.18Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.19Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.20Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.21Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.22Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.23Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.24Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.25Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.26Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.27Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.28Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.29Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga Mudromu.30Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.31Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku. Mudre izreke, 11, 2	S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
181	Mudre izreke, 11, 29	Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga Mudromu.
182	Mudre izreke, 11, 30	Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
183	Tko ljubi pouku, ljubi znanje,a tko mrzi ukor, lud je.2Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu.3Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče.4Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima.5Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne.6Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.7Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje.8Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem.9Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha.10Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.11Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je.12Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda.13Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe.14Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se.15Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.16Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu.17Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru.18Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.19Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas.20Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete.21Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju.22Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu.23Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost.24Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.25Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.26Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.27Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno.28Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti. Mudre izreke, 12, 15	Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.
184	Mudre izreke, 12, 18	Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.
185	Mudar sin sluša naputak očev,a podsmjevač ne sluša ukora.2Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.3Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.4Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.5Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.6Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.7Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.8Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.9Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.10Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.11Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.12Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.13Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.14Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.15Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.16Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.17Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.18Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.19Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.20Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.21Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.22Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.23Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.24Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.25Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu. Mudre izreke, 13, 1	Mudar sin sluša naputak očev,a podsmjevač ne sluša ukora.
186	Mudre izreke, 13, 10	Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
187	Mudre izreke, 13, 14	Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
188	Mudre izreke, 13, 20	Druži se s mudrima,
189	Mudre izreke, 13, 20	i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
190	Ženska mudrost sagradi kuću,a ludost je rukama razgrađuje.2Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.3U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.4Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.5Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.6Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.7Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.8Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.9Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.10Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.11Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.12Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.13I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.14Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.15Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.16Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.17Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.18Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.19Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.20I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.21Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.22Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?23U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.24Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.25Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.26U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.27Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.28Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.29Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.30Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.31Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.32Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.33U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.34Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.35Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi. Mudre izreke, 14, 1	Ženska mudrost sagradi kuću,a ludost je rukama razgrađuje.
191	Mudre izreke, 14, 3	U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
192	Mudre izreke, 14, 6	Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
193	Mudre izreke, 14, 8	mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
194	Mudre izreke, 14, 16	mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
195	Mudre izreke, 14, 18	Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
196	Mudre izreke, 14, 24	mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
197	Mudre izreke, 14, 33	U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
198	Blag odgovor ublažava jarost,a riječ osorna uvećava srdžbu.2Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost.3Oči su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre.4Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu.5Luđak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno čini.6U pravednikovoj je kući mnogo blaga, a opaki zarađuje propast svoju.7Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano.8Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika.9Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom.10Oštra kazna čeka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet će tko mrzi ukor.11I Šeol i Abadon stoje pred Jahvom, a nekmoli srca sinova ljudskih.12Podsmjevač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima.13Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu.14Razumno srce traži znanje, a bezumnička se usta bave ludošću.15Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka.16Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir.17Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja.18Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a ustrpljiv utišava raspru.19Put je ljenivčev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika.20Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju.21Ludost je veselje nerazumnomu, a razuman čovjek pravo hodi.22Ne uspijevaju nakane kad nema vijećanja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika.23Čovjek se veseli odgovoru usta svojih, i riječ u pravo vrijeme - kako je ljupka!24Razumnu čovjeku put života ide gore, da izmakne carstvu smrti koje je dolje.25Jahve ruši kuću oholima, a postavlja među udovici.26Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive riječi mile su mu.27Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet će.28Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom.29Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih.30Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti.31Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva među mudracima.32Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stječe razboritost.33Strah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost. Mudre izreke, 15, 2	Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost.
199	Mudre izreke, 15, 7	Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano.
200	Mudre izreke, 15, 12	Podsmjevač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima.
201	Mudre izreke, 15, 20	mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju.
202	Mudre izreke, 15, 31	Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva među mudracima.
203	Mudre izreke, 15, 33	Strah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost.
204	Čovjek snuje u srcu,a od Jahve je što će jezik odgovoriti.2Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove.3Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti.4Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli.5Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne.6Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo.7Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim.8Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom.9Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove.10Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti.11Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi.12Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje.13Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo.14Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži.15U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom.16Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.17Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj.18Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost.19Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima.20Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu.21Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje.22Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost.23Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava.24Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima.25Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti.26Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova.27Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni.28Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje.29Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na rđav put.30Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost.31Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti.32Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada.33U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka. Mudre izreke, 16, 14	Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži.
205	Mudre izreke, 16, 16	Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.
206	Mudre izreke, 16, 21	mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje.
207	Mudre izreke, 16, 23	Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava.
208	Bolji je zalogaj suha kruhas mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.2Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu.3Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam.4Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.5Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.6Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.7Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive.8Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.9Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.10Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.11Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj.12Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.13Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.14Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!15Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.16Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!17Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.18Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim.19Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.20Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.21Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.22Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.23Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.24Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.25Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj.26Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.27Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.28I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne. Mudre izreke, 17, 16	Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
209	Mudre izreke, 17, 24	Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.
210	Mudre izreke, 17, 27	Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.
211	Mudre izreke, 17, 28	I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.
212	Vlastitoj požudi popušta onajtko zastranjuje, i svađa se usprkos svakom razboru.2Bezumnomu nije mio razum; stalo mu je dati srcu oduška.3Kad dolazi opačina, dolazi i prezir i bruka sa sramotom.4Duboke su vode riječi iz usta nečijih, izvor mudrosti bujica što se razlijeva.5Ne valja se obazirati na opaku osobu, da se pravedniku nanese nepravda na sudu.6Bezumnikove se usne upuštaju u svađu i njegova usta izazivlju udarce.7Bezumnomu su propast vlastita usta i usne su mu zamka životu.8Klevetnikove su riječi kao poslastice: spuštaju se u dno utrobe.9Tko je nemaran u svom poslu, brat je onomu koji rasipa.10Tvrda je kula ime Jahvino: njemu se pravednik utječe i nalazi utočišta.11Bogatstvo je bogatašu njegova tvrđava i kao visok zid u mašti njegovoj.12Pred slomom se oholi srce čovječje, a pred slavom ide poniznost.13Tko odgovara prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramotu.14Kad je čovjek bolestan, njegov ga duh podiže, a ubijen duh tko će podići?15Razumno srce stječe znanje i uho mudrih traži znanje.16Dar čovjeku otvara put i vodi ga pred velikaše.17Prvi je pravedan u svojoj parnici, a kad dođe njegov protivnik, opovrgne ga.18Ždrijeb poravna svađe, pa i među moćnicima odlučuje.19Uvrijeđen brat jači je od tvrda grada i svađe su kao prijevornice na tvrđavi.20Svatko siti trbuh plodom usta svojih, nasićuje se rodom usana svojih.21Smrt i život u vlasti su jeziku, a tko ga miluje, jede od ploda njegova.22Tko je našao ženu, našao je sreću i stekao milost od Jahve.23Ponizno moleći govori siromah, a grubo odgovara bogataš.24Ima prijatelja koji vode u propast, a ima i prijatelja privrženijih od brata. Mudre izreke, 18, 4	Duboke su vode riječi iz usta nečijih, izvor mudrosti bujica što se razlijeva.
213	Mudre izreke, 18, 15	Razumno srce stječe znanje i uho mudrih traži znanje.
214	Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.2Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.3Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!4Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.5Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.6Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.7Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!8Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.9Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.10Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.11Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.12Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.13Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.14Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.15Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.16Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.17Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.18Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.19Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.20Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.21Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.22Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.23Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.24Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.25Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.26Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.27Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!28Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.29Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika. Mudre izreke, 19, 20	Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
215	Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač, i tko se njima odaje neće steći mudrosti.2Kraljev je gnjev kao rika lavlja: tko ga izaziva, griješi protiv sebe samog.3Čast je čovjeku ustegnuti se od raspre, a tko je bezuman počinje svađu.4Lijenčina u jesen ne ore: u doba žetve on traži, i ništa nema.5Savjet je u srcu čovječjem voda duboka i razuman će je čovjek iscrpsti.6Mnogi se naziva dobrim čovjekom, ali tko će naći vjerna čovjeka?7Pravednik hodi u bezazlenosti svojoj: blago sinovima njegovim poslije njega!8Kralj koji sjedi na stolici sudačkoj istražuje svako zlo svojim očima.9Tko može reći: Očistih srce svoje, oprah se od grijeha svoga?10Dvojaki utezi i dvojaka mjera mrski su Jahvi podjednako.11I dijete se poznaje po onome što čini, je li čisto i pravedno djelo njegovo.12I uho koje čuje i oko koje vidi, oboje je Jahve načinio.13Ne ljubi sna, da ne osiromašiš; otvori oči svoje i nasitit ćeš se kruha.14Loše, loše, govori kupac, a kad ode, hvali se dobrom kupovinom.15Ima zlata i mnogih bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit.16Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga; oplijeni njega umjesto tuđinca.17Sladak je čovjeku kruh prijevare, ali mu se usta poslije napune pijeskom.18Naumi se provode savjetom: zato dobro razmisli pa vodi boj!19Tko okolo kleveće, otkriva tajne: zato se ne miješaj s onim komu su usne uvijek otvorene.20Tko kune oca svoga i majku svoju svjetiljka mu se gasi usred tmine.21Od početka brzo stečeno imanje na koncu nije blagoslovljeno.22Nemoj govoriti: Osvetit ću se za zlo; čekaj Jahvu, i on će te spasiti.23Mrski su Jahvi dvojaki utezi, i kriva mjera ne valja.24Od Jahve su koraci čovječji, i kako da čovjek razumije svoj put?25Zamka je čovjeku nesmotreno reći: Ovo je sveto, a poslije promišljati što je zavjetovao.26Mudar kralj umije izlučiti opake i stavlja ih pod točkove.27Svjetiljka je Gospodnja duh čovječji: ona istražuje sve do dna utrobe.28Dobrota i vjernost čuvaju kralja, jer dobrotom utvrđuje prijestol svoj.29Ljepota je mladićima njihova snaga, a starcima je ures sijeda kosa.30Krvave masnice očiste zlo i udarci pročiste odaje utrobe. Mudre izreke, 20, 1	Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač, i tko se njima odaje neće steć mudrosti.
216	Mudre izreke, 20, 15	Ima zlata i mnogih bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit.
217	Mudre izreke, 20, 26	mudar kralj umije izlučiti opake i stavlja ih pod točkove.
218	Kraljevo je srce u ruci Jahvekao voda tekućica; vodi ga kuda god hoće.2Svaki je put čovjeku pravedan u vlastitim očima, a Jahve ispituje srca.3Da se vrši pravda i čini pravo, draže je Jahvi nego žrtva.4Ponosite oči i oholo srce i svjetiljka opakih - to je grijeh.5Namisli marljivoga samo su na korist, a nagloga samo na siromaštvo.6Blago stečeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih koji traže smrt.7Opake će odnijeti nasilje njihovo jer ne žele činiti pravice.8Zapleten je put zločinca, a pravo je djelo čista čovjeka.9Bolje je živjeti pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.10Duša opakoga želi zlo: u njega nema samilosti ni za bližnjega.11Kad se podsmjevač kazni, neiskusan postaje mudar, a mudri iz pouke crpe znanje.12Na kuću opakoga pazi Svepravedni i opake strovaljuje u nesreću.13Tko zatvori uho svoje pred vikom siromaha, i sam će vikati, ali ga neće nitko uslišati.14Potajan dar utišava srdžbu, a poklon ispod ruke i žestoku jarost.15Sud pravičan radost je pravedniku a užas zločincima.16Čovjek koji skreće s puta razbora počivat će u zboru mrtvačkom.17Tko ljubi veselje, postaje siromah, i tko ljubi vino i mirisno ulje, ne obogati se.18Opak čovjek otkup je za pravednika, i bezbožnik stupa na mjesto pravednog.19Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom.20Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih čovjek rasipa.21Tko teži za pravdom i dobrohotnošću, nalazi život i čast.22Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali.23Tko čuva usta i jezik svoj, čuva sebe od nevolje.24Drzovitom i oholici ime je podsmjevač; on sve radi s prekomjernom drskošću.25Lijenčinu ubija želja njegova jer mu ruke bježe od posla.26Opak po cio dan živo želi, a pravednik daje i ne škrtari.27Mrska je žrtva opakih, osobito kad se požudno prinosi.28Lažljiv svjedok propada, a čovjek koji sluša, opet će govoriti.29Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak učvršćuje put svoj.30Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve.31Konj se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu. Mudre izreke, 21, 11	Kad se podsmjevač kazni, neiskusan postaje mudar,
219	Mudre izreke, 21, 11	a mudri iz pouke crpe znanje.
220	Mudre izreke, 21, 20	Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih čovjek rasipa.
221	Mudre izreke, 21, 22	Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali.
222	Mudre izreke, 21, 30	Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve.
223	III. ZBIRKA IZREKA mudraca 17Riječi mudraca: Prigni uho svoje i čuj riječi moje i upravi svoje srce mojem znanju,18jer milina je ako ih čuvaš u nutrini svojoj, i kad ti budu sve spremne na usnama tvojim.19Da bi uzdanje tvoje bilo u Jahvi, upućujem danas i tebe.20Napisah ti trideset što savjeta što pouka21da te poučim riječima istine, da uzmogneš pouzdanim riječima odgovoriti onomu tko te zapita.22Nemoj pljačkati siromaha zato što je siromah i ne gazi ubogoga na sudu.23Jer će Jahve parbiti parbu njihovu i otet će život onima koji ga njima otimlju.24Ne druži se sa srditim i ne idi s čovjekom jedljivim25da se ne bi privikao na staze njegove i namjestio zamku duši svojoj.26Ne budi među onima koji daju ruku, koji jamče za dugove:27ako nemaš čime nadoknaditi, zašto da ti oduzmu i postelju ispod tebe?28Ne pomiči prastare međe koju su postavili oci tvoji.29Jesi li vidio čovjeka vična poslu svom: takav ima pristup kraljevima i ne služi prostacima. Mudre izreke, 22, 17	III. Zbirka izreka mudraca
224	Mudre izreke, 22, 17	Riječi mudraca: Prigni uho svoje i čuj riječi moje i upravi svoje srce mojem znanju,
225	Kad sjedneš blagovati s moćnikom. dobro pazi što je pred tobom;2stavljaš nož sebi pod grlo ako si proždrljivac;3ne poželi slastica njegovih jer su jelo prijevarno.4Ne trudi se stjecati bogatstvo; okani se takve misli;5usmjeriš li oči prema njemu, njega već nema jer načini sebi krila kao orao i odleti u nebo.6Ne jedi jela zavidnikova, ne čezni za slasticama njegovim,7jer on je onakav kako u sebi misli: Jedi i pij, veli ti, ali mu srce nije s tobom.8Zalogaj koji si pojeo izbljuvat ćeš, uzalud ćeš prosut' svoje ljupke riječi.9Pred bezumnikom nemoj govoriti jer prezire tvoje umne riječi.10Ne pomiči prastare međe i ne prodiri u polje siročadi,11jer je moćan njihov osvetnik: branit će njihovo pravo protiv tebe.12Obrati pouci srce svoje i uho svoje riječima mudrim.13Ne uskraćuj djetetu opomene, jer, udariš li ga šibom, neće umrijeti:14biješ ga šibom, ali mu dušu iz Podzemlja izbavljaš.15Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim;16i kliče sva nutrina moja kad ti usne govore što je pravo.17Neka ti srce ne zavidi grešnicima, nego neka ti uvijek bude u strahu Gospodnjem,18jer imat ćeš budućnost i tvoja nada neće propasti.19Slušaj, sine moj, i mudar budi i ravnim putem vodi srce svoje.20Ne druži se s vinopijama ni sa žderačima mesa,21jer pijanica i izjelica osiromaše i pospanac se oblači u krpe.22Slušaj svoga oca, svoga roditelja, i ne prezri majku kad ostari.23Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku i razbor.24Radovat će se otac pravednikov, i roditelj će se mudroga veseliti.25Neka se veseli otac tvoj i majka tvoja, i neka se raduje roditeljka tvoja.26Daj mi, sine moj, srce svoje, i neka oči tvoje raduju putovi moji.27Jer bludnica je jama duboka i tuđinka tijesan zdenac.28Ona i vreba u zasjedi kao lupež i uvećava broj bezbožnika među ljudima.29Komu: ah? komu: jao? komu: svađe? komu: uzdasi? komu: rane nizašto? komu: zamućene oči?30Onima što kasno sjede kod vina, koji su došli kušati vino začinjeno.31Ne gledaj na vino kad rujno iskri, kad se u čaši svjetlucavo prelijeva: pije se tako glatko,32a na kraju ujeda kao zmija i žaca kao guja ljutica.33Oči će ti gledati tlapnje i srce govoriti ludosti.34I bit će ti kao da ležiš na pučini morskoj ili kao da ležiš navrh jarbola.35Izbiše me, ali me ne zabolje; istukoše me, ali ne osjetih; kad se otrijeznim, još ću tražiti. Mudre izreke, 23, 12	Obrati pouci srce svoje i uho svoje riječima mudrim.
226	Mudre izreke, 23, 15	Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim;
227	Mudre izreke, 23, 19	Slušaj, sine moj, i mudar budi i ravnim putem vodi srce svoje.
228	Mudre izreke, 23, 23	Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku i razbor.
229	Mudre izreke, 23, 24	Radovat će se otac pravednikov, i roditelj će se mudroga veseliti.
230	Ne zavidi opakim ljudimaniti želi da budeš s njima.2Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.3Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,4i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.5Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.6Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.7Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!8Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.9Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.10Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.11Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.12Ako kažeš: Nismo za to znali, ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?13Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.14Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.15Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;16jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.17Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,18da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.19Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,20jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.21Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.22Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova. Mudre izreke, 24, 3	mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,
231	Mudre izreke, 24, 5	Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.
232	Mudre izreke, 24, 7	Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!
233	Mudre izreke, 24, 14	Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.
234	IV. NASTAVAK IZREKA mudraca 23I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.24Tko opakomu veli: Pravedan si, proklinju ga narodi i kunu puci;25a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.26U usta ljubi tko odgovara pošteno.27Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.28Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?29Ne reci: Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!30Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,31i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.32Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:33Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,34i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik! Mudre izreke, 24, 23	IV. Nastavak izreka mudraca
235	Mudre izreke, 24, 23	I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.
236	I ovo su mudre izreke Salomonove; sabrali ih ljudi Ezekije, kralja judejskog.2Slava je Božja sakrivati stvar, a slava kraljevska istraživati je.3Neistražljivo je nebo u visinu, zemlja u dubinu i srce kraljevsko.4Ukloni trosku od srebra, i uspjet će posao zlataru.5Ukloni opakoga ispred kralja, i utvrdit će se pravicom prijestol njegov.6Ne veličaj se pred kraljem i ne sjedaj na mjesto velikaško,7jer je bolje da ti se kaže: Popni se gore nego da te ponize pred odličnikom.8Što su ti oči vidjele ne iznosi prebrzo na raspru; jer što ćeš učiniti na koncu kad te opovrgne bližnji tvoj?9Kad si u parbi s bližnjim svojim, ne otkrivaj tuđe tajne,10da te ne izgrdi tko čuje i da ti se kleveta ne vrati.11Riječi kazane u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama.12Mudrac koji kori uhu je poslušnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata.13Vjeran je glasnik onomu tko ga šalje kao ledena studen u doba žetve: on krijepi dušu svoga gospodara.14Tko se diči lažljivim darom, on je kao oblak i vjetar bez kiše.15Strpljivošću se ublažava sudac, mek jezik i kosti lomi.16Kad naiđeš na med, jedi umjereno, kako se ne bi prejeo i pojedeno izbljuvao.17Rijetko zalazi u kuću bližnjega svoga, da te se ne zasiti i ne zamrzi na te.18Čovjek koji svjedoči lažno na bližnjega svoga on je kao bojni malj i mač i oštra strijela.19Uzdanje u bezbožnika na dan nevolje - krnjav je zub i noga klecava.20Kao onaj koji skida haljinu u zimski dan ili ocat lije na ranu, takav je onaj tko pjeva pjesmu turobnu srcu.21Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, i ako je žedan, napoji ga vodom.22Jer mu zgrćeš ugljevlje na glavu i Jahve će ti platiti.23Sjeverni vjetar donosi dažd, a himben jezik srdito lice.24Bolje je stanovati pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.25Kao studena voda žednu grlu, takva je dobra vijest iz zemlje daleke.26Kao zatrpan izvor i vrelo zamućeno, takav je pravednik koji kleca pred opakim.27Jesti mnogo meda nije dobro niti tražiti pretjerane časti.28Grad razvaljen i bez zidova - takav je čovjek koji nema vlasti nad sobom. Mudre izreke, 25, 1	I ovo su mudre izreke Salomonove; sabrali ih ljudi Ezekije, kralja judejskog.
237	Mudre izreke, 25, 12	Mudrac koji kori uhu je poslušnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata.
238	Kao snijeg ljeti ili kiša o žetvi,tako pristaju počasti bezumnomu.2Kao vrabac kad prhne i lastavica kad odleti, tako se i bezrazložna kletva ne ispunja.3Bič konju, uzda magarcu, a šiba leđima bezumnika.4Ne odgovaraj bezumniku po njegovoj ludosti, da mu i sam ne postaneš jednak.5Odgovori bezumniku po ludosti njegovoj, da se ne bi učinio sam sebi mudar.6Odsijeca noge sebi i gorčinu pije tko po bezumnom poruke šalje.7Klecava bedra u hromoga - mudra je izreka u ustima bezumničkim.8Kamen za praćku vezuje tko bezumnom iskazuje čast.9Trnovita grana u ruci pijanice: mudra izreka u ustima bezumnika.10Strijelac koji ranjava sve prolaznike: takav je onaj tko unajmljuje bezumnika.11Bezumnik se vraća svojoj ludosti kao što se pas vraća na svoju bljuvotinu.12Vidiš li čovjeka koji se sam sebi mudrim čini? Znaj, i od bezumnika ima više nade nego od njega!13Lijenčina veli: Zvijer je na putu, i lav je na ulicama.14Kao što se vrata okreću na stožerima svojim, tako i lijenčina na postelji svojoj.15Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ne može prinijeti ustima.16Lijenčina se čini sebi mudrijim od sedmorice koji umno odgovaraju.17Psa za uši hvata tko se, u prolazu, umiješa u raspru koja ga se ne tiče.18Kao bjesomučnik koji baca zublje, strelice i sije smrt,19takav je čovjek koji vara bližnjega svoga i veli: Samo se našalih.20Kad nestane drva, oganj se gasi, i kad više nema klevetnika, prestaje svađa.21Ugljen je za žeravnicu i drvo za oganj, a svadljivac da raspaljuje svađu.22Klevetnikove su riječi kao slastice: spuštaju se u dno utrobe.23Srebrna gleđa preko zemljana suđa: laskave usne i opako srce.24Mrzitelj hini usnama svojim, a u sebi nosi prijevaru;25ne vjeruj mu kad ljupkim glasom govori, jer u srcu mu je sedam grdila;26ako himbom skriva mržnju, njegova će se opačina otkriti na zboru.27Tko jamu kopa, sam u nju pada, i tko kamen valja, na njega se prevaljuje.28Lažljiv jezik mrzi svoje žrtve, laskava usta propast spremaju. Mudre izreke, 26, 5	Odgovori bezumniku po ludosti njegovoj, da se ne bi učinio sam sebi mudar.
239	Mudre izreke, 26, 7	Klecava bedra u hromoga - mudra je izreka u ustima bezumničkim.
240	Mudre izreke, 26, 9	Trnovita grana u ruci pijanice: mudra izreka u ustima bezumnika.
241	Mudre izreke, 26, 12	Vidiš li čovjeka koji se sam sebi mudrim čini? Znaj, i od bezumnika ima više nade nego od njega!
242	Mudre izreke, 26, 16	Lijenčina se čini sebi mudrijim od sedmorice koji umno odgovaraju.
243	Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti.2Neka te hvali drugi, a ne tvoja usta, tuđinac, a ne tvoje usne.3Težak je kamen i pijesak je težak, ali je od obojega teži bezumnikov bijes.4Jarost je okrutna i srdžba žestoka a tko će odoljeti ljubomoru?5Bolji je javni ukor nego lažna ljubav.6Čestiti su udarci prijateljevi, a lažni poljupci neprijateljevi.7Sito grlo prezire i med samotok, a gladnu je i sve gorko - slatko.8Kao ptica daleko od gnijezda svog, takav je čovjek daleko od svojeg zavičaja.9Kao što ulje i kad vesele srce, tako i slatkoća prijateljstva tješi dušu.10Ne ostavljaj prijatelja svoga ni prijatelja očeva i ne dolazi u kuću bratovu kad si u nesreći; bolji je susjed blizu nego brat daleko.11Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce da mogu odgovoriti onome koji me grdi.12Pametan čovjek opazi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu.13Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga i oplijeni ga mjesto tuđinca.14Tko pozdravlja svoga prijatelja naglas, a rano ujutro, prima mu se blagoslov za kletvu.15Streha što prokišnjava za žestoke kiše i svadljiva žena - jedno su te isto.16Tko nju zaustavlja, zaustavlja vjetar i desnicom hvata ulje.17Željezo se željezom oštri i čovjek oštri jedan drugoga.18Tko čuva smokvu, jede od njena ploda, i tko čuva svoga gospodara, poštiva se.19Kao što se u vodi različito odražava lice od lica, tako i u srcu čovjek od čovjeka.20Carstvo Smrti i Propast ne mogu se zasititi, tako ni oči čovječje.21Taljika je za srebro i peć za zlato, a čovjek se poznaje po ustima koja ga hvale.22Da bezumnika stučeš tučkom u stupi, ne bi ga ostavila ludost njegova.23Brižno pazi na stoku svoju i srcem se brini o stadima,24jer blago ne traje dovijeka; i baštini li se kruna od koljena do koljena?25Kad trava nikne i zelen se pokaže i bilje se kupi planinsko,26tad su ti janjci za odijelo i jarci za kupovinu polja;27tad imaš izobilje kozjega mlijeka sebi za jelo, i za hranu kući svojoj i za prehranu sluškinjama svojim. Mudre izreke, 27, 11	Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce da mogu odgovoriti onome koji me grdi.
244	Opaki bježe i kad ih nitko neprogoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav.2Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana.3Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema.4Koji zapuštaju Zakon, veličaju opake, a koji se drže Zakona, protive im se.5Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve.6Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kroči krivim putem.7Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga.8Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima.9Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska.10Tko zavodi poštene na put zao, past će u jamu svoju, a pošteni će baštiniti sreću.11Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati.12Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju.13Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi.14Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću.15Lav koji riče i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu.16Nerazuman knez čini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi.17Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga.18Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba između dva puta, propada na jednom od njih.19Tko obrađuje svoju zemlju, nasitit će se kruha, a tko trči za tlapnjama, nasitit će se siromaštva.20Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne.21Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha čovjek čini zlo.22Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da će ga stići oskudica.23Tko kori čovjeka, nalazi poslije veću milost nego onaj koji laska jezikom.24Tko pljačka oca svoga i majku svoju i veli: Nije grijeh, drug je razbojniku.25Lakomac zameće svađu, a tko se uzda u Jahvu, uspjet će.26Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro.27Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet.28Kad se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici. Mudre izreke, 28, 11	Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati.
245	Mudre izreke, 28, 26	Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro.
246	Čovjek koji, po opomeni, ostajetvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa.2Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki.3Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.4Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.5Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim.6U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se.7Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju.8Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.9Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.10Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu.11Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.12Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake.13Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči.14Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka.15Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.16Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu.17Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj.18Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona!19Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća.20Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on.21Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan.22Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe.23Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti.24Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva.25Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.26Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome.27Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima. Mudre izreke, 29, 3	Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.
247	Mudre izreke, 29, 8	Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.
248	Mudre izreke, 29, 9	Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.
249	Mudre izreke, 29, 11	Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.
250	Mudre izreke, 29, 15	Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.
251	VI. RIJEČI AGUROVE Riječi Agura, sina Jakeova, iz Mase; proročanstvo njegovo za Itiela, za Itiela i Ukala.2Da, preglup sam da bih bio čovjek i nemam razbora čovječjeg.3Ne stekoh mudrosti i ne poznajem znanosti svetih!4Tko uzađe na nebo i siđe? Tko uhvati vjetar u šake svoje? Tko sabra vode u plašt svoj? Tko postavi krajeve zemaljske? Kako se zove i kako mu se zove sin? Znaš li?5Svaka je Božja riječ prokušana, štit onima koji se u nj uzdaju.6Ne dodaji ništa njegovim riječima, da te ne prekori i ne smatra lažljivim.7Za dvoje te molim, ne uskrati mi, dok ne umrem:8udalji od mene licemjernu i lažnu riječ; ne daj mi siromaštva ni bogatstva: hrani me kruhom mojim dostatnim;9inače bih, presitivši se, zatajio tebe i rekao: Tko je Jahve? Ili bih, osiromašivši, krao i oskvrnio ime Boga svojega.10Ne klevetaj sluge gospodaru njegovu, jer bi te mogao kleti i ti morao okajati.11Ima izrod koji kune oca svoga i ne blagoslivlje majke svoje!12Izrod koji za se misli da je čist, a od kala svojeg nije opran!13Izrod uznositih očiju koji visoko diže svoje trepavice!14Izrod komu su zubi mačevi i očnjaci noževi da proždiru nesretnike na zemlji i siromahe među ljudima! Mudre izreke, 30, 3	Ne stekoh mudrosti i ne poznajem znanosti svetih!
252	VII. BROJČANE IZREKE 15Pijavica ima dvije kćeri: Daj! Daj! Postoje tri stvari nezasitne i četiri koje ne kažu: Dosta!16Carstvo smrti, jalova utroba, zemlja nikad gasna vode i vatra koja nikad ne kaže: Dosta!17Oko koje se ruga ocu i odriče posluh majci iskljuvat će potočni gavrani i izjesti mladi orlovi.18Troje mi je nedokučivo, a četvrto ne razumijem:19put orlov po nebu, put zmijin po stijeni, put lađin posred mora i put muškarčev djevojci.20Takav je put preljubnice: najede se, obriše usta i veli: Nisam sagriješila.21Od troga se zemlja ljulja, a četvrtoga ne može podnijeti:22od roba kad postane kralj i kad se prostak kruha nasiti,23od puštenice kad se uda i sluškinje kad istisne svoju gospodaricu.24Četvero je maleno na zemlji, ali mudrije od mudraca:25mravi, nejaki stvorovi, koji sebi ljeti spremaju hranu;26jazavci, stvorovi bez moći, što u stijeni grade sebi stan;27skakavci, koji nemaju kralja, a svi idu u poretku;28gušter, što se rukama hvata, a prodire u kraljevske palače.29Troje ima lijep korak, a četvero lijepo hodi:30lav, junak među zvijerima, koji ni pred kim ne uzmiče;31pijetao što se odvažno šeće među kokošima; jarac koji vodi stado; i kralj sa svojom vojskom.32Ako si ludovao oholeći se ili to svjesno činio, stavi ruku na usta.33Kad se mlijeko mete, izlazi maslac; kad se nos pritisne, poteče krv; kad se srdžba potisne, dobiva se spor. Mudre izreke, 30, 24	Četvero je maleno na zemlji, ali mudrije
253	Mudre izreke, 30, 24	od mudraca:
254	IX. PJESMA O VRSNOJ ŽENI 10Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.11Muževljevo se srce uzda u nju i blagom neće oskudijevati.12Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg.13Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim.14Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj.15Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim.16Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd.17Opasuje snagom bedra svoja i živo miče rukama.18Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka.19Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno.20Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima.21Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine.22Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom.23Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim.24Platno tka i prodaje ga i pojase daje trgovcu.25Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem.26Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku.27Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice.28Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je:29Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ.30Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.31Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na Vratima hvale djela njezina! Mudre izreke, 31, 26	Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku.
255	Propovjednik, 1, 13	I trudih se da mudrošću istražim i dokučim sve što biva pod nebom; o, kako mučnu zadaću zadade Bog sinovima ljudskim.
256	1. Salomonov život 12Ja, Propovjednik, bijah kralj nad Izraelom u Jeruzalemu. 13I trudih se da mudrošću istražim i dokučim sve što biva pod nebom; o, kako mučnu zadaću zadade Bog sinovima ljudskim. 14Vidjeh sve što se čini pod suncem: kakve li ispraznosti i puste tlapnje!15Što je krivo, ne može se ispraviti; čega nema, izbrojiti se ne može. 16Rekoh onda sam sebi: Gle, stekao sam veću mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu. Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje. 17Mudrost pomnjivo proučih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja.18Mnogo mudrosti - mnogo jada; što više znanja, to više boli. Propovjednik, 1, 16	Rekoh onda sam sebi: Gle, stekao sam veću mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu.
257	Propovjednik, 1, 16	Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje.
258	Propovjednik, 1, 17	mudrost pomnjivo proučih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja.
259	Propovjednik, 1, 18	Mnogo mudrosti - mnogo jada; što više znanja, to više boli.
260	Tad rekoh u srcu svom: Daj da okušam užitak i vidim što naslada pruža - ali gle: i to je ispraznost! 2O smijehu rekoh: Ludost je; o užitku: Čemu valja? 3Odlučih tijelo krijepiti vinom, a srce posvetiti mudrosti; poželjeh prigrliti i ludost, kako bih spoznao usrećava li ljude ono što pod nebesima čine za izbrojenih dana svojega života. 4Učinih velika djela: sazidah sebi palače, zasadih vinograde; 5uredih perivoje i voćnjake, nasadih u njima voćke svakojake. 6Načinih jezera da plodna sadišta natapam. 7Nakupovah robova i robinja, imadoh i sluge domaće, a tako i stada krupne i sitne stoke više no itko prije mene u Jeruzalemu. 8Nagomilah srebro i zlato i blago kraljeva i pokrajina, nabavih pjevače i pjevačice i svakoga raskošja ljudskog, sve škrinju na škrinji. 9I postadoh tako velik, veći no bilo tko prije mene u Jeruzalemu; a nije me ni mudrost moja ostavila. 10I što god su mi oči poželjele, nisam im uskratio, niti branih srcu svojemu kakva veselja, već se srce moje veselilo svakom trudu mojem, i takva bi nagrada svakom mojem naporu. 11A onda razmotrih sva svoja djela, sve napore što uložih da do njih dođem - i gle, sve je to opet ispraznost i pusta tlapnja! I ništa nema valjano pod suncem. 12Okrenuh zatim misao svoju mudrosti, gluposti i ludosti. Što, na priliku, čini kraljev nasljednik? Ono što je već učinjeno. 13I spoznadoh da je bolja mudrost od ludosti, kao što je svjetlost bolja od tame.14Mudracu su oči u glavi, a bezumnik luta u tami. Ali također znam da obojicu stiže ista kob. 15Zato rekoh u sebi: Kakva je sudbina luđaku, takva je i meni. Čemu onda žudjeti za mudrošću? I rekoh u srcu: I to je ispraznost! 16Jer trajna spomena nema ni Mudru ni bezumniku: obojicu će poslije nekog vremena prekriti zaborav! I, jao, Mudrac mora umrijeti kao i bezumnik. 17Omrznuh život, jer mi se učini mučnim sve što se zbiva pod suncem: sve je ispraznost i pusta tlapnja. 18Zamrzih sve za što sam se pod suncem trudio i što sad ostavljam svome nasljedniku. 19Tko zna hoće li on biti mudar ili lud? Pa ipak on će biti gospodar sve moje muke u koju uložih sav svoj napor i mudrost pod suncem. I to je ispraznost. 20I stao sam srcem očajavati zbog velikog napora kojim sam se trudio pod suncem. 21Jer čovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u baštinu drugomu koji se oko toga nije uopće trudio. I to je ispraznost i velika nevolja. 22Jer što on dobiva za sav svoj napor i trud koji je pod suncem podnio? 23Jer svi su njegovi dani doista mukotrpni, poslovi mu puni brige; čak ni noću ne miruje srce njegovo. I to je ispraznost. 24Nema čovjeku druge sreće već jesti i piti i biti zadovoljan svojim poslom. I to je, vidim, dar Božje ruke. 25Jer tko bi mogao jesti, tko li nezadovoljan biti, osim po njemu. 26Mudrost, spoznaju, radost on daruje onom tko mu je po volji, a grešniku nameće zadaću da sabira i skuplja za onoga tko je po volji Bogu. I to je ispraznost i pusta tlapnja. Propovjednik, 2, 3	Odlučih tijelo krijepiti vinom, a srce posvetiti mudrosti; poželjeh prigrliti i ludost, kako bih spoznao usrećava li ljude ono što pod nebesima čine za izbrojenih dana svojega života.
261	Propovjednik, 2, 9	I postadoh tako velik, veći no bilo tko prije mene u Jeruzalemu; a nije me ni mudrost moja ostavila.
262	Propovjednik, 2, 12	Okrenuh zatim misao svoju mudrosti, gluposti i ludosti. Što, na priliku, čini kraljev nasljednik? Ono što je već učinjeno.
263	Propovjednik, 2, 13	I spoznadoh da je bolja mudrost od ludosti, kao što je svjetlost bolja od tame.
264	Propovjednik, 2, 14	Mudracu su oči u glavi,a bezumnik luta u tami. Ali također znam da obojicu stiže ista kob.
265	Propovjednik, 2, 15	Zato rekoh u sebi: Kakva je sudbina luđaku, takva je i meni. Čemu onda žudjeti za mudrošću? I rekoh u srcu: I to je ispraznost!
266	Propovjednik, 2, 16	Jer trajna spomena nema ni Mudru ni bezumniku: obojicu će poslije nekog vremena prekriti zaborav!
267	Propovjednik, 2, 16	I, jao, mudrac mora umrijeti kao i bezumnik.
268	Propovjednik, 2, 19	Tko zna hoće li on biti mudar ili lud?
269	Propovjednik, 2, 19	Pa ipak on će biti gospodar sve moje muke u koju uložih sav svoj napor i mudrost pod suncem. I to je ispraznost.
270	Propovjednik, 2, 21	Jer čovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u baštinu drugomu koji se oko toga nije uopće trudio. I to je ispraznost i velika nevolja.
271	Propovjednik, 2, 26	mudrost, spoznaju, radost on daruje onom tko mu je po volji, a grešniku nameće zadaću da sabira i skuplja za onoga tko je po volji Bogu. I to je ispraznost i pusta tlapnja.
272	3. Zajednički život Opet stadoh promatrati sva nasilja koja se čine pod suncem, i gle, suze potlačenih, i nikog nema da ih utre; i nasilje iz tlačiteljske ruke, a zaštitnika niotkuda. 2Zato sretnima smatram mrtve koji su već pomrli; sretniji su od živih što još žive. 3A od obojih je sretniji onaj koji još nije postao, koji nije vidio zlih djela što se čine pod suncem. 4Nadalje iskusih da svaki napor i svaki uspjeh pribavlja čovjeku zavist njegova bližnjeg. I to je ispraznost i pusta tlapnja.5Bezumnik prekriži ruke i izjeda sebe.6Bolja je puna šaka u miru nego obje pregršti mučna rada i puste tlapnje. 7I još jednu opazih ispraznost pod suncem: 8Čovjek potpun samac - bez sina, bez brata, i opet nema kraja njegovu trudu; oči mu se ne mogu nasititi blaga; a ne misli: za koga se mučim i uskraćujem dobro sebi? I to je ispraznost i zla briga. 9Bolje je dvojici nego jednome, jer imaju bolju plaću za svoj trud. 10Padne li jedan, drugi će ga podići; a teško jednomu! Ako padne, nema nikoga da ga podigne. 11Pa ako se i spava udvoje, toplije je; a kako će se samac zagrijati? 12I ako tko udari na jednoga, dvojica će mu se oprijeti; i trostruko se uže ne kida brzo.13Bolji je mladić siromašan a mudar nego kralj star a lud, koji više ne zna za savjet. 14Jer mladić može izići iz tamnice i postati kraljem, iako se rodio kao prosjak u svom kraljevstvu. 15Opazih kako svi koji žive i hode pod suncem pristaju uz mladića, uz nastupnika koji ga naslijedi. 16On stupa na čelo bezbrojnih podanika i kasniji se naraštaji ne mogahu zbog njega radovati. I to je zacijelo ispraznost i pusta tlapnja. 17Kad odlaziš u Božji dom, pazi na korake svoje. Priđi da mogneš čuti - žrtva je valjanija nego prinos luđaka, jer oni i ne znaju da čine zlo. Propovjednik, 4, 13	Bolji je mladić siromašan a mudar nego kralj star a lud, koji više ne zna za savjet.
273	I vidjeh: ima još jedno zlo pod suncem i teško tišti ljude. 2Nekomu Bog udijeli bogatstvo i blago i počasti te ima sve što mu duša poželi, ali mu ne udijeli da to i uživa, nego uživa tuđinac. To je ispraznost i grdna nevolja. 3I velim: bolje je nedonošče od onoga koji bi rodio stotinu djece i živio mnogo godina, a sam se ne bi naužio dobra niti bi imao pogreba;4jer je nedonošče uzalud došlo i u tamu otišlo i ime mu je tamom pokriveno;5sunca čak ne vidje niti spozna - a spokojnije je od onoga. 6Pa kad bi takav živio i dvije tisuće godina, a svojeg dobra ne bi uživao, zar ne odlaze obojica jednako na isto mjesto?7Čovjek se trudi samo da bi jeo, a želudac njegov nikad da se nasiti. 8Jer po čemu je mudrac bolji od luđaka i što reći o siromahu koji se umije držati pred ljudima? 9Bolje je očima vidjeti nego duhom lutati. I to je ispraznost i pusta tlapnja. 10Što je već bilo, ime ima; i zna se što je čovjek; i on se ne može parbiti s jačim od sebe. 11Što više riječi, to veća ispraznost svega, i koja je od toga korist čovjeku? 12Tko zna što je dobro čovjeku u životu njegovu, za ono malo dana koje tako isprazno živi, koji mu prolaze kao sjena? Tko će kazati čovjeku što će biti poslije njega pod suncem? Propovjednik, 6, 8	Jer po čemu je mudrac bolji od luđaka i što reći o siromahu koji se umije držati pred ljudima?
274	Proslov Bolji je dobar glas negoskupocjeno ulje, i smrtni dan nego dan rođenja.2Bolje je ići u kuću gdje je žalost nego u kuću gdje je gozba, jer ondje je kraj svakoga čovjeka, i tko je živ, nek' primi k srcu!3Bolji je jad nego smijeh, jer pod žalosnim licem srce je radosno.4Srce je mudrih ljudi u kući žalosti, a srce bezumnih u kući veselja.5Bolje je poslušati ukor mudra čovjeka negoli slušati hvalospjev luđaka.6Jer kao prasak trnja ispod kotla, takav je smijeh luđaka, i to je ispraznost.7Jer smijeh od mudraca čini luđaka i veselje kvari srce. Propovjednik, 7, 4	Srce je mudrih ljudi u kući žalosti, a srce bezumnih u kući veselja.
275	Propovjednik, 7, 5	Bolje je poslušati ukor mudra čovjeka negoli slušati hvalospjev luđaka.
276	Propovjednik, 7, 7	Jer smijeh od mudraca čini luđaka i veselje kvari srce.
277	1. Uzvrat za čine 8Bolji je svršetak stvari nego njezin početak i bolja je strpljivost od oholosti. 9Ne nagli u srdžbu, jer srdžba počiva u srcu luđaka. 10Ne pitaj zašto su negdašnja vremena bila bolja od ovih, jer to nije mudro pitanje. 11Mudrost je dragocjena baština i probitak onima na koje sunce sja. 12Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost; a prednost je mudrosti u tome što izbavlja onoga tko je ima. 13Pogledaj djela Božja; tko može ispraviti što je on iskrivio? 14U sretan dan uživaj sreću, a u zao dan razmišljaj: Bog je stvorio jedno kao i drugo - da čovjek ne otkrije ništa od svoje budućnosti. 15Svašta vidjeh u svojemu ništavnom životu: pravednik propada unatoč svojoj pravednosti, a bezbožnik i dalje živi unatoč svojoj bezbožnosti.16Ne budi prepravedan i ne budi premudar; zašto da se uništavaš?17Ne budi preopak i ne budi lud; zašto bi umro prije vremena? 18Dobro je da držiš jedno, ali ni drugo ne puštaj iz ruke, jer tko se boji Boga, izbavlja se od svega. 19Mudrost mudraca veću moć daje gradu nego deset mogućnika. 20Na zemlji nema pravednika koji, čineći dobro, ne bi nikad sagriješio. 21I još jedno: nemoj se obazirati na govorkanje; čut ćeš možda da te sluga tvoj proklinjao; 22a zna tvoje srce kako si i ti često druge proklinjao. 23Sve sam to mudrošću iskušao. Mislio sam da sam mudar, ali mi je mudrost bila nedokučiva. 24Ono što jest, daleko je i duboko, tako duboko - tko da i pronađe? 25I još jednom pokušah istražiti i shvatiti mudrost i smisao, da spoznam opačinu kao ludost, a ludost kao bezumlje. 26Otkrih da ima nešto gorče od smrti - žena, ona je zamka, srce joj je mreža, a ruke okovi; tko je Bogu drag, izmiče joj, a grešnik je njezin sužanj. 27Eto, to sam sve u svemu otkrio, veli Propovjednik. 28I još sam tražio, ali bez uspjeha. Nađoh čovjeka - jednog od tisuću, a žene ne nađoh među svima nijedne. 29Otkrih ovo: Bog stvori čovjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke. Propovjednik, 7, 10	Ne pitaj zašto su negdašnja vremena bila bolja od ovih, jer to nije mudro pitanje.
278	Propovjednik, 7, 11	mudrost je dragocjena baština i probitak onima na koje sunce sja.
279	Propovjednik, 7, 16	Ne budi prepravedan i ne budi premudar; zašto da se uništavaš?
280	Propovjednik, 7, 12	Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost;
281	Propovjednik, 7, 12	a prednost je mudrosti u tome što izbavlja onoga tko je ima.
282	Propovjednik, 7, 19	mudrost mudraca veću moć daje gradu nego deset mogućnika.
283	Propovjednik, 7, 19	mudraca veću moć daje gradu nego deset mogućnika.
284	Propovjednik, 7, 23	Sve sam to mudrošću iskušao.
285	Propovjednik, 7, 23	Mislio sam da sam mudar,
286	Propovjednik, 7, 23	ali mi je mudrost bila nedokučiva.
287	Propovjednik, 7, 25	I još jednom pokušah istražiti i shvatiti mudrost i smisao, da spoznam opačinu kao ludost, a ludost kao bezumlje.
288	Tko je kao Mudrac?Tko još umije tumačiti stvari? mudrost čovjeku razvedruje lice i mijenja njegov namršteni lik. 2Zato velim: slušaj kraljevu zapovijed zbog Božje zakletve. 3Ne nagli da je prekršiš: ne budi tvrdoglav kad razlog nije dobar, jer on čini kako mu odgovara. 4Jer kraljeva je riječ najjača, i tko ga smije pitati: Što činiš? 5Tko se drži zapovijedi, ne poznaje nevolju, i MUDRAC zna za vrijeme i sud. 6Jer postoji vrijeme i sud za sve, i čovjeka veoma tereti nedjelo njegovo 7jer on ne zna što će biti; a tko mu može kazati kad će što biti? 8Vjetar nitko ne može svladati, niti gospodariti nad danom smrtnim, niti ima odgode u ratu; niti opačina izbavlja onoga koji je čini. 9Sve ovo vidjeh pazeći na sve što se čini pod suncem, kad čovjek vlada nad čovjekom na njegovu nesreću. 10Dalje vidjeh kako opake nose na groblje, i ljudi iz svetog mjesta izlaze da ih slave zbog toga što su tako činili. I to je ispraznost. 11Kad nema brze osude za zlo djelo, ljudsko je srce sklono činiti zlo. 12I grešnik koji čini zlo i sto puta, dugo živi. Ja ipak znam da će biti sretni oni koji se boje Boga jer ga se boje. 13Ali opak čovjek neće biti sretan i neće produljivati svoje dane ni kao sjena jer se ne boji Boga. 14Ali je na zemlji ispraznost te pravednike stiže sudbina opakih, a opake sudbina pravednika. Velim: i to je ispraznost. 15Zato slavim veselje, jer nema čovjeku sreće pod suncem nego u jelu, pilu i nasladi. I to neka ga prati u njegovoj muci za života koji mu Bog dade pod suncem. Propovjednik, 8, 1	Tko je kao mudrac?Tko još umije tumačiti stvari?
289	Propovjednik, 8, 1	mudrost čovjeku razvedruje lice i mijenja njegov namršteni lik.
290	Propovjednik, 8, 5	Tko se drži zapovijedi, ne poznaje nevolju, i mudrac zna za vrijeme i sud.
291	2. Ljubav 16Poslije svih napora da dokučim mudrost, pokušah spoznati što se radi na zemlji. Uistinu, čovjek ne nalazi spokojstva ni danju ni noću. 17Promatram cjelokupno djelo Božje: i odista - nitko ne može dokučiti ono što se zbiva pod suncem. Jer ma koliko se čovjek trudio da otkrije, nikad ne može otkriti. Pa ni mudrac to ne može otkriti, iako misli da zna. Propovjednik, 8, 16	Poslije svih napora da dokučim mudrost, pokušah spoznati što se radi na zemlji. Uistinu, čovjek ne nalazi spokojstva ni danju ni noću.
292	Propovjednik, 8, 17	Promatram cjelokupno djelo Božje: i odista - nitko ne može dokučiti ono što se zbiva pod suncem. Jer ma koliko se čovjek trudio da otkrije, nikad ne može otkriti. Pa ni mudrac to ne može otkriti, iako misli da zna.
293	Razmišljah o svemu tome i shvatih kako su i pravednici i mudraci, sa djelima svojim, u Božjoj ruci; i čovjek ne razumije ni ljubavi ni mržnje, i njemu su obje ispraznost. 2Svima je ista kob, pravednomu kao i opakom, čistomu i nečistomu, onomu koji žrtvuje kao i onomu koji ne žrtvuje; jednako dobru kao i grešniku, onomu koji se zaklinje kao i onomu koji se boji zakletve. 3Najgore je od svega što biva pod suncem ovo: ista je kob svima, ljudsko je srce puno zla, ludost je u srcima ljudi dok žive, a potom se pridružuju mrtvima. 4Jer onaj tko je među živima, ima nade: i živ pas više vrijedi nego mrtav lav. 5Živi barem znaju da će umrijeti, a mrtvi ne znaju ništa niti imaju više nagrade, jer se zaboravlja i spomen na njih. 6Davno je nestalo i njihove ljubavi, i mržnje, i zavisti, i više nemaju udjela ni u čem što biva pod suncem. 7Zato s radošću jedi svoj kruh i vesela srca pij svoje vino, jer se Bogu već prije svidjelo tvoje djelo.8U svako doba nosi haljine bijele i ulja nek' ne ponestane na tvojoj glavi. 9Uživaj život sa ženom koju ljubiš u sve dane svojega ispraznog vijeka koji ti Bog daje pod suncem, jer to je tvoj udio u životu i u trudu kojim se trudiš pod suncem. 10I što god nakaniš učiniti, učini dok možeš, jer nema ni djela, ni umovanja, ni spoznaje, ni mudrosti u Podzemlju u koje ideš. Propovjednik, 9, 1	Razmišljah o svemu tome i shvatih kako su i pravednici i mudraci, sa djelima svojim, u Božjoj ruci; i čovjek ne razumije ni ljubavi ni mržnje, i njemu su obje ispraznost.
294	Propovjednik, 9, 10	I što god nakaniš učiniti, učini dok možeš, jer nema ni djela, ni umovanja, ni spoznaje, ni mudrosti u Podzemlju u koje ideš.
295	3. Slučaj 11Osim toga, vidjeh pod suncem: ne dobivaju trku hitri, ni boj hrabri; nema kruha za mudraca, ni bogatstva za razumne, ni milosti za učene, jer vrijeme i kob sve ih dostiže. 12Čovjek ne zna svoga časa: kao ribe ulovljene u podmukloj mreži, i kao ptice u zamku uhvaćene, tako se hvataju sinovi ljudski u vrijeme nevolje koja ih iznenada spopada. 13Još vidjeh pod suncem i ovu mudrost koja mi se učini velikom: 14Bi jedan malen grad i u njem malo ljudi, a na nj udari velik kralj, opkoli ga i podiže oko njega velike opsadne tornjeve. 15Ali se u njemu nađe čovjek siromah mudar koji spasi grad svojom mudrošću, a poslije se nitko nije sjećao toga čovjeka. 16Ipak ja velim: bolja je mudrost nego jakost, ali se ne cijeni mudrost siromaha i ne slušaju njegove riječi. 17Blage se riječi mudraca bolje čuju nego vika zapovjednika nad luđacima. 18Mudrost više vrijedi nego bojno oružje, ali jedan jedini grešnik pokvari mnogo dobra. Propovjednik, 9, 11	Osim toga, vidjeh pod suncem: ne dobivaju trku hitri, ni boj hrabri; nema kruha za mudraca, ni bogatstva za razumne, ni milosti za učene, jer vrijeme i kob sve ih dostiže.
296	Propovjednik, 9, 13	Još vidjeh pod suncem i ovu mudrost koja mi se učini velikom:
297	Propovjednik, 9, 15	Ali se u njemu nađe čovjek siromah mudar
298	Propovjednik, 9, 15	koji spasi grad svojom mudrošću, a poslije se nitko nije sjećao toga čovjeka.
299	Propovjednik, 9, 16	Ipak ja velim: bolja je mudrost nego jakost,
300	Propovjednik, 9, 16	ali se ne cijeni mudrost siromaha i ne slušaju njegove riječi.
301	Propovjednik, 9, 17	Blage se riječi mudraca bolje čuju nego vika zapovjednika nad luđacima.
302	Propovjednik, 9, 18	mudrost više vrijedi nego bojno oružje, ali jedan jedini grešnik pokvari mnogo dobra.
303	Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jače je od mudrosti i časti.2Mudrac kroči pravim putem, a luđak krivim. 3Dovoljno je da luđak pođe putem: kako razbora nema, svakomu pokazuje da je lud. 4Ako se na te digne vladaočev gnjev, ne ostavljaj svoga mjesta, jer blagost sprečava velike grijehe. 5Ima zlo što ga vidjeh pod suncem kao prestupak koji dolazi od vladaoca: 6ludost se podiže na najviša mjesta, a veliki zauzimaju niske položaje. 7Vidjeh sluge na konjima, a knezove gdje idu pješice kao sluge.8Tko jamu kopa, u nju pada; i tko ruši zid, ujeda ga zmija.9Tko lomi kamenje, ono ga ranjava; tko cijepa drva, može nastradati. 10Kad zatupi željezo i oštrica mu nije nabrušena, tada treba više snage; a nagrada mudrosti je uspjeh. 11Ako zmija ujede prije čaranja, ništa onda opčaratelj ne koristi.12Pune su miline riječi iz usta mudraca, a bezumnika upropašćuju njegove usne. 13On počinje svoje besjede ludošću i svršava ih potpunim bezumljem. 14Luđak previše govori: čovjek ne poznaje budućnost, i tko mu može kazati što će poslije njega biti?15Luđake mori njihov trud; tko ne zna puta, ne može u grad. 16Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj premlad i knezovi se već ujutro goste. 17Blago tebi, zemljo, kad ti je kralj plemenit i knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju.18S lijenosti se ugiblju grede, zbog nebrige prokišnjava kuća. 19Ali su gozbe radi zabave i vino uveseljava život, a novci pribavljaju sve.20Ni u svojoj misli ne kuni kralja, ni u svojoj ložnici ne kuni bogataša, jer će ptice odnijeti glas i kleveta lako okrilati. Propovjednik, 10, 1	Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jače je od mudrosti i časti.
304	Propovjednik, 10, 2	Mudrac kroči pravim putem, a luđak krivim.
305	Propovjednik, 10, 10	Kad zatupi željezo i oštrica mu nije nabrušena, tada treba više snage; a nagrada mudrosti je uspjeh.
306	Propovjednik, 10, 12	Pune su miline riječi iz usta mudraca, a bezumnika upropašćuju njegove usne.
307	Propovjednik, 12, 9	A osim toga što je sam Propovjednik bio mudar,
308	Propovjednik, 12, 9	on je i narod učio mudrosti te je odmjerio,
309	Propovjednik, 12, 9	ispitao i sastavio mnogo mudrih izreka.
310	Propovjednik, 12, 11	Besjede su mudrih ljudi kao ostani i kao pobodeni kolci: pastir se njima služi na dobro svojega stada.
311	Knjiga mudrosti, 0, 0	Knjiga mudrosti
312	Knjiga mudrosti, 0, 0	Mudrost i kob čovjekova
313	Knjiga mudrosti I. Mudrost I KOB ČOVJEKOVA Tražiti Boga, a kloniti se grijeha Ljubite pravednost,vi suci zemaljski, pravednim mislima mislite o Gospodinu i tražite ga u jednostavnosti srca.2Jer njega nalaze koji ga ne iskušavaju i otkriva se onima koji mu ne uskraćuju svoju vjeru.3A podmukle misli otuđuju od Boga i iskušavana Svemoć posramljuje bezumnike.4Jer mudrost ne ulazi u dušu opaku i ne nastanjuje se u tijelu grijehu podložnu.5Jer sveti duh pouke bježi od prijevare i uklanja se od misli bezumnih i uzmiče kad se nepravda pojavi.6Jer mudrost je duh čovjekoljubiv, ali hulniku neće oprostiti njegovih riječi, jer Bog proniče bubrege njegove, istinski mu srce nadzire i sluša njegove riječi.7Doista duh Gospodnji ispunja svemir, i on, koji drži sve, zna i sve što se govori.8Zato ne ostaje skriven tko nepravedno govori niti će ga mimoići osvetnička pravda.9Jer se namisli bezbožnikove točno ispituju i glas riječi njegovih ide sve do Gospoda da se kazne bezakonja njegova.10Jer postoji uho ljubomorno koje čuje sve i ne izmiče mu ni glasak najtišeg gunđanja.11Čuvajte se isprazna gunđanja i čuvajte jezik od opakih riječi, jer i najtajnija riječ nije bez učinka, a lažljiva usta ubijaju dušu.12Ne trčite za smrću stranputicama života svojeg i ne navlačite na se propast djelima ruku svojih.13Jer Bog nije stvorio smrt niti se raduje propasti živih.14Već je sve stvorio da sve opstane, i spasonosni su stvorovi svijeta, i u njima nema smrtonosna otrova. I Podzemlje ne vlada zemljom,15 jer pravednost je besmrtna. Knjiga mudrosti, 1, 4	Jer mudrost ne ulazi u dušu opaku i ne nastanjuje se u tijelu grijehu podložnu.
314	Knjiga mudrosti, 1, 6	Jer mudrost je duh čovjekoljubiv, ali hulniku neće oprostiti njegovih riječi, jer Bog proniče bubrege njegove, istinski mu srce nadzire i sluša njegove riječi.
315	Jer oni krivo mislei ovako mudruju: Kratkovijek je i tužan život naš i nema lijeka kad čovjeku dođe kraj i još nije poznat tko bi se iz Podzemlja izbavio.2Mi smo djeca pukog slučaja i kasnije ćemo biti kao da nikad nismo ni bili, jer samo je dim ono čime dišu naše nosnice, a misao je tek iskra od kucaja našega srca.3Kad se ona utrne, pretvorit će se tijelo u pepeo, a duh će se rasplinuti kao lagan zrak.4Ime će nam se s vremenom zaboraviti i nitko se neće sjećati djela naših; i život će nam proći kao pramenje oblaka i nestat će ga kao magle što je gone zrake sunčane i pritiskuje žega njihova.5Jer život naš kao sjena odmiče, iz naše smrti nema povratka, zapečaćeno je i nitko se ne vraća.6Zato hodite ovamo! Uživajmo dobra sadašnja, koristimo se stvorovima sa žarom mladosti.7Nauživajmo se odabranih vina i mirisa i neka nas ne mimoiđe ni jedan cvijet proljetni,8 okrunimo se ružama prije no što uvenu.9Neka svaki od nas sudjeluje u pijanki našoj, ostavimo svuda znake našeg veseljenja: to je naš dio i to je naša baština.10Potlačimo ubogoga pravednika, ne štedimo udovice, ne poštujmo starca ni sjedina od mnogih godina.11Nek' naša snaga bude zakon pravde, jer ono što je slabo nije ni za što.12Postavimo zasjedu pravedniku jer nam smeta i protivi se našem ponašanju, predbacuje nam prijestupe protiv Zakona i spočitava kako izdadosmo odgoj svoj.13On se hvasta posjedom spoznaje o Bogu i naziva se sinom Gospodnjim.14On je ukor utjelovljeni našim mislima, sama njegova pojava tišti našu dušu.15Život njegov nije kao u ostalih i njegovo je ponašanje nastrano.16Smatra nas patvorinom i uklanja se od putova naših kao od nečisti. On svršetak pravednika proglašava sretnim i hvali se da mu je Bog otac.17Pogledajmo jesu li istinite riječi njegove, istražimo kakav će biti njegov svršetak.18Jer ako je pravednik Božji sin, On će se za nj zauzeti i izbavit će ga iz ruku neprijateljskih.19Zato ga iskušajmo porugom i mukom da istražimo blagost njegovu i da prosudimo strpljivost njegovu.20Osudimo ga na smrt sramotnu, jer će mu, kako veli, doći izbavljenje. Knjiga mudrosti, 2, 1	Jer oni krivo misle i ovako mudruju: Kratkovijek je i tužan život naš nema lijeka kad čovjeku dođe kraj i još nije poznat tko bi se iz Podzemlja izbavio.
316	A duše su pravednika u ruciBožjoj i njih se ne dotiče muka nikakva.2Očima se bezbožničkim čini da oni umiru i njihov odlazak s ovog svijeta kao nesreća;3i to što nas napuštaju kao propast, ali oni su u miru.4Ako su, u očima ljudskim, bili kažnjeni, nada im je puna besmrtnosti.5Za malo muke zadobili su dobra velika jer Bog ih je stavio na kušnju i našao da su ga dostojni.6Iskušao ih je kao zlato u taljiku i primio ih kao žrtvu paljenicu.7Zato će se u vrijeme posjeta njegova zasjati te će vrcati kao iskre u strnjici.8Sudit će pucima i vladati narodima i Gospodin će kraljevat nad njima uvijeke.9Koji se u nj ufaju spoznat će istinu, i koji su vjerni bit će u ljubavi s njim, jer izabranici njegovi stječu milost i milosrđe.10A bezbožnici će zbog svojih misli biti primjereno kažnjeni jer su prezreli pravednike i otpali od Gospodina.11Teško onima koji preziru mudrost i stegu! Isprazna je nada njihova, napori uzaludni i poslovi bez probitka.12Žene su im bezumne, djeca opaka i proklet njihov rod! Knjiga mudrosti, 3, 11	Teško onima koji preziru mudrost i stegu! Isprazna je nada njihova, napori uzaludni i poslovi bez probitka.
317	Prijevremena smrt pravednika 7A pravednik, ako i umre prijevremeno, naći će mir.8Jer duljina dana ne čini starost časnom niti se ona mjeri brojem godina.9Već razboritost - to su sjedine ljudske, i krepostan život - zrela starost.10I jer je ugađao Bogu, On ga je zavolio, i jer je živio među grešnicima, On ga je uzeo k sebi.11Uzdignut je da zloća ne bi izopačila njegov razbor ili da mu himba ne zavede duše.12Jer blještavilo opačine zasjenjuje dobro i vihor požude izopačuje dobru dušu.13Stekavši savršenstvo u malo vremena, dugo je živio;14i jer mu je duša bila draga Gospodu, On ga je hitro izbavio od zloće oko njega. Svjetina sve to vidi, ali ne shvaća; njima i ne pada na um15da milost i milosrđe pripadaju izabranicima Gospodnjim i zaštita njegovim svetima.16A pravednik koji umire osuđuje žive bezbožnike i prijevremeno dokončana mladost produženu starost opakih.17Svjetina vidi kraj Mudračev, ali ne shvaća što je Gospod s njim naumio ili zašto ga je uzeo u zaštitu.18Oni gledaju i preziru, ali će se i njima Gospod podsmijevati.19Ubrzo će oni biti trupla prezrena i ruglo među mrtvima dovijeka, jer će ih Gospod strmoglaviti bez glasa, otrgnut će ih od temelja njihova, sasvim ih opustošiti; na mukama će oni biti i spomen će im propasti. Knjiga mudrosti, 4, 17	Svjetina vidi kraj Mudračev, ali ne shvaća što je Gospod s njim naumio ili zašto ga je uzeo u zaštitu.
318	II. PODRIJETLO, NARAV, UČINCI mudrosti I PUT DO NJE Dužnost je kraljevima težiti mudrosti Čujte, dakle, kraljevi,i urazumite se! Poučite se, vladari zemalja dalekih!2Poslušajte, vi koji upravljate mnoštvima i koji se hvastate silom svojih naroda!3Gospod je onaj koji vam je moć podario, i vladavina je od Svevišnjeg, koji će ispitivati djela vaša i vaše nakane istražiti.4Iako ste upravljači njegova kraljevstva, ne vladaste pravedno, niti se držaste zakona, niti služiste nakani Božjoj.5Gospod će vas napasti brzo i užasno, jer za velikaše je nemilosrdna kazna;6maleni su oproštenja dostojni, a moćnici će biti moćno kažnjeni.7Jer Gospod Svevladar ne uzmiče ni pred kim niti se plaši kakve veličine: ta on je stvorio i mala i velika i jednako se brine za sve,8 a istraga oštra očekuje moćnike.9Vama su dakle, vladari upravljene riječi moje da se naučite mudrosti i ne griješite.10Jer oni koji sveto čuvaju svetinje sami se posvećuju, i koji su u tom poučeni nalaze obranu.11Žudite stoga za riječima mojim, čeznite za njima: one će vas poučiti. Knjiga mudrosti, 6, 1	PODRIJETLO, NARAV, UČINCI MUDROSTI I PUT DO NJE
319	Knjiga mudrosti, 6, 1	Dužnost je kraljevima težiti mudrosti
320	Knjiga mudrosti, 6, 9	Vama su dakle, vladari upravljene riječi moje da se naučite mudrosti i ne griješite.
321	Tražena mudrost - nađena mudrost 12Mudrost je sjajna i ona ne tamni: lako je vide koji je ljube i nalaze je oni koji je traže.13Ona pretječe sve koji je žude i prva im se pokazuje.14Tko zorom rani njoj taj se ne muči: nalazi je gdje sjedi kraj vrata njegovih.15Jer je i sama misao na nju mudrost savršena, a tko radi nje bdi, brzo je bezbrižan.16Ona hodi naokolo i traži sebi dostojne; i pojavljuje im se dobrohotno na stazama i u susret im dolazi u svakoj misli.17Jer njezin početak najistinskiji želja je za poukom, u težnji za poukom ljubav je prema njoj;18voljeti je znači držati njene zakone, a posluh njezinim zakonima pouzdana je besmrtnost,19a besmrtnost vodi u blizinu Božju;20 tako žudnja za mudrošću dovodi do kraljevstva.21Ako se, vi vladari nad pucima, radujete prijestoljima i žezlima, tad mudrost štujte da dovijeka kraljujete. Knjiga mudrosti, 6, 12	Tražena mudrost - nađena mudrost
322	Knjiga mudrosti, 6, 12	mudrost je sjajna i ona ne tamni: lako je vide koji je ljube i nalaze je oni koji je traže.
323	Knjiga mudrosti, 6, 15	Jer je i sama misao na nju mudrost savršena, a tko radi nje bdi, brzo je bezbrižan.
324	Knjiga mudrosti, 6, 20	tako žudnja za mudrošću dovodi do kraljevstva.
325	Knjiga mudrosti, 6, 21	Ako se, vi vladari nad pucima, radujete prijestoljima i žezlima, tad mudrost štujte da dovijeka kraljujete.
326	Salomonov opis mudrosti 22A sad ću vam priopćiti što je mudrost i kako je postala. Neću vam skriti tajne, nego ću je pratiti od početka i na vidjelo iznijeti znanje njezino, i neću istinu mimoići.23Neću poći ni s pogubnom Zavišću: ona ništa zajedničko nema s mudrošću.24Mnoštvo je mudraca svijetu spasenje i kralj uman blagostanje narodu.25Zato crpite nauku iz riječi mojih i bit će vam na probitak. Knjiga mudrosti, 6, 22	Salomonov opis mudrosti
327	Knjiga mudrosti, 6, 22	A sad ću vam priopćiti što je mudrost i kako je postala. Neću vam skriti tajne, nego ću je pratiti od početka i na vidjelo iznijeti znanje njezino, i neću istinu mimoići.
328	Knjiga mudrosti, 6, 23	Neću poći ni s pogubnom Zavišću: ona ništa zajedničko nema s mudrošću.
329	Knjiga mudrosti, 6, 24	Mnoštvo je mudraca svijetu spasenje i kralj uman blagostanje narodu.
330	Salomonovo štovanje mudrosti 7Zato se pomolih i razbor dobih; zavapih i primih duh mudrosti.8Zavoljeh je više nego žezla i prijestolja i ništa ne cijenih bogatstvo u usporedbi s njom.9Nisam je htio uspoređivati ni sa draguljima, jer je sve zlato pred njom kao malo pijeska, a srebro je prema njoj kao blato.10Ljubio sam je više od zdravlja i ljepote i zavolio više od svjetlosti, jer njezin sjaj bez prestanka svijetli.11A s njome su mi došla sva dobra i od ruku njezinih blago nebrojeno.12I svemu sam se tome radovao, jer mudrost sve donosi; još nisam znao da je ona roditeljka svega toga.13I ono što naučih bez primisli, to bez zavisti predajem, bogatstva njezina ne skrivam.14Ona je neiscrpljiva riznica ljudima, i koji se njome služe postaju prijatelji Božji, preporučeni darovima njezina nauka. Knjiga mudrosti, 7, 7	Salomonovo štovanje mudrosti
331	Knjiga mudrosti, 7, 7	Zato se pomolih i razbor dobih; zavapih i primih duh mudrosti.
332	Knjiga mudrosti, 7, 12	I svemu sam se tome radovao, jer mudrost sve donosi; još nisam znao da je ona roditeljka svega toga.
333	Priziv za božanskim nadahnućem 15Zato neka mi dade Bog govoriti kako me svjetova i misliti misli dostojne darova njegovih, jer on je vođa mudrosti i upravlja mudracima.16U njegovoj smo ruci mi i riječi naše, sa svim našim razborom i umijećem.17On mi je podario istinsku znanost o svemu što jest, naučio me sustavu svijeta i svojstvima prapočela;18početku, svršetku i sredini vremena, izmjeni suncovrata i slijedu godišnjih doba,19 tijeku godina i položaju zvijezda;20naravi životinja i nagonima divljih zvijeri, moći duhova i mislima ljudskim, različnosti biljaka i ljekovitosti korijenja.21I spoznadoh sve što god je tajno i javno, jer me poučavaše mudrost, umjetnica u svemu. Knjiga mudrosti, 7, 15	Zato neka mi dade Bog govoriti kako me svjetova i misliti misli dostojne darova njegovih, jer on je vođa mudrosti
334	Knjiga mudrosti, 7, 15	i upravlja mudracima.
335	Knjiga mudrosti, 7, 21	I spoznadoh sve što god je tajno i javno, jer me poučavaše mudrost, umjetnica u svemu.
336	Pohvala mudrosti 22Jer u nje je duh razborit, svet, jedinstven, mnogostran, tanan, okretan, pronicav, neoskvrnjen, jasan, nepristran, dobrohotan, oštar, 23nezaprečiv, dobrotvoran, čovjekoljubiv, postojan, pouzdan, bezbrižan, svemoćan, svenadzoran, što prodire kroza sve duše, mudre, čiste i najtanje.24Jer je mudrost gibljivija od svakog gibanja, ona proniče i prožima sve svojom čistoćom.25Jer je ona dah sile Božje i čist odvir slave Svemogućeg; zato je ništa nećisto ne može oskvrnuti.26Ona je odsjev vječne svjetlosti i zrcalo čisto djela Božjeg, i slika dobrote njegove.27Jedna je, a može sve, i, ostajući u sebi, sve obnavlja. Ona prelazi od naraštaja do naraštaja u duše svete i čini od njih Božje prijatelje i proroke.28Jer Bog ne ljubi nikoga osim onoga tko se druži s mudrošću.29Ona je od sunca sjajnija i nad sve zviježđe uzvišena; uspoređena sa svjetlošću, ona je nadmašuje:30jer svjetlost ustupa mjesto noći, dok zloća nema moći protiv mudrosti. Knjiga mudrosti, 7, 22	Pohvala mudrosti
337	Knjiga mudrosti, 7, 23	nezaprečiv, dobrotvoran, čovjekoljubiv, postojan, pouzdan, bezbrižan, svemoćan, svenadzoran, što prodire kroza sve duše, mudre, čiste i najtanje.
338	Knjiga mudrosti, 7, 24	Jer je mudrost gibljivija od svakog gibanja, ona proniče i prožima sve svojom čistoćom.
339	Knjiga mudrosti, 7, 28	Jer Bog ne ljubi nikoga osim onoga tko se druži s mudrošću.
340	Knjiga mudrosti, 7, 30	jer svjetlost ustupa mjesto noći, dok zloća nema moći protiv mudrosti.
341	U mudrosti su sva dobra 2Nju zavoljeh i za njom čeznuh od svoje mladosti; i nastojah da mi bude zaručnica i zaljubih se u ljepotu njezinu.3Njezina životna prisnost s Bogom podaruje sjaj njezinu plemenitom podrijetlu jer je ljubi gospodar svemira.4Ona je povjerenica znanja Božjeg, izbiračica djela njegovih.5Ako je bogatstvo blago poželjno u ovom životu, što je onda bogatije od mudrosti koja sve stvara?6Ako opet razum stvara, tko je na svijetu od nje veći umjetnik?7Ako li pak tko ljubi pravednost, pa, kreposti su plodovi njezinih napora: ona poučava umjerenosti i razboritosti, pravednosti i hrabrosti, od kojih u životu nema ništa korisnije ljudima.8Ako li tko čezne za većim znanjem, ona poznaje prošlost i proriče budućnost, vična je izrekama i umije odgonetati zagonetke. Ona znade unaprijed znake i čudesa i slijed razdoblja i vremena. Knjiga mudrosti, 8, 2	U mudrosti su sva dobra
342	Knjiga mudrosti, 8, 5	Ako je bogatstvo blago poželjno u ovom životu, što je onda bogatije od mudrosti koja sve stvara?
343	Mudrost neophodna vladarima 9Zato odlučih dovesti je kao družicu životnu, znajući da će mi biti savjetnica u sreći i tješiteljica u brigama i tuzi.10Po njoj ću steći slavu u mnoštvu narodnom, još kao mladić čast pred starcima.11Na sudu će se vidjeti kako sam oštrouman i divit će mi se velikaši kad stanem pred njih.12Čekat će me kad budem šutio i slušat će me kad prozborim; ako se odulji govor moj, držat će ruku na svojim ustima.13Po njoj ću zadobiti besmrtnost i ostavit ću vječni spomen rodu budućem.14Vladat ću pucima i narodi će mi biti podložni.15Pobojat će se strašni silnici kad čuju za me, s narodom ću svojim biti dobrostiv i hrabar u ratu.16Kada se vratim kući, tad ću počinuti kraj nje, jer u drugovanju s njome nema gorčine i nema bola u zajedništvu s njom, već samo užitak i radost. Knjiga mudrosti, 8, 9	Mudrost neophodna vladarima
344	Salomon se pripravlja za mudrost 17Kad sam tako sve u sebi razmislio i srcem svojim razabrao da je besmrtnost u srodstvu s mudrošću18i da je u ljubavi njezinoj radost čista i u djelima ruku njezinih blago neiscrpno, i razboritost u izmjeni misli s njome i slava u zajedništvu riječi njezinih, stao sam tad okolo hoditi i nastojati kako bih je zadobio.19Ja bijah mladić sretne naravi i imao sam dobru dušu,20ili bolje: jer bijah dobar, ušao sam u tijelo bez ljage.21A znajući da neću mudrost zadobiti ako ne da Bog - a razboritost je već bila znati čiji je ona dar - pristupih Gospodu i pomolih se i svim srcem svojim rekoh: Knjiga mudrosti, 8, 17	Salomon se pripravlja za mudrost
345	Knjiga mudrosti, 8, 17	Kad sam tako sve u sebi razmislio i srcem svojim razabrao da je besmrtnost u srodstvu s mudrošću
346	Knjiga mudrosti, 8, 21	A znajući da neću mudrost zadobiti ako ne da Bog - a razboritost je već bila znati čiji je ona dar - pristupih Gospodu i pomolih se i svim srcem svojim rekoh:
347	Molitva za mudrost Bože otaca naših i Gospodemilosrđa, ti koji si riječju svojom stvorio svemir2i koji si sazdao čovjeka mudrošću svojom da vlada nad stvorovima tvojim3i da svijetom upravlja u svetosti i pravednosti i da sud sudi dušom pravičnom:4daj mi mudrost, prisjednicu svoga prijestolja i ne odbaci me između djece svoje.5Jer sam sluga tvoj, sin sluškinje tvoje, čovjek slab i malovjek, nesposoban shvatiti pravdu i zakone.6Jer ako bi tko od sinova ljudskih bio i savršen, ali bez mudrosti koja od tebe dolazi, opet ne bi ničemu vrijedio.7Ti si me izabrao za kralja svome narodu i za suca sinovima i kćerima svojim.8Odredio si mi da sagradim Hram na Svetoj gori tvojoj i žrtvenik u gradu boravišta tvojeg, u liku svetoga Šatora koji si odiskona bio spremio.9S tobom je mudrost koja zna djela tvoja, koja je bila nazočna kad si stvarao svijet; ona zna što je milo tvojim očima i što je pravo po tvojim zapovijedima.10Pošlji je s nebesa svetih i otpravi je od svoga slavnog prijestolja, da uza me bude i potrudi se sa mnom i da spoznam što je tebi milo.11Jer ona sve zna i razumije, ona će me razborito voditi u pothvatima mojim i štititi svojom moći.12Tad će ti djela moja biti ugodna, i ja ću pravedno upravljati pukom tvojim i bit ću dostojan prijestolja oca svoga.13Jer tko može spoznati Božju namisao i tko će se domisliti što hoće Gospod?14Plašljive su misli smrtnika i nestalne su naše namisli.15Jer propadljivo tijelo tlači dušu i ovaj zemljani šator pritiskuje um bremenit mislima.16Mi jedva nagađamo što je na zemlji i s mukom spoznajemo i ono što je u našim rukama: a što je na nebu, tko će istražiti?17Tko bi doznao tvoju volju da ti nisi dao mudrosti i da s visine nisi poslao Duha svoga svetoga.18Samo tako su se poravnale staze ljudima na zemlji i samo su tako naučili ljudi što je tebi milo i spasili se tvojom mudrošću. Knjiga mudrosti, 9, 1	Molitva za mudrost
348	Knjiga mudrosti, 9, 2	i koji si sazdao čovjeka mudrošću svojom da vlada nad stvorovima tvojim
349	Knjiga mudrosti, 9, 4	daj mi mudrost, prisjednicu svoga prijestolja i ne odbaci me između djece svoje.
350	Knjiga mudrosti, 9, 6	Jer ako bi tko od sinova ljudskih bio i savršen, ali bez mudrosti koja od tebe dolazi, opet ne bi ničemu vrijedio.
351	Knjiga mudrosti, 9, 9	S tobom je mudrost koja zna djela tvoja, koja je bila nazočna kad si stvarao svijet; ona zna što je milo tvojim očima i što je pravo po tvojim zapovijedima.
352	Knjiga mudrosti, 9, 17	Tko bi doznao tvoju volju da ti nisi dao mudrosti i da s visine nisi poslao Duha svoga svetoga.
353	Knjiga mudrosti, 9, 18	Samo tako su se poravnale staze ljudima na zemlji i samo su tako naučili ljudi što je tebi milo i spasili se tvojom mudrošću.
354	III. MUDROST I BOG U POVIJESTI Od Adama do Mojsija Ona je štitila prvooblikovanogoca svijeta, koji je stvoren sam, istrgla ga iz grijeha njegova2 i dala mu jakost da vlada svemirom.3A kad se u jarosti svojoj grešnik odmetnu od nje, poginu u mržnji svojoj bratoubilačkoj.4I kad je zemlju zbog njega potop stigao, opet ju je mudrost spasila brodeći s pravednikom na krhkom drvetu.5I kada se, složni u opačini svojoj, narodi bijahu pomutili, ona je našla pravednika i sačuvala ga Bogu nezazorna i uzdržala jačim od ljubavi prema djetetu.6Kad su bezbožnici izgibali, ona je izbavila pravednika koji je bježao od ognja što je s neba pao na pet gradova.7O opačini njihovoj još svjedoči pustoš puna dima i bilje kojemu plod nikad ne sazrijeva i stup od soli što stoji kao spomenik duši nevjernoj.8I jer nisu slijedili puta mudrosti, izgubili su spoznaju o dobru i još ostavili svijetu spomenik svoje ludosti da se ne mogahu sakriti zlodjela njihova.9A mudrost je vjernike svoje spasila od nevolje.10Kad je pravednik bježao ispred jarosti bratove, ona ga je vodila pravim stazama; pokazala mu Božje kraljevstvo i podarila mu znanje o svetinjama; uspjehom okrunila napore njegove i umnožila plodove truda njegova.11Kad su ga pritijesnili lakomci, pomogla ga je i obdarila bogatstvom,12sačuvala ga od neprijatelja i zaštitila ga od zasjeda, darovala mu pobjedu u žestokom boju da spozna kako je bogobojaznost od svega jača.13Ona nije ostavila prodanog pravednika, nego ga je čuvala od grijeha.14S njime je u tamnicu sišla te ga ni u okovima nije zapustila dok mu nije donijela žezlo kraljevsko i vlast nad onima koji ga tlačiše i nagnala u laž one koji ga kaljahu, a njemu dala slavu vječnu. Knjiga mudrosti, 10, 1	III. MUDROST I BOG U POVIJESTI
355	Knjiga mudrosti, 10, 4	I kad je zemlju zbog njega potop stigao, opet ju je mudrost spasila brodeći s pravednikom na krhkom drvetu.
356	Knjiga mudrosti, 10, 8	I jer nisu slijedili puta mudrosti, izgubili su spoznaju o dobru i još ostavili svijetu spomenik svoje ludosti da se ne mogahu sakriti zlodjela njihova.
357	Knjiga mudrosti, 10, 9	A mudrost je vjernike svoje spasila od nevolje.
358	Izlazak 15Ona je spasila sveti puk i rod besprijekorni od vlasti naroda mučiteljskog.16Ušla je u dušu sluge Gospodnjeg, i on se strašnim kraljevima opro čudesima i znacima.17Ona je dala plaću svetima za njihove trude i vodila ih putem čudesnim, danju im bila zaklon od žege i noću zvjezdani sjaj.18Provela ih preko Mora crvenog, provela ih je preko vode velike,19a neprijatelje njihove valovima potopila i onda ih izbacila iz dubina bezdana.20Zato su pravednici oplijenili bezbožnike i pjesmom proslavili tvoje sveto ime, Gospode, jednodušno opjevali tvoju ruku zaštitnicu.21Jer je mudrost otvorila usta nijemima i obdarila djecu nejaku jezikom rječitim. Knjiga mudrosti, 10, 21	Jer je mudrost otvorila usta nijemima i obdarila djecu nejaku jezikom rječitim.
359	Drugi se opet spremi da zaplovi, nakan da prebrodi bijesne valove, i prizivlje u pomoć drvo koje je slabije od drvene lađe što ga nosi.2Jer je nju izmislila težnja za dobitkom i sagradila je mudrost graditeljska.3Ali njome upravlja tvoja providnost, Oče, koji si dao i na moru put i u valovima stazu pouzdanu:4pokazuješ tako da možeš iz svake pogibelji izbaviti, da bi se nevješt smio ukrcati.5Jer ti nećeš da neplodna budu djela tvoje mudrosti, zato ljudi povjeravaju svoj život i drvlju najneznatnijem te prelaze splavom burne valove i dolaze u luku spasa.6Pa i nekoć, kad su izgibali oholi divovi, sklonila se nada ovog svijeta u splav kojom je upravljala ruka tvoja i svijetu ostavila sjeme za nova pokoljenja.7Blagoslovljeno je drvo po kojem pravda dolazi,8 a prokleta krivobožačka rukotvorina i onaj koji je načini; on jer je napravi, a ona jer se, iako prolazna, bogom nazva.9Tako Bogu su mrski i bezbožnik i bezbožnost njegova,10 izrađevina i izrađivač bit će jednako kažnjeni.11Zato će osuda pasti na kumire neznabožačke, jer su postali gnusoba među stvorenjima Božjim i sablazan ljudskim dušama i zamka bezumničkim nogama. Knjiga mudrosti, 14, 2	Jer je nju izmislila težnja za dobitkom i sagradila je mudrost graditeljska.
360	Knjiga mudrosti, 14, 5	Jer ti nećeš da neplodna budu djela tvoje mudrosti, zato ljudi povjeravaju svoj život i drvlju najneznatnijem te prelaze splavom burne valove i dolaze u luku spasa.
361	I. ZBIRKA IZREKA Otajstvo mudrosti Svaka je mudrost od Gospoda i s njime je dovijeka.2Tko će izbrojiti pijesak morski i kaplje kišne i dane vječnosti?3Tko će istražiti nebesku visinu, zemaljsku širinu i dubinu bezdana?4Mudrost je stvorena prije svega ostalog, i misaon razbor vječan je. 5 . 6Komu se otkrio korijen mudrosti i tko znade njezine namisli? 7 . 8Samo je jedan mudar i uistinu strašan kad sjedi na prijestolju svojem - Gospod.9On ju je stvorio, gledao i izbrojio, izlio je na sva svoja djela,10na svako tijelo prema veličini njegovoj i obdario njome one koji ga ljube. Knjiga Sirahova, 1, 1	Otajstvo mudrosti
362	Knjiga Sirahova, 1, 1	Svaka je mudrost od Gospoda i s njime je dovijeka.
363	Knjiga Sirahova, 1, 4	mudrost je stvorena prije svega ostalog, i misaon razbor vječan je.
364	Knjiga Sirahova, 1, 6	Komu se otkrio korijen mudrosti i tko znade njezine namisli?
365	Knjiga Sirahova, 1, 8	Samo je jedan mudar i uistinu strašan kad sjedi na prijestolju svojem - Gospod.
366	Strah Gospodnji 11Strah je Gospodnji slava i hvala, veselje i vijenac radosti.12Strah Gospodnji sladi srce, daje radost, veselje i dug život.13Tko se boji Gospoda, sretan je na svršetku i blagoslovljen u dan svoje smrti.14Strah Gospodnji početak je mudrosti, s vjernima je ona stvorena u utrobi majčinoj.15Svila je gnijezdo s temeljem vječnim među ljudima i bit će vjerna porodu njihovu.16Strah je Gospodnji punina mudrosti, ona ih opija svojim plodovima.17Dom im napunja milinama i klijeti svojim urodom.18Strah Gospodnji vijenac je mudrosti koji cvate mirom i zdravljem.19Gospod je nju gledao i izbrojio i izlio spoznaju i razbor, uzvisio slavu onih koji je posjeduju.20Strah Gospodnji korijen je mudrosti, a izdanci su dug život. 21 . Knjiga Sirahova, 1, 14	Strah Gospodnji početak je mudrosti, s vjernima je ona stvorena u utrobi majčinoj.
367	Knjiga Sirahova, 1, 16	Strah je Gospodnji punina mudrosti, ona ih opija svojim plodovima.
368	Knjiga Sirahova, 1, 18	Strah Gospodnji vijenac je mudrosti koji cvate mirom i zdravljem.
369	Knjiga Sirahova, 1, 20	Strah Gospodnji korijen je mudrosti, a izdanci su dug život.
370	Mudrost i pravednost 25U riznicama mudrosti zagonetke su spoznaje, ali je grešniku mrska pobožnost.26Želiš li mudrost, vrši zapovijedi, i Gospod će ti je dati.27Jer strah je Gospodnji mudrost i pouka, i Gospodu je draga vjernost i krotkost.28Ne opiri se strahu Gospodnjem i ne pristupaj Gospodu dvolična srca.29Ne budi licemjer pred ljudima i pazi na usne svoje.30Ne uznosi se, da ne padneš i da se ne osramotiš, jer Gospod će otkriti tvoje tajne i poniziti te pred svim zborom, jer nisi dosegao straha Gospodnjeg i jer ti je srce puno prijevare. Knjiga Sirahova, 1, 25	Mudrost i pravednost
371	Knjiga Sirahova, 1, 25	U riznicama mudrosti zagonetke su spoznaje, ali je grešniku mrska pobožnost.
372	Knjiga Sirahova, 1, 26	Želiš li mudrost, vrši zapovijedi, i Gospod će ti je dati.
373	Knjiga Sirahova, 1, 27	Jer strah je Gospodnji mudrost i pouka, i Gospodu je draga vjernost i krotkost.
374	Oholost 26Tvrdokorno srce u zlu završava, i tko pogibelj ljubi, u njoj i propada.27Tvrdokorno srce oteščalo je od nevolja, i grešnik gomila grijeh na grijeh.28Nema lijeka bolesti oholnika, jer se opačina u njem ukorijenila.29Srce razborita čovjeka razmišlja o izrekama, i pažljivo uho san je mudracu. Knjiga Sirahova, 3, 29	Srce razborita čovjeka razmišlja o izrekama, i pažljivo uho san je mudracu.
375	Mudrost odgojiteljica 11Mudrost odgaja sinove svoje i brine se za one koji je traže.12Tko ljubi nju, ljubi život, i koji je rano traže ispunit će se srećom.13Tko je posjeduje baštinit će čast, i kamo god krene, Gospod ga blagoslivlja.14Služe Svetomu koji njoj služe, i Gospod ljubi one koji ljube nju.15Tko nju posluša sudi pravedno, i tko se nje drži on je na pouzdanu.16Ako se u nju ufa, onda je i baštini, i ona ostaje u posjedu njegovih potomaka.17Jer iako u početku vodi putem krivudavim, nagoni ga na tjeskobu i drhtavicu, muči ga stegom svojom dok se ne mogne u nj pouzdati, iskušava ga zapovijedima svojim,18a na kraju će ga privesti pravom putu i otkriti mu svoje tajne.19Ako odluta, ona ga ostavlja i predaje njegovoj propasti. Knjiga Sirahova, 4, 11	Mudrost odgojiteljica
376	Knjiga Sirahova, 4, 11	Mudrost odgaja sinove svoje i brine se za one koji je traže.
377	Sram i ljudski obzir 20Sine moj, pazi na prilike i čuvaj se zla, i ne stidi se samoga sebe.21Jer ima stid što vodi grijehu, kao i stid koji je čast i milost.22Ne budi pristran protiv sebe samoga i ne stidi se na svoju propast.23Ne susteži svoje riječi u pravo vrijeme i ne skrivaj svoje mudrosti.24Jer se u govoru očituje mudrost i po riječima otkriva naobrazba.25Ne protivi se istini, radije se crveni zbog svojeg neznanja.26Ne stidi se priznati svoje grijehe i ne opiri se struji rijeke.27Ne ponizuj se pred budalom i ne budi pristran pred mogućnicima.28Do smrti se bori za istinu, i Gospod će se boriti za te.29Ne budi silovit na jeziku a lijen i mlitav na djelu.30Ne budi kao lav u svojoj kući, a strašljivac prema svojim slugama.31Nek' ti ne bude ruka ispružena za primanje, a stisnuta u vrijeme vraćanja. Knjiga Sirahova, 4, 23	Ne susteži svoje riječi u pravo vrijeme i ne skrivaj svoje mudrosti.
378	Knjiga Sirahova, 4, 24	Jer se u govoru očituje mudrost i po riječima otkriva naobrazba.
379	Nauk mudrosti 18Sine, uči od mladosti svoje, prigrli pouku, pa ćeš do svojih sjedina nalaziti mudrost.19Prilazi joj kao orač i sijač i očekuj obilnu ljetinu, jer malo ćeš se oko nje truditi i brzo ćeš jesti od ploda njezina.20Veoma je opora nepokornima, i nerazborit ne ustraje u njoj.21Ona ga tišti kao težak kamen i on ne oklijeva da je odbaci.22Jer stega je vjerna svojem imenu, ona mnogima nije dostupna.23Poslušaj, sine, primi moj naputak i ne odbaci savjeta mog.24Stavi svoje noge u njezine okove i vrat svoj u njezin jaram.25Podmetni svoja leđa pod njezin teret, i neka ti ne smetaju njezine uzde.26Svom dušom svojom pristupi k njoj i svom snagom svojom slijedi putove njezine.27Ispituj i istražuj je, i ona će ti se objaviti; i kad je jednom uhvatiš, ne puštaj je.28Jer ćeš naposljetku u njoj naći mir, i ona će ti se pretvoriti u radost.29Njezini okovi bit će moćna zaštita i njezin jaram halja časti.30Njezin jaram bit će zlatni ures, njezine uzde grimizne vrpce.31Nosit ćeš je kao svečanu odoru i vezat ćeš je kao krasni vijenac.32Ako si voljan, sine, možeš postati mudar; i ako se potrudiš, steći ćeš razboritost.33Ako si pripravan slušati, naučit ćeš; ako poslušaš, bit ćeš mudar.34Nek' ti je mjesto u staračkom zboru; i vidiš li mudraca, drži se uz njega.35Rado slušaj svaku riječ koja dolazi od Boga i neka ti ne promaknu oštroumne izreke.36Vidiš li razborita čovjeka, rano ga posjeti i neka tvoja stopala istaru njegov prag.37Razmišljaj o zapovijedima Gospodnjim i neprestano se drži njegovih naredaba, i Gospod će osnažiti tvoje srce i steći ćeš mudrost koju želiš. Knjiga Sirahova, 6, 18	Nauk mudrosti
380	Knjiga Sirahova, 6, 18	Sine, uči od mladosti svoje, prigrli pouku, pa ćeš do svojih sjedina nalaziti mudrost.
381	Knjiga Sirahova, 6, 32	Ako si voljan, sine, možeš postati mudar; i ako se potrudiš, steći ćeš razboritost.
382	Knjiga Sirahova, 6, 33	Ako si pripravan slušati, naučit ćeš; ako poslušaš, bit ćeš mudar.
383	Knjiga Sirahova, 6, 34	Nek' ti je mjesto u staračkom zboru; i vidiš li mudraca, drži se uz njega.
384	Knjiga Sirahova, 6, 37	Razmišljaj o zapovijedima Gospodnjim i neprestano se drži njegovih naredaba, i Gospod će osnažiti tvoje srce i steći ćeš mudrost koju želiš.
385	Različiti savjeti Ne čini zla, pa te zlo neće stići.2Kloni se nepravde, i ona će biti daleko od tebe.3Ne sij, sine moj, u brazde nepravde, da ih ne požanješ sedmerostruko.4Ne traži od Gospoda najviše mjesto, niti od kralja počasno sjedalo.5Ne razmeći se vrlinom pred Gospodom niti mudrošću pred kraljem.6Ne traži da budeš sudac ako nemaš snage iskorijeniti nepravdu, da ne bi popustio pred mogućnikom i postavio stupicu pravednosti svojoj.7Ne griješi prema javnom zboru, da ne izgubiš ugled u zajednici.8Nemoj dvaput griješiti, jer već zbog prvog grijeha nećeš umaći kazni.9Ne reci: Pogledat će Bog na mnoge moje darove i primit će Svevišnji Bog kad mu ih prinesem.10Ne budi malodušan u molitvi svojoj i ne zanemari dati milodar.11Ne preziri čovjeka turobna srca, jer onaj tko ponizuje može i uzvisiti.12Ne pleti prijevare bratu svojem, niti prijatelju takvo što čini.13Kloni se svake laži, jer od nje dobra nikakva.14Ne govori predugo na zboru staraca i ne ponavljaj riječi u molitvi svojoj.15Ne prezri tegobna rada ni ratarskog posla što ga je Svevišnji dao.16Ne ubrajaj se među grešnike, sjeti se da srdžba ne kasni!17Ponizi duboko dušu svoju, jer su vatra i crvi kazna bezbožniku.18Ne mijenjaj prijatelja za novac ni brata za ofirsko zlato.19Ne odbacuj razumne i dobre žene, jer njezina je ljupkost dragocjenija od zlata.20Ne zlostavljaj roba koji pošteno radi ni sluge koji ti vjerno služi.21Ljubi razumna roba kao sebe samog i ne uskrati mu slobode. Knjiga Sirahova, 7, 5	Ne razmeći se vrlinom pred Gospodom niti mudrošću pred kraljem.
386	Predaja 8Ne odbacuj razgovora mudrih, nego razmišljaj o njihovim izrekama, jer ćeš tako steći nauk i umijeće za službu velikašima.9Ne podcjenjuj govora staraca, jer oni su učili od svojih roditelja, a od njih ćeš se ti naučiti razboru i u pravo vrijeme odgovarati. Knjiga Sirahova, 8, 8	Ne odbacuj razgovora mudrih, nego razmišljaj o njihovim izrekama, jer ćeš tako steći nauk i umijeće za službu velikašima.
387	Odnosi s ljudima 10Ne odbacuj starog prijatelja, jer mu novi neće biti jednak. Nov prijatelj, vino novo; kad ostari, piješ ga s užitkom.11Ne zavidi grešniku na uspjehu, jer ne znaš kakav će mu kraj biti.12Ne naslađuj se onim čime i bezbožnici; sjeti se da im sreća neće trajati do Podzemlja.13Drži se daleko od čovjeka koji je kadar ubiti, i neće te progoniti strah od smrti. Ako mu se približiš, dobro se pazi da te ne liši života. Znaj da među zamkama hodiš i kročiš po kruništu zidina gradskih.14Koliko možeš, druži se sa svojim bližnjim i savjetuj se s mudracima.15Za razgovor traži razborite ljude, i tvoje riječi nek' su po Zakonu Svevišnjeg.16Jedi kruh svoj s pravednicima i u strahu Gospodnjem neka je tvoj ponos.17Djelo vještih ruku zaslužuje hvalu, a knez naroda mora biti vičan govoru.18Užas je gradu čovjek jezičav, a brbljavac je omražen. Knjiga Sirahova, 9, 14	Koliko možeš, druži se sa svojim bližnjim i savjetuj se s mudracima.
388	Vladavina mudar vladar odgaja svoj narodu stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka.2Kakav je vladar, takvi su i činovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i građani.3Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara.4Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka.5Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje čast. Knjiga Sirahova, 10,1	mudar vladar odgaja svoj narodu stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka.
389	Osobe dostojne časti 19Koji je rod dostojan časti? Ljudski rod. Koji je rod dostojan časti? Onaj koji se boji Gospoda. Koji rod prezir zaslužuje? Ljudski rod. Koji rod prezir zaslužuje? Onaj koji krši Zakon.20Među braćom je glavar dostojan časti; koji se Gospoda boje, u časti su pred njim.21 . 22Nek' se bogat, plemenit i siromah ponose strahom Gospodnjim.23Ne valja prezirati razborita siromaha niti častiti grešnika.24Poglavar, vladar i moćnik dostojni su časti, ali nema većeg od onog koji se boji Gospoda.25Mudru robu služe slobodnjaci, i razborit se čovjek ne tuži. Knjiga Sirahova, 10, 25	Mudru robu služe slobodnjaci, i razborit se čovjek ne tuži.
390	Poniznost i istina 26Odviše ne mudruj radeći svoj posao i ne hvastaj se kad si u stisci.27Bolji je koji radi i živi u izobilju nego tko se hvasta a nema od čega živjeti.28Sine, poniznošću časti samog sebe i cijeni sebe svojom pravom cijenom.29Tko će opravdati onoga tko sam sebi nepravdu nanosi i častiti onoga koji samog sebe prezire?30Siromaha časte zbog njegova razuma i bogataša zbog njegova bogatstva.31Koga časte u siromaštvu njegovu, koliko više u bogatstvu! Koga preziru u bogatstvu, koliko još više u siromaštvu! Knjiga Sirahova, 10, 26	Odviše ne mudruj radeći svoj posao i ne hvastaj se kad si u stisci.
391	Ne pouzdaj se u izgled Mudrost uzvisuje glavu siromahu i posađuje ga među knezove.2Ne hvali čovjeka po obličju njegovu i ne preziri nikoga zbog njegova izgleda.3Malena je pčela među stvorovima krilatim, ali ona daje slast najslađu.4Ne uznosi se zbog odjeće koju nosiš niti se uznosi zbog svojih počasti; jer čudesna su djela Gospodnja, iako su skrivena ljudima.5Često su kraljevi sjedili na tlima, a neznanac je stekao krunu.6I često su moćnici bili jako poniženi i odličnici potpali pod tuđu vlast. Knjiga Sirahova, 11, 1	mudrost uzvisuje glavu siromahu i posađuje ga među knezove.
392	Mudračeva sreća 20Blago čovjeku koji razmišlja o mudrosti i umuje razborito,21koji u srcu svojem proučava njezine putove i posvećuje se u njezine tajne.22On je progoni kao lovac i vreba je kraj staze njezine;23on viri kroz prozor njezin i prisluškuje na vratima njezinim;24postavlja se blizu kuće njezine i udara klin svoj u njezin zid;25podiže svoj šator kraj nje i nastanjuje se u sretnu počivalištu;26on stavlja djecu svoju pod njezinu zaštitu i boravi pod granjem njezinim;27on nalazi okrilje od žege pod sjenom njezinom i prebiva u divoti njezinoj. Knjiga Sirahova, 14, 20	Mudračeva sreća
393	Knjiga Sirahova, 14, 20	Blago čovjeku koji razmišlja o mudrosti i umuje razborito,
394	Tako čini tko se boji Gospoda;i tko se drži zakona steći će mudrost.2Ona mu dolazi u susret kao majka i dočekuje ga kao nevjesta djevica.3Ona ga hrani kruhom razboritosti i poji ga vodom mudrosti.4On se oslanja na nju i ne posrće; uzda se u nju i ne sramoti se.5Ona ga uzvisuje nad bližnjega njegova i sred zbora usta mu otvara.6On nalazi veselje i vijenac radosti i baštini ime vječno.7Nerazumnici je nikad ne dobivaju niti je grešnici očima gledaju.8Ona je daleko od oholice i lažljivcima ne dolazi na um.9Ne priliči hvalospjev ustima grešnikovim jer mu ga Gospod nije dao.10Iz usta mudračevih nek' odjekuje hvalospjev, i tada sam Gospod njime upravlja. Knjiga Sirahova, 15, 1	Tako čini tko se boji Gospoda; i tko se drži zakona steći će mudrost.
395	Knjiga Sirahova, 15, 3	Ona ga hrani kruhom razboritosti i poji ga vodom mudrosti.
396	Knjiga Sirahova, 15, 10	Iz usta mudračevih nek' odjekuje hvalospjev, i tada sam Gospod njime upravlja.
397	Čovjekova sloboda 11Ne reci: Od Boga je grijeh moj, jer što on mrzi, nikad ne čini.12I ne reci: On me zavede, jer njemu grešnici ne trebaju.13Gospod mrzi svaku gnusobu, a mrzi je i svaki onaj tko se njega boji.14On je sam u početku stvorio čovjeka i prepustio ga slobodnoj volji njegovoj.15Ako hoćeš, možeš držati zapovijedi, u tvojoj je moći da budeš vjeran.16On je preda te stavio vatru i vodu: za čim hoćeš pruži ruku svoju.17Pred čovjekom je i život i smrt: što on više voli to će mu se dati.18Jer velika je mudrost u Gospoda, on je svemoćan i vidi sve.19Oči Gospodnje počivaju na onima koji ga se boje, Gospod zna svako djelo čovječje.20Nije nikad zapovjedio nikomu da bude bezbožnik niti dao dopuštenje za grijeh. Knjiga Sirahova, 15, 18	Jer velika je mudrost u Gospoda, on je svemoćan i vidi sve.
398	Promišljanje i predviđanje 19Promisli prije nego prozboriš, traži lijeka prije bolesti.20Prosudi samog sebe prije nego sudiš, pa ćeš naći oprosta u čas Božjeg pohoda.21Ponizi se prije nego se razboliš, i kad si pogriješio, pokaj se.22Ne oklijevaj ispuniti zavjet na vrijeme i ne čekaj smrt da bi postupio pravedno.23Pripravi se prije svoga zavjeta i ne budi kao čovjek koji iskušava Gospodina.24Misli na srdžbu posljednjih dana i na čas osvetni kad Bog odvrati lice svoje.25Misli na glad u vrijeme obilja i na siromaštvo i oskudnost u dane bogatstva.26Vrijeme se mijenja od jutra do večeri i sve brzo prolazi pred Gospodinom.27Mudrac je oprezan u svemu i u grešnim se danima čuva prijestupa.28Svaki koji je razuman prepoznaje mudrost i poštovat će onoga tko je steče.29Koji shvaćaju mudre besjede sami postaju mudri i obasipaju kišom prikladnih izreka. Knjiga Sirahova, 18, 27	Mudrac je oprezan u svemu i u grešnim se danima čuva prijestupa.
399	Knjiga Sirahova, 18, 28	Svaki koji je razuman prepoznaje mudrost i poštovat će onoga tko je steče.
400	Knjiga Sirahova, 18, 29	Koji shvaćaju mudre besjede
401	Knjiga Sirahova, 18, 29	sami postaju mudri i obasipaju kišom prikladnih izreka.
402	Istinska i lažna mudrost 20Sva je mudrost u strahu Gospodnjem, i u svoj je mudrosti poštivanje Zakona. 21 . 22Ali mudrost nije u spoznaji zloće, i razbora nema u savjetu grešnika.23Postoji umješnost koja je gnusna, i luđak je komu mudrosti nedostaje.24Bolje je biti razborom siromašan ali bogobojazan nego biti bogat razborom a kršiti Zakon.25Postoji lukava umješnost u službi nepravde: poslužit će se i prijevarom u svoju korist.26Postoji čovjek koji hodi pognut i tužan, ali je iznutra pun podmuklosti.27Takav obara lice i pričinja se gluh, ali će te podmuklo napasti.28Ako i propusti grijeh zbog nemoći, čim se pruži prilika, učinit će zlo.29Čovjek se poznaje po liku svojem, umnik se prepoznaje po licu.30Odijelo čovjekovo govori što on čini, a korak njegov otkriva kakav je. Knjiga Sirahova, 19, 20	Istinska i lažna mudrost
403	Knjiga Sirahova, 19, 20	Sva je mudrost u strahu Gospodnjem,
404	Knjiga Sirahova, 19, 20	i u svoj je mudrosti poštivanje Zakona.
405	Knjiga Sirahova, 19, 22	Ali mudrost nije u spoznaji zloće, i razbora nema u savjetu grešnika.
406	Knjiga Sirahova, 19, 23	Postoji umješnost koja je gnusna, i luđak je komu mudrosti nedostaje.
407	Šutnja i govor Ima prijekor koji nije zgodan,i ima tko prešuti, i taj je razuman.2Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,3 i tko priznaje uklanja se poniženju.4Kao uškopljenik koji hoće razdjevičiti djevicu, takav je onaj tko hoće pravdu provesti nasiljem.5Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.6Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer čeka pravi čas.7Mudar čovjek šuti do zgodnog časa, a luđak i brbljavac propuštaju zgodu.8Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak. Knjiga Sirahova, 20, 5	Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.
408	Knjiga Sirahova, 20, 7	mudar čovjek šuti do zgodnog časa, a luđak i brbljavac propuštaju zgodu.
409	Paradoksi 9Netko u nesreći nalazi sreću, a gdjekoji dobitak postaje gubitak.10Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaćuje.11Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.12Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko.13Mudrac stekne naklonost svojim riječima, dok luđaci prosipaju laske uzalud.14Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oči traže sedmerostruk uzvrat;15on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav čovjek.16Luđak veli: Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobročinstva.17 Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh. Koliko puta i koliki izruguju takvoga! Knjiga Sirahova, 20, 13	Mudrac stekne naklonost svojim riječima, dok luđaci prosipaju laske uzalud.
410	Neprikladne riječi 18Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi.19Čovjek neugodan - neumjesna je priča razvučena na ustima neodgojenih.20Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda čovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.21Gdjekoga siromaštvo čuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.22Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luđakova mnijenja.23Netko zbog stida obeća štogod prijatelju i učini ga bez potrebe neprijateljem. Knjiga Sirahova, 20, 20	mudra izreka ne vrijedi u ustima luda čovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.
411	Mudračeva veličina i pogibelj 27Mudar čovjek stječe ugled, i umnik je mio velikašima.28Tko obrađuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda.29Darovi i pokloni zasljepljuju oči mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.30Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?31Bolji je čovjek koji krije ludost svoju nego čovjek koji krije svoju mudrost. Knjiga Sirahova, 20, 27	Mudračeva veličina i pogibelj
412	Knjiga Sirahova, 20, 27	mudar čovjek stječe ugled, i umnik je mio velikašima.
413	Knjiga Sirahova, 20, 29	Darovi i pokloni zasljepljuju oči mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.
414	Knjiga Sirahova, 20, 30	Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?
415	Knjiga Sirahova, 20, 31	Bolji je čovjek koji krije ludost svoju nego čovjek koji krije svoju mudrost.
416	Mudrac i bezumnik 11Tko čuva Zakon, gospodar je svojim strastima, i savršenstvo straha Gospodnjeg mudrost je.12Ne stječe pouku tko nije nadaren, ali gdjekad nadarenost umnaža gorčinu čovjekovu.13Spoznaja mudračeva prelijeva se kao poplava, a savjet mu je kao vrelo živo.14Srce je bezumnikovo kao vrč razbijen koji ne drži nikakve spoznaje.15Kad uman čovjek čuje mudru riječ, pohvali je i drugu doda; a čuje li je bezumnik, ruga joj se i baca je iza svojih leđa.16Pripovijedanje je bezumnikovo kao teret na putu, a milina je slušati razborita čovjeka.17Riječ se razumna čovjeka traži u zboru i o riječima se njegovim razmišlja u srcu.18Kao kuća u ruševinama, takva je mudrost luđaka, i znanje je nerazumnog kao besmislica.19Stega je bezumniku kao negve na nogama i kao okovi na njegovoj desnici.20Luđak se smije punim grlom, a uman se čovjek tiho osmjehne.21Stega je razumnu čovjeku kao ures zlatni i kao narukvica njegovoj desnici.22Bezumnikova noga žuri se u kuću, a iskusan čovjek stidljivo prilazi.23Bezumnik kroz vrata viri u kuću, a odgojen čovjek čeka vani.24Znak je lošeg odgoja prisluškivati na vratima, i razborit se čovjek toga srami.25Usne brbljavaca ponavljaju tuđe riječi, a riječi mudrih pomno su odmjerene.26Luđacima je srce u ustima, a mudracima su usta u srcu.27Kad bezbožnik proklinje neprijatelja, onda proklinje samog sebe.28Klevetnik kalja samog sebe i mrzak je u susjedstvu. Knjiga Sirahova, 21, 11	Mudrac i bezumnik
417	Knjiga Sirahova, 21, 11	Tko čuva Zakon, gospodar je svojim strastima, i savršenstvo straha Gospodnjeg mudrost je.
418	Knjiga Sirahova, 21, 13	Spoznaja mudračeva prelijeva se kao poplava, a savjet mu je kao vrelo živo.
419	Knjiga Sirahova, 21, 15	Kad uman čovjek čuje mudru riječ, pohvali je i drugu doda; a čuje li je bezumnik, ruga joj se i baca je iza svojih leđa.
420	Knjiga Sirahova, 21, 18	Kao kuća u ruševinama, takva je mudrost luđaka, i znanje je nerazumnog kao besmislica.
421	Knjiga Sirahova, 21, 25	Usne brbljavaca ponavljaju tuđe riječi, a riječi mudrih pomno su odmjerene.
422	Knjiga Sirahova, 21, 26	Luđacima je srce u ustima, a mudracima su usta u srcu.
423	Izrođena djeca 3Sramota je ocu loše odgojen sin, a ako je kći, na štetu mu je.4Razumna kći blago je mužu svojem, a besramnica je na tugu svojem roditelju.5Bestidna kći sramoti i oca i muža, pa je obojica preziru.6Neprikladan je prigovor kao gozba na dan žalosti, ali šiba i ukor uvijek su mudrost. Knjiga Sirahova, 22, 6	Neprikladan je prigovor kao gozba na dan žalosti, ali šiba i ukor uvijek su mudrost.
424	Mudrost i ludost 9Tko poučava luđaka pokušava zalijepiti krhotine i budi spavača iz sna dubokog.10Objašnjavati luđaku isto je kao i bunovnu čovjeku, jer će na koncu zapitati: Što je?11Za mrtvim plači, jer mu se ugasila svjetlost; i za luđakom plači, jer mu se ugasio razum. Manje za mrtvim plači, jer je počinuo, a luđakov je život gori od smrti.12Žalost za mrtvim traje sedam dana, a za luđakom i bezbožnikom sve dane života njihova.13Ne govori mnogo s bezumnikom i ne druži se s nerazumnikom: čuvaj ga se, da ti ne dosadi i da se ne ukaljaš dodirom njegovim. Kloni ga se, da nađeš mir i da ti ne dojadi ludost njegova.14Što je teže od olova? I kako se zove ako ne: luđak?15Lakše je nositi i pijesak i sol i komad željeza nego snositi čovjeka nerazumna.16Kao što se greda uglavljena u zdanje ne remeti potresom, tako se ni srce utvrđeno zrelim promišljanjem ne plaši u času pogibelji.17Srce učvršćeno umnim razmišljanjem jest kao ures od žbuke na uglačanu zidu.18Kao što kamenčići na visoku zidu ne mogu odoljeti vjetru, tako ni srce zaplašeno luđačkim tlapnjama ne odolijeva nikakvu strahu. Knjiga Sirahova, 22, 9	Mudrost i ludost
425	Gospodine, Oče i vladaru života moga, ne prepusti me ćudi njihovoj, ne dopusti da propadnem zbog njih.2Tko će biti bič mislima mojim i stega mudrosti srcu mojem, nemilosrdan prestupcima mojim i nepopustljiv grijesima mojim,3da ne uzobiluju pogreške moje i ne namnože se moji grijesi; da ne padnem naočigled protivnika svojih i da neprijatelj moj ne likuje nada mnom?4Gospode, Oče i Bože života moga, ne daj mi oči ohole,5odvrati požudu od mene,6 ne daj da podlegnem nasladi i pohoti, ne prepusti me besramnim željama. Knjiga Sirahova, 23, 2	Tko će biti bič mislima mojim i stega mudrosti srcu mojem, nemilosrdan prestupcima mojim i nepopustljiv grijesima mojim,
426	Hvala mudrosti Mudrost se sama slavi sred puka svog se hvali.2Usta svoja otvara u zboru Svevišnjeg i pred njegovom se moći proslavlja:3Izađoh iz usta Svevišnjeg i pokrih zemlju kao magla.4Na visinama nebeskim razapeh šator svoj i prijestol moj bi stup od oblaka.5Obiđoh sama krug nebeski i prošetah se dubinama bezdana.6U vlasti su mojoj valovi morski, i sva zemlja, i svi narodi i puci.7Među svima njima tražila sam počinka i na čijoj baštini da se nastanim.8Tada mi zapovjedi Stvoritelj sviju stvari i koji me stvori, odredi mjesto za šator moj i reče: 'Nastani se u Jakovu i uđi u baštinu Izraelu.'9Prije vjekova, odiskona, on me stvorio i neću prestati dovijeka.10Pred njim sam služila u Svetom šatoru i potom se nastanila na Sionu.11Dao mi je tako spokoj u milome gradu i vlast mi je u Jeruzalemu.12Tako se ukorijenih u slavnom narodu, na dijelu Gospodnjem, u baštini njegovoj.13Uzrastoh kao cedar na Libanu i kao čempres na gori Hermonu.14Uzrastoh kao palma u Engadu i kao ružičnjaci u Jerihonu. Kao divna maslina u dolini, uzrastoh kao makljen nad vodama.15Rasuh miomiris svoj kao cimet i drvo bagremovo i zamirisah mirisom kao smirna izabrana, kao galban, oniks i stakte i kao vonj tamjanov u Šatoru.16Raširih grane svoje kao terebinta, i grane su moje divne i ljupke.17Propupah kao trs mladicama ljupkim, i cvjetovi su moji porod slave i bogatstva.18 . 19Dođite k meni svi koji me žudite i nasitite se plodovima mojim.20Jer je spomen na mene slađi od meda i baština moja od mednoga saća.21Koji me jedu još više su me gladni, i koji me piju još više za mnom žeđaju.22Tko mene sluša taj se ne stidi, i tko sa mnom radi taj ne griješi. Knjiga Sirahova, 24, 1	Hvala mudrosti
427	Knjiga Sirahova, 24, 1	Mudrost se sama slavi sred puka svog se hvali.
428	Mudrost i Zakon 23Sve je ovo Knjiga saveza Boga Svevišnjeg, Zakon koji nam je Mojsije odredio kao baštinu zajednicama Jakovljevim.24 . 25On je mudrosti pun kao vode Fišona i kao Tigris u dane proljetne;26on buja razborom kao Eufrat i kao Jordan u vrijeme žetveno:27obiluje stegom kao Nil vodom i kao Gihon u vrijeme berbe.28Prvi ga čovjek nije do dna spoznao niti će ga posljednji istražiti.29Jer su misli njegove šire od mora i namisli dublje od bezdana.30A ja sam kao jarak prekopan od rijeke i kao vodotok doveden u perivoj.31I rekoh: Natopit ću vrt svoj i navodnit ću cvijetnjake svoje. I gle, od jarka mojeg rijeka postade, a od rijeke more mi nasta.32Učinit ću da kao zora zasja nauk moj, i svjetlost ću njegovu razaslati nadaleko.33Izlit ću nauku poput proroštva, ostaviti je pokoljenjima budućim.34Vidite: ne trudih se samo za sebe nego za sve koji je traže. Knjiga Sirahova, 24, 23	Mudrost i Zakon
429	Knjiga Sirahova, 24, 25	On je mudrosti pun kao vode Fišona i kao Tigris u dane proljetne;
430	Starci 3Ako za mladosti nisi ništa sabirao, kako ćeš išta naći u starosti?4Kako lijepo pristaje sijedoj kosi zdrava rasudba i starcima savjet znalački!5O, kako je lijepa mudrost u staraca i promišljen savjet odličnika!6Veliko je iskustvo kruna starcima, i strah je Gospodnji istinska slava njihova. Knjiga Sirahova, 25, 5	O, kako je lijepa mudrost u staraca i promišljen savjet odličnika!
431	Brojčane izreke 7Devetero smatra srce moje blaženim, a deseto mi je sad na jeziku: čovjek koji se djeci svojoj raduje i koji doživi pad neprijatelja svojih.8Blago mužu koji živi sa ženom razumnom i koji ne ore s volom i magarcem, i koji nije pogriješio jezikom svojim, i koji ne služi od sebe nevrednijemu.9Blago onomu koji je stekao razboritost i koji pripovijeda ušima pozornim.10A kako je velik onaj koji je našao mudrost, ali nitko ne nadmašuje onoga koji se boji Gospoda.11Strah je Gospodnji iznad svega; i tko ga ima, s kime se može usporediti?12 Knjiga Sirahova, 25, 10	A kako je velik onaj koji je našao mudrost, ali nitko ne nadmašuje onoga koji se boji Gospoda.
432	Pravda 8Ako težiš pravdi, naći ćeš je i obući ćeš je kao svečanu odoru.9Ptice se jate sa sebi sličnima, i pravica se svraća onima koji je vrše.10Lav vreba svoju lovinu, tako i grijeh one koji čine nepravdu.11Govor je pobožna čovjeka uvijek pun mudrosti, a luđak se mijenja poput mjeseca.12Kad si među bezumnicima, pazi na vrijeme, a s ljudima mudrim boravi bez straha.13Sablažnjiv je govor luđački i smijeh je njihov grešna razuzdanost.14Govor s mnogim zakletvama podiže čovjeku vlasi, i kad se takvi svađaju, začepiti je uši.15Svađa oholih ljudi završava se krvlju, i mučno se slušaju grdnje njihove. Knjiga Sirahova, 27, 11	Govor je pobožna čovjeka uvijek pun mudrosti, a luđak se mijenja poput mjeseca.
433	Knjiga Sirahova, 27, 12	Kad si među bezumnicima, pazi na vrijeme, a s ljudima mudrim boravi bez straha.
434	Gozbe Ako su te postavili ravnateljemstola, nemoj se uznositi. Budi među njima kao jedan od njih, pobrini se za njih i tada sjedni.2Kad obaviš sve svoje dužnosti, sjedni da se proveseliš zajedno s njima i primiš vijenac za svoju uglađenost.3Govori, starče, jer ti dolikuje, ali odmjereno, i ne prekidaj glazbu.4Gdje se sluša pjesma, ne drži besjede i ne budi mudar u nevrijeme.5Kao pečatnik od dragog kamena na zlatnu uresu, takva je skladna glazba na gozbi.6Kao zlatom okovan pečatnik sa smaragdom, takav je zvuk pjesme uz odabrano vino.7Govori, mladiću, ako ti je potrebno, ali tek pošto te dvaput zamole.8Govori sažeto i mnogo reci u malo riječi: ostavi dojam čovjeka koji zna, ali ne želi govoriti.9Kad si s odličnicima, ne izjednačuj se s njima i ne ćeretaj mnogo dok drugi zbori.10Munja prethodi gromu, a ljupkost ide ispred skromna čovjeka.11Na vrijeme ustani, ne budi posljednji; požuri se kući, ne oklijevaj.12Ondje se zabavljaj i čini što ti na um padne, ali ne griješi govorom bestidnim.13A za sve Stvoritelja svoga slavi, koji te obasu svojim dobrima. Knjiga Sirahova, 32, 4	Gdje se sluša pjesma, ne drži besjede i ne budi mudar u nevrijeme.
435	Tko se boji Gospodazlo ga ne snalazi i uvijek se iz kušnje izbavlja.2Nije mudar tko mrzi Zakon, a tko je u njemu licemjer, ljulja se kao lađa u oluji.3Razborit se čovjek pouzdava u Zakon, on u Zakon vjeruje kao u proroštvo.4Pripravi svoj govor, i tad će te slušati; priberi znanje svoje i tad odgovori.5Osjećaji su luđakovi kao kolski točak, a misao mu je kao osovina što se okreće.6Ujedljiv je prijatelj kao uspaljen konj: tko god ga zajaše on zarže. Knjiga Sirahova, 33, 2	Nije mudar tko mrzi Zakon, a tko je u njemu licemjer, ljulja se kao lađa u oluji.
436	Nejednakost 7Zašto je dan od dana uzvišeniji, kad im svima kroz godinu svjetlost od sunca dolazi?8Zato što su u misli Gospodnjoj razdijeljeni, Gospod je razlučio doba i blagdane.9Neke je uzvisio i posvetio, a druge uvrstio u dane obične.10I svi su ljudi od blata, i Adam je od zemlje stvoren.11Ali ih Gospod u svojoj velikoj mudrosti razdijeli i dade im različite sudbine.12Neke je blagoslovio i uzvisio, druge posvetio i sebi približio; neke je opet prokleo i ponizio i oborio ih s mjesta njihova.13Kao što je glina u rukama lončara koji je oblikuje po svojoj volji, tako su i ljudi u rukama Tvorca svoga koji im daje prema svom sudu.14Nasuprot zlu stoji dobro, nasuprot smrti stoji život: tako nasuprot pobožniku stoji grešnik.15I gledaj tako sva djela Svevišnjega, sva su po dvoje, jedno prema drugome.16Ja se posljednji prenuh kao onaj koji pabirči iza berača;17ali stigoh s Božjim blagoslovom i napunih tijesak svoj kao pravi berač.18Gledajte kako se nisam trudio samo za se nego za sve one koji traže pouku.19Oj, čujte me, glavari naroda, upravitelji općine, poslušajte! Knjiga Sirahova, 33, 11	Ali ih Gospod u svojoj velikoj mudrosti razdijeli i dade im različite sudbine.
437	Knjiga Sirahova, 34, 8	Zakon treba ispunjavati bez prijevara, i mudrost je savršena tek u iskrenosti.
438	Istinska i lažna mudrost 16Razbor je početak svakog posla, promišljanje prethodi poduzimanju.17Korijen misli u srcu je, iz njega izrastaju četiri grane:18dobro i zlo, život i smrt, a jezik im je uvijek gospodar.19Postoji čovjek kadar poučiti druge, a sebi je samom beskoristan.20Drugi je opet spretan govornik, ali omražen, i takav će umrijeti od gladi:21jer nije stekao naklonosti Gospodnje i lišen je svake mudrosti.22Postoji i mudrac sam sebi mudar, i plodovi su mu razbora na ustima pouzdani.23Mudrac poučava svoj vlastiti puk, i plodovi su njegova razbora pouzdani.24Mudar je čovjek pun blagoslova, i svi koji ga vide zovu ga sretnim.25Malen je broj dana života čovječjeg, i nebrojeni su dani naroda izraelskog.26Mudrac stječe povjerenje naroda svog i ime mu živi životom vječnim. Knjiga Sirahova, 37, 16	Istinska i lažna mudrost
439	Knjiga Sirahova, 37, 21	jer nije stekao naklonosti Gospodnje i lišen je svake mudrosti.
440	Umijeće i rad 24U dokolici je mudrost zakonoznanca, i tko je od poslova slobodan postaje mudar.25Kako će omudriti onaj tko upravlja plugom i komu je sva slava u šiljku ostana, tko tjera volove i bavi se radom oko njih i koji govori samo o teladi:26um je njegov obuzet brazdama koje slijedi, a bdijenja mu prolaze u tovu junadi.27Tako i svi radnici i rukotvorci koji rade i dan i noć: oni koji rezbare pečatnjake i trude se neprestano oko novih šara svesrdno teže za što većom sličnošću uzoru i bde noću da usavrše svoje djelo.28Tako i kovač koji sjedi pokraj nakovnja i promatra sirovo željezo: dah ognja peče mu kožu, a on se oko vrela ognjišta napreže; zvuk čekića zaglušuje uho njegovo, oči upire u uzorak pred sobom; srcem misli na svršetak posla svog i noću bdi da ga usavrši.29Tako i lončar koji sjedi kod posla svog i okreće točak nogama: uvijek je u brizi za djelo svoje i sve su mu kretnje odbrojane.30Rukom daje oblik glini, a nogama je gnječi; srcem misli na laštenja i bdi noću da peć očisti.31Svi se oni u ruke uzdaju, i svaki je vičan svome poslu.32Bez njih se nijedan grad ne može sagraditi, a nema ni naselja ni putovanja.33Ali njih ne pitaju u vijeću narodnom i ne ističu se u općini. Ne sjede na stolici sudačkoj i ne shvaćaju Zakona zavjetnoga.34Ne ističu se naobrazbom ni zdravom rasudbom i nema ih među tvorcima mudrih izreka. Ali oni održavaju stvoreni svijet i molitva im je na djelo usmjerena. Knjiga Sirahova, 37, 22	Postoji i Mudrac
441	Knjiga Sirahova, 37, 22	sam sebi mudar, i plodovi su mu razbora na ustima pouzdani.
442	Knjiga Sirahova, 37, 23	Mudrac poučava svoj vlastiti puk, i plodovi su njegova razbora pouzdani.
443	Knjiga Sirahova, 37, 24	mudar je čovjek pun blagoslova, i svi koji ga vide zovu ga sretnim.
444	Knjiga Sirahova, 37, 26	Mudrac stječe povjerenje naroda svog i ime mu živi životom vječnim.
445	Knjiga Sirahova, 38, 24	U dokolici je mudrost zakonoznanca,
446	Knjiga Sirahova, 38, 24	i tko je od poslova slobodan postaje mudar.
447	Knjiga Sirahova, 38, 25	Kako će omudriti onaj tko upravlja plugom i komu je sva slava u šiljku ostana, tko tjera volove i bavi se radom oko njih i koji govori samo o teladi:
448	Knjiga Sirahova, 38, 34	Ne ističu se naobrazbom ni zdravom rasudbom i nema ih među tvorcima mudrih izreka.
449	Zakonoznanac Ali je drukčije s onim kojiposvećuje dušu svoju i razmišljanje svoje Zakonu Svevišnjega, istražuje mudrost drevnu i bavi se proroštvima.2On pamti govore glasovitih muževa i prodire u tančine mudrih izreka;3istražuje skriveni smisao poslovica i bavi se tajnama prispodoba.4On služi među velikašima i viđa se u prisutnosti vladara, putuje po zemljama drugih naroda, iskušava dobro i zlo među ljudima.5U zoru srce svoje uzdiže Gospodu, Stvoritelju svome, moli se pred Svevišnjim: na molitvu otvara usta i moli milost za grijehe svoje.6Ako to veliki Gospod hoće, napunja ga duhom razbora i on daždi riječima mudrosti i molitvom slavi Gospoda.7Gospod upravlja savjetom i spoznajom njegovom, a on razmišlja o otajstvima Gospodnjim.8On izlaže pouku koju je primio i hvali se Zakonom Saveza Gospodnjeg.9Mnogi hvale umnost njegovu, nikad neće u zaborav pasti niti će mu spomen ikad propasti, nego će mu ime živjeti od pokoljenja do pokoljenja.10Narodi će proglasiti mudrost njegovu i hvalom će ga slaviti zajednica.11Ako dugo živi, ime mu nadvisuje tisuće ostalih, a ako umre, i to će dostajati. Knjiga Sirahova, 39, 1	Ali je drukčije s onim koji posvećuje dušu svoju i razmišljanje svoje Zakonu Svevišnjega, istražuje mudrost drevnu i bavi se proroštvima.
450	Knjiga Sirahova, 39, 2	On pamti govore glasovitih muževa i prodire u tančine mudrih izreka;
451	Knjiga Sirahova, 39, 6	Ako to veliki Gospod hoće, napunja ga duhom razbora i on daždi riječima mudrosti i molitvom slavi Gospoda.
452	Knjiga Sirahova, 39, 10	Narodi će proglasiti mudrost njegovu i hvalom će ga slaviti zajednica.
453	Usporedbe 18Nezavisan čovjek i radnik imaju ugodan život, ali od obojice bolji ima onaj tko pronađe blago.19Djeca i sazidan grad proslavljuju ime, ali je nad obojim otkriće mudrosti. Stoka i vinogradi donose glasovitost, ali više od oboga uzorna žena.20Vino i glazba vesele srce, ali još više ljubav prema mudrosti.21Frula i harfa zaslađuju pjesmu, ali je nad obojim skladan glas.22Ljepota i ljupkost vesele oči, ali još više zelenilo polja.23Prijatelj ili drug - sretnu se u pravi čas, ali su nad obojicom žena i muž.24Braća i pomoćnici u nevolji dobro dođu, ali od obojih bolje izbavlja milostinja.25Zlato i srebro učvršćuju korak, ali je od obadvoga bolji dobar savjet.26Bogatstvo i moć osnažuju srce, ali od obadvoga bolje strah Gospodnji. Sa strahom Gospodnjim čovjek sve ima i s njime mu ne treba nikakva pomoćnika.27Strah je Gospodnji kao perivoj blagoslova: on čovjeka štiti više od svake slave. Knjiga Sirahova, 40, 19	Djeca i sazidan grad proslavljuju ime, ali je nad obojim otkriće mudrosti. Stoka i vinogradi donose glasovitost, ali više od oboga uzorna žena.
454	Knjiga Sirahova, 40, 20	Vino i glazba vesele srce, ali još više ljubav prema mudrosti.
455	Osjećaj stida 14Držite, djeco, pouke moje u miru. Skrivena mudrost i blago nevidljivo, kakva je korist od oboga?15Bolji je čovjek koji krije ludost svoju negoli koji krije mudrost svoju.16Stidite se prema onome što vam govorim, jer nije dobro svakom stidu podlijegati niti svi jednako cijene sve.17Pred ocem i majkom stidi se bludnosti i laži pred poglavarom i moćnikom,18zločina pred sucem i knezom, bezakonja pred općinom i narodom,19nepravde pred drugom i prijateljem, krađe pred susjedstvom u kojem živiš.20Pred istinom Božjom i zavjetom stidi se naslanjati lakte na stol,21prezirno primati i darivati i ne odgovarati onima koji te pozdravljaju;22stidi se piljiti u tuđu ženu i okrenuti leđa rođaku,23prisvojiti tuđi dio ili dar, udvarati se udatoj ženi,24biti prisan sa sluškinjom njezinom: ne prilazi njezinoj postelji!25Stidi se riječi pogrde pred prijateljima svojim i nemoj kuditi nakon darivanja,26ponavljati i širiti glasine i izdavati tajne.27Tad ćeš biti istinski stidljiv i naći ćeš milost u očima sviju ljudi. Knjiga Sirahova, 41, 14	Držite, djeco, pouke moje u miru. Skrivena mudrost i blago nevidljivo, kakva je korist od oboga?
456	Knjiga Sirahova, 41, 15	Bolji je čovjek koji krije ludost svoju negoli koji krije mudrost svoju.
457	I. SLAVA BOŽJA 1. U PRIRODI 15Sad ću podsjetiti na djela Božja, i što sam vidio, to ću ispričati. Riječima Gospod stvori djela svoja, i sve se stvoreno pokorava volji njegovoj.16Sunce sjajno sve obasjava, i slave je Gospodnje puno djelo njegovo.17Gospod nije dao anđelima moć da govore o svim čudesima koja je Gospod, gospodar svega, čvrsto sazdao kako bi svemir opstao u slavi njegovoj.18Izmjerio je dubinu bezdana i srca ljudskog i prozreo sve tajne njihove. Jer Svevišnji ima svoju spoznaju koja postoji i promotrio je znake vremena.19On objavljuje prošlost i budućnost i otkriva stvari skrivene.20Ni jedna mu misao promaći ne može, ni jedna se riječ ne može njemu skriti.21On je uredio čudesna djela svoje mudrosti, jer je jedini od vječnosti do vječnosti. Niti mu se što može dodati niti oduzeti i njemu savjet ničiji ne treba.22Kako li su divna sva djela njegova, kao sjajna iskra njihov je prizor.23Sve to živi i traje dovijeka, i u svakoj prilici sve je poslušno.24Sve je dvostruko, jedno prema drugome, i ništa nije stvorio nepotpuno.25Jedno drugo izvrsnošću nadmašuje, i tko se može nasititi njegove krasote? Knjiga Sirahova, 42, 21	On je uredio čudesna djela svoje mudrosti, jer je jedini od vječnosti do vječnosti. Niti mu se što može dodati niti oduzeti i njemu savjet ničiji ne treba.
458	Čudesa prirode 13Po zapovijedi njegovoj pada snijeg i munje požuruje svojom naredbom.14Tako se otvaraju i riznice njegove iz kojih izlijeću oblaci kao ptice.15Silom svojom drži oblake i mrvi ih u tuču.16aKad se on pojavi, gore se tresu,17a i kad grom njegov zagrmi, zemlja se uvija od bola.<16b>Po zapovijedi njegovoj puše južnjak,<17b> vijavica sjeverna i vihor olujni.18Kao ptice prši njegov snijeg i pada kao jato skakavaca. Oko se divi ljepoti njegove bjeline i duh se zanosi praminjanjem njegovim.19Inje pada kao sol na zemlju, i kad se dobro smrzne, kostriješi se kao bodlje.20Kad zapuše hladni sjever, tad se led uhvati na vodi, spusti se na svaku mirnu vodu, koja se onda njime kao oklopom odjene.21On guta gore i sažiže pustinju i kao oganj proždire bilje.22Ali oblaci ubrzo sve liječe i poslije žege osvježava rosa.23Namišlju je svojom ukrotio bezdan i po njemu razastro otoke.24Pomorci pričaju o pogibeljima morskim i divimo se onomu što od njih čujemo:25jer i tu su neobična i prečudesna djela njegova, zvijeri svakojake i nemani morske.26Njegovom pomoću sve se svršava dobro i sve se uređuje prema riječi njegovoj.27Ma koliko da dodamo, ne bismo završili; jednom riječju: On je sve!28Odakle smoći dovoljno snage da ga slavimo, jer on je velik, iznad svih je djela svojih.29Strašan je Gospod i veoma velik, i čudesna je moć njegova.30Veličajte Gospoda u hvalama svojim koliko god možete, a on će vas uvijek nadmašivati; napregnite svu svoju snagu kad ga veličate, ne popuštajte, pa ipak nikad do kraja nećete doći.31Jer tko ga je ikad vidio pa da opriča? I tko ga može proslaviti onako kako on zaslužuje?32Mnogo je otajstava većih nego su ova, jer smo vidjeli samo neka od djela njegovih!33Sve je stvorio Gospod, koji je mudrost dao pobožnima. Knjiga Sirahova, 43, 33	Sve je stvorio Gospod, koji je mudrost dao pobožnima.
459	2. U POVIJESTI Pohvala predaka Opjevajmo slavne muževe,pretke naše po njihovim pokoljenjima.2Mnogo je slave podijelio Višnji i pokazao svoje veličanstvo od iskonskih dana.3Jedni vladahu kraljevstvima svojim i bijahu poznati po svojoj snazi; drugi bijahu mudri savjetnici i izricahu riječi proročanske.4Savjetom svojim upravljahu ljudima, razumijevanjem narodne mudrosti, i mudrim napucima svojeg nauka.5Neki skladahu napjeve i pisahu pjesme;6drugi bijahu bogati i moćni živeći mirno u domovima svojim.7Svi se oni proslaviše u svom vremenu i bijahu slava svojeg doba.8Neki od njih ostaviše ime za sobom te se o njima još hvale pjevaju.9A drugima opet nema spomena, iščezoše kao da nikad nisu niti postojali; sada su kao da ih nikad nije bilo, tako i djeca njihova za njima.10Ali ovi bijahu ljudi pobožni čija se dobra djela ne zaboravljaju;11u potomcima njihovim ostade bogata baština što je oni namriješe.12Djeca im se vjerno drže zavjeta, i potomstvo njihovo, zbog njih;13dovijeka njihova loza ostaje i ne briše se dika njihova;14u miru počivaju tijela njihova i ime živi za sva pokoljenja;15mudrost njihovu objavljuju puci i slavu njihovu naviješta općina. Knjiga Sirahova, 44, 3	Jedni vladahu kraljevstvima svojim i bijahu poznati po svojoj snazi; drugi bijahu mudri savjetnici i izricahu riječi proročanske.
460	Knjiga Sirahova, 44, 4	Savjetom svojim upravljahu ljudima, razumijevanjem narodne mudrosti,
461	Knjiga Sirahova, 44, 4	i mudrim napucima svojeg nauka.
462	Knjiga Sirahova, 44, 15	mudrost njihovu objavljuju puci i slavu njihovu naviješta općina.
463	Pinhas 23I Pinhas, sin Eleazarov, treći je po slavi zbog revnosti svoje u strahu Gospodnjem. Jer kad se narod pobunio, postojan je bio i plemenito smiona srca, i tako je stekao oproštenje Izraelu.24Zato bi Savez mira zapečaćen s njim, da bude poglavar Svetišta i naroda svoga te njemu i potomstvu njegovu pripadne dostojanstvo velikog svećeništva za sva vremena.25Učinio je Savez i s Davidom, sinom Jišaja, iz plemena Judina, ali baština kraljevska od oca samo jednom sinu ostaje, dok baština Aronova ostaje svemu potomstvu njegovu.26Zato neka vam sada Gospod mudrost u srce posadi da narodu njegovu pravedno sudite, da vrline predačke nikad ne nestanu i da slava njihova prijeđe na potomke njihove. Knjiga Sirahova, 45, 26	Zato neka vam sada Gospod mudrost u srce posadi da narodu njegovu pravedno sudite, da vrline predačke nikad ne nestanu i da slava njihova prijeđe na potomke njihove.
464	Salomon 12Mudar ga je sin naslijedio, koji se, zbog njega, nadaleko proširio.13Salomon kraljevaše u vrijeme mirno, i Bog mu dade mir odasvuda, da je uzmogao sazdati Dom imenu njegovu i podići vječno Svetište.14Kako li si mudar bio za svoje mladosti i prepun spoznaje poput rijeke!15Prekrio si zemlju umom svojim i ispunio je tajanstvenim izrekama.16Ime ti se pročulo do dalekih otoka i stekao si ljubav svojim mirom.17Začudio si svijet pjesmama svojim, pričama, poslovicama i odgovorima.18U ime Gospodina Boga, koji se Bogom Izraela zove, nakupio si zlata kao kositra i namnožio srebra kao olova.19A slabine si svoje potom priklonio ženama i postao rob svoga tijela.20Ljagom si okaljao slavu svoju i oskvrnuo svoj rod, navukao si gnjev na porod svoj, i nevolju svojim potomcima.21Kraljevstvo se nadvoje rascijepilo: i od Efrajima izađe pobunjena vlast.22Ipak Bog nije odbacio milosti svoje, niti je pogazio riječi svoje: izabranika svoga nije lišio potomstva te nije istrijebio roda onom koji ga je ljubio, već je dao Ostatak Jakovu i domu Davidovu korijen od njega. Knjiga Sirahova, 47, 12	mudar ga je sin naslijedio, koji se, zbog njega, nadaleko proširio.
465	Knjiga Sirahova, 47, 14	Kako li si mudar bio za svoje mladosti i prepun spoznaje poput rijeke!
466	Zaključak 27Pouku u mudrosti i znanosti zapisao je u knjigu ovu Isus, sin Sirahov, Eleazar, iz Jeruzalema, koji je kao kišu izlio mudrost svojeg srca.28Blago čovjeku koji o ovome razmišlja i primajući to k srcu postaje mudar.29Bude li postupao prema tome, u svemu će biti moćan, jer je svjetlost Gospodnja njegov put. Knjiga Sirahova, 50, 27	Pouku u mudrosti i znanosti zapisao je u knjigu ovu Isus, sin Sirahov, Eleazar, iz Jeruzalema,
467	Knjiga Sirahova, 50, 27	koji je kao kišu izlio mudrost svojeg srca.
468	Knjiga Sirahova, 50, 28	Blago čovjeku koji o ovome razmišlja i primajući to k srcu postaje mudar.
469	Pjesma o traženju mudrosti 13Kad još bijah mladić, prije svojih putovanja molio sam otvoreno za mudrost u molitvama.14Pred vratima Svetišta za nju sam molio i do posljednjeg ću dana tragati za njom.15Od njena cvata pa do sazrela grozda radovalo joj se srce moje. Noga je moja kročila pravim putem i tražio sam mudrost od svoje mladosti.16Prignuvši malo uho, naučih je i stekoh mnogu pouku.17Po njoj uznapredovah i slavu ću dati onomu koji me podari mudrošću.18Jer odlučih u djelo je provesti, žarko za dobrom tragah i neću se stidjeti.19Duša se moja za nju borila, pomno sam se držao Zakona. Pružao sam ruke prema nebu i oplakivao što je ne poznam.20Usmjerih svoju dušu prema njoj i nađoh je u čistoći. Od početka joj posvetih svoje srce, i neću nikad biti napušten.21I utroba mi uzdrhta od čežnje za njom, i stoga stekoh valjano blago.22Za plaću mi je Gospod jezik podario: njime ću ga slaviti.23Priđite k meni, vi nepoučeni, u mojoj školi sjedite.24Zašto da u tom oskudijevate, i da vam duše toliko žeđaju?25Otvorih svoja usta i rekoh: Kupujte je bez novaca,26podmetnite vrat svoj pod njen jaram i neka vam duše prihvate pouku. Tko je traži - blizu mu je, i čovjek odan nalazi je.27Pogledajte očima svojim: kako sam se malo trudio, a mnogo spokoja stekao.28Kupujte pouku velikom svotom novca, njome ćete steći mnogo zlata.29Nek' se duša vaša raduje u milosrđu Gospodnjem, i nikad se ne stidite hvaliti ga.30Učinite djelo svoje prije određena vremena: u svoje vrijeme dat će vam on vašu plaću. Mudrost Isusa, sina Sirahova. Knjiga Sirahova, 51, 13	Pjesma o traženju mudrosti
470	Knjiga Sirahova, 51, 13	Kad još bijah mladić, prije svojih putovanja molio sam otvoreno za mudrost u molitvama.
471	Knjiga Sirahova, 51, 15	Od njena cvata pa do sazrela grozda radovalo joj se srce moje. Noga je moja kročila pravim putem i tražio sam mudrost od svoje mladosti.
472	Knjiga Sirahova, 51, 17	Po njoj uznapredovah i slavu ću dati onomu koji me podari mudrošću.
473	Knjiga Sirahova, 51, 30	Učinite djelo svoje prije određena vremena: u svoje vrijeme dat će vam on vašu plaću. Mudrost Isusa, sina Sirahova.
474	Bezvlađe u Jeruzalemu Gle, Gospod, Jahve nad Vojskama,oduzima Jeruzalemu i Judeji svaku potporu, pomoć u kruhu i pomoć u vodi,2junaka i ratnika, suca i proroka, vrača i starješinu, pedesetnika i odličnika,3savjetnika i mudra gatara i onoga što se bavi čaranjem.4A za glavare postavljam im djecu, dajem deranima da njima vladaju.5Ljudi se glože jedan s drugim i svaki s bližnjim svojim; dijete nasrće na starca, prostak na odličnika6te svatko brata hvata u očinskoj kući: Ti imaš plašt, budi nam glavarom, uzmi u ruke ovo rasulo!7A on će se, u dan onaj, braniti: Neću da budem vidar, nema u mene ni kruha ni plašta: ne stavljajte me narodu za glavara.8Jeruzalem se ruši i pada Judeja, jer im se jezik i djela Jahvi protive te prkose pogledu Slave njegove.9Lice njihovo protiv njih svjedoči, razmeću se grijehom poput Sodome i ne kriju ga, jao njima, sami sebi propast spremaju.10Kažite: Blago pravedniku, hranit će se plodom djela svojih!11Jao opakome, zlo će mu biti, na nj će pasti djela ruku njegovih.12Deran tlači narod moj i žene njime vladaju. O narode moj, vladaoci te tvoji zavode i raskapaju put kojim hodiš.13Ustade Jahve da se popravda s narodom svojim,14Jahve dolazi na sud sa starješinama i glavarima svog naroda: Vinograd ste moj opustošili, u vašim je kućama što oteste siromahu.15S kojim pravom narod moj tlačite i gazite lice siromaha? - riječ je Jahve, Gospoda nad Vojskama. Izaija, 3, 3	savjetnika i mudra gatara i onoga što se bavi čaranjem.
475	Kletve 8Jao vama koji kuću kući primičete i polje s poljem sastavljate, dok sve mjesto ne zauzmete te postanete jedini u zemlji.9Na uši moje reče Jahve nad Vojskama: Doista, mnoge će kuće opustjeti, velike i lijepe, bit će bez žitelja.10Deset rali vinograda dat će samo bačvicu, mjera sjemena dat će samo mjericu.11Jao onima što već jutrom na uranku žestokim se pićem zalijevaju i kasno noću sjede vinom raspaljeni.12Na gozbama im harfe i citare, bubnjevi i frule uz vino, a za djelo Jahvino ne mare, ne gledaju djelo ruku njegovih.13Stoga će u ropstvo narod moj odvesti, jer nema razumnosti, odličnici njegovi od gladi će umirati, puk njegov od žeđi će gorjeti.14Da, Podzemlje će razvaliti ždrijelo, razjapit će ralje neizmjerne da se u njih strmoglave odličnici mu i mnoštvo sa svom grajom i veseljem!15Smrtnik će nikom poniknuti, ponizit' se čovjek, oborit će se pogled silnih.16Jahve nad Vojskama uzvisit će se sudom, i Bog će sveti otkrit' svetost svoju.17Jaganjci će pasti kao na pašnjacima, a jarci će brstiti po ruševinama bogataškim.18Jao onima koji na se krivnju vuku volovskom užadi i grijeh kolskim konopcem -19onima što govore: Neka pohiti, neka poteče s djelom svojim da bismo ga vidjeli, neka se približi i završi naum Sveca Izraelova da bismo znali!20Jao onima koji zlo dobrom nazivaju, a dobro zlom, koji od tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu, koji gorko slatkim čine, a slatko gorkim!21Jao onima koji su mudri u svojim očima i pametni sami pred sobom!22Jao onima koji su jaki u vinu i junaci u miješanju jakih pića;23onima koji za mito brane krivca, a pravedniku uskraćuju pravdu!24Zato, kao što plameni jezici proždiru slamu i kao što nestaje suha trava u plamenu, tako će korijen njihov istrunuti, poput praha razletjet' se pupoljak njihov, jer odbaciše Zakon Jahve nad Vojskama i prezreše riječ Sveca Izraelova. Izaija, 5, 21	Jao onima koji su mudri u svojim očima i pametni sami pred sobom!
476	Protiv jednoga asirskog kralja 5Jao Asiru, šibi gnjeva mojega, prutu kojim srdžba moja zamahuje!6Na puk ga poslah nevjeran, na narod što me razjari, da ga oplijeni i opljačka, da ga izgazi k'o blato na ulici.7Ali on nije tako mislio i u srcu nije tako sudio, već u srcu zasnova zator, istrebljenje mnogih naroda.8Govoraše: Nisu li svi knezovi moji kraljevi?9 Nije li Kalno kao Karkemiš? Nije li Hamat kao Arpad, Samarija kao Damask?10Kao što mi ruka dosegnu kraljevstva kumira, bogatija kipovima od Jeruzalema i Samarije,11kao što učinih sa Samarijom i kumirima njenim, neću li učiniti s Jeruzalemom i s likovima njegovim? 12I kad dovrši Gospod sve djelo svoje na gori Sionu i u Jeruzalemu, kaznit će plod ohola srca kralja asirskog i drskost njegovih ponositih očiju. 13Jer reče: Učinih snagom svoje ruke i mudrošću svojom, jer sam uman; uklonih međe narodima i blaga njihova opljačkah, kao junak oborih one što sjede na prijestoljima.14Ruka moja kao gnijezda zgrabi bogatstva naroda. Kao što se kupe ostavljena jaja, zemlju svu sam pokupio i nikog ne bi krilima da zalepeće, kljun otvori, zapijuče.15Zar se hvali sjekira povrh onog koji njome siječe? Hoće li se oholit' pila povrh onog koji njome pili? K'o da šiba maše onim koji je podiže, il' štap diže onog koji drvo nije;16Jahve nad Vojskama poslat će stoga gojaznima njegovim skončanje, slavu će mu ognjem potpaliti, kao što se vatra potpiruje.17Svjetlost Izraelova bit će poput ognja, Svetac njegov kao plamen koji će zapalit' i proždrijeti drač njegov i trnje njegovo u jednome danu.18I krasotu njegovih šuma i voćnjaka uništit će od srčike do kore, ona će biti k'o bolesnik što se trne;19ostatak stabala šumskih bit će lako izbrojiti - dijete će ih lako popisati. Izaija, 10, 13	Jer reče: Učinih snagom svoje ruke i mudrošću svojom, jer sam uman; uklonih međe narodima i blaga njihova opljačkah, kao junak oborih one što sjede na prijestoljima.
477	Dolazak pravednoga kralja Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit' iz njegova korijena.2Na njemu će duh Jahvin počivat', duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg.3Prodahnut će ga strah Gospodnji: neće suditi po viđenju, presuđivati po čuvenju,4već po pravdi će sudit' ubogima i sud prav izricat' bijednima na zemlji. Šibom riječi svoje ošinut će silnika, a dahom iz usta ubit' bezbožnika.5On će pravdom opasati bedra, a vjernošću bokove.6Vuk će prebivati s jagnjetom, ris ležati s kozlićem, tele i lavić zajedno će pasti, a djetešce njih će vodit'.7Krava i medvjedica zajedno će pasti, a mladunčad njihova skupa će ležati, lav će jesti slamu k'o govedo.8Nad rupom gujinom igrat će se dojenče, sisanče će ruku zavlačiti u leglo zmijinje.9Zlo se više neće činiti, neće se pustošiti na svoj svetoj gori mojoj: zemlja će se ispuniti spoznajom Jahvinom kao što se vodom pune mora. Izaija, 11, 2	Na njemu će duh Jahvin počivat', duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg.
478	Protiv Egipta Proroštvo o Egiptu.Gle, Jahve sjedi na brzu oblaku, u Egipat dolazi. Dršću pred njim idoli egipatski, u njedrima premire srce Egipćana.2Podbost ću Egipćane protiv Egipćana, i brat će se s bratom svojim boriti, drug s drugom, grad s gradom, a kraljevstvo s kraljevstvom.3Egiptu se pamet muti, ja sprečavam njegove naume; oni traže idole i vrače, opsjenare i gatare.4Egipćane ja predajem u ruke gospodaru okrutnu, kralj silovit njima će vladati - riječ je Jahve nad Vojskama.5Nestat će vode iz mora, presahnut će i presušiti Rijeka,6zaudarat će prokopi, spast će rukavci Rijeke egipatske i presušiti. Uvenut će trska i sita,7 sva zelen pokraj Nila; usahnut će na Nilu svi usjevi, propast će, raspršit' se, iščeznuti.8Tužit će ribari, kukat će svi što u Nil udicu bacaju; jadikovat će oni što u vodi mrežu razapinju.9Postidjet će se lanari, grebenari i tkači bijela tkanja.10Snuždit će se tkalci, rastužiti radnici.11Pravi su luđaci knezovi soanski, mudri savjetnici faraonovi glupo svjetuju; kako se usuđujete reći faraonu: Učenik sam mudraca, učenik drevnih kraljeva?12Ta gdje su tvoji mudraci? Nek' ti dojave i obznane što je Jahve nad Vojskama nakanio s Egiptom.13Ludi su knezovi taniški, prevareni knezovi memfiški, oni zavode Egipat, glavare njegovih plemena.14U njih je ulio Jahve duh vrtoglavi te zavode Egipat u svakom mu činu da tetura k'o pijanac kada bljuje.15U Egiptu više ne može uspjeti ništa od onog što čine glava i rep, palma i sita. Izaija, 19, 11	Pravi su luđaci knezovi soanski, mudri savjetnici faraonovi glupo svjetuju;
479	Izaija, 19, 11	kako se usuđujete reći faraonu: Učenik sam mudraca, učenik drevnih kraljeva?
480	Izaija, 19, 12	Ta gdje su tvoji mudraci? Nek' ti dojave i obznane što je Jahve nad Vojskama nakanio s Egiptom.
481	Protiv svećenika i lažnih proroka 7Oni posrću od vina, teturaju od žestoka pića: svećenici i proroci od žestoka pića posrću; omami ih vino; teturaju od žestoka pića, posrću u viđenjima, ljuljaju se sudeći.8Svi su stolovi puni gnusnih bljuvotina, nigdje čista mjesta nema!9Koga on to uči mudrosti, koga on upućuje u objavu? Zar djecu odviknutu od mlijeka odbijenu od prsiju?10Sav la-sav, sav la-sav, kav la-kav, kav la-kav, zeer šam, zeer šam.11Da, mucavim usnama i na stranom jeziku govorit će se ovom narodu.12On im reče: Evo počinka, dajte umornom da otpočine! Evo odmora! Ali ne htjedoše poslušati.13Zato će im Jahve ovako govoriti: Sav la-sav, sav la-sav, kav la-kav, kav la-kav, zeer šam, zeer šam, da hodeći padnu nauznak, da se razbiju, zapletu i uhvate. Izaija, 28, 9	Koga on to uči mudrosti, koga on upućuje u objavu? Zar djecu odviknutu od mlijeka odbijenu od prsiju?
482	Prispodoba s oračem 23Poslušajte i čujte glas moj, prisluhnite pomno moju besjedu.24Ore li orač svakog dana, brazdi, brana njivu svoju?25A kad joj poravna površinu, ne sije li grahor, ne sipa li kumin? Pšenicu gdje treba, proso i ječam, i napokon raž po rubovima?26Bog ga njegov upućuje, on ga uči djelu pravom.27Ne mlati se grahor cijepom, nećeš točkom po kuminu, već se grahor štapom mlati, a kumin se prutom lupa.28A da li se žito tare? Ne, nećeš ga dovijeka mlatiti: po njem ćeš pognat kolski točak i konje, ali ga zdrobiti nećeš.29I to dolazi od Jahve nad Vojskama, savjetom divnog, mudrošću velikog. Izaija, 28, 29	I to dolazi od Jahve nad Vojskama, savjetom divnog, mudrošću velikog.
483	Izaija, 29, 14	zato ću, evo, i dalje čudno postupati s ovim narodom - čudno i prečudno: i propast će mudrost
484	Izaija, 29, 14	njegovih mudraca, pomračit se umnost njegovih umnika.
485	Protiv Egipta Teško onima što slaze u Egipatpo pomoć i nadu u konje polažu te se uzdaju u mnoga kola i u mnoštvo konjanika, ne gledajuć' s uzdanjem u Sveca Izraelova i od Jahve savjeta ne tražeć'.2Al' i on je mudar i navalit će zlo, i neće poreć' svojih prijetnja; on će ustat' na dom zlikovački i na pomoć zločinačku.3Egipćanin je čovjek, a ne Bog; konji su mu meso, a ne duh; kada Jahve rukom mahne, posrnut će pomagač i past će onaj komu pomaže - svi će zajedno propasti. Izaija, 31,2	Al' i on je mudar i navalit će zlo, i neće poreć' svojih prijetnja; on će ustat' na dom zlikovački i na pomoć zločinačku.
486	Kraljeva pravednost Evo po pravdi kralj kraljuje,po pravici vladaju knezovi:2svaki je kao zavjetrina, utočište od nevremena, kao u sušnoj zemlji potoci, kao sjena u žednoj pustari.3Oči vidovitih neće više biti slijepe, uši onih što čuju slušat će pozorno;4srce nerazumnih shvaćat će mudrost, mucavci će govorit' okretno i razgovijetno;5pokvarenjaka neće više zvati plemenitim, varalicu neće više držat' odličnikom. Izaija, 32, 4	srce nerazumnih shvaćat će mudrost, mucavci će govorit' okretno i razgovijetno;
487	Psalam nade u Jahvu Teško tebi koji nepustošenpustošiš, koji pljačkaš nepljačkan, kad prestaneš, tebe će opustošiti, opljačkat' te kad prestaneš pljačkati.2Jahve, smiluj nam se, u te se uzdamo! Budi mišica naša svako jutro, naš spas u doba nevolje.3Od silna tutnja pobjegoše narodi, ti ustade, raspršiše se puci4i plijen se skuplja kao što se kupe šaške, na nj će navaliti kao jato skakavaca.5Uzvišen je Jahve jer u visini stoluje, on puni Sion pravom i pravednošću.6Pouzdan je tvoj vijek: mudrost i znanje spasonosno su blago - a strah Gospodnji njegovo bogatstvo. Izaija, 33, 6	Pouzdan je tvoj vijek: mudrost i znanje spasonosno su blago - a strah Gospodnji njegovo bogatstvo.
488	Božja veličina 12Tko je šakom izmjerio more i nebesa premjerio pedljem? Tko je mjericom izmjerio zemlju i planine na mjerila, a tezuljom bregove?13Tko je pokrenuo duh Jahvin, koji ga je uputio savjetnik?14S kim se on posvjetova, tko je njemu mudrost ulio, naučio ga putovima pravde? Tko li ga je naučio znanju, pokazao mu put k umnosti?15Gle, narodi su kao kap iz vjedra, vrijede kao prah na tezulji. Otoci, gle, lebde poput truna!16Libanon je malen za lomaču, a zvijeri njegovih nema dosta za paljenicu.17Svi narodi k'o ništa su pred njim, ništavilo su njemu i praznina.18S kime ćete prispodobit' Boga? I s kakvim ga likom usporedit'?19Ljevač lijeva idol, zlatar ga pozlaćuje i lijeva od srebra lančiće.20Siromah za prinos bira drvo koje ne trune; i vješta traži umjetnika. da mu načini kip nepomičan.21Zar ne znate? Zar niste čuli? Nije li vam odiskona otkriveno? Zar niste shvatili tko zasnova zemlju?22On stoluje vrh kruga zemaljskoga kom su stanovnici poput skakavaca. Kao zastor nebesa je razastro, kao šator za stan razapeo.23On obraća u ništa knezove, uništava suce zemaljske.24Tek što su zasađeni, tek što su posijani, tek što im stabljika u zemlju korijen pruži, on puhne na njih i oni posahnu, vihor ih k'o pljevu raznese.25S kime ćete mene prispodobit', tko mi je ravan? - kaže Svetac.26Podignite oči i gledajte: tko je to stvorio? Onaj koji na broj izvodi vojsku njihovu i koji ih sve zove po imenu. Izaija, 40, 14	S kim se on posvjetova, tko je njemu mudrost ulio, naučio ga putovima pravde? Tko li ga je naučio znanju, pokazao mu put k umnosti?
489	Izaija, 44, 25	Ja osujećujem znamenja vrača, i čarobnjake u luđake promećem; silim mudrace da ustuknu
490	Izaija, 44, 25	i mudrost im obraćam u bezumlje,
491	Plač nad Babilonom Spusti se, sjedni u prašinu,djevice, kćeri babilonska! Sjedni na zemlju, bez prijestolja, kćeri kaldejska! Jer, neće te više zvati nježnom i tankoćutnom.2Uzmi mlin i melji brašno! Skini prijevjes, podigni skut, razgali bedra, prijeđi preko rijeke!3Nek' se golotinja tvoja otkrije, nek' se sramota tvoja pokaže! Ja ću se osvetiti, odvraćat' me nitko neće.4Otkupitelj naš, ime mu je Jahve nad Vojskama, Svetac Izraelov, kaže:5Sjedi šutke, u mrak se povuci, kćeri kaldejska. Jer, neće te više zvati vladaricom kraljevstava.6Razgnjevih se na svoj narod, oskvrnuh svoju baštinu. Tebi ih u ruke izručih, a ti im ne iskaza milosti. Na starce si stavljala jaram svoj preteški.7Govorila si: 'Dovijeka gospodaricom ću ostati.' Nikad nisi to k srcu uzela ni pomislila kako će se završiti.8A sad poslušaj, razvratnice, koja sjediš bezbrižno i u srcu svom govoriš: 'Ja, i nitko drugi! Nikad neću obudovjeti, neću djece izgubiti!'9Stići će te oboje, za tren, u isti dan! Izgubit ćeš djecu, obudovjet ćeš! Punom će te mjerom snaći oboje, pokraj svega tvojeg vračanja i množine tvojih zaklinjanja!10U zloću si se svoju uzdala, govorila si: 'Nitko me ne vidi!' mudrost tvoja i znanje zavedoše te. U svom si srcu govorila: 'Ja i nitko drugi!'11Zlo će te snaći - nećeš ga presresti; oborit će se na te nesreća - nećeš je odvratiti; doći će na te propast iznenada - nećeš je predvidjeti.12Ustraj, dakle, u svojim zaklinjanjima i u tolikim svojim čaranjima, oko kojih si se trudila od mladosti. Možda će ti biti od koristi? Možda ćeš s njima strah utjerati?13Izmoriše te mnogi tvoji savjetnici! Nek' ustanu samo da te spase oni koji premjeravaju nebesa, koji promatraju zvijezde i koji svakog mjeseca proriču ono što će te snaći.14Gle, oni će biti poput pljeve, oganj će ih sažeći. Ni sami sebe neće izbaviti iz zagrljaja plamenoga. Neće ostat' ni žerave da se tko ogrije, ni ognjišta da uza nj posjedne!15Takvi će ti biti vrači tvoji, oko kojih si se trudila od mladosti! Poći će svaki svojim putem, i nikog neće biti da te spasi. Izaija, 47, 10	U zloću si se svoju uzdala, govorila si: 'Nitko me ne vidi!' mudrost tvoja i znanje zavedoše te. U svom si srcu govorila: 'Ja i nitko drugi!'
492	Mesijanski narod na Sionu 14Vratite se, sinovi odmetnici - riječ je Jahvina - jer ja sam vaš Gospodar. Uzet ću vas, po jednoga iz svakoga grada, po dvojicu od svakoga roda, da vas odvedem na Sion. 15I dat ću vam pastire po srcu svojemu koji će vas pasti razumno i mudro. 16A kad se u one dane namnožite i narodite u zemlji - riječ je Jahvina - više se neće govoriti: 'Kovčeg Jahvina Saveza' i nitko neće na nj misliti, nitko ga se neće sjećati ni za njim čeznuti, niti ga ponovo graditi. 17U to će se vrijeme Jeruzalem zvati 'Prijestolje Gospodnje'; i svi će se narodi u njemu sabrati u ime Jahvino, i nijedan se više neće tvrdoglavo povoditi za pokvarenim srcem svojim. 18U one dane slagat će se dom Judin s domom Izraelovim; i zajedno će krenuti iz Zemlje sjeverne u zemlju koju ocima vašim dadoh u baštinu. Jeremija, 3, 15	I dat ću vam pastire po srcu svojemu koji će vas pasti razumno i mudro.
493	Najezda sa sjevera 5Objavite u Judeji, razglasite u Jeruzalemu! Trubite u rog širom zemlje, vičite punim glasom i recite: 'Svi na okup! Zavucimo se u gradove svoje utvrđene!'6Dižite znak prema Sionu! Bježite! Nemojte zastajati! Jer dovodim nesreću sa Sjevera, veliku propast.7Lav se podiže iz čestara svoga, zatornik naroda izađe iz svog mjesta, krenu da zemlju tvoju opustoši: gradove će tvoje razoriti, nestat će im žitelja.8Zato se u kostrijet ogrnite, kukajte, naričite, jer rasplamtjela jarost Jahvina nas nije mimoišla.9U dan onaj - riječ je Jahvina - klonut će srce kralju i knezovima. Svećenici će se zapanjiti, proroci umuknuti.10I reći će: 'Ah, Jahve, Gospodine, zaista nas teško prevari kad reče: 'Uživat ćete mir' a sad nam je mač pod grlom.'11U to će se vrijeme reći narodu ovom i Jeruzalemu: Vruć vjetar s pustinjskih sipina puše prema kćeri naroda moga; ali ne da hladi i da pročisti!12Doći će mi vjetar pun prijetnje, i ja ću im tada izreći sud!13Gle: diže se k'o oblačine, kola mu slična vihoru, konji brži od orlova. Jao nama! Propadosmo!14Operi opačinu sa srca svoga, Jeruzaleme, da bi se spasio. Dokle će se u grudima tvojim misli zločinačke gnijezditi?15Jer glas naviješta od Dana, s gore Efrajimove najavljuje nesreću.16Opomenite, razglasite po Judeji, obznanite Jeruzalemu: neprijatelji dolaze iz daleke zemlje i poklike izvikuju protiv gradova judejskih;17poput čuvara poljskih okružuju Jeruzalem, jer se odmetnu od mene - riječ je Jahvina.18Put tvoj i djela tvoja to ti učiniše. To je tvoja nesreća! Kako je gorka, kako li pogađa u srce!19Utrobo moja! Utrobo moja, bolujem, srce mi se razdire! Dršće mi duša! Ne mogu šutjeti, jer čujem glas roga, poklike bojne.20Javljaju slom za slomom, sva je zemlja poharana, moji su šatori iznenada opustošeni, u tren oka sva skloništa moja uništena.21Dokle ću gledati bojne znakove, slušati pozive roga?22Da, bezuman je moj narod, ne poznaju me, djeca su oni nerazumna, ništa ne shvaćaju, mudri su tek za zlodjela, al' činiti dobro ne umiju.23Gledam zemlju: pusta je, evo, i prazna, nebesa: svjetlost im iščezla.24Gledam brda: gle, tresu se, a svi se humci uzdrmali.25Gledam: evo čovjeka nema, ptice nebeske sve su odletjele.26Gledam: plodno polje, evo, opustje, sve gradove razori Jahve žestinom gnjeva svoga.27Da, ovako govori Jahve: Sva će zemlja biti poharana, ja ću joj zadati posljednji udarac.28Na to će se zemlja u crno zaviti, a nebesa, gore, potamnjeti. Jer rekoh, i neću se raskajati, odlučih i neću odustati.29Pred vikom 'Konjanici i strijelci!' sva se zemlja u bijeg dade: bježe u šipražje, penju se na hridi: svi su gradovi napušteni: nigdje više žive duše.30A ti, opustošena, što ćeš učiniti? Da se i grimizom zaodjeneš, nakitom zlatnim ukrasiš i oči ličilom izraniš, uzalud se uljepšavaš! Ljubavnici tvoji tebe preziru: traže glavu tvoju.31Da, jauk kao u bolesnice čujem, vrisak kao u one što prvi put rađa; čuj, to kći sionska jeca i pruža ruke: 'Jao meni! Duša mi zamire pod udarcima ubojica!' Jeremija, 4, 22	Da, bezuman je moj narod, ne poznaju me, djeca su oni nerazumna, ništa ne shvaćaju, mudri su tek za zlodjela, al' činiti dobro ne umiju.
494	Protiv svećenika i lažnih proroka 8Kako možete tvrditi: 'Mi smo mudri, u nas je Zakon Jahvin!' Zaista, u laž ga je pretvorila lažljiva pisaljka pisara!9Mudraci će biti osramoćeni, prestravljeni i uhvaćeni u zamku. Gle, oni prezreše riječ Jahvinu! A njihova mudrost - što im koristi? Jeremija, 8, 8	Kako možete tvrditi: 'Mi smo mudri, u nas je Zakon Jahvin!' Zaista, u laž ga je pretvorila lažljiva pisaljka pisara!
495	Jeremija, 8, 9	mudraci će biti osramoćeni, prestravljeni i uhvaćeni u zamku. Gle, oni prezreše riječ Jahvinu!
496	Jeremija, 8, 9	A njihova mudrost - što im koristi?
497	Jeremija, 9, 11	Tko je mudar da bi to razumio, kome su usta Jahvina govorila da objavi zašto zemlja izgorje kao pustinja i nitko njome više ne prolazi?
498	Prava mudrost 22Ovako govori Jahve: mudri neka se ne hvale mudrošću, ni junak neka se ne hvali hrabrošću, ni bogati neka se ne hvali bogatstvom.23A tko se hvaliti hoće, neka se hvali time što ima mudrost da mene spozna. Jer ja sam Jahve koji tvori dobrotu, pravo i pravdu na zemlji, jer to mi je milo - riječ je Jahvina. Jeremija, 9, 22	Prava mudrost
499	Jeremija, 9, 22	Ovako govori Jahve: mudri neka se ne hvale
500	Jeremija, 9, 22	mudrošću, ni junak neka se ne hvali hrabrošću, ni bogati neka se ne hvali bogatstvom.
501	Jeremija, 9, 23	A tko se hvaliti hoće, neka se hvali time što ima mudrost da mene spozna. Jer ja sam Jahve koji tvori dobrotu, pravo i pravdu na zemlji, jer to mi je milo - riječ je Jahvina.
502	Idoli i Bog istiniti Slušajte riječ koju vam govori Jahve, dome Izraelov.2Ovako govori Jahve: Ne privikavajte se putu bezbožnom i ne dršćite pred znacima nebeskim, jer pred njima dršću samo bezbošci.3Jer su strašila tih naroda puka ništavnost, samo drvo posječeno u šumi, djelo ruku tesarovih,4ukrašeno srebrom i zlatom, pričvršćeno čavlima i čekićima da se ne klima.5Nalik su na ptičja strašila u vrtu: ne znaju govoriti. Treba ih nositi, jer ne umiju hodati. Njih se ne bojte, jer ne mogu zla činiti, ali ni dobra učiniti ne mogu.6Nitko nije kao ti, Jahve, ti si velik i silno je ime tvoje.7Tko da se tebe ne boji, kralju naroda? Zaista, tebi to pripada, jer među svim mudracima naroda i u svim njihovim kraljevstvima tebi nema ravna!8Čime vatru lože, to ih zaluđuje! Zakon im isprazan - obično drvo,9tankolisto srebro dovezeno iz Taršiša, zlato iz Ofira, rad kipara i rukotvorina zlatara, sva djela umješna, ogrnuta ljubičastim i crvenim grimizom.10A Jahve je pravi Bog. Živi je on Bog i Kralj vječni. Od njegova gnjeva zemlja se trese. Narodi ne mogu podnijeti jarosti njegove. 11Evo što ćete o kipovima reći: Bogovi koji nisu stvorili neba ni zemlje moraju nestati s lica zemlje i ispod neba.12On stvori zemlju snagom svojom, mudrošću svojom uspostavi krug zemaljski i umom svojim razape nebesa.13Kad mu glas zaori, huče vode na nebesima, oblake diže s kraja zemlje; stvara kiši munje, vjetar izvodi iz skrovišta njegovih.14Svakom čovjeku pamet stane, svaki se zlatar zastidi svoga kipa, jer svi su mu kipovi samo varka, nema u njima duha!15Isprazni su oni, smiješne tvorevine, propast će u dan kazne.16'Jakovljev dio' nije kao oni: jer je on sve stvorio, Izrael pleme je baštine njegove, Jahve nad Vojskama ime je njegovo. Jeremija, 10, 7	Tko da se tebe ne boji, kralju naroda? Zaista, tebi to pripada, jer među svim mudracima naroda i u svim njihovim kraljevstvima tebi nema ravna!
503	Jeremija, 10, 12	On stvori zemlju snagom svojom, mudrošću svojom uspostavi krug zemaljski i umom svojim razape nebesa.
504	Mudre izreke 5Ovako govori Jahve: Proklet čovjek koji se uzdaje u čovjeka, i slabo tijelo smatra svojom mišicom, i čije se srce od Jahve odvraća.6Jer on je kao drač u pustinji: ne osjeća kad je sreća na domaku, tavori dane u usahloj pustinji, u zemlji slanoj, nenastanjenoj.7Blagoslovljen čovjek koji se uzdaje u Jahvu i kome je Jahve uzdanje.8Nalik je na stablo zasađeno uz vodu što korijenje pušta k potoku: ne mora se ničeg bojati kad dođe žega, na njemu uvijek zelenilo ostaje. U sušnoj godini brigu ne brine, ne prestaje donositi plod.9Podmuklije od svega je srce. Jedva popravljivo, tko da ga pronikne?10Ja, Jahve, istražujem srca i ispitujem bubrege, da bih dao svakom po njegovu vladanju, prema plodu ruku njegovih.11Prepelica što leži na jajima a ne leže jest onaj što nepravdom stječe bogatstvo: usred dana svojih ostavit' ga mora i na kraju ostaje luda. Jeremija, 17, 5	Mudre izreke
505	Urota protiv Jeremije 18I rekoše: Hajdemo da se urotimo protiv Jeremije, jer svećeniku ne može nestati Zakona, ni mudrome savjeta, ni proroku besjede. Hajde, udarimo ga njegovim jezikom i pazimo budno na svaku riječ njegovu.19Poslušaj me, o Jahve, i čuj što govore moji protivnici.20Ta zar se dobro uzvraća zlim? A oni mi jamu kopaju! Sjeti se kako stajah pred licem tvojim da u tebe milost tražim za njih, da odvratim od njih jarost tvoju.21Zato im djecu izruči gladi, maču ih predaj! Neka im žene ostanu jalove i udovice, neka im kuga pobije muževe, a mladići neka od mača u boju poginu.22Neka se prolomi vapaj iz kuća njihovih kad iznenada na njih dovedeš čete pljačkaša. Jer oni iskopaše jamu da me uhvate, nogama mojim u potaji zamke namjestiše.23Ti, o Jahve, znadeš sav njihov naum ubilački protiv mene. Ne oprosti im bezakonja njihova, ne izbriši im grijeha pred sobom. Neka padnu pred licem tvojim, obračunaj s njima u dan gnjeva svoga! Jeremija, 18, 18	I rekoše: Hajdemo da se urotimo protiv Jeremije, jer svećeniku ne može nestati Zakona, ni mudromei savjeta, ni proroku besjede. Hajde, udarimo ga njegovim jezikom i pazimo budno na svaku riječ njegovu.
506	Budući kralj Jao pastirima koji upropašćuju i raspršuju ovce paše moje - riječ je Jahvina. 2Stoga ovako govori Jahve, Bog Izraelov, protiv pastira koji pasu narod moj: Vi ste raspršili ovce moje, rastjerali ih, niste se brinuli za njih. Zato ću se ja sada pobrinuti za vas zbog zlodjela vaših - riječ je Jahvina. 3I sam ću skupiti ostatak svojih ovaca iz svih zemalja kamo sam ih raspršio i vratiti ih na ispaše njihove: bit će plodne i množit će se. 4I podići ću im pastire da ih pasu te se ničega više neće bojati ni plašiti, niti će se gubiti - riječ je Jahvina.5Evo dolaze dani - riječ je Jahvina - podići ću Davidu izdanak pravedni. On će vladati kao kralj i biti mudar i činit će pravo i pravicu u zemlji.6U njegove će dane Judeja biti spašena i Izrael će živjeti spokojno. I evo imena kojim će ga nazivati: 'Jahve, Pravda naša.' 7Zato, evo, dolaze dani - riječ je Jahvina - kad se više neće govoriti: 'Živoga mi Jahve koji sinove Izraelove izvede iz zemlje egipatske', 8nego: 'Živoga mi Jahve koji potomstvo doma Izraelova izvede i dovede iz zemlje sjeverne i iz svih zemalja kamo ih bijaše prognao, tako da obitavaju u zemlji svojoj.' Jeremija, 23,5	Evo dolaze dani - riječ je Jahvina - podići ću Davidu izdanak pravedni. On će vladati kao kralj i biti mudar i činit će pravo i pravicu u zemlji.
507	Proročanstvo protiv Edoma Ovako govori Jahve nad Vojskama: Zar nema više mudrosti u Temanu, zar u razumnih nesta svjeta, zar se izvjetrila mudrost njihova?8Bježite, gubite se i duboko se sakrijte, stanovnici Dedana, jer Ezavu propast nosim, vrijeme kazne njegove.9Dođu li trgači k tebi, ni pabirka neće ostaviti; dođu li kradljivci noćni, opljačkat će sve što žele.10Jer ja sam onaj što će Ezava pretražiti i skrovišta mu otkriti da se ne mogne sakriti. Pleme je njegovo opustošeno: nema ga više! Nitko ne kaže:11'Ostavi siročad svoju, ja ću je prehraniti i neka se udovice tvoje u me pouzdaju!' 12Jer ovako govori Jahve: Gle, oni koji odista ne bi morali piti čašu moraju je iskapiti, i zar upravo ti da ostaneš nekažnjen? Ne, ti nećeš ostati nekažnjen, morat ćeš čašu ispiti! 13Jer samim se sobom zakleh - riječ je Jahvina: Bosra će postati ruglo i sramota, pustinja i prokletstvo; a svi njezini gradovi bit će vječne razvaline.14Jahve mi vijest uputi, glasnik bi poslan k narodima: Skupite se! Krenite na nj, krenite! Ustajte! U boj!15Jer, gle, učinit ću te malim među narodima, prezrenim među ljudima.16Strah te tvoj zaveo, uznositost srca tvoga, ti koji živiš u pećinama kamenim i držiš se visova planinskih te viješ gnijezdo na timoru, k'o orlovi, odande ću te strovaliti - riječ je Jahvina. 17Edom će postati pustoš; tko god njime prođe, zaprepastit će se i zviždati zbog svih rana njegovih. 18Razorit će ga kao Sodomu i Gomoru i susjede njihove - govori Jahve. Čovjek ondje neće stanovati, sin čovječji neće u njem boraviti.19Gle, kao lav on izlazi iz guštare jordanske na pašnjake vječno zelene. Ali ću ga učas otjerati i smjestiti ondje svog izabranika. Jer tko je meni ravan? I tko će mene na račun pozvati? I koji će mi pastir odoljeti?20Zato čujte što je Jahve naumio učiniti Edomu, čujte što je nakanio protiv stanovnika Temana: i najsitniju jagnjad on će odvući, i sam njihov pašnjak zgrozit će se nad njima.21Od lomljave pada njina zemlja će se potresti, razlijegat će se vapaj do Crvenog mora!22Gle, poput orla on se diže i lebdi, nad Bosrom širi krila. U dan onaj srce će junaka edomskih biti kao srce žene u trudovima. Jeremija, 49, 7	O Edomu. Ovako govori Jahve nad Vojskama: Zar nema više mudrosti u Temanu, zar u razumnih nesta svjeta,
508	Jeremija, 49, 7	zar se izvjetrila mudrost njihova?
509	Jahve, Izbavitelj Izraelov 33Ovako govori Jahve nad Vojskama: Potlačeni su sinovi Izraelovi, zajedno sa sinovima Judinim. Oni što ih zarobiše, drže ih čvrsto i neće da ih puste.34Ali, moćan je njihov Otkupitelj, ime mu Jahve nad Vojskama. On će obraniti parnicu njihovu - zemlji mir donijeti i smesti pučanstvo Babilona.35Mač na Kaldejce - riječ je Jahvina - na pučanstvo Babilona, na knezove i mudrace njegove!36Mač na brbljavce njegove, neka polude! Mač na njegove ratnike, neka se prestrave!37Mač na njegove konje i bojna kola i na svu gomilu posred njega: nek postanu kao žene! Mač na njihove riznice; nek ih opljačkaju!38Mač na vode njihove, neka presahnu! Jer to je zemlja idola, zaludiše ih kipovi, strašila njihova.39Zato će se ondje nastaniti risovi s čagljima, i nojevi će ondje obitavat. Dovijeka će ostat' mjesto bez življa, nitko ondje neće živjeti od koljena do koljena.40Razorit će ga kao što Bog razori Sodomu i Gomoru i susjede njihove - riječ je Jahvina. Čovjek ondje neće stanovati, sin čovječji neće u njem' boraviti. Jeremija, 50, 35	Mač na Kaldejce - riječ je Jahvina - na pučanstvo Babilona, na knezove i mudrace njegove!
510	Jahve protiv Babilona Ovako govori Jahve:Gle, ja podižem protiv Babilona i protiv pučanstva kaldejskog vjetar zatornički.2Poslat ću na Babilon vijače da ga viju i prorešetaju zemlju njegovu. Kad ga sa svih strana opkole u kobni dan,3nek' strijelac luka ne odlaže, nek' ne skida oklopa! Ne štedite mladića njihovih, svu mu vojsku kleto uništite!4Pobijeni će padati po zemlji kaldejskoj, probodeni po ulicama njegovim.5Ne, Izrael - Judeja - nije udovica Boga svojega, Jahve nad Vojskama, iako je zemlja njihova puna krivice protiv Sveca Izraelova.6Bježite iz Babilona, nek' svak' spasi život svoj, da ne izginete s njegova bezakonja, jer ovo je vrijeme Jahvine odmazde, svakom plaća po zasluzi!7Babilon bijaše pehar zlatni u ruci Jahvinoj, pehar koji opi svijet cijeli. Vinom tim se puci opiše, i zato se puci obezumiše.8Iznenada pade Babilon, razmrskan: zakukajte nad njim! Potražite balzama rani njegovoj: možda će ozdravit'!9Liječili smo Babilon, al' se ne izliječi. Pustimo ga, vratimo se svaki u svoj kraj! Jer do neba dopire njegova osuda i diže se pod oblake.10Jahve je iznio pravdu našu! Hajde da Sionu objavimo djelo Jahve, Boga našega.11Naoštrite strelice, napunite tobolce! Jahve potače duh kraljeva medijskih jer naumi zatrti Babilon, Jahvina je to osveta, osveta za Hram njegov.12Razvijte stijeg, zidine babilonske! Pojačajte straže! Postavite stražare! Razmjestite zasjede! Jer Jahve što naumi to sad izvodi, kako je rekao protiv Babilona.13O, ti što prebivaš na velikim vodama i bogat blagom svakojakim! Sad ti svršetak dođe, kraj tvojoj lakomosti.14Životom svojim zakle se Jahve nad Vojskama: Napunit ću te ljudstvom kao skakavcima, zaorit će protiv tebe vika bojna.15On snagom svojom stvori zemlju, mudrošću svojom uspostavi krug zemaljski i umom svojim razape nebesa.16Kad mu glas zaori, huče vode na nebesima, oblake diže s kraja zemlje: stvara kiši munje, vjetar izvodi iz skrovišta njegovih.17Svakom čovjeku pamet stane, svaki se zlatar zastidi svoga kipa, jer svi su mu kipovi samo varka, nema u njima duha.18Isprazni su oni, smiješne tvorevine, propast će u dan kazne.19'Jakovljev dio' nije kao oni: jer on je sve stvorio, Izrael pleme je baštine njegove. Jahve nad Vojskama ime je njegovo. Jeremija, 51, 15	On snagom svojom stvori zemlju, mudrošću svojom uspostavi krug zemaljski i umom svojim razape nebesa.
511	Jahvin pohod na kipove 44Kaznit ću Bela babilonskog, iz ralja mu otet što je progutao. Neće više k njemu hrliti narodi, srušit će se babilonske zidine.45Izađi iz njega, narode moj! Nek' svaki spasi život svoj od jarosnoga gnjeva Jahvina!46Neka vam srce ne klone! Ne bojte se glasa što se zemljom šire, jedne godine ovakvi, druge onakvi, i što u zemlji vlada nasilje, te silnik za silnikom ustaje.47Jer evo dolaze dani kada ću kazniti kipove babilonske, i sva će mu se zemlja postidjeti, i svi će mu pobijeni ležat' posred grada.48Tada će nad Babilonom klicati nebo i zemlja i sve što je na njima, jer će sa sjevera navaliti na grad, zatornici njegovi - riječ je Jahvina!49I Babilon mora pasti za pobijene Izraelce, kao što su za Babilon padali pobijeni po svem svijetu.50Vi što umakoste maču, idite, ne ostajte ovdje. Spominjite se Jahve u zemlji dalekoj, i neka vam Jeruzalem bude na srcu:51'Stidjeli smo se slušajuć' sramotu, rumenilo nam prekrilo lice kad ono tuđinci nahrupiše u Svetište Doma Jahvina.'52Zato, evo, dolaze dani - riječ je Jahvina - kad ću kazniti kipove njegove i po svoj će mu zemlji stenjat' ranjenici.53Da se Babilon popne do neba, da se utvrdi na visu nedostupnu, na moju će zapovijed na nj navalit' pustošnici - riječ je Jahvina.54Čujte vapaj iz Babilona, i strašan poraz iz zemlje kaldejske!55Jer sam Jahve pustoši Babilon, on stišava strašnu buku njegovu: bučili su vali njegovi k'o vode velike, razlijegala se huka njihova.56Jest, pustošnik dođe na Babilon, uhvaćeni su ratnici njegovi, lukovi im polomljeni. Zaista, Jahve je Bog osvetnik koji plaća po zasluzi!57Opojit ću mu knezove i mudrace, vojvode, namjesnike i ratnike: da zaspe vječnim snom pa se više ne probude - govori Kralj, ime mu je Jahve nad Vojskama. Jeremija, 51, 57	Opojit ću mu knezove i mudrace, vojvode, namjesnike i ratnike: da zaspe vječnim snom pa se više ne probude - govori Kralj, ime mu je Jahve nad Vojskama.
512	III. POHVALA MUDROSTI 9Čuj, Izraele, životne propise, prisluhni da naučiš mudrost.10Zašto, o Izraele, zašto si u zemlji neprijatelja i zašto stariš u tuđini,11onečišćujuć' se mrtvacima, ubrojen među one koji su u Podzemlju?12Zato što si Vrelo mudrosti ostavio!13Da si Božjim hodio putem, zauvijek bi prebivao u miru.14Nauči stoga gdje je mudrost, gdje snaga, gdje li razboritost, pa da ujedno spoznaš u čemu je dugovječnost i život i gdje je svjetlost očinja i mir.15Ali tko je otkrio prebivalište mudrosti, tko li prodro u njene riznice?16Gdje su vladari naroda, gdje gospodari zvijeri zemaljskih,17gdje oni koji se igrahu ptica nebeskih i oni koji zgrtahu srebro i zlato - u što se ljudi uzdaju - te ne bijaše kraja zgrtanju njihovu?18I gdje su oni koji s tolikim trudom srebro kovahu da im djela nitko natkriliti ne može?19Iščezli su, otišli u Podzemlje! Na njihovo mjesto dođoše drugi.20Mlađi ugledaše svjetlo dana, nastaniše zemlju, no puta mudrosti ni oni ne otkriše;21staza njenih ni oni ne razumješe, ne doumiše joj se - sinovi njeni daleko ostadoše od puta njezina.22Nije se čulo o njoj u Kanaanu niti se vidjela u Temanu;23ni sinovi Hagarini što zemsku umnost ištu, ni trgovci iz Midjana i Teme, ni pjesnici priča, ni istraživači umnosti ne spoznaše puta mudrosti, ne dovinuše se staza njezinih.24Kako je veliko, o Izraele, kako je veliko Božje prebivalište i kako je prostrano mjesto posjeda njegova?25Veliko i bezgranično, visoko - neizmjerno!26Ondje se rodiše divovi, čuveni od davnine, rastom golemi, vješti u boju;27ali njih ne izabra Bog niti im povjeri put spoznanja;28izginuše jer ne imaše mudrosti, izginuše sa svoje ludosti.29Tko se na nebo pope, pa da je dohvati - na oblake, pa da je skine?30Tko prebrodi more da bi je otkrio pa da je kupi za najčistije zlato?31Nitko ne zna njezina puta i nitko njezine staze ne shvaća.32Sveznajući - samo je on poznaje, svojim je umom proniče: on koji je za sva vremena sazdao zemlju i svu je životinjama naselio;33on koji pošalje svjetlost, i ona, gle, pođe; natrag je zovne, i dršćuć' ona ga posluša.34Zvijezde mu veselo sjaju na svojim postajama;35 zovne li ih, one mu odgovore: Evo nas! - i radosno sjaju svom Stvoritelju.36On je naš Bog: nitko se drugi s njim usporedit' ne može.37On je pronikao sav put spoznaje i predao je sluzi svom Jakovu - Izraelu, svome ljubimcu.38Potom se ona na zemlji pojavila, među ljudima udomila. Baruh, 3, 9	III. POHVALA MUDROSTI
513	Baruh, 3, 9	Čuj, Izraele, životne propise, prisluhni da naučiš mudrost.
514	Baruh, 3, 12	Zato što si Vrelo mudrosti ostavio!
515	Baruh, 3, 14	Nauči stoga gdje je mudrost, gdje snaga, gdje li razboritost, pa da ujedno spoznaš u čemu je dugovječnost i život i gdje je svjetlost očinja i mir.
516	Baruh, 3, 15	Ali tko je otkrio prebivalište mudrosti, tko li prodro u njene riznice?
517	Baruh, 3, 20	Mlađi ugledaše svjetlo dana, nastaniše zemlju, no puta mudrosti ni oni ne otkriše;
518	Baruh, 3, 23	ni sinovi Hagarini što zemsku umnost ištu, ni trgovci iz Midjana i Teme, ni pjesnici priča, ni istraživači umnosti ne spoznaše puta mudrosti, ne dovinuše se staza njezinih.
519	Baruh, 3, 28	izginuše jer ne imaše mudrosti, izginuše sa svoje ludosti
520	Tužaljka nad propašću Tira I dođe mi riječ Jahvina: 2A ti sine čovječji, udari u tužaljku nad Tirom 3i reci Tiru što leži na ulazu u more i trguje s narodima bezbrojnih otoka: 'Ovako govori Jahve Gospod: Tire što govoraše: Ja sam lađa prekrasna, izvanredne ljepote.4Tvoje međe sežu u more duboko, graditelji tvoji besprimjerno te lijepa načiniše.5Od senirskih čempresa oplate ti sagradiše, cedar libanonski uzeše, jarbole ti podigoše;6od bašanskih hrastova istesaše ti vesla, od bjelokosti i šimšira s kitijimskog otočja palubu ti načiniše!7Od vezena lana egipatskog bijahu ti jedra da ti budu zastava! A grimiz i skrlet s eliških otoka staviše ti za krovišta.8Žitelji Sidona i Arvada bjehu ti veslači, a mudraci tvoji, Tire, bijahu ti kormilari!9Starješine gebalske i vještaci popravljahu kvarove tvoje. Ezekiel, 27, 8	Žitelji Sidona i Arvada bjehu ti veslači, a mudraci tvoji, Tire, bijahu ti kormilari!
521	Proroštvo protiv tirskoga kralja I dođe mi riječ Jahvina: 2Sine čovječji, kaži knezu tirskome: 'Ovako govori Jahve Gospod: Tvoje se srce uzoholi, ti reče: 'Ja sam bog! Na božjem prijestolju sjedim u srcu morskom.' Iako čovjek, a ne Bog, ti srce svoje izjednači s Božjim.3Bješe, eto, od Daniela mudriji, nijedna ti tajna ne bje skrivena!4Mudrošću svojom i razborom nateče bogatstva, riznicu napuni srebrom i zlatom!5Mudar li bijaše trgovac, bogatstvo svoje namnoži! Al' ti se s bogatstva srce uzoholi.'6Stog ovako govori Jahve Gospod: 'Jer svoje srce s Božjim izjednači,7dovest ću, evo, na te tuđince najnasilnije među narodima. Isukat će mačeve na mudrost ti divnu, i ljepotu će ti okaljati,8bacit će te u jamu da umreš nasilnijom smrću od onih što umiru na pučini morskoj!9Hoćeš li tada pred krvnikom reći: 'Ja sam bog'? Čovjek si, a ne bog, u ruci svojih ubojica.10Umrijet ćeš smrću neobrezanih od ruke tuđinske! Jer ja, Jahve, rekoh to' - riječ je Jahve Gospoda. Ezekiel, 28, 3	Bješe, eto, od Daniela mudriji, nijedna ti tajna ne bje skrivena!
522	Ezekiel, 28, 4	mudrošću svojom i razborom nateče bogatstva, riznicu napuni srebrom i zlatom!
523	Ezekiel, 28, 5	mudar li bijaše trgovac, bogatstvo svoje namnoži! Al' ti se s bogatstva srce uzoholi.
524	Ezekiel, 28, 7	mudar li bijaše trgovac, bogatstvo svoje namnoži! Al' ti se s bogatstva srce uzoholi.'
525	Pad tirskoga kralja 11I dođe mi riječ Jahvina: 12Sine čovječji, zakukaj tužaljku nad tirskim kraljem. Reci mu: 'Ovako govori Jahve Gospod: Gle, ti bješe uzor savršenstva, pun mudrosti i čudesno lijep!13U Edenu, vrtu Božjem, ti življaše, resio te dragulj svaki, sard, topaz i dijamant, krizolit, oniks i jaspis, safir, smaragd i zlato. Načinjeni bjehu bubnjevi i frule, na dan ti rođenja bjehu pripravljeni.14Postavih te kao raskriljena keruba zaštitnika: bio si na svetoj gori Božjoj, hodio si posred ognjena kamenja.15Savršen bješe na putima svojim od dana svojega rođenja dok ti se u srcu ne zače opačina.16Obilno trgujući, napuni se nasiljem i sagriješi. Zato te zbacih s gore Božje, istrgoh te, kerube zaštitniče, isred ognjenoga kamenja.17Srce ti se uzoholi zbog ljepote tvoje, mudrost svoju odnemari zbog svojega blaga! Na zemlju te bacih i predah te zemaljskim kraljevima da te prezirno gledaju.18Mnoštvom svog bezakonja, nepoštenim trgovanjem oskvrnu svoja svetišta! Pustih oganj posred tebe da te proždre. Pretvorih te na zemlji u pepeo na oči onih što te motre.19Svi koji te poznaju među narodima zgroziše se nad tobom! Jer ti strašilo posta, nestade zauvijek.' Ezekiel, 28, 12	Sine čovječji, zakukaj tužaljku nad tirskim kraljem. Reci mu: 'Ovako govori Jahve Gospod: Gle, ti bješe uzor savršenstva, pun mudrosti i čudesno lijep!
526	Ezekiel, 28, 17	Srce ti se uzoholi zbog ljepote tvoje, mudrost svoju odnemari zbog svojega blaga! Na zemlju te bacih i predah te zemaljskim kraljevima da te prezirno gledaju.
527	DANIEL NA KRALJEVSKOM DVORU U BABILONU Treće godine kraljevanja Jojakima, kralja Judeje, dođe Nabukodonozor, kralj Babilona, na Jeruzalem te ga opsjede. 2Gospodin mu dade u ruke Jojakima, kralja judejskog, i dio predmeta iz Doma Božjega; on ih dopremi u zemlju Šinear i pohrani predmete u riznici svojih bogova. Danielovo obrazovanje 3Kralj naredi Ašfenazu, starješini svojih dvorjanika, da dovede od Izraelaca nekoliko dječaka kraljevskoga ili velikaškog roda: 4neka budu bez nedostatka, lijepi, vrsni u svakoj mudrosti, dobro poučeni i bistri, prikladni da stoje na kraljevu dvoru; Ašfenaz neka ih nauči pismu i jeziku Kaldejaca. 5Kralj im odredi dnevni obrok od kraljevskih jela i od vina sa svoga stola. Neka se odgajaju tri godine, a poslije toga imali bi stajati pred kraljem. 6Među njima bijahu Judejci: Daniel, Hananija, Mišael i Azarja. 7Dvorjanički starješina nadjene im imena: Daniel će se zvati Baltazar, Hananija Šadrak, Mišael Mešak, Azarja Abed Nego. Daniel, 1, 4	neka budu bez nedostatka, lijepi, vrsni u svakoj mudrosti, dobro poučeni i bistri, prikladni da stoje na kraljevu dvoru; Ašfenaz neka ih nauči pismu i jeziku Kaldejaca.
528	U kraljevskoj službi 17Ovoj četvorici dječaka dade Bog znanje i razumijevanje svih knjiga i mudrosti. Daniel razumijevaše viđenja i sne. 18Pošto se navršilo vrijeme određeno od kralja da mu ih dovedu, dvorjanički starješina uvede ih pred Nabukodonozora. 19Kralj razgovaraše s njima i među svima ne nađe se nijedan kao Daniel, Hananija, Mišael i Azarja. I tako oni ostadoše pred kraljem. 20I u svemu mudrom i umnom o čemu ih ispitivaše kralj nađe da su deset puta vrsniji od svih čarobnika i gatalaca što ih bijaše u svem njegovu kraljevstvu. 21Daniel ostade ondje do prve godine kralja Kira. Daniel, 1, 17	Ovoj četvorici dječaka dade Bog znanje i razumijevanje svih knjiga i mudrosti. Daniel razumijevaše viđenja i sne.
529	Daniel, 1, 20	I u svemu mudrom i umnom o čemu ih ispitivaše kralj nađe da su deset puta vrsniji od svih čarobnika i gatalaca što ih bijaše u svem njegovu kraljevstvu.
530	Daniel, 2, 1	mudraci ne mogu protumačiti sna
531	Mudraci ne mogu protumačiti sna Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi. 2Kralj naredi da se pozovu čarobnici i gataoci, zaklinjači i zvjezdari da protumače kralju njegove sanje. 3Dođoše dakle te stadoše pred kralja. Kralj im reče: Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od želje da razumijem sanju. 4Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski): O kralju, živ bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo ti otkriti njezino značenje. 5Kralj odgovori i reče zvjezdarima: Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kažete što sam snio i što san znači, bit ćete rastrgani u komade, a vaše će kuće postati smetišta. 6No ako mi otkrijete moju sanju i njezino značenje, dobit ćete od mene darove i poklone i velike časti. Otkrijte mi dakle što sam snio i što san znači. 7Oni opet odgovoriše: Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo mu otkriti njezino značenje. 8A kralj: Dobro ja znam da želite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva. 9Ako mi ne kažete što sam snio, znači da me namjeravate obmanjivati varavim riječima i izmišljotinama dok nekako ne prođe vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa ću znati da li mi možete kazati i njegovo značenje! 10Zvjezdari odgovoriše pred kraljem: Nema na svijetu čovjeka koji bi takvo što mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i moćan, takvo što ne traži od čarobnika, gataoca ili zvjezdara. 11Što tražiš, kralju, teško je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima. 12Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski. 13Pošto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potražiše i Daniela i njegove drugove da ih pogube. 14No Daniel se mudrim i umnim riječima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straža, koji bijaše izišao da pogubi mudrace babilonske. 15On reče Arjoku, zapovjedniku kraljevu: Zašto je kralj izdao tako strogu naredbu? Arjok pripovjedi Danielu, 16a Daniel otiđe kralju i zamoli da mu dade vremena te će kralju otkriti što san znači. Daniel, 2, 12	Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski.
532	Daniel, 2, 13	Pošto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potražiše i Daniela i njegove drugove da ih pogube.
533	Daniel, 2, 14	No Daniel se mudrim i umnim riječima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straža,
534	Daniel, 2, 14	koji bijaše izišao da pogubi mudrace babilonske.
535	Danielu objavljen san 17Daniel uđe u svoju kuću te sve kaza Hananiji, Mišaelu i Azarji, svojim drugovima, 18da mole milosrđe u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim. 19I objavi se tajna Danielu u noćnom viđenju. A Daniel blagoslovi Boga Nebeskoga. 20Daniel prihvati riječ i reče: Bilo ime Božje blagoslovljeno odvijeka dovijeka, njegova je mudrost i sila.21On mijenja doba i vremena, ruši i postavlja kraljeve, daje mudrost mudrima a znanje pronicavima.22On otkriva dubine i tajne, zna što je u tminama i svjetlost prebiva u njega.23Tebe, o Bože otaca mojih, slavim i hvalim što si mi dao mudrost i jakost! Evo, objavio si mi ono što smo te molili, objavio si nam što kralj traži. Daniel, 2, 18	da mole milosrđe u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim.
536	Daniel, 2, 20	Daniel prihvati riječ i reče: Bilo ime Božje blagoslovljeno odvijeka dovijeka, njegova je mudrost i sila.
537	Daniel, 2, 21	On mijenja doba i vremena, ruši i postavlja kraljeve, daje mudrost
538	Daniel, 2, 21	mudrima a znanje pronicavima.
539	Daniel, 2, 23	Tebe, o Bože otaca mojih, slavim i hvalim što si mi dao mudrost i jakost! Evo, objavio si mi ono što smo te molili, objavio si nam što kralj traži.
540	Daniel saopćuje san kralju 24Daniel ode k Arjoku, kome bijaše kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Uđe i reče mu: Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa ću mu otkriti što san znači. 25Arjok žurno odvede Daniela kralju i reče: Našao sam među izgnanicima judejskim čovjeka koji će kralju kazati što san znači. 26Kralj reče Danielu (koji se zvaše Baltazar): Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i što znači? 27Daniel odgovori pred kraljem: Tajnu koju istražuje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, čarobnici, gataoci i zaklinjači; 28ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopćio kralju Nabukodonozoru ono što će biti na svršetku dana. Evo tvoje sanje i onoga što ti se prividjelo na postelji: 29O kralju, na tvojoj ti postelji dođoše misli o tome što će se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopćio ti je ono što će biti. 30Iako nemam mudrosti više nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino značenje saopćim kralju i da upoznaš misli svoga srca. 31Ti si, o kralju, imao viđenje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oči. 32Tome kipu glava bijaše od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, 33gnjati od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline. 34Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi. 35Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju. 36To bijaše sanja; a njezino ćemo značenje reći pred kraljem. Daniel, 2, 24	Daniel ode k Arjoku, kome bijaše kralj naredio da smakne mudrace babilonske.
541	Daniel, 2, 24	Uđe i reče mu: Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa ću mu otkriti što san znači.
542	Daniel, 2, 27	Daniel odgovori pred kraljem: Tajnu koju istražuje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, čarobnici, gataoci i zaklinjači;
543	Daniel, 2, 30	Iako nemam mudrosti više nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino značenje saopćim kralju i da upoznaš misli svoga srca.
544	Nabukodonozor slavi Boga 46Nato kralj Nabukodonozor pade ničice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kad. 47I reče kralj Danielu: Zaista, vaš je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu. 48Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starješinom svih mudraca babilonskih. 49Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske Šadraka, Mešaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru. Daniel, 2, 48	Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starješinom svih mudraca babilonskih.
545	Nabukodonozor pripovijeda svoj san Ja, Nabukodonozor, življah mirno u svojoj kući i sretno u svojoj palači, 2kad vidjeh sanju koja me uplašila. Utvare i viđenja što su mi se na mom ležaju vrzla po glavi uznemiriše me. 3I naredih: neka mi pozovu sve mudrace babilonske da mi kažu što sanja znači. 4Dođoše gataoci, čarobnici, zvjezdari i tumači znakova: ja im rekoh svoju sanju, a oni mi ne znadoše reći njezino značenje. 5Tada dođe preda me Daniel, koji je nazvan Baltazar prema imenu moga boga, i u komu prebiva duh Boga Svetoga. Ja mu pripovjedih svoju sanju: 6Baltazare, starješino gatalaca, znam da u tebi prebiva duh Boga Svetoga i da ti nijedna tajna nije preteška: evo sanje što je imah: daj mi njezino značenje. 7Evo viđenja što mi se na postelji vrzlo po glavi: Pogledam, kad evo jedno stablo usred zemlje vrlo veliko.8Stablo poraste, postade snažno, visina mu doseže nebo, vidjelo se s krajeva zemlje.9Krošnja mu bijaše lijepa, plodovi obilni; na njemu je bilo hrane za sve, u njegovoj sjeni počivaše zvijerje poljsko, na njegovim se granama gnijezdile ptice nebeske i svako se tijelo hranilo od njega.10Ja promatrah viđenja što su mi se na mojoj postelji vrzla po glavi kad, evo, Stražar, Svetac, silazi s neba,11 silnim glasom viče: 'Posijecite stablo, okrešite mu grane, počupajte mu lišće, pobacajte plodove! Neka se životinje razbjegnu ispod njega i ptice s grana njegovih!12U zemlji ostavite panj i korijenje u gvozdenim i mjedenim okovima, u travi poljskoj! Neka ga pere rosa nebeska, i travu zemaljsku neka dijeli sa zvijerjem poljskim!13Neka mu se promijeni srce čovječje, srce životinjsko nek' mu se dade! Sedam vremena neka prođe nad njim!14Tako su presudili Stražari, tako su odlučili Sveci, da sve živo upozna kako Svevišnji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim: on ga daje kome hoće i postavlja nad njim najnižega od ljudi!' 15Ovo je sanja što je vidjeh ja, kralj Nabukodonozor. A ti, Baltazare, reci mi njezino značenje, jer mi nijedan od mudraca moga kraljevstva to ne može reći; ti možeš, jer u tebi je duh Boga Svetoga. Daniel, 4, 3	I naredih: neka mi pozovu sve mudrace babilonske da mi kažu što sanja znači.
546	Daniel, 4, 15	Ovo je sanja što je vidjeh ja, kralj Nabukodonozor. A ti, Baltazare, reci mi njezino značenje, jer mi nijedan od mudraca moga kraljevstva to ne može reći; ti možeš, jer u tebi je duh Boga Svetoga.
547	Tajanstvena ruka 5Iznenada se pojaviše prsti čovječje ruke koji stadoše pisati, nasuprot velikom svijećnjaku, po okrečenu zidu kraljevskog dvora, i kralj vidje dlan ruke koja pisaše. 6Kralj problijedje, misli ga uznemiriše, zglobovi njegovih kukova popustiše i koljena mu stadoše udarati jedno o drugo. 7Glasno dozva čarobnike, zvjezdare i gataoce. I reče kralj mudracima babilonskim: Tko pročita ovo pismo i otkrije mi njegov smisao, bit će obučen u grimiz, oko vrata nosit će zlatan lanac i bit će treći u kraljevstvu. 8Pristupe svi mudraci kraljevi, ali ne mogoše pročitati pismo niti mu otkriti značenje. 9Kralj se Baltazar zbog toga silno uplaši, problijedje, a njegovi velikaši ostadoše zbunjeni. Daniel, 5, 7	Glasno dozva čarobnike, zvjezdare i gataoce. I reče kralj mudracima babilonskim: Tko pročita ovo pismo i otkrije mi njegov smisao, bit će obučen u grimiz, oko vrata nosit će zlatan lanac i bit će treći u kraljevstvu.
548	Daniel, 5, 8	Pristupe svi mudraci kraljevi, ali ne mogoše pročitati pismo niti mu otkriti značenje.
549	Kraljičin savjet 10Kraljica, čuvši riječi kralja i velikaša, uđe u gozbenu dvoranu i reče: Kralju, živ bio dovijeka! Neka se tvoje misli ne uznemiruju i tvoje lice neka ne blijedi! 11Ima u tvome kraljevstvu čovjek u kome prebiva duh Boga Svetoga. Još za vremena tvoga oca nađe se u njemu svjetlo, razum i mudrost slična mudrosti bogova. I zato ga kralj Nabukodonozor, otac tvoj, imenova starješinom čarobnika, gatalaca, zvjezdara i mudraca. 12Budući da se u tom Danielu - koga kralj bijaše nazvao Baltazarom - našao duh izvanredan, znanje, bistrina, vještina da tumači sanje, da rješava zagonetke i da razrješuje teškoće, pozovi stoga Daniela i on će ti kazati značenje. Daniel, 5, 11	Ima u tvome kraljevstvu čovjek u kome prebiva duh Boga Svetoga. Još za vremena tvoga oca nađe se u njemu svjetlo, razum i mudrost
550	Daniel, 5, 11	slična mudrosti bogova.
551	Daniel, 5, 11	I zato ga kralj Nabukodonozor, otac tvoj, imenova starješinom čarobnika, gatalaca, zvjezdara i mudraca.
552	Daniel pred kraljem 13Dovedoše Daniela pred kralja, a kralj ga upita: Jesi li ti Daniel, jedan od izgnanika judejskih koje dovede iz Judeje kralj moj otac? 14Čujem da duh Božji prebiva na tebi i da je u tebi svjetlo, razum i mudrost izvanredna. 15Dovedoše mi mudrace i čarobnike da pročitaju ovo pismo i da mi reknu njegovo značenje, ali oni nisu kadri otkriti mi njegov smisao. 16A čujem da si ti kadar dati tumačenja i da razrješuješ teškoće. Ako si dakle kadar pročitati ovo pismo i reći mi njegovo značenje, bit ćeš odjeven u grimiz i nosit ćeš zlatan lanac oko vrata i bit ćeš treći u kraljevstvu. Daniel, 5, 14	Čujem da duh Božji prebiva na tebi i da je u tebi svjetlo, razum i mudrost izvanredna.
553	Daniel, 5, 15	Dovedoše mi mudrace i čarobnike da pročitaju ovo pismo i da mi reknu njegovo značenje, ali oni nisu kadri otkriti mi njegov smisao.
554	Završna opomena 10Tko je mudar neka shvati ovo, i čovjek razuman neka spozna! Jer pravi su putovi Jahvini: pravednici hode po njima, grešnici na njima posrću. Hošea,14,10	Tko je mudar neka shvati ovo, i čovjek razuman neka spozna! Jer pravi su putovi Jahvini: pravednici hode po njima, grešnici na njima posrću.
555	Prijetnje 7Jao onima koji pravdu pretvaraju u pelin, u prah bacaju poštenje!8On napravi Vlašiće i Štapce, on obrće mrak u zoru, a dan u najglušu noć. On saziva morske vode i valja ih preko lica zemlje. Jahve mu je ime.9Nenadano šalje pustoš na tvrđavu i utvrdi propast nosi.10Mrze čovjeka što na vratima pravdu dijeli i grde onog što zbori pošteno.11Stoga, jer gazite siromaha, dižući od njega porez u žitu - u kućama što ih sazdaste od tesanika nikad živjet' nećete; iz ljupkih vinograda što ih posadiste nikad nećete piti vina.12Jer znam mnoge vaše zločine, i vaše grijehe pregoleme: tlačite pravednika i primate mito, odbijajuć' siromaha na gradskim vratima.13Mudrac šuti u ovo vrijeme, jer vremena su tako zla. Amos, 5, 13	Mudrac šuti u ovo vrijeme, jer vremena su tako zla.
556	Uništenje Edoma 5Dođu li k tebi lupeži il' kradljivci noćni, kako li ćeš biti oplijenjen! Neće li te okrasti po miloj volji? Dođu li trgači k tebi, zar će i pabirka ostaviti?6Kako li Edom bješe pretresen, skrivena mu skrovišta pretražena!7Do granica te potjeraše, svi te saveznici tvoji prevariše, nadvladaše te tvoji prijatelji! Oni što kruh tvoj jedu zamku ti staviše: 'Sasvim je bez uma!'8Neću li u dan onaj - riječ je Jahvina - uništit' mudraca u Edomu i razum iz gore Ezavljeve?9Ratnike tvoje, Temane, užas će spopasti, i posljednji će biti istrijebljen na gori Ezavljevoj. Obadija, 1, 8	Neću li u dan onaj - riječ je Jahvina - uništit' mudraca u Edomu i razum iz gore Ezavljeve?
557	Nova zemlja Jahve prolazi zemljom Hadraka, Damask mu je počivalište; jer Jahvini su gradovi Arama i sva plemena Izraela.2Hamat također, koji s njim graniči,3 i Tir i Sidon, tako mudar. Tir podiže tvrde bedeme, zgrnu srebra kao prašine i zlata kao blata s ulica.4Al' evo, Gospod će ga osvojiti, survati u more moć njegovu, a njega će progutati oganj.5Vidjet će to Aškelon i prestrašiti se, a Gaza sva će uzdrhtati, i Ekron, jer ga nada prevari: nestat će kralja iz Gaze, Aškelon će pust ostati,6u Ašdodu stanovat će kopilad! Zatrt ću ponos Filistejaca,7uklonit ću im krv iz usta i gnusobu iz zuba. I oni će pripasti Bogu našem i bit će kao jedna obitelj u Judeji, a Ekron će biti kao Jebusejac.8Uz Dom svoj utaborit ću se kao straža, protiv onih koji odlaze i dolaze; tlačitelj neće više ovud prolaziti, jer njegovu sam uvidio bijedu. Zaharija, 9,3	i Tir i Sidon, tako mudar. Tir podiže tvrde bedeme, zgrnu srebra kao prašine i zlata kao blata s ulica.
558	Poklon mudraca Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu 2raspitujući se: Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti. 3Kada to doču kralj Herod, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. 4Sazva sve glavare svećeničke i pismoznance narodne pa ih ispitivaše gdje se Krist ima roditi. 5Oni mu odgovoriše: U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok: 6A ti, Betleheme, zemljo Judina! Nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim jer iz tebe će izaći vladalac koji će pasti narod moj - Izraela! 7Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda. 8Zatim ih posla u Betlehem: Pođite, reče, i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga nađete, javite mi da i ja pođem te mu se poklonim. 9Oni saslušavši kralja, pođoše. I gle, zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete. 10Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom. 11Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. 12Upućeni zatim u snu da se ne vraćaju Herodu, otiđoše drugim putem u svoju zemlju. Evanđelje po Mateju, 2, 1	Poklon mudraca
559	Evanđelje po Mateju, 2, 1	Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu
560	Evanđelje po Mateju, 2, 7	Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda.
561	Pokolj nevine dječice 16Vidjevši da su ga mudraci izigrali, Herod se silno rasrdi i posla poubijati sve dječake u Betlehemu i po svoj okolici, od dvije godine naniže - prema vremenu što ga razazna od mudraca. 17Tada se ispuni što je rečeno po proroku Jeremiji: 18U Rami se glas čuje, kuknjava i plač gorak: Rahela oplakuje sinove svoje i neće da se utješi jer više ih nema. Evanđelje po Mateju, 2, 16	Vidjevši da su ga mudraci izigrali, Herod se silno rasrdi i posla poubijati sve dječake u Betlehemu i po svoj okolici, od dvije godine naniže -
562	Evanđelje po Mateju, 2, 16	prema vremenu što ga razazna od mudraca.
563	Kuća na stijeni i kuća na pijesku. Zaključak besjede na gori 24Stoga, tko god sluša ove moje riječi i izvršava ih, bit će kao mudar čovjek koji sagradi kuću na stijeni. 25Zapljušti kiša, navale bujice, duhnu vjetrovi i sruče se na tu kuću, ali ona ne pada. Jer - utemeljena je na stijeni. 26Naprotiv, tko god sluša ove moje riječi, a ne vrši ih, bit će kao lud čovjek koji sagradi kuću na pijesku. 27Zapljušti kiša, navale bujice, duhnu vjetrovi i sruče se na tu kuću i ona se sruši. I bijaše to ruševina velika. 28Kad Isus završi ove svoje besjede, mn Evanđelje po Mateju, 7, 24	Stoga, tko god sluša ove moje riječi i izvršava ih, bit će kao mudar čovjek koji sagradi kuću na stijeni.
564	Apostole čeka progonstvo 16Evo, ja vas šaljem kao ovce među vukove. Budite dakle mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi! 17Čuvajte se ljudi, jer će vas predavati vijećima i po svojim će vas sinagogama bičevati. 18Pred upravitelje i kraljeve vodit će vas poradi mene, za svjedočanstvo njima i poganima. 19Kad vas predadu, ne budite zabrinuti kako ili što ćete govoriti. Dat će vam se u onaj čas što ćete govoriti. 20Ta ne govorite to vi, nego Duh Oca vašega govori u vama! 21Brat će brata predavati na smrt i otac dijete. Djeca će ustajati na roditelje i ubijati ih. 22Svi će vas zamrziti zbog imena moga. Ali tko ustraje do svršetka, bit će spašen. 23Kad vas stanu progoniti u jednom gradu, bježite u drugi. Zaista, kažem vam, nećete obići gradova izraelskih prije nego što dođe Sin Čovječji. 24Nije učenik nad učiteljem niti sluga nad gospodarom svojim. 25Dosta je da učenik bude kao njegov učitelj i sluga kao njegov gospodar. Ako su domaćina Beelzebulom nazvali, koliko će više njegove ukućane? Evanđelje po Mateju, 10, 16	Evo, ja vas šaljem kao ovce među vukove. Budite dakle mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi!
565	Isusov sud o suvremenicima 16A komu da prispodobim ovaj naraštaj? Nalik je djeci što sjede na trgovima pa jedni drugima dovikuju: 17'Zasvirasmo vam i ne zaigraste, zakukasmo i ne zaplakaste.' 18Doista, dođe Ivan. Nije jeo ni pio, a govori se: 'Đavla ima.' 19Dođe Sin Čovječji koji jede i pije, a govori se: 'Gle, izjelice i vinopije, prijatelja carinika i grešnika!' Ali opravda se mudrost djelima svojim. Evanđelje po Mateju, 11, 19	Ali opravda se mudrost djelima svojim.
566	Evanđelje jednostavnima 25U ono vrijeme reče Isus: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. 26Da, Oče, tako se tebi svidjelo. 27Sve je meni predao Otac moj i nitko ne pozna Sina doli Otac niti tko pozna Oca doli Sin i onaj kome Sin hoće objaviti. Evanđelje po Mateju, 11, 25	Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima.
567	Znak Jonin 38Jednom zapodjenuše s njime razgovor neki pismoznanci i farizeji: Učitelju, htjeli bismo od tebe vidjeti znak. 39A on im odgovori: Naraštaj opak i preljubnički znak traži, ali mu se znak neće dati doli znak Jone proroka. 40Doista, kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana i tri noći, tako će i Sin Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći. 41Ninivljani će ustati na Sudu zajedno s ovim naraštajem i osuditi ga jer se oni na propovijed Joninu obratiše, a evo, ovdje je i više od Jone! 42Kraljica će Juga ustati na Sudu zajedno s ovim naraštajem i osuditi ga jer je s krajeva zemlje došla čuti mudrost Salomonovu, a evo, ovdje je i više od Salomona! Evanđelje po Mateju, 12, 42	Kraljica će Juga ustati na Sudu zajedno s ovim naraštajem i osuditi ga jer je s krajeva zemlje došla čuti mudrost Salomonovu, a evo, ovdje je i više od Salomona!
568	Posjet Nazaretu 53Kad Isus završi sve ove prispodobe, ode odande. 54I dođe u svoj zavičaj. Naučavaše ih u njihovoj sinagogi te zapanjeni govorahu: Odakle ovomu ta mudrost i te čudesne sile? 55Nije li ovo drvodjeljin sin? Nije li mu majka Marija, a braća Jakov, i Josip, i Šimun, i Juda? 56I sestre mu nisu li sve među nama? Odakle mu sve to? 57I sablažnjavahu se o njega.A Isus im reče: Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju i u svom domu. 58I ne učini ondje mnogo čudesa zbog njihove nevjere. Evanđelje po Mateju, 13, 54	I dođe u svoj zavičaj. Naučavaše ih u njihovoj sinagogi te zapanjeni govorahu: Odakle ovomu ta mudrost i te čudesne sile?
569	Skora kazna 33Zmije! Leglo gujinje! Kako ćete uteći osudi paklenoj? 34Zato evo ja šaljem vama proroke i mudrace i pismoznance. Jedne ćete od njih ubiti i raspeti, druge bičevati po svojim sinagogama i progoniti od grada do grada 35da tako na vas dođe sva pravedna krv, prolivena na zemlji od krvi Abela pravednoga pa do krvi Zaharije, sina Barahijina, kojega ubiste između Hrama i žrtvenika. 36Zaista, kažem vam, sve će to doći na ovaj naraštaj! Evanđelje po Mateju, 23, 34	Zato evo ja šaljem vama proroke i mudrace i pismoznance. Jedne ćete od njih ubiti i raspeti, druge bičevati po svojim sinagogama i progoniti od grada do grada
570	Prispodoba o deset djevica Tada će kraljevstvo nebesko biti kao kad deset djevica uzeše svoje svjetiljke i iziđoše u susret zaručniku. 2Pet ih bijaše ludih, a pet mudrih. 3Lude uzeše svjetiljke, ali ne uzeše sa sobom ulja. 4Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uzeše u posudama ulja. 5Budući da je zaručnik okasnio, sve one zadrijemaše i pozaspaše. 6O ponoći nasta vika: 'Evo zaručnika! Iziđite mu u susret!' 7Tada ustadoše sve one djevice i urediše svoje svjetiljke. 8Lude tada rekoše mudrima: 'Dajte nam od svoga ulja, gase nam se svjetiljke!' 9Mudre im odgovore: 'Nipošto! Ne bi doteklo nama i vama. Pođite radije k prodavačima i kupite!' 10Dok one odoše kupiti, dođe zaručnik: koje bijahu pripravne, uđoše s njim na svadbu i zatvore se vrata. 11Poslije dođu i ostale djevice pa stanu dozivati: 'Gospodine! Gospodine! Otvori nam!' 12A on im odgovori: 'Zaista kažem vam, ne poznam vas!' 13Bdijte dakle jer ne znate dana ni časa! Evanđelje po Mateju, 25, 2	Pet ih bijaše ludih, a pet mudrih.
571	Evanđelje po Mateju, 25, 4	Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uzeše u posudama ulja.
572	Evanđelje po Mateju, 25, 8	Lude tada rekoše mudrima: 'Dajte nam od svoga ulja, gase nam se svjetiljke!'
573	Evanđelje po Mateju, 25, 9	Mudre im odgovore: 'Nipošto! Ne bi doteklo nama i vama. Pođite radije k prodavačima i kupite!
574	Ozdravljenje uzetoga I pošto nakon nekoliko dana opet uđe u Kafarnaum, pročulo se da je u kući. 2I skupiše se mnogi te više nije bilo mjesta ni pred vratima. On im navješćivaše Riječ. 3I dođu noseći k njemu uzetoga. Nosila ga četvorica. 4Budući da ga zbog mnoštva nisu mogli unijeti k njemu, otkriju krov nad mjestom gdje bijaše Isus. Načinivši otvor, spuste postelju na kojoj je uzeti ležao. 5Vidjevši njihovu vjeru, kaže Isus uzetome: Sinko! Otpuštaju ti se grijesi. 6Sjedjeli su ondje neki pismoznanci koji počeše mudrovati u sebi: 7Što to ovaj govori? Huli! Ta tko može grijehe otpuštati doli Bog jedini? 8Isus duhom odmah proniknu da tako mudruju u sebi, pa će im: Što to mudrujete u sebi? 9Ta što je lakše? Reći uzetomu: 'Otpuštaju ti se grijesi' ili reći: 'Ustani, uzmi svoju postelju i hodi?' 10Ali da znate: vlastan je Sin Čovječji na zemlji otpuštati grijehe! I reče uzetomu: 11Tebi zapovijedam, ustani, uzmi postelju i pođi kući! 12I on usta, uze odmah postelju i iziđe na očigled svima. Svi su zaneseni slavili Boga govoreći: Takvo što nikad još ne vidjesmo! Evanđelje po Marku, 2, 6	Sjedjeli su ondje neki pismoznanci koji počeše mudrovati u sebi:
575	Evanđelje po Marku, 2, 8	Isus duhom odmah proniknu da tako mudruju u sebi, pa će im:
576	Evanđelje po Marku, 2, 8	Što to mudrujete u sebi?
577	Isus nije priznat u svom zavičaju I otišavši odande, dođe u svoj zavičaj. A doprate ga učenici. 2I kada dođe subota, poče učiti u sinagogi. I mnogi što su ga slušali preneraženi govorahu: Odakle to ovome? Kakva li mu je mudrost dana? I kakva se to silna djela događaju po njegovim rukama? 3Nije li ovo drvodjelja, sin Marijin, i brat Jakovljev, i Josipov, i Judin, i Šimunov? I nisu li mu sestre ovdje među nama? I sablažnjavahu se o njega. 4A Isus im govoraše: Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju i među rodbinom i u svom domu. 5I ne mogaše ondje učiniti ni jedno čudo, osim što ozdravi nekoliko nemoćnika stavivši ruke na njih. 6I čudio se njihovoj nevjeri. Evanđelje po Marku, 6, 2	I kada dođe subota, poče učiti u sinagogi. I mnogi što su ga slušali preneraženi govorahu: Odakle to ovome? Kakva li mu je mudrost dana? I kakva se to silna djela događaju po njegovim rukama?
578	Isusov skroviti život 39Kad obaviše sve po Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret. 40A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu. Evanđelje po Luki, 2, 40	A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu.
579	Isus u Nazaretu 51I siđe s njima, dođe u Nazaret i bijaše im poslušan. A majka je njegova brižno čuvala sve ove uspomene u svom srcu. 52A Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi. Evanđelje po Luki, 2, 52	A Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi.
580	Ozdravljenje uzetoga 17I jednog je dana on naučavao. A sjeđahu ondje farizeji i učitelji Zakona koji bijahu došli iz svih galilejskih i judejskih sela i Jeruzalema. A sila ga je Gospodnja nukala da liječi. 18I gle, ljudi doniješe na nosiljci čovjeka koji bijaše uzet. Tražili su da ga unesu i stave preda nj. 19Budući da zbog mnoštva nisu našli kuda bi ga unijeli, popnu se na krov te ga između crepova s nosiljkom spuste u sredinu pred Isusa. 20Vidjevši njihovu vjeru reče on: Čovječe, otpušteni su ti grijesi! 21Pismoznanci i farizeji počeše mudrovati: Tko je ovaj što huli? Tko može grijehe otpuštati doli Bog jedini? 22Proniknuvši njihovo mudrovanje, upita ih Isus: Što mudrujete u sebi? 23Što je lakše? Reći: 'Otpušteni su ti grijesi' ili reći: 'Ustani i hodi?' 24Ali da znate: Vlastan je Sin Čovječji na zemlji otpuštati grijehe! I reče uzetomu: Tebi zapovijedam: ustani, uzmi nosiljku i idi kući! 25I on odmah usta pred njima, uze na čemu ležaše i ode kući slaveći Boga. 26A sve obuze zanos te su slavili Boga i puni straha govorili: Danas vidjesmo nešto neviđeno! Evanđelje po Luki, 5, 21	Pismoznanci i farizeji počeše mudrovati: Tko je ovaj što huli? Tko može grijehe otpuštati doli Bog jedini?
581	Evanđelje po Luki, 5, 22	Proniknuvši njihovo mudrovanje, upita ih Isus:
582	Evanđelje po Luki, 5, 22	Što mudrujete u sebi?
583	Isusov sud o suvremenicima 31S kime dakle da prispodobim ljude ovog naraštaja? Komu su nalik? 32Nalik su djeci što sjede na trgu pa jedni drugima po poslovici dovikuju: 'Zasvirasmo vam i ne zaigraste! Zakukasmo i ne zaplakaste!' 33Doista, došao je Ivan Krstitelj. Nije kruha jeo ni vina pio, a velite: 'Đavla ima!' 34Došao je Sin Čovječji koji jede i pije, a govorite: 'Evo izjelice i vinopije, prijatelja carinika i grešnika!' 35Ali opravda se mudrost pred svom djecom svojom. Evanđelje po Luki, 7, 35	Ali opravda se mudrost pred svom djecom svojom.
584	Evanđelje objavljeno jednostavnima 21U taj isti čas uskliknu Isus u Duhu Svetom: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da, Oče! Tako se tebi svidjelo. 22Sve mi preda Otac moj i nitko ne zna tko je Sin - doli Otac; niti tko je Otac - doli Sin i onaj kome Sin hoće da objavi. 23Tada se okrene učenicima pa im nasamo reče: Blago očima koje gledaju što vi gledate! 24Kažem vam: mnogi su proroci i kraljevi htjeli vidjeti što vi gledate, ali nisu vidjeli; i čuti što vi slušate, ali nisu čuli! Evanđelje po Luki, 10, 21	U taj isti čas uskliknu Isus u Duhu Svetom: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da, Oče! Tako se tebi svidjelo.
585	Jonin znak 29Kad je nagrnulo mnoštvo, poče im Isus govoriti: Naraštaj ovaj naraštaj je opak. Znak traži, ali mu se znak neće dati doli znak Jonin. 30Doista, kao što je Jona bio znak Ninivljanima, tako će biti i Sin Čovječji ovomu naraštaju. 31Kraljica će Juga ustati na Sudu s ljudima ovog naraštaja i osuditi ih jer je s krajeva zemlje došla čuti mudrost Salomonovu, a evo ovdje i više od Salomona! 32Ninivljani će ustati na Sudu s ovim naraštajem i osuditi ga jer se obratiše na propovijed Joninu, a evo ovdje i više od Jone! Evanđelje po Luki, 11, 31	Kraljica će Juga ustati na Sudu s ljudima ovog naraštaja i osuditi ih jer je s krajeva zemlje došla čuti mudrost Salomonovu, a evo ovdje i više od Salomona!
586	Protiv farizeja i zakonoznanaca 37Dok je on govorio, pozva ga neki farizej k sebi na objed. On uđe i priđe k stolu. 38Vidjevši to, farizej se začudi što se Isus prije objeda ne opra. 39A Gospodin mu reče: Da, vi farizeji čistite vanjštinu čaše u zdjele, a nutrina vam je puna grabeža i pakosti. 40Bezumnici! Nije li onaj koji načini vanjštinu načinio i nutrinu. 41Nego, dajte za milostinju ono iznutra i gle - sve vam je čisto. 42Ali jao vama, farizeji! Namirujete desetinu od metvice i rutvice i svake vrste povrća, a ne marite za pravednost i ljubav Božju. Ovo je trebalo činiti, a ono ne zanemariti. 43Jao vama farizeji! Volite prvo sjedalo u sinagogama i pozdrave na trgovima. 44Jao vama! Vi ste kao nezamjetljivi grobovi po kojima ljudi ne znajući hode. 45Nato će neki zakonoznanac: Učitelju, tako govoreći i nas vrijeđaš. 46A on reče: Jao i vama, zakonoznanci! Tovarite na ljude terete nepodnosive, a sami ni da ih se jednim prstom dotaknete. 47Jao vama! Podižete spomenike prorocima, a vaši ih oci ubiše. 48Zato ste svjedoci i sumišljenici djela svojih otaca: oni ih ubiše, a vi spomenike podižete! 49Zbog toga i kaza mudrost Božja: 'Poslat ću k njima proroke i apostole. Neke će poubijati i prognati - 50da se od ovog naraštaja zatraži krv svih proroka prolivena od postanka svijeta, 51od krvi Abelove do krvi Zaharije, koji je pogubljen između žrtvenika i svetišta.' Da, kažem vam, tražit će se od ovoga naraštaja! 52Jao vama, zakonoznanci! Uzeste ključ znanja: sami ne uđoste, a spriječiste one koji htjedoše ući. 53Kad Isus izađe odande, stadoše pismoznanci i farizeji žestoko na nj navaljivati i postavljati mu mnoga pitanja 54vrebajući na nj, ne bi li štogod ulovili iz njegovih usta. Evanđelje po Luki, 11, 49	Zbog toga i kaza mudrost Božja: 'Poslat ću k njima proroke i apostole. Neke će poubijati i prognati
587	Prethodni znaci 7Upitaše ga: Učitelju, a kada će to biti? I na koji se znak to ima dogoditi? 8A on reče: Pazite, ne dajte se zavesti. Mnogi će doista doći u moje ime i govoriti: 'Ja sam' i: 'Vrijeme se približilo!' Ne idite za njima. 9A kad čujete za ratove i pobune, ne prestrašite se. Doista treba da se to prije dogodi, ali to još nije odmah svršetak. 10Tada im kaza: Narod će ustati protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. 11I bit će velikih potresa i po raznim mjestima gladi i pošasti; bit će strahota i velikih znakova s neba. 12No prije svega toga podignut će na vas ruke i progoniti vas, predavati vas u sinagoge i tamnice. Vući će vas pred kraljeve i upravitelje zbog imena mojega. 13Zadesit će vas to radi svjedočenja. 14Stoga uzmite k srcu: nemojte unaprijed smišljati obranu! 15Ta ja ću vam dati usta i mudrost kojoj se neće moći suprotstaviti niti oduprijeti nijedan vaš protivnik. 16A predavat će vas čak i vaši roditelji i braća, rođaci i prijatelji. Neke će od vas i ubiti. 17Svi će vas zamrziti zbog imena mojega. 18Ali ni vlas vam s glave neće propasti. 19Svojom ćete se postojanošću spasiti. Evanđelje po Luki, 21, 15	Ta ja ću vam dati usta i mudrost kojoj se neće moći suprotstaviti niti oduprijeti nijedan vaš protivnik.
588	Ustanovljenje sedmorice U one dane, kako se broj učenika množio, Židovi grčkog jezika stadoše mrmljati protiv domaćih Židova što se u svagdanjem služenju zanemaruju njihove udovice. 2Dvanaestorica nato sazvaše mnoštvo učenika i rekoše: Nije pravo da mi napustimo riječ Božju da bismo služili kod stolova. 3De pronađite, braćo, između sebe sedam muževa na dobru glasu, punih Duha i mudrosti. Njih ćemo postaviti nad ovom službom, 4a mi ćemo se posvetiti molitvi i posluživanju Riječi. 5Prijedlog se svidje svemu mnoštvu pa izabraše Stjepana, muža puna vjere i Duha Svetoga, zatim Filipa, Prohora, Nikanora, Timona, Parmenu te antiohijskog pridošlicu Nikolu. 6Njih postave pred apostole, a oni pomolivši se, polože na njih ruke.7I riječ je Božja rasla, uvelike se množio broj učenika u Jeruzalemu i veliko je mnoštvo svećenika prihvaćalo vjeru. Djela apostolska, 6, 3	De pronađite, braćo, između sebe sedam muževa na dobru glasu, punih Duha i mudrosti. Njih ćemo postaviti nad ovom službom,
589	Stjepan uhvaćen 8Stjepan je pun milosti i snage činio velika čudesa i znamenja u narodu. 9Nato se digoše neki iz takozvane sinagoge Slobodnjaka, Cirenaca, Aleksandrinaca te onih iz Cilicije i Azije pa počeše raspravljati sa Stjepanom, 10ali nisu mogli odoljeti mudrosti i Duhu kojim je govorio. 11Onda podmetnuše neke ljude koji rekoše: Čuli smo ga govoriti pogrdne riječi protiv Mojsija i Boga. 12Podjare i narod, starješine i pismoznance pa priđu, zgrabe ga i odvuku u Vijeće. 13Ondje namjestiše lažne svjedoke koji rekoše: Ovaj čovjek neprestance govori protiv svetog Mjesta i Zakona. 14Čuli smo ga doista govoriti: 'Isus Nazarećanin razvalit će ovo Mjesto i izmijeniti običaje koje nam predade Mojsije'. 15A svi koji su sjedili u Vijeću upriješe pogled u Stjepana te opaziše - lice mu kao u anđela Djela apostolska, 6, 10	ali nisu mogli odoljeti mudrosti i Duhu kojim je govorio.
590	Stjepanova besjeda Veliki svećenik upita: Je li to tako? 2Stjepan odgovori: Braćo i oci, čujte! Bog slave ukaza se ocu našemu Abrahamu dok bijaše u Mezopotamiji, prije negoli se nastani u Haranu, 3i reče mu: Iziđi iz zemlje svoje, iz zavičaja svoga, hajde u zemlju koju ću ti pokazati. 4On nato iziđe iz zemlje kaldejske i nastani se u Haranu. Odande ga nakon smrti oca njegova Bog preseli u ovu zemlju u kojoj vi sada boravite. 5U njoj mu ne dade ni stope baštine, nego obeća dati je u posjed njemu i potomstvu njegovu nakon njega, premda još nije imao djeteta. 6Bog isto tako reče da će potomci njegovi biti pridošlice u zemlji tuđoj, da će ih porobljavati i tlačiti četiri stotine godina. 7Ali narod kojemu budu robovali ja ću suditi, reče Bog. A nakon toga izići će i iskazati mi štovanje na ovome mjestu. 8Dade mu i Savez obrezanja. Tako rodi Izaka i obreza ga osmi dan, Izak Jakova, Jakov dvanaest rodozačetnika. 9 Rodozačetnici pak, iz zavisti, Josipa predadoše u Egipat. Ali Bog bijaše s njim 10te ga izbavljaše iz svih nevolja, podari ga naklonošću i mudrošću pred faraonom, kraljem egipatskim koji ga postavi za upravitelja nad Egiptom i nad cijelim dvorom svojim. 11Onda u cijeloj zemlji egipatskoj i kanaanskoj nasta glad i nevolja velika: oci naši ne mogahu naći hrane. 12Kad Jakov doču da u Egiptu ima žita, posla onamo najprije oce naše. 13Drugi se put Josip očitova braći svojoj pa faraon dozna za podrijetlo Josipovo. 14Josip tada posla po Jakova, oca svoga, i svu rodbinu, sedamdeset i pet duša. 15Jakov tako siđe u Egipat. I umrije on i oci naši. 16Preneseni su u Sihem i položeni u grob koji je Abraham za srebro kupio od sinova Hamorovih u Sihemu. 17Kako se bližilo vrijeme obećanja koje Bog obreče Abrahamu, rastao je u Egiptu narod i množio se 18dok ondje ne zavlada drugi kralj koji nije poznavao Josipa. 19Lukav prema rodu našemu, tlačio je on oce naše da bi djecu svoju izlagali da ne ostanu na životu. 20U taj se čas rodi Mojsije. Bijaše božanski lijep. Tri je mjeseca hranjen u kući očinskoj, 21a onda, kad je bio izložen, prigrli ga kći faraonova i othrani sebi za sina. 22Tako Mojsije, odgojen u svoj mudrosti egipatskoj, bijaše silan na riječima i djelima. Djela apostolska, 7, 10	te ga izbavljaše iz svih nevolja, podari ga naklonošću i mudrošću pred faraonom, kraljem egipatskim koji ga postavi za upravitelja nad Egiptom i nad cijelim dvorom svojim.
591	Djela apostolska, 7, 22	Tako Mojsije, odgojen u svoj mudrosti egipatskoj, bijaše silan na riječima i djelima.
592	Zahvala i molitva 8Ponajprije zahvaljujem Bogu mojemu po Isusu Kristu za sve vas: što se vaša vjera navješćuje po svem svijetu. 9Doista, svjedok mi je Bog - komu duhom svojim služim u evanđelju Sina njegova - da vas se 10u svojim molitvama neprekidno spominjem i uvijek molim ne bi li mi se već jednom s voljom Božjom nekako posrećilo doći k vama. 11Jer čeznem vidjeti vas da vam predam nešto dara duhovnoga te se ojačate, zapravo - 12da se zajedno s vama ohrabrim zajedničkom vjerom, vašom i mojom. 13A ne bih htio, braćo, da ne znate: često sam bio nakanio doći k vama - i sve dosad bio spriječen - da i među vama uberem koji plod kao i među drugim narodima. 14Dužnik sam Grcima i barbarima, mudracima i neznalicama. 15Odatle moja nakana da i vama u Rimu navijestim evanđelje. Poslanica Rimljanima, 1, 14	Dužnik sam Grcima i barbarima, mudracima i neznalicama.
593	1. GNJEV BOŽJI NAD POGANIMA I ŽIDOVIMA Nad poganima 18Otkriva se doista s neba gnjev Božji na svaku bezbožnost i nepravednost ljudi koji istinu sputavaju nepravednošću. 19Jer što se o Bogu može spoznati, očito im je: Bog im očitova. 20Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vječna njegova moć i božanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima razabire tako da nemaju isprike. 21Jer premda upoznaše Boga, ne iskazaše mu kao Bogu ni slavu ni zahvalnost, nego ishlapiše u mozganjima svojim te se pomrači bezumno srce njihovo. 22Gradeći se mudrima, poludješe i 23zamijeniše slavu neraspadljivog Boga likom, obličjem raspadljiva čovjeka, i ptica, i četveronožaca, i gmazova. 24Zato ih je Bog po pohotama srdaca njihovih predao nečistoći te sami obeščašćuju svoja tijela, 25oni što su Istinu - Boga zamijenili lažju, častili i štovali stvorenje umjesto Stvoritelja, koji je blagoslovljen u vjekove. Amen. 26Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove žene zamijeniše naravno općenje protunaravnim, 27a tako su i muškarci napustili naravno općenje sa ženom i raspalili se pohotom jedni za drugima te muškarci s muškarcima sramotno čine i sami na sebi primaju zasluženu plaću svoga zastranjenja. 28I kako nisu smatrali vrijednim držati se spoznaje Boga, predade ih Bog nevaljanu umu te čine što ne dolikuje, 29puni svake nepravde, pakosti, lakomosti, zloće; puni zavisti, ubojstva, svađe, prijevare, zlonamjernosti; došaptavači, 30klevetnici, mrzitelji Boga, drznici, oholice, preuzetnici, izmišljači zala, roditeljima neposlušni, 31nerazumni, nevjerni, bešćutni, nemilosrdni. 32Znaju za odredbu Božju - da smrt zaslužuju koji takvo što čine - a oni ne samo da to čine nego i povlađuju onima koji čine. Poslanica Rimljanima, 1, 22	Gradeći se mudrima, poludješe i
594	Hvalospjev mudrom milosrđu Božjemu 33O dubino bogatstva, i mudrosti, i spoznanja Božjega! Kako li su nedokučivi sudovi i neistraživi putovi njegovi! 34Doista, tko spozna misao Gospodnju, tko li mu bi savjetnikom? 35Ili: tko ga darom preteče da bi mu se uzvratiti moralo? 36Jer sve je od njega i po njemu i za njega! Njemu slava u vjekove! Amen. Poslanica Rimljanima, 11, 33	Hvalospjev mudrom milosrđu Božjemu
595	Poslanica Rimljanima, 11, 33	O dubino bogatstva, i mudrosti, i spoznanja Božjega! Kako li su nedokučivi sudovi i neistraživi putovi njegovi!
596	Ponizna ljubav u zajednici 3Da, po milosti koja mi je dana svakomu između vas velim: ne precjenjujte se više no što se treba cijeniti, nego cijenite se razumno, kako je već komu Bog odmjerio mjeru vjere. 4Jer kao što u jednom tijelu imamo mnogo udova, a nemaju svi isto djelovanje, 5tako smo i mi, mnogi, jedno tijelo u Kristu, a pojedinci udovi jedan drugomu. 6Dare pak imamo različite po milosti koja nam je dana: je li to prorokovanje - neka je primjereno vjeri; 7je li služenje - neka je u služenju; je li poučavanje - u poučavanju; 8je li hrabrenje - u hrabrenju; tko dijeli, neka je darežljiv; tko je predstojnik - revan; tko iskazuje milosrđe - radostan! 9Ljubav nehinjena! Zazirite oda zla, prianjajte uz dobro! 10Srdačno se ljubite pravim bratoljubljem! Pretječite jedni druge poštovanjem! 11U revnosti budite hitri, u duhu gorljivi, Gospodinu služite! 12U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani! 13Pritječite u pomoć svetima u nuždi, gajite gostoljubivost! 14Blagoslivljajte svoje progonitelje, blagoslivljajte, a ne proklinjite! 15Radujte se s radosnima, plačite sa zaplakanima! 16Budite istomišljenici među sobom! Neka vas ne zanosi što je visoko, nego privlači što je ponizno. Ne umišljajte si da ste mudri! 17Nikome zlo za zlo ne vraćajte; zauzimajte se za dobro pred svim ljudima! 18Ako je moguće, koliko je do vas, u miru budite sa svim ljudima! 19Ne osvećujte se, ljubljeni, nego dajte mjesta Božjem gnjevu. Ta pisano je: Moja je odmazda, ja ću je vratiti, veli Gospodin. 20Naprotiv: Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga, i ako je žedan, napoj ga! Činiš li tako, ugljevlje mu ražareno zgrćeš na glavu.21Ne daj se pobijediti zlom, nego dobrim svladavaj zlo. Poslanica Rimljanima, 12, 16	Budite istomišljenici među sobom! Neka vas ne zanosi što je visoko, nego privlači što je ponizno. Ne umišljajte si da ste mudri!
597	Naknadna opomena 17Zaklinjem vas, braćo, čuvajte se onih koji siju razdore i sablazni mimo nauk u kojem ste poučeni, i klonite ih se. 18Jer takvi ne služe Gospodinu našemu Kristu, nego svom trbuhu te lijepim i laskavim riječima zavode srca nedužnih. 19Doista, vaša je poslušnost doprla do sviju. Zbog vas se dakle radujem i htio bih da budete mudri za dobro, a bezazleni za zlo. 20Bog mira satrt će ubrzo Sotonu pod vašim nogama. Milost Gospodina Isusa s vama! Poslanica Rimljanima, 16, 19	Doista, vaša je poslušnost doprla do sviju. Zbog vas se dakle radujem i htio bih da budete mudri za dobro, a bezazleni za zlo.
598	Pozdravi Pavlovih suradnika 21Pozdravlja vas Timotej, suradnik moj, i Lucije, Jason i Sosipater, rođaci moji.22Pozdravljam vas u Gospodinu ja, Tercije, koji napisah ovu poslanicu.23Pozdravlja vas Gaj, gostoprimac moj i cijele Crkve. Pozdravlja vas Erast, gradski blagajnik, i brat Kvart. 24 . 25Onomu koji vas može učvrstiti - po mojem evanđelju i propovijedanju Isusa Krista, po objavljenju Otajstva prešućenog drevnim vremenima, 26a sada očitovanog i po proročkim pismima odredbom vječnoga Boga svim narodima obznanjenog za poslušnost, vjeru - 27jedinomu Mudromu, Bogu, po Isusu Kristu: Njemu slava u vijeke! Amen. Poslanica Rimljanima, 16, 27	jedinomu Mudromu, Bogu, po Isusu Kristu: Njemu slava u vijeke! Amen.
599	Svjetska i kršćanska mudrost 17Jer ne posla me Krist krstiti, nego navješćivati evanđelje, i to ne mudrošću besjede, da se ne obeskrijepi križ Kristov. 18Uistinu, besjeda o križu ludost je onima koji propadaju, a nama spašenicima sila je Božja. 19Ta pisano je: Upropastit ću mudrost mudrih, i odbacit ću umnost umnih. 20Gdje je mudrac? Gdje je književnik? Gdje je istraživač ovoga svijeta? Zar ne izludi Bog mudrost svijeta? 21Doista, kad svijet u mudrosti Božjoj Boga ne upozna mudrošću, svidjelo se Bogu ludošću propovijedanja spasiti vjernike. 22Jer i Židovi znake ištu i Grci mudrost traže, 23a mi propovijedamo Krista raspetoga: Židovima sablazan, poganima ludost, 24pozvanima pak - i Židovima i Grcima - Krista, Božju snagu i Božju mudrost. 25Jer ludo Božje mudrije je od ljudi i slabo Božje jače je od ljudi. 26Ta gledajte, braćo, sebe, pozvane: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. 27Nego lude svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; 28i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest, 29da se nijedan smrtnik ne bi hvalio pred Bogom. 30Od njega je da vi jeste u Kristu Isusu, koji nama posta mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje, 31da bude kako je pisano: Tko se hvali, u Gospodu neka se hvali. Prva poslanica Korinćanima, 1, 17	Svjetska i kršćanska mudrost
600	Prva poslanica Korinćanima, 1, 17	Jer ne posla me Krist krstiti, nego navješćivati evanđelje, i to ne mudrošću besjede, da se ne obeskrijepi križ Kristov.
601	Prva poslanica Korinćanima, 1, 19	Ta pisano je: Upropastit ću mudrost
602	Prva poslanica Korinćanima, 1, 19	mudrih, i odbacit ću umnost umnih.
603	Prva poslanica Korinćanima, 1, 20	Gdje je mudrac? Gdje je književnik? Gdje je istraživač ovoga svijeta?
604	Prva poslanica Korinćanima, 1, 20	Zar ne izludi Bog mudrost svijeta?
605	Prva poslanica Korinćanima, 1, 21	Doista, kad svijet u mudrosti Božjoj
606	Prva poslanica Korinćanima, 1, 21	Boga ne upozna mudrošću, svidjelo se Bogu ludošću propovijedanja spasiti vjernike.
607	Prva poslanica Korinćanima, 1, 22	Jer i Židovi znake ištu i Grci mudrost traže,
608	Prva poslanica Korinćanima, 1, 24	pozvanima pak - i Židovima i Grcima - Krista, Božju snagu i Božju mudrost.
609	Prva poslanica Korinćanima, 1, 25	Jer ludo Božje mudrije je od ljudi i slabo Božje jače je od ljudi.
610	Prva poslanica Korinćanima, 1, 26	Ta gledajte, braćo, sebe, pozvane: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih.
611	Prva poslanica Korinćanima, 1, 27	Nego lude svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake;
612	Prva poslanica Korinćanima, 1, 30	Od njega je da vi jeste u Kristu Isusu, koji nama posta mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje,
613	I ja kada dođoh k vama, braćo, ne dođoh s uzvišenom besjedom ili mudrošću navješćivati vam svjedočanstvo Božje jer ne htjedoh među vama znati što drugo osim Isusa Krista, i to raspetoga. 3I ja priđoh k vama slab, u strahu i u veliku drhtanju. 4I besjeda moja i propovijedanje moje ne bijaše u uvjerljivim riječima mudrosti, nego u pokazivanju Duha i snage 5da se vjera vaša ne temelji na mudrosti ljudskoj nego na snazi Božjoj. 6Mudrost doduše navješćujemo među zrelima, ali ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta koji propadaju, 7nego navješćujemo mudrost Božju, u Otajstvu, sakrivenu; onu koju predodredi Bog prije vjekova za slavu našu, 8a koje nijedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao. Jer da su je upoznali, ne bi Gospodina slave razapeli. 9Nego, kako je pisano: Što oko ne vidje, i uho ne ču, i u srce čovječje ne uđe, to pripravi Bog onima koji ga ljube. 10A nama to Bog objavi po Duhu jer Duh sve proniče, i dubine Božje. 11Jer tko od ljudi zna što je u čovjeku osim duha čovječjega u njemu? Tako i što je u Bogu, nitko ne zna osim Duha Božjega. 12A mi, mi ne primismo duha svijeta, nego Duha koji je od Boga da znamo čime nas je obdario Bog. 13To i navješćujemo, ne naučenim riječima čovječje mudrosti, nego naukom Duha izlažući duhovno duhovnima. 14Naravan čovjek ne prima što je od Duha Božjega; njemu je to ludost i ne može spoznati jer po Duhu valja prosuđivati. 15Duhovan pak prosuđuje sve, a njega nitko ne prosuđuje. 16Jer tko spozna misao Gospodnju, tko da ga pouči? A mi imamo misao Kristovu. Prva poslanica Korinćanima, 2, 1	I ja kada dođoh k vama, braćo, ne dođoh s uzvišenom besjedom ili mudrošću navješćivati vam svjedočanstvo Božje
614	Prva poslanica Korinćanima, 2, 4	I besjeda moja i propovijedanje moje ne bijaše u uvjerljivim riječima mudrosti, nego u pokazivanju Duha i snage
615	Prva poslanica Korinćanima, 2, 5	da se vjera vaša ne temelji na mudrosti ljudskoj nego na snazi Božjoj.
616	Prva poslanica Korinćanima, 2, 6	mudrost doduše navješćujemo među zrelima,
617	Prva poslanica Korinćanima, 2, 6	ali ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta koji propadaju,
618	Prva poslanica Korinćanima, 2, 7	nego navješćujemo mudrost Božju, u Otajstvu, sakrivenu; onu koju predodredi Bog prije vjekova za slavu našu,
619	Prva poslanica Korinćanima, 2, 13	To i navješćujemo, ne naučenim riječima čovječje mudrosti, nego naukom Duha izlažući duhovno duhovnima.
620	Prava uloga propovjednikova 5Ta što je Apolon? Što je Pavao? Poslužitelji po kojima povjerovaste - kako već komu Gospodin dade. 6Ja zasadih, Apolon zali, ali Bog dade rasti. 7Tako niti je što onaj tko sadi ni onaj tko zalijeva, nego Bog koji daje rasti. 8Tko sadi i tko zalijeva, jedno su; a svaki će po svome trudu primiti plaću. 9Jer Božji smo suradnici: Božja ste njiva, Božja građevina. 10Po milosti Božjoj koja mi je dana ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziđuje; ali svaki neka pazi kako naziđuje. 11Jer nitko ne može postaviti drugoga temelja osim onoga koji je postavljen, a taj je Isus Krist. 12Naziđuje li tko na ovom temelju zlatom, srebrom, dragim kamenjem, drvom, sijenom, slamom - 13svačije će djelo izići na svjetlo. Onaj će Dan pokazati jer će se u ognju očitovati. I kakvo je čije djelo, oganj će iskušati. 14Ostane li djelo, primit će plaću onaj tko ga je nazidao. 15Izgori li čije djelo, taj će štetovati; ipak, on će se sam spasiti, ali kao kroz oganj. 16Ne znate li? Hram ste Božji i Duh Božji prebiva u vama. 17Ako tko upropašćuje hram Božji, upropastit će njega Bog. Jer hram je Božji svet, a to ste vi. Prva poslanica Korinćanima, 3, 10	Po milosti Božjoj koja mi je dana ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziđuje; ali svaki neka pazi kako naziđuje.
621	Zaključak 18Nitko neka se ne vara. Ako tko misli da je mudar među vama na ovome svijetu, neka bude lud da bude mudar. 19Jer mudrost ovoga svijeta ludost je pred Bogom. Ta pisano je: On hvata mudre u njihovu lukavstvu. 20I opet: Gospodin poznaje namisli mudrih, one su isprazne. 21Zato neka se nitko ne hvasta ljudima jer sve je vaše. 22Bio Pavao, ili Apolon, ili Kefa, bio svijet, ili život, ili smrt, ili sadašnje, ili buduće: sve je vaše, 23vi Kristovi, a Krist Božji. Prva poslanica Korinćanima, 3, 18	Nitko neka se ne vara. Ako tko misli da je mudar među vama na ovome svijetu,
622	Prva poslanica Korinćanima, 3, 18	neka bude lud da bude mudar.
623	Prva poslanica Korinćanima, 3, 19	Jer mudrost ovoga svijeta ludost je pred Bogom.
624	Prva poslanica Korinćanima, 3, 19	Ta pisano je: On hvata mudre u njihovu lukavstvu.
625	Prva poslanica Korinćanima, 3, 20	I opet: Gospodin poznaje namisli mudrih, one su isprazne.
626	Tako, neka nas svatko smatra službenicima Kristovim i upraviteljima otajstava Božjih. 2A od upravitelja iziskuje se napokon da budu vjerni. 3Meni pak nije nimalo do toga da me sudite vi ili bilo koji ljudski sud; a ni ja sam sebe ne sudim. 4Doista, ničega sebi nisam svjestan, no time nisam opravdan: moj je sudac Gospodin. 5Zato ne sudite ništa prije vremena dok ne dođe Gospodin koji će iznijeti na vidjelo što je sakriveno u tami i razotkriti nakane srdaca. I tada će svatko primiti pohvalu od Boga. 6Time, braćo, smjerah na sebe i Apolona radi vas: da na nama naučite onu Ne preko onoga što je pisano te se ne nadimate jednim protiv drugoga. 7Ta tko tebi daje prednost? Što imaš da nisi primio? Ako si primio, što se hvastaš kao da nisi primio? 8Već ste siti, već se obogatiste, bez nas se zakraljiste! Kamo sreće da se zakraljiste da i mi s vama zajedno kraljujemo! 9Jer Bog je, čini mi se, nas apostole prikazao posljednje, kao na smrt osuđene, jer postali smo prizor svijetu, i anđelima, i ljudima - 10mi ludi poradi Krista, vi mudri u Kristu; mi slabi, vi jaki; vi čašćeni, mi prezreni; 11sve do ovoga časa i gladujemo, i žeđamo, i goli smo, i pljuskaju nas, i beskućnici smo, 12i patimo se radeći svojim rukama. Proklinjani blagoslivljamo, proganjani ustrajavamo, 13pogrđivani tješimo. Kao smeće svijeta postasmo, svačiji izmet sve do sada. Prva poslanica Korinćanima, 4, 10	mi ludi poradi Krista, vi mudri u Kristu; mi slabi, vi jaki; vi čašćeni, mi prezreni;
627	Tko bi se od vas u sporu s drugim usudio parničiti se pred nepravednima, a ne pred svetima? 2Ili zar ne znate da će sveti suditi svijet? Pa ako ćete vi suditi svijet, zar niste vrijedni suditi sitnice? 3Ne znate li da ćemo suditi anđele, kamo li ne ono svagdanje? 4A vi, kad imate sporove o svagdanjem, sucima postavljate one do kojih Crkva ništa ne drži! 5Vama na sramotu govorim. Tako? Zar nema među vama ni jednoga mudra koji bi mogao rasuditi među braćom? 6Nego brat se s bratom parniči, i to pred nevjernicima? 7Zapravo, već vam je to nedostatak što se parničite među sobom. Zašto radije ne trpite nepravdu? Zašto se radije ne pustite oplijeniti? 8Nego vi činite nepravdu i plijenite, i to braću. 9Ili zar ne znate da nepravednici neće baštiniti kraljevstva Božjega? Ne varajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni mekoputnici, ni muškoložnici, 10ni kradljivci, ni lakomci, ni pijanice, ni psovači, ni razbojnici neće baštiniti kraljevstva Božjega. 11To evo, bijahu neki od vas, ali oprali ste se, ali posvetili ste se, ali opravdali ste se u imenu Gospodina našega Isusa Krista i u Duhu Boga našega. Prva poslanica Korinćanima, 6, 5	Vama na sramotu govorim. Tako? Zar nema među vama ni jednoga mudra koji bi mogao rasuditi među braćom?
628	Dari Duha O darima Duha ne bih, braćo, htio da budete u neznanju. 2Znate kako ste se dok bijaste pogani, zavedeni, zanosili nijemim idolima. 3Zato vam obznanjujem: nitko tko u Duhu Božjem govori ne kaže: Prokletstvo Isusu. I nitko ne može reći: Gospodin Isus osim u Duhu Svetom. 4Različiti su dari, a isti Duh; 5i različite službe, a isti Gospodin; 6i različita djelovanja, a isti Bog koji čini sve u svima. 7A svakomu se daje očitovanje Duha na korist. 8Doista, jednomu se po Duhu daje riječ mudrosti, drugomu riječ spoznanja po tom istom Duhu; 9drugomu vjera u tom istom Duhu, drugomu dari liječenja u tom jednom Duhu; 10drugomu čudotvorstva, drugomu prorokovanje, drugomu razlučivanje duhova, drugomu različiti jezici, drugomu tumačenje jezika. 11A sve to djeluje jedan te isti Duh dijeleći svakomu napose kako hoće. Prva poslanica Korinćanima, 12, 8	Doista, jednomu se po Duhu daje riječ mudrosti, drugomu riječ spoznanja po tom istom Duhu;
629	Zašto je Pavao promijenio naum o putovanju? 12A ovo je naša slava: svjedočansto naše savjesti da smo u svijetu živjeli - osobito prema vama - u svetosti i iskrenosti Božjoj, ne u mudrosti tjelesnoj, nego u Božjoj milosti. 13Ta i ne pišemo vam drugo doli ovo što čitate i razumijete; a nadam se da ćete i do kraja razumjeti, 14kao što nas djelomično i razumjeste: da smo mi vaša slava kao i vi naša u Dan Gospodina našega Isusa. 15U tom uvjerenju namjeravao sam najprije doći k vama 16i preko vas prijeći u Makedoniju pa se opet, da biste imali i drugu milost, iz Makedonije vratiti k vama da me vi otpratite u Judeju. 17Pa jesam li možda bio lakomislen kad sam to namjeravao? Ili što namjeravam, po tijelu namjeravam te je u mene istodobno Da, da! i Ne, ne!? 18Bog je svjedok: naša riječ vama nije Da! i Ne! 19jer Sin Božji, Isus Krist, koga mi - ja i Silvan i Timotej - vama navijestismo nije bio Da! i Ne! nego u njemu bijaše Da!. 20Doista, sva obećanja Božja u njemu su Da!. I stoga po njemu i naš Amen! Bogu na slavu! 21A Bog je onaj koji nas zajedno s vama utvrđuje za Krista; on nas i pomaza, 22on nas i zapečati i u srca naša dade zalog - Duha. 23A ja prizivljem Boga za svjedoka: duše mi, da vas poštedim, nisam više dolazio u Korint. 24Ta mi nismo gospodari vaše vjere, nego suradnici vaše radosti. Ta u vjeri ste postojani. Druga poslanica Korinćanima, 1, 12	A ovo je naša slava: svjedočansto naše savjesti da smo u svijetu živjeli - osobito prema vama - u svetosti i iskrenosti Božjoj, ne u mudrosti tjelesnoj, nego u Božjoj milosti.
630	Odlučih dakle u sebi da neću k vama opet sa žalošću. 2Jer ako ja vas ražalostim, a tko će mene obradovati ako ne onaj koga ja žalostim? 3Zato vam to i napisah da me, kada dođem, ne ražaloste oni koji bi mi imali biti na radost. Uzdam se doista u sve vas, da je moja radost - radost svih vas. 4Pisah vam uistinu uz mnoge suze, iz velike nevolje i tjeskobe srca, ne da se ražalostite, nego da upoznate moju preveliku ljubav prema vama. 5Ako me tko ražalostio, nije ražalostio mene, nego u neku ruku - da ne pretjeram - sve vas. 6Dosta je takvu ona kazna od većine 7pa ga vi radije pomilujte i utješite da ga pretjerana žalost ne shrva. 8Zato vas molim, iskažite mu ljubav. 9Ta zato vam i pisah da vidim jeste li prokušani, jeste li u svemu poslušni. 10Komu dakle vi što oprostite, tomu i ja; jer i ja, ako kome što oprostih, oprostih poradi vas - pred Kristom, 11da nas ne nadmudri Sotona. Ta znamo njegove namjere! Druga poslanica Korinćanima, 2, 11	da nas ne nadmudri Sotona. Ta znamo njegove namjere!
631	III. PAVLOVA OSOBNA OBRANA Odgovor na optužbu slabosti Ja, Pavao, osobno vas zaklinjem blagošću i obazrivošću Kristovom - ja koji sam licem u lice među vama skroman, a nenazočan prema vama odvažan - 2molim da, jednom nazočan, ne moram biti odvažan smionošću kojom se kanim osmjeliti protiv nekih što smatraju da mi po tijelu živimo. 3Jer iako živimo u tijelu, ne vojujemo po tijelu. 4Ta oružje našega vojevanja nije tjelesno, nego božanski snažno za rušenje utvrda. Obaramo mudrovanja 5i svaku oholost koja se podiže protiv spoznanja Boga i zarobljujemo svaki um na pokornost Kristu; 6i spremni smo kazniti svaku nepokornost čim bude savršena vaša pokornost. 7Gledajte što je očito! Ako je tko uvjeren da je Kristov, neka sam ponovno promisli ovo: kako je on Kristov, tako smo i mi. 8Kad bih se doista i malo više pohvalio našom vlašću - koju nam Gospodin dade za vaše izgrađivanje, a ne rušenje - ne bih se morao stidjeti. 9Samo da se ne bi činilo kao da vas zastrašujem poslanicama! 10Jer poslanice su, kaže, stroge i snažne, ali tjelesna nazočnost nemoćna i riječ bezvrijedna. 11Takav neka promisli ovo: kakvi smo nenazočni riječju u poslanicama, takvi smo i nazočni djelom. Druga poslanica Korinćanima, 10, 4	Ta oružje našega vojevanja nije tjelesno, nego božanski snažno za rušenje utvrda. Obaramo mudrovanja
632	3Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, on koji nas blagoslovi svakim blagoslovom duhovnim u nebesima, u Kristu.4Tako: u njemu nas sebi izabra prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim;5u ljubavi nas predodredi za posinstvo, za sebe, po Isusu Kristu, dobrohotnošću svoje volje,6na hvalu Slave svoje milosti. Njome nas zamilova u Ljubljenome7u kome, njegovom krvlju, imamo otkupljenje, otpuštenje prijestupa po bogatstvu njegove milosti.8Nju preobilno u nas uli zajedno sa svom mudrošću i razumijevanjem9obznanivši nam otajstvo svoje volje po dobrohotnom naumu svojem što ga prije u njemu zasnova 10da se provede punina vremena: uglaviti u Kristu sve - na nebesima i na zemlji.11U njemu, u kome i nama - predodređenima po naumu Onoga koji sve izvodi po odluci svoje volje - u dio pade12da budemo na hvalu Slave njegove - mi koji smo se već prije nadali u Kristu.13U njemu ste i vi, pošto ste čuli Riječ istine - evanđelje spasenja svoga - u njemu ste, prigrlivši vjeru, opečaćeni Duhom obećanim, Svetim,14koji je zalog naše baštine: otkupljenja, posvojenja - na hvalu Slave njegove. 15Zato i ja, otkad sam čuo za vašu vjeru u Gospodinu Isusu i za ljubav prema svima svetima, 16ne prestajem zahvaljivati za vas i sjećati vas se u svojim molitvama: 17Bog Gospodina našega Isusa Krista, Otac Slave, dao vam Duha mudrosti i objave kojom ćete ga spoznati; 18prosvijetlio vam oči srca da upoznate koje li nade u pozivu njegovu, koje li bogate slave u baštini njegovoj među svetima 19i koje li prekomjerne veličine u moći njegovoj prema nama koji vjerujemo: ona je primjerena djelotvornosti sile i snage njegove 20koju na djelu pokaza u Kristu, kad ga uskrisi od mrtvih i posjede sebi zdesna na nebesima 21iznad svakog Vrhovništva i Vlasti i Moći i Gospodstva i svakog imena imenovana ne samo na ovom svijetu nego i u budućemu. 22Sve mu podloži pod noge, a njega postavi - nad svime - Glavom Crkvi, 23koja je Tijelo njegovo, punina Onoga koji sve u svima ispunja. Poslanica Efežanima, 1, 8	Nju preobilno u nas uli zajedno sa svom mudrošću i razumijevanjem
633	Poslanica Efežanima, 1, 17	Bog Gospodina našega Isusa Krista, Otac Slave, dao vam Duha mudrosti i objave kojom ćete ga spoznati;
634	4. PAVLOVA ULOGA U SPASENJU Pavao poslužitelj otajstva Kristova Radi toga ja, Pavao, sužanj Krista Isusa za vas pogane... 2Zacijelo ste čuli za rasporedbu milosti Božje koja mi je dana za vas: 3objavom mi je obznanjeno otajstvo, kako netom ukratko opisah. 4Čitajući to, možete dokučiti kako ja shvaćam Kristovo otajstvo, 5koje nije bilo obznanjeno sinovima ljudskim drugih naraštaja. Ono je sada u Duhu objavljeno svetim njegovim apostolima i prorocima: 6da su pogani subaštinici i sutijelo i sudionici obećanja u Kristu Isusu - po evanđelju, 7kojega postadoh poslužiteljem darom milosti Božje koja mi je dana djelotvornošću snage njegove. 8Meni, najmanjemu od svih svetih, dana je ova milost: poganima biti blagovjesnikom neistraživog bogatstva Kristova 9i osvijetliti rasporedbu otajstva, pred vjekovima skrivena u Bogu, koji sve stvori, 10da sada - po Crkvi - Vrhovništvima i Vlastima na nebesima bude obznanjena mnogolika mudrost Božja 11zasnovana - po naumu o vjekovima - u Kristu Isusu Gospodinu našemu. 12U njemu, s pouzdanjem po vjeri u njega, imamo slobodan pristup. 13Zato ne klonite, molim, s nevolja mojih za vas! One su slava vaša! Poslanica Efežanima, 3, 10	da sada - po Crkvi - Vrhovništvima i Vlastima na nebesima bude obznanjena mnogolika mudrost Božja
635	Budite dakle nasljedovatelji Božji kao djeca ljubljena 2i hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i žrtvu Bogu na ugodan miris. 3A bludnost i svaka nečistoća ili pohlepa neka se i ne spominje među vama, kako dolikuje svetima! 4Ni prostota, ni ludorija, ni dvosmislica, što se ne priliči, nego radije zahvaljivanje! 5Jer dobro znajte ovo: nijedan bludnik, ili bestidnik, ili pohlepnik - taj idolopoklonik - nema baštine u kraljevstvu Kristovu i Božjemu. 6Nitko neka vas ispraznim riječima ne zavarava: zbog toga dolazi gnjev Božji na sinove neposlušne. 7Nemajte dakle ništa s njima! 8Da, nekoć bijaste tama, a sada ste svjetlost u Gospodinu: kao djeca svjetlosti hodite -9plod je svjetlosti svaka dobrota, pravednost i istina -10i odlučite se za ono što je milo Gospodinu. 11A nemajte udjela u jalovim djelima tame, nego ih dapače raskrinkavajte, 12jer što potajno čine, sramota je i govoriti. 13A sve što se raskrinka, pod svjetlošću postaje sjajno; što je pak sjajno, svjetlost je. 14Zato veli: Probudi se, ti što spavaš, ustani od mrtvih i zasvijetljet će ti Krist. 15Razmotrite dakle pomno kako živite! Ne kao ludi, nego kao mudri! 16Iskupljujte vrijeme jer dani su zli! 17Zato ne budite nerazumni, nego shvatite što je volja Gospodnja! 18I ne opijajte se vinom u kojem je razuzdanost, nego - punite se Duhom! 19Razgovarajte među sobom psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama! Pjevajte i slavite Gospodina u svom srcu! 20Svagda i za sve zahvaljujte Bogu i Ocu u imenu Gospodina našega Isusa Krista! Poslanica Efežanima, 5, 15	Razmotrite dakle pomno kako živite! Ne kao ludi, nego kao mudri!
636	Molitva za napredak Kološana 9Zato i mi, od dana kada to čusmo, neprestano za vas molimo i ištemo da se ispunite spoznajom volje Njegove u svoj mudrosti i shvaćanju duhovnome: 10da živite dostojno Gospodina i posve mu ugodite, plodni svakim dobrim djelom i rastući u spoznaji Božjoj; 11osnaženi svakom snagom, po sili Slave njegove, za svaku postojanost i strpljivost; 12s radošću zahvaljujući Ocu koji vas osposobi za dioništvo u baštini svetih u svjetlosti. 13On nas izbavi iz vlasti tame i prenese u kraljevstvo Sina, ljubavi svoje, 14u kome imamo otkupljenje, otpuštenje grijeha. Poslanica Kološanima, 1, 9	Zato i mi, od dana kada to čusmo, neprestano za vas molimo i ištemo da se ispunite spoznajom volje Njegove u svoj mudrosti i shvaćanju duhovnome:
637	Pavlovo nastojanje oko pogana 24Radujem se sada dok trpim za vas i u svom tijelu dopunjam što nedostaje mukama Kristovim za Tijelo njegovo, za Crkvu. 25Njoj ja postadoh poslužiteljem po rasporedbi Božjoj koja mi je dana za vas da potpuno pronesem Riječ Božju - 26otajstvo pred vjekovima i pred naraštajima skriveno, a sada očitovano svetima njegovim. 27Njima Bog htjede obznaniti kako li je slavom bogato to otajstvo među poganima: to jest Krist u vama, nada slave! 28Njega mi navješćujemo, opominjući svakoga čovjeka, poučavajući svakoga čovjeka u svoj mudrosti da bismo svakoga čovjeka doveli do savršenstva u Kristu. 29Za to se i trudim i borim njegovom djelotvornošću koja u meni snažno djeluje. Poslanica Kološanima, 1, 28	Njega mi navješćujemo, opominjući svakoga čovjeka, poučavajući svakoga čovjeka u svoj mudrosti da bismo svakoga čovjeka doveli do savršenstva u Kristu.
638	Pavlova briga za vjeru Kološana Htio bih uistinu da znate koliko mi se boriti za vas, za one u Laodiceji i za sve koji me nisu vidjeli licem u lice: 2da se ohrabre srca njihova, povezana u ljubavi, te se vinu do svega bogatstva, punine shvaćanja, do spoznanja otajstva Božjega - Krista, 3u kojem su sva bogatstva mudrosti i spoznaje skrivena. 4To govorim zato da vas tko ne prevari zavodljivim riječima. 5Jer ako sam tijelom nenazočan, duhom sam ipak s vama: s radošću promatram vaš red i čvrstoću vaše vjere u Krista. Poslanica Kološanima, 2, 3	u kojem su sva bogatstva mudrosti i spoznaje skrivena.
639	II. UPOZORENJE PROTIV ZABLUDA Živjeti po pravoj vjeri 6Kao što primiste Krista Isusa, Gospodina, tako u njemu živite: 7ukorijenjeni i nazidani na njemu i učvršćeni vjerom kako ste poučeni, obilujte zahvaljivanjem. 8Pazite da vas tko ne odvuče mudrovanjem i ispraznim zavaravanjem što se oslanja na predaju ljudsku, na počela svijeta, a ne na Krista. Poslanica Kološanima, 2, 8	Pazite da vas tko ne odvuče mudrovanjem i ispraznim zavaravanjem što se oslanja na predaju ljudsku, na počela svijeta, a ne na Krista.
640	Krivo i pravo bogoštovlje 16Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. 17To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo. 18Nitko neka vas ne podcjenjuje zato što on sam uživa u poniznosti i štovanju anđela, zadubljuje se u svoja viđenja, bezrazložno se nadima tjelesnom pameću svojom, 19a ne drži se Glave, Njega od kojeg sve Tijelo, zglobovima i svezama zbrinuto i povezano, raste rastom Božjim. 20Ako ste s Kristom umrli za počela svijeta, zašto se, kao da još u ovom svijetu živite, dajete pod propise: 21Ne diraj, ne kušaj, ne dotiči? 22Sve će to uporabom propasti. Uredbe i nauci ljudski! 23Po samozvanu bogoštovlju, poniznosti i trapljenju tijela sve to doduše slovi kao mudrost, ali nema nikakve vrijednosti, samo zasićuje tijelo. Poslanica Kološanima, 2, 23	Po samozvanu bogoštovlju, poniznosti i trapljenju tijela sve to doduše slovi kao mudrost, ali nema nikakve vrijednosti, samo zasićuje tijelo.
641	III. POTICAJI Velikodušnost novog života 5Umrtvite dakle udove svoje zemaljske: bludnost, nečistoću, strasti, zlu požudu i pohlepu - to idolopoklonstvo! 6Zbog toga dolazi gnjev Božji na sinove neposlušne. 7Tim ste putom i vi nekoć hodili, kad ste u tome živjeli. 8Ali sada i vi odložite sve! Gnjev, srdžba, opakost, hula, prostota van iz vaših usta! 9Ne varajte jedni druge! Jer svukoste staroga čovjeka s njegovim djelima 10i obukoste novoga, koji se obnavlja za spoznanje po slici svoga Stvoritelja! 11Tu više nema: Grk - Židov, obrezanje - neobrezanje, barbar - skit, rob - slobodnjak, nego sve i u svima - Krist. 12Zaodjenite se dakle - kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni - u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost 13te podnosite jedni druge praštajući ako tko ima protiv koga kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vama oprostio, tako i vi! 14A povrh svega - ljubav! To je sveza savršenstva. 15I mir Kristov neka upravlja srcima vašim - mir na koji ste pozvani u jednom tijelu! I zahvalni budite! 16Riječ Kristova neka u svem bogatstvu prebiva u vama! U svakoj se mudrosti poučavajte i urazumljujte! Psalmima, hvalospjevima, pjesmama duhovnim od srca pjevajte hvalu Bogu! 17I sve što god riječju ili djelom činite, sve činite u imenu Gospodina Isusa, zahvaljujući Bogu Ocu po njemu! Poslanica Kološanima, 3, 16	Riječ Kristova neka u svem bogatstvu prebiva u vama! U svakoj se mudrosti poučavajte i urazumljujte! Psalmima, hvalospjevima, pjesmama duhovnim od srca pjevajte hvalu Bogu!
642	Apostolski duh 2U molitvi ustrajte, bdijte u njoj u zahvaljivanju! 3Molite ujedno i za nas: da nam Bog otvori vrata riječi te propovijedamo otajstvo Kristovo, za koje sam i okovan; 4da ga očitujem propovijedajući kako treba. 5Mudro se ponašajte prema onima vani: iskupljujte vrijeme! 6Riječ neka vam je uvijek ljubazna, solju začinjena: znajte svakomu odgovoriti kako treba. Poslanica Kološanima, 4, 5	mudro se ponašajte prema onima vani: iskupljujte vrijeme!
643	Opasnosti budućih vremena A ovo znaj: u posljednjim danima nastat će teška vremena. 2Ljudi će doista biti sebeljupci, srebroljupci, preuzetnici, oholice, hulitelji, roditeljima neposlušni, nezahvalnici, bezbožnici, 3bešćutnici, nepomirljivci, klevetnici, neobuzdanici, goropadnici, neljubitelji dobra, 4izdajice, brzopletnici, naduti, ljubitelji užitka više nego ljubitelji Boga. 5Imaju obličje pobožnosti, ali snage su se njezine odrekli. I njih se kloni! 6Od njih su doista oni što se uvlače u kuće i zarobljuju ženice, natovarene grijesima, vodane najrazličitijim strastima: 7one uvijek uče, a nikako ne mogu doći do spoznaje istine. 8Kao što se Janes i Jambres suprotstaviše Mojsiju, tako se i ovi, ljudi pokvarena uma, u vjeri neprokušani, suprotstavljaju istini. 9Ali neće više napredovati jer bezumlje će ovih postati očito, kako se to i onima dogodilo. 10A ti si pošao za nmom u poučavanju, u ponašanju, u naumu, u vjeri, u strpljivosti, u ljubavi, u postojanosti; 11u progonstvima, u patnjama koje su me zadesile u Antiohiji, u Ikoniju, u Listri. Kakva li sam progonstva podnio! I iz svih me izbavio Gospodin! 12A i svi koji hoće živjeti pobožno u Kristu Isusu, bit će progonjeni. 13Zli pak ljudi i vračari napredovat će sve više u zlu - kao zavodnici i zavedeni. 14Ti, naprotiv, ostani u onome u čemu si poučen i čemu si vjeru dao, svjestan od koga si sve poučen 15i da od malena poznaješ Sveta pisma koja su vrsna učiniti te mudrim tebi na spasenje po vjeri, vjeri u Kristu Isusu. 16Sve Pismo, bogoduho, korisno je za poučavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti, 17da čovjek Božji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban. Druga poslanica Timoteju, 3, 15	i da od malena poznaješ Sveta pisma koja su vrsna učiniti te mudrim tebi na spasenje po vjeri, vjeri u Kristu Isusu.
644	Korist kušnje 2Pravom radošću smatrajte, braćo moja, kad upadnete u razne kušnje 3znajući da prokušanost vaše vjere rađa postojanošću. 4Ali neka postojanost bude na djelu savršena da budete savršeni i potpuni, bez ikakva nedostataka. 5Nedostaje li komu od vas mudrosti, neka ište od Boga, koji svima daje rado i bez negodovanja, i dat će mu se. 6Ali neka ište s vjerom, bez ikakva kolebanja. Jer kolebljivac je sličan morskom valovlju, uzburkanu i gonjenu. 7Neka takav ne misli da će primiti što od Gospodina - 8čovjek duše dvoumne,nepostojan na svim putovima svojim. 9Neka se brat niska soja ponosi svojim uzvišenjem, 10a bogataš svojim poniženjem. Ta proći će kao cvijet trave: 11sunce ogranu žarko te usahnu trava i cvijet njezin uvenu; dražest mu lica propade. Tako će i bogataš na stazama svojim usahnuti. 12Blago čovjeku koji trpi kušnju: prokušan, primit će vijenac života koji je Gospodin obećao onima što ga ljube. Jakovljeva poslanica, 1, 5	Nedostaje li komu od vas mudrosti, neka ište od Boga, koji svima daje rado i bez negodovanja, i dat će mu se.
645	Prava i lažna mudrost 13Je li tko mudar i razborit među vama? Neka dobrim življenjem pokaže svoja djela u mudroj blagosti. 14Ako u srcu imate gorku zavist i svadljivost, ne uznosite se i ne lažite protiv istine! 15Nije to mudrost koja odozgor silazi, nego zemaljska, ljudska,đavolska. 16Ta gdje je zavist i svadljivost, ondje je nered i svako zlo djelo. 17A mudrost odozgor ponajprije čista je,zatim mirotvorna, milostiva, poučljiva, puna milosrđa i dobrih plodova, postojana, nehinjena. 18Plod se pak pravednosti u miru sije onima koji tvore mir. Jakovljeva poslanica, 3, 13	Prava i lažna mudrost
646	Jakovljeva poslanica, 3, 13	Je li tko mudar i razborit među vama?
647	Jakovljeva poslanica, 3, 13	Neka dobrim življenjem pokaže svoja djela u mudroj blagosti.
648	Jakovljeva poslanica, 3, 15	Nije to mudrost koja odozgor silazi, nego zemaljska, ljudska,đavolska.
649	Jakovljeva poslanica, 3, 17	A mudrost odozgor ponajprije čista je,zatim mirotvorna, milostiva, poučljiva, puna milosrđa i dobrih plodova, postojana, nehinjena.
650	Apostolsko svjedočanstvo 12Zato ću vas uvijek na to podsjećati premda to znate i utvrđeni ste u primljenoj istini. 13Pravo je, mislim, da vas dok sam u ovom šatoru, budim opomenom, 14svjestan da ću brzo napustiti svoj šator, kako mi i Gospodin naš Isus Krist očitova. 15A pobrinut ću se da se i nakon mojeg izlaska uvijek toga sjećate. 16Ta nismo vam navijestili snagu i Dolazak Gospodina našega Isusa Krista slijedeći izmudrene priče, nego kao očevici njegova veličanstva. 17Od Oca je doista primio čast i slavu kad mu ono od uzvišene Slave doprije ovaj glas: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, u njemu mi sva milina! 18Taj glas, koji s neba dopiraše, čusmo mi koji bijasmo s njime na Svetoj gori. Druga Petrova poslanica, 1, 16	Ta nismo vam navijestili snagu i Dolazak Gospodina našega Isusa Krista slijedeći izmudrene priče, nego kao očevici njegova veličanstva.
651	Lažni učitelji 3Znajte ponajprije ovo: u posljednje će se dane pojaviti podrugljivi izrugivači; povoditi će se za svojim požudama 4i pitati: Što je s obećanjem njegova Dolaska? Jer i otkad Oci pomriješe, sve ostaje kao što bijaše od početka stvorenja. 5Ta oni naumice zaboravljaju da nebesa bijahu odavna i da zemlja na Božju riječ posta iz vode i po vodi. 6Na isti način ondašnji svijet propade vodom potopljen. 7A sadašnja nebesa i zemlja istom su riječju pohranjena za oganj i čuvaju se za Dan suda i propasti bezbožnih ljudi. 8Jedno, ljubljeni, ne smetnite s uma: jedan je dan kod Gospodina kao tisuću godina, a tisuću godina kao jedan dan. 9Ne kasni Gospodin ispuniti obećanje, kako ga neki sporim smatraju, nego je strpljiv prema vama jer neće da tko propadne, nego hoće da svi prispiju k obraćenju. 10Kao tat će doći Dan Gospodnji u koji će nebesa trijeskom uminuti, počela se, užarena, raspasti, a zemlja i djela na njoj razotkriti. 11Kad se sve tako ima raspasti, kako li treba da se svi vi ističete u svetu življenju i pobožnosti 12iščekujući i pospješujući dolazak Dana Božjega u koji će se nebesa, zapaljena, raspasti i počela, užarena, rastaliti. 13Ta po obećanju njegovu iščekujemo nova nebesa i zemlju novu, gdje pravednost prebiva. 14Zato, ljubljeni, dok to iščekujete, uznastojte da mu budete neokaljani i besprijekorni, u miru. 15A strpljivost Gospodina našega spasenjem smatrajte, kako vam i ljubljeni brat naš Pavao napisa po mudrosti koja mu je dana. 16Tako u svim poslanicama gdje o tome govori. U njima ima ponešto nerazumljivo, što neupućeni i nepostojani iskrivljuju, kao i ostala Pisma - sebi na propast. 17Vi dakle, ljubljeni pošto ste upozoreni, čuvajte se da ne biste, zavedeni bludnjom razularenika, otpali od svoje postojanosti. 18A rastite u milosti i spoznanju Gospodina našega i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sada i do u dan vječnosti! Amen! Druga Petrova poslanica, 3, 15	A strpljivost Gospodina našega spasenjem smatrajte, kako vam i ljubljeni brat naš Pavao napisa po mudrosti koja mu je dana.
652	I vidjeh: na desnici Onoga koji sjedi na prijestolju - knjiga, iznutra i izvana ispisana, zapečaćena sa sedam pečata! 2I vidjeh snažna anđela gdje iza glasa proglašuje: Tko je dostojan otvoriti knjigu i otpečatiti pečate njezine? 3I nitko - ni na nebu, ni na zemlji, ni pod zemljom - nije mogao otvoriti knjige i pogledati u nju. 4Briznem u plač jer se nitko ne nađe dostojan otvoriti knjigu i pogledati u nju. 5A jedan od starješina reče: Ne plači! Evo, pobijedi Lav iz plemena Judina, Korijen Davidov, on će otvoriti knjigu i sedam pečata njezinih. 6 I vidjeh: posred prijestolja i četiriju bića i posred starješina stoji, kao zaklan, Jaganjac sa sedam rogova i sedam očiju, to jest sedam duhova Božjih, po svoj zemlji poslanih. 7On pristupi te iz desnice Onoga koji sjedi na prijestolju uzme knjigu. 8A kad on uze knjigu, četiri bića i dvadeset i četiri starješine padoše ničice pred Jaganjca. U svakoga bijahu citre i zlatne posudice pune kada, to jest molitava svetačkih. 9Pjevaju oni pjesmu novu: Dostojan si uzeti knjigu i otvoriti pečate njezine jer si bio zaklan i otkupio, krvlju svojom, za Boga ljude iz svakoga plemena i jezika, puka i naroda; 10učinio si ih Bogu našemu kraljevstvom i svećenicima i kraljevat će na zemlji. 11I vidjeh, i začuh glas anđela mnogih uokolo prijestolja, i bića i starješina. Bijaše ih na mirijade mirijada i tisuće tisuća. 12Klicahu iza glasa: Dostojan je zaklani Jaganjac primiti moć, i bogatstvo, i mudrost, i snagu, i čast, i slavu, i blagoslov! 13I začujem: sve stvorenje, i na nebu, i na zemlji, i pod zemljom, i u moru - sve na njima i u njima govori: Onomu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu blagoslov i čast, i slava i vlast u vijeke vjekova! 14I četiri bića ponavljahu: Amen! A starješine padnu ničice i poklone se. Otkrivenje, 5, 12	Klicahu iza glasa: Dostojan je zaklani Jaganjac primiti moć, i bogatstvo, i mudrost, i snagu, i čast, i slavu, i blagoslov!
653	Slavodobiće izabranika na nebu 9Nakon toga vidjeh: eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika! Stoje pred prijestoljem i pred Jaganjcem odjeveni u bijele haljine; palme im u rukama. 10Viču iz glasa: Spasenje Bogu našemu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu! 11I svi anđeli, što stajahu uokolo prijestolja i starješina i četiriju bića, padoše pred prijestoljem ničice, na svoja lica, 12i pokloniše se Bogu govoreći: Amen! Blagoslov i slava, i mudrost, i zahvalnica, i čast, i moć i snaga Bogu našemu u vijeke vjekova. Amen. 13I jedan me od starješina upita: Ovi odjeveni u bijele haljine, tko su i odakle dođoše? 14Odgovorih mu: Gospodine moj, ti to znaš. A on će mi: Oni dođoše iz nevolje velike i oprali su haljine svoje i ubijelili ih u krvi Jaganjčevoj. 15Zato su pred prijestoljem Božjim i služe mu dan i noć u hramu njegovu, i Onaj koji sjedi na prijestolju razapet će Šator svoj nad njima. 16Neće više gladovati ni žeđati, neće ih više paliti sunce nit ikakva žega 17jer - Jaganjac koji je posred prijestolja bit će pastir njihov i vodit će ih na izvore voda života. I otrt će Bog svaku suzu s očiju njihovih. Otkrivenje, 7, 12	i pokloniše se Bogu govoreći: Amen! Blagoslov i slava, i mudrost, i zahvalnica, i čast, i moć i snaga Bogu našemu u vijeke vjekova. Amen.
654	Zmaj i Zvijer I vidjeh: iz mora Zvijer izlazi sa deset rogova i sedam glava; na rogovima joj deset kruna, na glavama bogohulna imena. 2Ta Zvijer što je vidjeh bijaše nalik na leoparda, noge joj kao medvjeđe, usta kao usta lavlja. Zmaj joj dade svoju silu i prijestolje i vlast veliku. 3Jedna joj glava bijaše kao na smrt zaklana, ali joj se smrtna rana zaliječila. Sva se zemlja, začuđena, zanijela za Zvijeri 4i svi se pokloniše Zmaju koji dade takvu vlast Zvijeri. Pokloniše se i Zvijeri govoreći: Tko je kao Zvijer! Tko bi smio ratovati s njom? 5I dana su joj usta da govori drskosti i hule i dana joj je vlast da to čini četrdeset i dva mjeseca. 6I ona otvori usta da huli Boga, da huli ime njegovo, njegov Šator i nebesnike. 7I dano joj je da se zarati sa svecima i da ih pobijedi. Dana joj je vlast nad svakim plemenom i pukom i jezikom i narodom: 8da joj se poklone svi pozemljari, oni kojima ime nije zapisano u knjizi života zaklanog Jaganjca, od postanka svijeta. 9Tko ima uho, nek posluša! 10Je li tko za progonstvo, u progonstvo će ići! Je li tko za mač, da bude pogubljen, mačem će biti pogubljen! U tom je postojanost i vjera svetih. 11I vidjeh: druga jedna Zvijer uzlazi iz zemlje, ima dva roga poput jaganjca, a govori kao Zmaj. 12Vrši svu vlast one prve Zvijeri, u njenoj nazočnosti. Prisiljava zemlju i sve pozemljare da se poklone prvoj Zvijeri kojoj ono zacijeli smrtna rana. 13Čini znamenja velika: i oganj spušta s neba na zemlju naočigled ljudi. 14Tako zavodi pozemljare znamenjima koja joj je dano činiti u nazočnosti Zvijeri: svjetuje pozemljarima da načine kip Zvijeri koja bijaše udarena mačem, ali preživje. 15I dano joj je udahnuti život kipu Zvijeri te kip Zvijeri progovori i poubija sve koji se god ne klanjaju kipu Zvijeri. 16Ona postiže da se svima - malima i velikima, bogatima i ubogima, slobodnjacima i robovima - udari žig na desnicu ili na čelo, 17i da nitko ne mogne kupovati ili prodavati osim onog koji nosi žig s imenom Zvijeri ili s brojem imena njezina. 18U ovome je mudrost: u koga je uma, nek odgoneta broj Zvijeri. Broj je to jednog čovjeka, a broj mu je šest stotina šezdeset i šest. Otkrivenje, 13, 18	U ovome je mudrost: u koga je uma, nek odgoneta broj Zvijeri. Broj je to jednog čovjeka, a broj mu je šest stotina šezdeset i šest.
655	Zvijer i Bludnica Zvijer koju vidje bijaše i više nije; zamalo izlazi iz Bezdana i ide u propast. I zapanjit će se pozemljari - oni kojima ime, od postanka svijeta, nije zapisano u knjigu života - kad vide da Zvijer bijaše i više nije, a opet je tu. 9Tu se hoće mudre pameti! Sedam glava sedam je bregova na kojima žena sjedi. A i sedam kraljeva: 10pet ih već pade, jedan jest, a jedan još ne dođe: kada dođe, ostati mu je zamalo. 11I Zvijer koja bijaše i više nije, osma je, a iz broja je njih sedmero, i ide u propast. 12Deset rogova što ih vidje deset je kraljeva; oni još ne primiše kraljevstva, ali će - samo za jedan sat - primiti vlast kao kraljevi zajedno sa Zvijeri. 13Jedne su misli: svu svoju silu i vlast predati Zvijeri. 14Ratovat će protiv Jaganjca, ali će ih pobijediti Jaganjac - i njegovi pozvanici, izabranici, vjernici - jer on je Gospodar gospodara i Kralj kraljeva. 15I reče mi anđeo: Vode što ih vidje, na kojima Bludnica sjedi, to su puci i mnoštva i narodi i jezici. 16I onih deset rogova što ih vidje i Zvijer - oni će zamrziti Bludnicu, opustošiti je i ogoliti, najesti se mesa njezina i ognjem je spaliti. 17Jer Bog im u srce stavi izvršiti naum njegov: da jednodušno predadu kraljevstvo svoje Zvijeri dok se ne ispune riječi Božje. 18Žena koju vidje grad je veliki što kraljuje nad kraljevima zemaljskim. Otkrivenje, 17, 9	Tu se hoće mudre pameti! Sedam glava sedam je bregova na kojima žena sjedi. A i sedam kraljeva:

OSTALA LITERATURA :

Iz Teološkog rječnika K.Rahnera :

MUDROST (lat. sapientia) označuje u religioznom govoru, za razliku od neke više analitičke spoznaje pojedinih stvarnosti kao takvih, temeljno ustrojstvo ćudoredno ispravnog spoznavanja čovjeka prema kojem on sve i svako spoznaje uvijek u cjelini bogomstvorene stvarnosti od Boga i prema njemu i tako prihvaća onu, prema Bogu otvorenu, nužnu transcendenciju duha i u ćudorednom odlučivanju te u pojedinačnoj spoznaji sve više vrednuje.
Ukoliko je to djelovanje opravdavajuće milosti, a spoznaja se usmjeruje prema Bogu vječnoga života i osobnog samosaopćenja, mudrost znači i jedan od sedam »darova Duha Svetoga«.

Izreke svetaca:

Iz spisa Summa theologiae 1,q.25,a.5,ad 1:
U Bogu su moć i bit, volja i um, mudrost
i pravednost jedno te isto,
tako da ništa ne može biti u Božjoj moći
što nije u pravednoj Božjoj volji ili
u njegovu mudrom umu.

Sv. Toma Akvinski, dominikanac i crkveni naučitelj (1225.-1274.)

Iz spisa Summa contra gentiles, 1,2.:
Smatram glavnom zadaćom
svog života pred Bogom,
da svaka moja riječ,
svaka moja misao Njega oglašava!

Sv. Toma Akvinski, dominikanac i crkveni naučitelj (1225.-1274.)

"Kad bismo raspolagali i s mnogo vremena,
trebali bismo ga upotrebljavati oprezno i štedljivo",
piše filozof Seneka.
Budući da nam je vrijeme ograničeno,
što nam je činiti?
Sine, računaj s vremenom
kao sa svetom stvari!

Sv. Ante Padovanski, prezbiter ( 1195.-1231.)

Poslušaj riječi Duha Svetoga :
"Druži se s mudrim i postat ćeš mudar,
a tko se drži bezumnika postaje opak".
Bježi od lošeg društva kao od
ujeda otrovne zmije.

Sv. Ivan Bosco, prezbiter i u temeljitelj reda (1815.-1888.)

Iz spisa Pirkei Avot 2:1:
Koji je pravi put čovjek da izabere?
Ono što je časno za njega samog,
i časno u očima drugih.

Židovska duhovnost - Pirkei Avot

Iz spisa Pirkei Avot 2:15:
Čast tvog prijatelja
neka ti bude draga kao i tvoja.

Židovska duhovnost - Pirkei Avot

Iz spisa Pirkei Avot 2:17:
Neka ti prijateljski novac
bude drag kao tvoj vlastiti.

Židovska duhovnost - Pirkei Avot

Iz spisa Pirkei Avot 2:8:
Onaj tko stekne dobro ime,
sebi je zaista nešto stekao.

Židovska duhovnost - Pirkei Avot

Iz spisa Pirkei Avot 2:3:
Budite oprezni s ljudima na vlasti,
jer oni se sprijateljuju s osobom
samo za svoje potrebe;
pojavljuju se kao prijatelji
kada im odgovara,
ali ne stoje uz čovjeka
u trenutku njegove potrebe.

Židovska duhovnost - Pirkei Avot

Iz spisa Pirkei Avot 115:
Malo govori, a mnogo čini.

Židovska duhovnost - Pirkei Avot

Nije dostatno čitanje bez prosvjetljenja,
umovanje bez pobožnosti,
istraživanje bez divljenja,
pozorno motrenje bez radosti,
aktivnost bez poštovanja,
znanje odvojeno od ljubavi,
nadarenost bez poniznosti,
nastojanje bez potpore Božje milosti,
prodornost uma bez božanski
nadahnute mudrosti...

Sv. Bonaventura, kardinal i crkveni naučitelj (1221.-1274.)

Iz spisa M. Tenace, Vjera i razum:
Što je zlo u mučenjima,
što je zlo u drugim stvarima
koje nazivamo nevoljama?
Ovo, kako mislim, da se duša urušava i
postaje lomljiva, da klone.
Ništa od ovoga ne može
se dogoditi mudrom čovjeku:
stoji uspravno pod bilo kojim teretom.
Ništa ga ne čini manjim;
ni od čega od ovoga
što mora podnositi ne zazire.
Ne žali se što je snašlo
njega ono što se može dogoditi svakom čovjeku.
Poznaje svoje snage:
on zna da je teretu dorastao...

Lucije Anej Seneka (Seneka mlađi), filozof, književnik (4. pne.-65. po. Kr.)

Iz spisa Moralna pisma Luciliju. Svezak prvi:
Razmišljam sam sa sobom koliko ljudi
vježba svoje tijelo,
a koliko malo njih vježba duh;
kolika nastane strka za lažnu i
bezvrijednu predstavu, a kakva je
usamljenost oko dobrih umijeća;
kako su slabi u duhu oni čijim se
mišićima i ramenima divimo.

Lucije Anej Seneka (Seneka mlađi), filozof, književnik (4. pne.-65. po. Kr.)

Iz spisa Moralna pisma Luciliju. Svezak prvi:
Ne može živjeti sretno nitko tko
promatra samog sebe i koji sve
okreće na svoju korist:
moraš živjeti za drugoga ako želiš
živjeti za sebe.

Lucije Anej Seneka (Seneka mlađi), filozof, književnik (4. pne.-65. po. Kr.)

Iz spisa Dijalozi. O postojanosti mudraca. O providnosti. O sretnom životu. Florilegij:
Istinska sreća temelji se na vrlini.
Što ti ta vrlina savjetuje?
Da za dobro ili zlo ne držiš ništa
što ti se dogodi, a da nije proisteklo
ili iz vrline ili iz nevaljalstva.
Zatim, da ostaneš netaknut pred
zlom ili dobrom, da bi tako mogao,
koliko je valjano,
oblikovati sebe na sliku Boga.
Što ti obećava vrlina za takvu zadaću?
Vrijednosti neizmjerne i jednake božanskim.
Ni na što nećeš biti prisiljen,
ni u čemu nećeš oskudijevati,
bit ćeš slobodan, siguran,
nedostupan šteti;
ništa nećeš poduzimati uzalud,
ništa ti se neće braniti,
sve će ti dolaziti po želji,
ništa te protivno neće zadesiti,
ništa protiv tvoje volje i stava.
Zar sama vrlina dostaje za sretan život?
Kako to da savršena i božanska vrlina
ne bi dostajala u izobilju
– za savršenu sreću?
Što može nedostajati čovjeku
koji se postavio izvan želja?
Koja to vanjska stvar treba čovjeku
koji je sva svoja dobra postavio u sebe?

Lucije Anej Seneka (Seneka mlađi), filozof, književnik (4. pne.-65. po. Kr.)

Iz spisa Moralna pisma Luciliju. Svezak drugi:
Kad bi nam bilo dozvoljeno pogledati
u dušu dobrog čovjeka, o kako bismo
vidjeli lijep i sveti lik,
lik koji blista od čestitosti i mirnoće,
odavde bi sjala pravednost,
odande hrabrost, odavde opet
umjerenost i mudrost!
Osim toga i poštenje, uzdržljivost i
strpljenje i darežljivost i uljudnost
i – tko bi morao vjerovati? –
čovjekoljublje, rijetka dobra osobina
u čovjeku, bi razlijevalo svoj sjaj u njemu.

Lucije Anej Seneka (Seneka mlađi), filozof, književnik (4. pne.-65. po. Kr.)

Iz spisa Filozofski spisi I:
Od čovjeka se dakako traži da bude
ljudima koristan,
mnogima ako je to moguće, ako nije,
onda nekolicini.
Ako nije niti to moguće,
onda onim najbližima, a ako ne njima,
onda sebi.
Jer kada sebe čini korisnim za druge,
vrši javnu službu.

Lucije Anej Seneka (Seneka mlađi), filozof, književnik (4. pne.-65. po. Kr.)

Iz spisa Moralna pisma Luciliju. Svezak prvi:
Požuri k meni, ali prije k sebi samome:
usavršavaj se i prije svega pobrini o
tome da budeš sa sobom suglasan.
Kad god budeš htio ispitati
jesi li nešto dovršio,
promotri želiš li danas isto što i jučer.

Lucije Anej Seneka (Seneka mlađi), filozof, književnik (4. pne.-65. po. Kr.)

Iz spisa Filozofski spisi I:
Kao što nije nikako vrijedno hvale
težiti bogatstvu bez ikakve ljubavi
prema vrlinama i bez razvijanja
sposobnosti te obavljati samo
gole poslove – jer sve se to mora
međusobno prožimati i nadovezivati
jedno na drugo – tako je vrlina
prepuštena dokolici bez djelovanja
nesavršeno i beživotno dobro nikada
ne iznoseći na vidjelo što je usvojila.
Tko bi mogao zanijekati da ona mora
svoje učinke iskušati na djelu i
ne samo pomišljati što bi
trebalo činiti, nego ponekad uposliti
ruku i ono što je osmislila učiniti stvarnim?

Lucije Anej Seneka (Seneka mlađi), filozof, književnik (4. pne.-65. po. Kr.)

Iz spisa Moralna pisma Luciliju. Svezak prvi:
Toliko dugo treba učiti kako živiš,
koliko dugo živiš.

Lucije Anej Seneka (Seneka mlađi), filozof, književnik (4. pne.-65. po. Kr.)

Iz spisa Ganzheitliches Leben:
Ako razumijemo filozofiju u prvotnome smislu
kao »ljubav prema mudrosti« i
pod mudrošću podrazumijevamo božansku mudrost,
tada nema većega filozofa od
svete Terezije Avilske
koja je bila velika ljubiteljica mudrosti.
Prema njezinome principu,
»nije bitno mnogo misliti,
nego mnogo ljubiti«,
ona je stigla, ljubeći,
do iskustvene znanosti,
do intuitivne spoznaje skrivenoga Boga.

Sv. Edith Stein - Terezija Benedikta od Križa, mučenica (1891.-1942.)

Iz spisa Žena. Njezina zadaća po naravi i milosti:
Što od žena zahtijeva naše vrijeme?
Ono većinu prisiljava da zarađuje svoj kruh.
A od onih koje vode kućanstva
očekuje da ga racionalno vode i time pomognu općem
privrednom ozdravljenju naroda.
Očekuje od njih da prokrče putove k nebu.
To znači: traže se žene koje posjeduju
životnu spoznaju, obazrivost i
praktičnu valjanost, žene koje su moralno čvrste,
žene kojih je život nepokolebivo utemeljen u Bogu.
Odakle će sve to doći,
ako se za to u mladosti ne položi temelj?

Sv. Edith Stein - Terezija Benedikta od Križa, mučenica (1891.-1942.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori):
Plemenit čovjek teži za pravednošću,
a neplemenit za dobitkom.

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori):
Tko proučava staro i odatle izvodi novo,
takav može biti učitelj.

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori):
Zi Lu upita što je važno
da bi se bilo plemenit čovjek.
Učitelj odgovori:
»Izgrađivati sama sebe.«
»Je li to dostatno?« nastavi Zi Lu.
Konfucije odgovori:
»Izgrađivati sama sebe radi drugih.«
»Je li to sve?« upita Zi Lu.
Konfucije reče:
»Izgrađivati sama sebe radi drugih
i to radi svih ljudi.«

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori):
Biti prvi u suočavanju s teškoćama i
zadnji u stjecanju koristi
može se smatrati dobrotom.

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori):
Ne čini drugima što ne bi želio
da drugi učini tebi.

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori):
Plemenit čovjek razvija kod
drugih ono što je dobro,
a ne ono što je loše.
Neplemenit čovjek čini obratno.

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori):
Plemenit čovjek je dostojanstven,
ali nije umišljen.
Neplemenit je umišljen,
ali nema dostojanstva.

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori):
Pogriješiti i ne ispraviti,
to je prava pogrješka.

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori):
3.1.3. O poštivanju roditelja
Meng Wu Po pitao je o poštivanju roditelja.
Učitelj reče:
»Neka jedino što će zbog tebe
žalostiti tvoga oca i majku
bude ako se razboliš.«

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori),
3.1.3. O poštivanju roditelja:
Zi Yu (Dz Jii) pitao je o poštivanju roditelja:
Učitelj reče:
»U današnje vrijeme se obveza prema
roditeljima često svodi na to
da se djeca pobrinu da
roditelji imaju hrane.
U tom su pogledu zbrinuti čak i psi i konji.
Ako se roditeljima ne iskazuje
pravo poštovanje,koja je razlika?«

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Lun Yu (Razgovori),
3.1.4. O vlasti:
Vladati znači držati se pravoga puta.
Ako se vladar drži pravičnosti,
tko će se usuditi od nje odstupiti?

Konfucije, filozof (551 pr.Kr.–04.03.479.pr.Kr.)

Iz spisa Ljubav vječne Mudrosti:
Potrebno je moliti za Mudrost ustrajno.
Da dobijemo taj dragocjeni biser,
trebamo moliti Boga sa svetim dodijavanjem,
jer bez njega nećemo je nikada dobiti.
Ne budimo poput mnogih koji mole nešto od Boga.
Kada takvi mole neko duže vrijeme,
npr. koju godinu,
a ne vide da ih je Bog uslišio,
oni obeshrabreni prestaju moliti
vjerujući da ih Bog i neće uslišati.
Tako gube plod svojih molitava i
nanose Bogu nepravdu,
jer On voli davati i
uvijek uslišava dobre molitve,
bilo na ovaj ili na onaj način.

Sv. Ljudevit Marija Grignion Monfortski, prezbiter i osnivač reda (1673.-1716.)

Iz spisa Ljubav vječne Mudrosti:
Ako, dakle, želiš postići Mudrost,
moli za nju i danju i noću,
a da se ne umoriš i ne dosadi ti.
Blažen i tisuću puta blažen onaj
tko dobije Mudrost nakon deset,
dvadeset, trideset godina molitava,
pa i jedan sat prije smrti!
I ako ju je dobio,
nakon što je čitav život proveo
tražeći je i moleći za nju i
nastojeći da je zasluži
svim vrstama križeva i napora,
neka ne misli da ju je dobio
po pravdi kao nagradu,
već iz čistog milosrđa, kao milostinju.

Sv. Ljudevit Marija Grignion Monfortski, prezbiter i osnivač reda (1673.-1716.)

Iz djela Expositio psalmi CXVIII :
Uzdigni svoj um!
Usmjeri pogled prema nebu i
ne prekopavaj po zemlji!
Ne budi pohlepan za zlatom i srebrom,
ako ne želiš dati povoda
zamkama ovoga svijeta.

Sv. Ambrozije, biskup i crkveni naučitelj (337.-397.)

Iz spisa In Luc., 7, 122:
Među braću se ne smije uplitati sudac,
nego međusobna ljubav mora odlučiti
o podjeli njihova nasljedstva.
S druge strane, ne smije se tražiti
nasljedstvo u novcu, nego baština besmrtnosti.
Doista, isprazno je zgrtati bogatstvo
ne znajući kako ga upotrijebiti,
poput onoga koji, budući da mu se prepune
žitnice pod teretom novih žetava rastakahu,
pripravljaše skladišta za ovo preobilje
žetve i ne znajući za koga je sve to
zgrtao (usp. Lk 12, 16-21).
Ono ostaje u svijetu i posve pripada
svijetu, pa vidimo kako ostajemo
bez ičega što zgrnemo svojim nasljednicima:
naime, nije naše ono što ne možemo
sa sobom ponijeti.

sv. Ambrozije, biskup i crkveni naučitelj (337.-397.)

Iz spisa O mudrosti :
Mudrost nije ništa drugo
do znanost o sreći, znanost,
naime, koja nas uči
kako ćemo postići da budemo sretni.

Leibniz, Gottfried Wilhelm, filozof, matematičar, fizičar (1646.–1716.)

Iz spisa O konačnom podrijetlu stvari, 1967.:
Budući da ni u jednoj stvari pojedinačno,
pa čak ni u cjelokupnom skupu
stvari i pojava, ne možemo pronaći
dovoljan razlog zašto postoje (...)
očito je da razlog valja tražiti drugdje.
Jer u stvarima vječnim,
ako i ne postoji uzrok,
još uvijek mora postojati razlog.

Leibniz, Gottfried Wilhelm, filozof, matematičar, fizičar (1646.–1716.)

Iz spisa Evanđelistar II,/VII,33:
Ništa vam stoga, filozofi,
neće koristiti da znalački i oštroumno
umujete ne budete li živjeli neporočno i čisto.
Ni vama, govornici, neće biti ni od kakva probitka
da govorite kićeno i rječito ne budete li išli
kroz život ukrašeni i oplemenjeni krepostima.
A ni vama koji na dvoglavom sanjate Parnasu
neće biti od koristi da ste u pjevanju
ravni Homeru ili Vergiliju ne odbacite li
gadost poroka a zadržite čistoću i
neokaljanost vladanja.
Neka se, dakle, na to uprave vaše želje,
neka se na to uprave vaša nastojanja
da radije odaberete čestitost bez učenosti
negoli učenost bez čestitosti,
ako već nije moguće u isti mah
posjedovati obrazovanost i krepost.
Ako pak budete sveto gajili vjeru,
ufanje i ljubav, primit ćete nagrade blaženstva
što će vam ih Bog obilno podariti.

Marko Marulić, književnik (1450.-1524.)

Iz spisa Evanđelistar, predgovor:
Iznad svih znanosti izdiže se ona
što je zovu etikom jer se bavi uređenjem
vladanja u životu.
Naime, budući da u čovjeku ne postoji
ništa hvale vrednije od kreposti i
ništa odvratnije od poroka,
što onda treba da nam se čini izvrsnijim i
vrednijim da se prigrli od one nauke
koja samoga čovjeka upućuje i obrazuje
na koji način da se i odvrati od zloće i
prione uz čestitost?

Marko Marulić, književnik (1450.-1524.)

Iz spisa Evanđelistar, predgovor :
Odbacivši, stoga, pogansku glupost,
usvojimo mudrost kojoj nas nije učio čovjek,
nego Bog.

Marko Marulić, književnik (1450.-1524.)

Iz spisa Evanđelistar:
Zla se klonimo kad ne prihvaćamo
tjelesne ugodnosti.
Dobro činimo kad slušamo božanske
zapovijesti i pouke.
Mir tražimo kad gušimo obijest tijela
kroteći ga postom, bdjenjem i napornim radom.
(Diuertimus a malo, cum carnalibus blanditiis
non acquiescimus. Facimus bonum,
cum iussis preceptisque paremus diuinis.
Pacem inquirimus, cum carnis petulantiam ieiuniis,
uigiliis, laboribus domando compescimus.)

Marko Marulić, književnik (1450.-1524.)

Iz spisa O ljubavi prema neprijatelju:
Tko, naime, postupa samilosno prema drugima,
vrlo lako izmoli Božju samilost.
Facillime quipped diuina exoratur
pietas ab exercente pietatem.

Marko Marulić, književnik (1450.-1524.)

Iz spisa O snazi molitve:
Koliko li je još veličanstvenije i izvrsnije
odlikovati se duševnim većma
negoli tjelesnim dobrima.
"...quanto magnificentius prestabiliusque est
animi magis quam corporis bonis excellere.

Marko Marulić, književnik (1450.-1524.)

Iz spisa Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca:
Onaj naime tko je spreman ispravljati
ono što je nevaljalo u drugih,
mora biti bez ikakve grješke
kako bi ne samo riječima nego i
primjerom potakao slušatelje
da poprave svoj život.

Marko Marulić, književnik (1450.-1524.)

Iz spisa Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca:
Dolikuje, naime, da naučavatelj
bude daleko od svakog ulagivanja.
Čovjek koji laskavim i hinjenim
riječima govori svome prijatelju,
razapinje mrežu njegovim koracima
(Izr 29,5).
Jer laskavac ne obuzdava nevaljalce
dok im se ulaguje,
nego ih čini još slobodnijima.
Toj će se pogrješci lako ukloniti
tko svemu pretpostavi istinu.

Marko Marulić, književnik (1450.-1524.)

Iz spisa Knjiga o ljubavi :
Nitko nema pravo
da bude sretan sam za sebe.

Raoul Follereau, književnik, humanitarac (1903.-1977.)

Iz spisa Pastoralna konstitucija Gaudium et Spes,15:
Naše pak doba, više nego prošla stoljeća,
treba takve mudrosti,
kako bi sve što čovjek novo otkriva
postalo humanije: u pogibelji je, naime,
budućnost svijeta ako ne bude mudrijih ljudi...

II. Vatikanski koncil (1962.-1965.) - dokumenti

Iz spisa Svjedoci vjere, str 74:
Postoje samo dvije vrste ljudi
koje možemo nazvati mudrima:
prvi koji Bogu služe svim srcem,
jer su Ga upoznali, i drugi,
koji Ga svim srcem traže,
jer Ga još nisu upoznali...

Blaise Pascal, filozof (1623.-1662.)

Iz spisa Misli, 1670.:
Svako zlo dolazi ljudima otuda
što ne znaju mirno ostati u sobi!

Blaise Pascal, filozof (1623.-1662.)

Iz spisa Misli, 1670.:
Kad bi svi ljudi znali
što kažu jedni o drugima,
ne bi bilo četiri prijatelja na svijetu.

Blaise Pascal, filozof (1623.-1662.)

Iz spisa Europa, njezini sadašnji i budući temelji:
Mi današnji kršćani moramo nastojati
oko toga da naš pojam Boga
ne ostane izvan rasprave o čovjeku...

Benedikt XVI, papa (1927.-2022.)

Iz spisa Pseudobarnabina poslanica 1,5:
Tri osnove Božje poruke:
nada života – početak i svršetak naše vjere;
pravednost – početak i svršetak suda;
ljubav u radosti i veselju –
savršenstvo djela pravednosti.

Pseudo-Barnaba (I. stoljeće)

Iz spisa Logika (predgovor), 1904.:
Posveti se filozofiji i nećeš nikada požaliti
ni vremena ni truda uložena.
A treba i zbilja uložiti velika truda i
puno vremena,
ako se hoće kako treba filozofiju proučiti;
a to i jest ono,
što mnogoga odvraća od nje.
Ali nemoj zato izgubiti srčanosti,
jer za svaku znanost valja poslovica:
Bez muke nema nauke.

Josip Stadler, sluga Božji, nadbiskup,
utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa (1843.-1918.)

Iz spisa Predgovor - Logika, 1904.:
Ja bo nikada u svojem životu ne pogjoh za tim,
da jedino ono napišem, što sam sam izmislio,
opominjuć se krasnih riječi Terencijevih:
"Ništa nije nepravednije od čovjeka nevješta,
koji misli, da nije ništa pravo,
čega nije on sam učinio."
Gdje nagjoh šta dobro, ono uzeh, a
drugo gledah protumačiti što jasnije.
Pogjoh tu tragom našega sv. Jeronima, koji (...) tvrdi:
"Učim, što naučih ne sam od sebe,
to jest, ne od preuzetnosti,
toga najgoreg učitelja,
nego od vrsnih ljudi".

Josip Stadler, sluga Božji, nadbiskup,
utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa (1843.-1918.)

Iz spisa Stvaranje svijeta i čovjeka...:
Cijeli je čovjek ne samo duša, nego i slika Božja.
Svojim lijepim, estetskim, vitkim tijelom i
uspravnim hodom čovjek, prema biblijskom piscu
(antropomorfizam) liči na samoga Boga...
Međutim, čovjekova sličnost s Bogom
očigledno duhovnog je karaktera:
sposobnost razmišljanja, razum, slobodna volja,
savijest i sve ostalo što je tako karakteristično
za ljudsku osobu.

Adalbert Rebić, prezbiter, profesor (1937.-2014.)

Iz spisa Liječnik i duša, 68:
Živi tako kao da će se
i sutra živjeti.

Viktor Emil Frankl, osnivač logoterapije (1905.-1997.)

Iz spisa Zašto se niste ubili?:
Živjeti na kraju krajeva znači:
biti odgovoran za davanje
pravih odgovora na životna pitanja,
za ispunjavanje zadataka
što ih od svakog pojedinca život traži,
za ispunjavanje zahtjeva svakog časa.

Viktor Emil Frankl, osnivač logoterapije (1905.-1997.)

Iz spisa Zašto se niste ubili?:
Odgovornost je ono na što smo ‘pozvani’
a čemu se ne želimo odazvati.
Time već mudrost jezika nagoviješta
da u čovjeku mora postojati nešto
poput suprotnih sila,
koje ga nastoje odvratiti
da preuzme odgovornost
usadenu u njegovo biće.
I zaista ima u odgovornosti nešto bezdano.

Viktor Emil Frankl, osnivač logoterapije (1905.-1997.)

Iz spisa Catech. 6,2:
Kad se radi o Bogu,
velika je mudrost
priznati neznanje...

Sv. Ćiril Jeruzalemski, crkveni naučitelj (313.-386.)

Iz spisa Tractatus logico-philosophicus (1915.):
O čemu se ne može govoriti,
o tome se mora šutjeti.

Ludwig Josef Johann Wittgenstein, filozof (1889.-1951.)

Iz spisa Pohvale gluposti:
Ništa nije gluplje od
ozbiljnog razmatranja šaljivih stvari,
ali ništa nije ni duhovitije
služiti se šaljivim stvarima
da se postignu ozbiljni ciljevi.

Erazmo Roterdamski, prezbiter, književnik, filozof (1465.-1536.)

Iz spisa Pohvale ludosti (Moriae Encomium):
Jer što je zapravo život smrtnika
nego nekakva komedija u kojoj ljudi,
nastupajući u raznim kostimima,
igraju svatko svoju ulogu sve dok
redatelj ne naredi da napuste pozornicu?
Često se događa da onaj tko je glumio
kralja mora odglumiti i roba.
Sve je privid i maska, a ipak,
upravo ta igra čini život podnošljivim.
Da ljudi nisu skloni povjerovati
u te maske i iluzije,
svijet bi bio mjesto neprekidne patnje,
jer tko bi mogao izdržati istinu
o samom sebi i svijetu oko sebe,
a da pritom ne poludi?

Erazmo Roterdamski, prezbiter, književnik, filozof (1465.-1536.)

Iz spisa "O ratu" (Dulce bellum inexpertis):
Rat je sladak onima koji ga nisu iskusili,
dok ga iskusni čovjek iz
dubine duše straši.
Što je toliko nerazumno
kao što je rat, u kojem se,
s obje strane, susreću ljudi koji
jedni druge ne poznaju,
koje ne dijeli nikakva osobna mržnja,
a ipak se kolju s takvom žestinom
kao da su zakleti neprijatelji?
Svi se nazivamo kršćanima,
svi molimo istog Oca,
svi se hranimo istim sakramentima,
a ipak se ponašamo
gore od divljih zvijeri.
Ako je mir ono čemu teži sama priroda,
ako je mir ono što propovijeda Krist,
zašto se onda čovječanstvo,
umjesto da traži zajedništvo u
razumu i ljubavi,
uvijek iznova okreće maču,
uništavajući ono što su generacije gradile?

Erazmo Roterdamski, prezbiter, književnik, filozof (1465.-1536.)

Iz spisa De pueris statim ac liberaliter instituendis, 1529.:
Čovjekom se ne rađa,
čovjekom se postaje.

Erazmo Roterdamski, prezbiter, književnik, filozof (1465.-1536.)

Iz spisa Der liebe tun (1966.):
Neka te na dan tri puta grmljavina sto topova
upozorava da odoliš napasti navike,
ali pazi da ti ni to ne bude navika...

Soren Kierkegaard, filozof i teolog (1813.-1855.)

Iz spisa Unsere postmoderne moderne:
Mudar nije onaj koji zna sve ili
koji bi poznavao cjelinu.
To su prethodni oblici te,
uza svu prividnu visoku zahtjevnost,
ipak prejednostavna shvaćanja njegova značenja.
Mudar je mnogo više onaj koji upravo ondje
gdje više nema jednoznačnog pravila
još zna reći i pogoditi ono što je pravo.
U situaciji pluralnosti to znači da on
na poseban način raspolaže onom prosudbenom moći
koja se pokazuje kao srčika razumnosti
kakva se danas traži.
Stoga je danas, kao i oduvijek,
nešto na poseban način važno:
svijest o granicama.
Potrebna je ona u pojedinostima,
da se ne povrijede granice legitimiteta.
Mudar čovjek mora imati tu svijest i u cjelini,
da bude otvoren i za nedokučivo te da odatle
ispravno mogne djelovati na području dokučivog.

Wolfgang Welsch, filozof, profesor (1946.)

Iz Enciklike Aeterni Patris :
Kako bi se izbjeglo piti prljavu (mutnu)
umjesto čiste vode,
pazite na to da se mudrost sv. Tome
crpi na njezinim vlastitim izvorima,
ili u najmanju ruku iz onih voda koje,
izvirući iz istog izvora,
prema jednodušnom i sigurnom svjedočanstvu doktora,
teku još uvijek čiste i bistre.

Lav XIII, papa (1810.-1903.)

Iz spisa Frederick E. Trinklein, The God of Science:
Znanost mora teologiji predstaviti
svoju tvrdnju i nastojati da se ona
pošteno pozabavi rezultatima znanosti,
a ne da nad njima izriče presudu.

Werner Theodor Otto Forssmann, liječnik, nobelovac (1904.-1979.)

Iz spisa Frederick E. Trinklein, The God of Science:
Oni koji kažu da proučavanje znanosti
čini čovjeka ateistom
mora da su prilično glupi ljudi...

Max Born, fizičar, nobelovac (1882.-1970.)

Iz spisa Duhovnost - bitno obilježje ljudskog bića (2000.):
Mudrost koja proizlazi iz iskustva
s Duhom Svetim nije tzv. mudrost
zdravoga razuma nego misterija
koji nadilazi čovjekova ćutila i srce;
ta mudrost ne može se steći razumskim moćima,
niti je priopćiva ljudskim govorom,
nego se prenosi naučenim govorom po Duhu Svetom.

Hrvoje Lasić, prezbiter, dominikanac, filozof, profesor FTI (1942.)

Iz spisa Stromata, VL, 7, 55, 1-2;:
Kod nas se nazivaju filozofima
oni koji ljube mudrost, koja sve stvara i poučava,
tj. spoznaju Sina Božjega.

Sv. Klement Aleksandrijski (150.-215.)

Iz spisa Stromata, I., 5, 30, 1.:
Mudrost je spoznaja božanskih i
ljudskih stvari i njihovih uzroka.

Sv. Klement Aleksandrijski (150.-215.)

Iz spisa Stromata VI,7,55,1-2:
Filozofija je nositeljica
čežnje za ovom mudrošću;
to je težnja duše kako za sposobnošću
ispravnoga mišljenja tako i za čistoćom života;
ona je prema mudrosti prijateljska i
puna ljubavi te čini sve
da barem dijelom i sama njom postane.
Filozofi su kod nas oni,
koji čeznu za mudrošću koja je stvorila
sve stvari i sve podučava,
to znači za spoznajom Sina Božjega.

Sv. Klement Aleksandrijski, (150.-215.)

Iz spisa Područje materijalizma, 1888.:
Ako dopustimo, da je tu bilo
još kakva druga sila izvan svijeta:
tim smo priznali, da ima sile izvan tvari,
a tim je podkopan temelj materijalizma,
koji uči da je svaka sila samo svojstvo tvari.

Bogoslav Šulek, književnik, novinar, leksikograf...(1816.-1895.)

Iz spisa Antigona:
Mnogo toga strašnog ima,
ali ništa strašnije od čovjeka.

Sofoklo, spisatelj, dramatičar (497/496 p.n.e.-406/405 p.n.e.)

Iz spisa Nikomahova etika :
Nitko ne bi izabrao živjeti bez prijatelja,
pa čak kad bi imao i sva ostala dobra.